Home Blog Page 697

Koji privredni sektor u Srbiji je prošle godine stvorio najviše otpada?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Tokom 2019. godine u Republici Srbiji sektori: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, Rudarstvo, Prerađivačka industrija, Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama, Građevinarstvo i sektori uslužnih delatnosti stvorili su 64,5 miliona tona otpada, od čega 75,6 odsto čini neopasni, a 24,4 odsto opasni otpad. Najveći udeo stvorenog opasnog otpada je u sektoru Rudarstvo (29,2 odsto).

Kad je reč o stvorenim količinama otpada, posmatrano po sektorima, i u odnosu na prethodnu godinu, u 2019. godini zabeležena su sledeća kretanja: sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – rast od 41,5 odsto, Rudarstvo – rast od 39,2 odsto, Prerađivačka industrija – rast od 7,1 odsto, Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom – rast od 0,1 odsto, Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama – pad od 14,4 odsto, Građevinarstvo – rast od 10,1 odsto i sektori uslužnih delatnosti – rast od 0,5 odsto.

U 2019. godini ukupno je tretirano 62,7 miliona tona otpada. Od ukupno tretirane količine otpada odloženo je 60,3 miliona tona (96,4 odsto).

Reciklirane količine otpada u 2019. godini beleže rast u odnosu na prethodnu godinu od 6,6 odsto, koji je uglavnom nastao zbog povećanog recikliranja metalnog otpada.

Količina recikliranog otpada korišćenog kao gorivo za proizvodnju energije veća je za 14,9 odsto nego prethodne godine.

Izvor: Rebublički zavod za statistiku

Otkrivena nova vrsta ptice u Srbiji, neuobičajena za Evropu

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U maju i junu ove godine istraživači iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije nastavili su praćenje ptica na području Sjeničko-pešterske visoravni. Tokom poslednjeg boravka otkrivena je nova vrsta ptice za područje Srbije – azijski zlatni vivak, a po prvi put je tokom gnezdilišne sezone u Srbiji potvrđeno prisustvo malog barskog petlića.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Sjeničko-pešterska visoravan najveće je kraško polje u Srbiji. Krase ga nepregledna polja pašnjaka i livada na kojima trenutno pase oko 100.000 grla ovaca, goveda i konja. Područje ima specifičnu klimu koju odlikuju snežni i izuzetno hladni zimski meseci, zbog čega ga nazivaju „srpski Sibir“.

Prilikom obilaska akumulacionog jezera između sela Karajukića Bunari i Braćak istraživači su 15. juna zabeležili novu vrstu ptice za Srbiju – azijskog zlatnog vivka (Pluvialis fulva). Odrasla ptica fotografisana je dok se odmarala na travnoj obali jezera. Svega dva dana ranije na istom jezeru otkrivene su dve teritorije malog barskog petlića (Zapornia pusilla), što je prvi slučaj beleženja ova vrste tokom gnezdilišne sezone u Srbiji.

Azijski zlatni vivak naseljava daleke predele tundri u istočnoj Aziji i Aljasci. Svetska populacija je u opadanju, a procenjuje se na 190–250.000 hiljada jedinki. U Evropi je vrlo redak posetilac, a osnovni razlog je to što se zimovališta nalaze duž priobalja Tihog i Indijskog okeana.

Foto: Wikipedia/Ajaikumarr

Mali barski petlić je misteriozna močvarna koka veličine čvorka koja do sada nije potvrđena kao gnezdarica Srbije, pre svega zbog načina života i specifičnih staništa koja naseljava. Vrsta je uglavnom aktivna noću i oglašava se veoma slično žabama u velikim travnim močvarama. Prisustvo malog barskog petlića u Srbiji sa sigurnošću je povrđeno tek 2018. iako je do tada više puta navodno beležen, uglavnom u Vojvodini.

Istraživanja ptica Peštera Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ove godine sprovodi u okviru projekta „Zaštitimo vodena staništa Peštera“ koga finansira fondacija EuroNatur iz Nemačke, uz podršku Turističke organizacije Sjenice, staraoca Specijalnog rezervata prirode „Peštersko polje“.

Projekat ima za cilj da ustanovi stepen ugrožavanja prirodnih močvarnih i tresavskih staništa koja su pod uticajem industrijskog iskopavanja treseta. Značaj područja prepoznat je i van granica Srbije budući da ono uživa statuse Međunarodnog značajnog područja za ptice, Međunarodno značajnog staništa biljaka, Odabranog područja za dnevne leptire u Srbiji, Vlažnog staništa od međunarodnog značaja (RAMSAR), a deo je i EMERALD ekološke mreže Republike Srbije.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Zelena stranka upozorava na planirani ekocid na Košutnjaku

Foto: Wikipedia/Antidiskriminator
Foto: Wikipedia/Vladakul

Zelena stranka je upozorila da se u beogradskom izletištu Košutnjak sprema seča šume na 19 hektara radi izgradnje stambeno-poslovnih objekata.

Predstavnici te stranke su uvidom u novi Plan detaljne regulacije ustanovili da je izgradnja planirana na 86,8 hektara, od čega na 26,8 hektara šume.

Tim planom je predviđena seča čak 19 hektara šuma i na toj površini izgradnja objekata s “prosečno” pet spratova.

Pored toga, na 4,5 hektara pod šumom planirana je izgradnja privatnog sportskog kompleksa, saopštila je Zelena stranka i dodala da će, ako se taj plan sprovede, na tom prostoru će ostati svega sedam hektara šume.

Izvor: Zelena Srbija

Najveća urbana farma u Evropi bez grama zemlje i hemikalija otvorena u Parizu

Foto: Facebook (screenshot @NU-Paris)

Urbana poljoprivreda nikad neće moći da zameni tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, ali omogućuje lokalni uzgoj, smanjuje troškove prevoza i dopunjuje ponudu voća i povrća.

Jagode, paradajz, krastavci, salate, aromatično bilje – sve se to od ovog proleća uzgaja u srcu Pariza, na krovu novog paviljona 6. pariskog sajma “Parc des Expositions”. Udruženje „Nature Urbaine“ („Urbana priroda“) odlučilo je da podstakne Parižanke i Parižane na konzumaciju lokalno uzgojenog kvalitetnog voća i povrća, bez korišćenja pesticida i štetnog uticaja na životnu sredinu. O otvaranju nove pariske urbane farme, ali i važnosti lokalnog uzgoja hrane u uslovima ekonomske krize izazvane pandemijom KOVID-19, izveštava francuski javni radio servis “France Inter”.

Farma s pogledom na Ajfelov toranj i pariske krovove

Foto: Facebook (screenshot @NU-Paris)

Istovremeno s održavanjem prošlogodišnjeg pariškog Salona poljoprivrede, u neposrednom susedstvu započela je izgradnja novog paviljona 6. pariskog sajma “Parc des Expositions”, čiju je fasadu radio poznati arhitekta Žan Nuvel. Upravo na krovu tog paviljona smeštena je najveća urbana farma u Evropi, koja pretenduje i na naslov najveće na svetu. Kad biste se pokušali nagnuti nad sigurnosnom ogradom, videli biste pariski kružni tok koji ovuda prolazi na udaljenosti od samo nekoliko metara. Međutim, gore na krovu, nalazi se jedan potpuno drugi svet. U visećim posudama sazreva paradajz, u kolonama rastu jagode, ali i razne salate, aromatično bilje i nekoliko vrsta povrća poput blitve, kao i dragoljub (Tropaeolum majus) ili boražina (Borago officinalis) koje posebno privlače oprašivače. „Na početku smo bili vrlo zabrinuti, ali sad smo puni pčela“, kazala je Kamila Billiémaz, vođa proizvodnje povrća.

Posebnost ove velike urbane farme je u tome što na njoj nema ni grama zemlje! Jagode se tako uzgajaju korištenjem tehnike aeroponike, dakle bez zemlje, s korenom unutar vertikalnog cilindra koje se prska hranjivim rastvorom. Što se tiče paradajza, oni se sade horizontalno u supstratu kokosovih vlakana. U oba slučaja, sve potrebne hranjive materije biljkama se isporučuju putem sistema navodnjavanja koji kontroliše računar. Naravno, udruženje „Nature Urbaine“ na farmi ne koristi nikakve hemikalije, no njihovo voće i povrće zbog uzgoja bez korištenja zemlje ipak nema oznaku ekološkog uzgoja. „Na farmi radimo sve kao i ostali mali poljoprivrednici, a voće i povrće se uzgaja na otvorenom te zavisi od vremenskih uslova. No ipak, naša je velika prednost što radimo uspravljeni i ne lomimo leđa“, komentarisala je Kamil Bilemaz.

U skladu s najnovijim trendovima proizvodnje hrane, ali i s već izvrsno razvijenom pariskom urbanom poljoprivredom, ovde se sve uzgaja praćenjem ritma godišnjih doba, poštovanjem prirode i bez korišćenja pesticida. „Ovde je reč o ultra lokalnoj proizvodnji hrane za potrebe naših građana, bez ikakvih troškova i štetnog uticaja prevoza našeg paradajza i krastavaca“, pojašnjava Sofi Hardi, direktorka urbane farme. „Zagađenje vazduha i blizina frekventne saobraćajnice nisu problem“, tvrdi Hardi. „Korenje naših biljaka apsorbuje zagađenje, a ono je zaštićeno našim sistemom uzgoja. Teški metali se ne podižu do naših 15 metara visine te se, naposletku, sitne čestice isperu pre konzumacije. Osim toga, uzgojem voća i povrća borimo se protiv efekta toplotnih ostrva koji su tipični za urbana područja. Naše biljke apsorbuju toplotu.“

Udruženje „Nature Urbaine“ do 2022. namerava da koristi celokupnu površinu krova od 14.000 m2 i u punom kapacitetu planira proizvodnju od hiljadu jedinica dnevno. Kako objašnjava Sofi Hardi, jedinica je kilogram paradajza, ali i posudica jagoda težine 250 grama i svežanj bosiljka. Farma ima i svoj edukacioni karakter jer susedno stanovništvo na krovu može iznajmiti jednu od 130 malih parcela, a planira se i organizacija turističkih obilazaka u pratnji vodiča. Na kraju, ovde će se organizovati i razni događaji poput radionica proizvodnje hrane i urbane poljoprivrede. Iako se na farmi planira zapošljavanje dvadesetak osoba, zbog aktuelne zdravstvene krize tim za sada čini svega osam zaposlenih, uključujući petoricu vrtlara.

Otvaranje je bilo zakazano za 1. april, no odloženo je za početak jula. Kriza je svakako uticala na tromjsečno kašnjenje s otvaranjem farme, a Sofi Hardi je priznala da se još uvek traže finansijski partneri. Ideja pokretanja proizvodnje na ovoj urbanoj farmi bila je uzgoj povrća i voća za potrebe lokalnih sajamskih restorana i stanovnika ovog dela Pariza, kao i dva nova hotela – “Mama Shelter” i “Novotel” s ukupno 440 hotelskih soba, u neposrednoj blizini pariskog sajma. Na osmišljavanju ove velike urbane farme, koja bi trebala da postane „model odgovorne poljoprivredne proizvodnje“, radile su kompanije “Agripolis” i “Cultures en Ville” specijalizovane za urbanu poljoprivredu.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Otežano gašenje požara na stovarištu plastičnog otpada u Požarevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U krugu nekadašnje Šećerane u Požarevcu juče posle 12 časova izbio je požar. Gorelo je oko 250 kvadratnih metara balirane plastike na otvorenom prostoru, ali nisu zahvaćeni okolni objekti. Nije bilo povređenih.

Kako je RTS-u rečeno u dežurnoj službi Vatrogasno-spasilačke jedinice, zapalilo se stovarište plastičnog otpada kineske firme za reciklažu “Ekoluks”. Vatra je zahvatila oko 250 kvadratnih metara balirane plastike na otvorenom prostoru, ali nisu zahvaćeni okolni objekti.

U gašenju je učestvovalo 12 vartrogasaca sa pet vatrogasnih vozila, a angažovane su i dve cisterne iz požarevačkog vodovoda.

Požar je lokalizovan, ali vatrogasci imaju teškoće da ga ugase jer je reč o plastici.

Kako saznaje RTS, u požaru niko nije povređen, a uzrok za sada nije poznat.

Povodom požara oglasilo se i Ministarstvo zaštite životne sredine koje obaveštava javnost, da je lokalni inspektor zaštite životne sredine u Požarevcu pre izbijanja požara boravio u redovnom inspekcijskom nadzoru ovog operatera i utvrdio određene nepravilnosti koje je operater bio dužan da otkloni.

Po izbijanju požara, inspektor zaštite životne sredine angažovao je nadležne službe i istovremeno naredio operateru da odmah organizuje merenje zagađenosti vazduha, kako bi se preventivno delovalo u slučaju da gasovi nastali tokom požara mogu da ugroze lokalno stanovništvo.

U toku dana na mesto događaja izaći će tužilac sa nadležnim službama kako bi utvrdili razloge zbog kojih je došlo do požara i odgovornost za ugrožavanje životne sredine i zdravlja ljudi.

Pored jednog mernog mesta za merenje zagađenosti vazduha u Požarevcu, naloženo je postavljanje dva dodatna merna mesta, zbog nastale situacije. Prema proceni, za sada nema opasnosti po stanovnike Požarevca zbog nastalog zagađenja u industrijskoj zoni, ali se preporučuje oprez. Nadležne službe će pratiti situaciju na terenu o čemu će građani biti na vreme obavešteni.

Izvor: RTS, Ministarstvo zaštite životne sredine

U sklopu novog konkursa, EU dodeljuje milion evra za oporavak turizma u Srbiji

Foto: Vesna Mijailović

Projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ danas je objavio konkurs za dodelu bespovratnih sredstava u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih zbog pandemije KOVID-19 u sektoru turizma, sa ukupnim budžetom od milion evra.

Foto: Vesna Mijailović

Projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, sufinansira Nemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ). Projekat je usmeren je na razvoj turizma kao značajnog privrednog potencijala za podsticanje ekonomskog razvoja istočne Srbije i Donjeg Podunavlja.

GIZ će održati dve info sesije u petak 3. jula 2020. od 18 časova i u ponedeljak 6. jula 2020. od 13 časova, na kojima će pored predstavljanja programa i procedura, potencijalni podnosioci projekata imati mogućnost da postave pitanja i dobiju pojašnjenja o detaljima poziva. Info sesije biće organizovane onlajn i moći će da im se pristupi putem linka ili Fejsbuk  stranice.

Konkursna dokumentacija dostupna je na OVDE.

Pravo učešća na konkursu čiji je cilj pomoć privatnim preduzetnicima da prevaziđu posledice izazvane epidemijom koronavirusa u sektoru turizma imaju potencijalni korisnici sa teritorija sledećih gradova i opština: Boljevac, Bor, Golubac, Kladovo, Knjaževac, Majdanpek, Negotin, Požarevac, Smederevo, Sokobanja, Veliko Gradište i Zaječar.

Glavni ciljevi pružanja bespovratne pomoći usmereni su na:

  • Unapređenje bezbednosnih i higijenskih standarda objekata i usluga koje se nude turistima;
  • Modernizaciju smeštajnih i ugostiteljskih objekata, objekata za degustaciju, info punktova, suvenirnica i drugih turističkih sadržaja. To obuhvata, mada ne isključivo, troškove za sledeće aktivnosti:
    • Renoviranje/adaptacija/proširenje/unapređenje kvaliteta objekata, uključujući nabavku neophodne opreme (nameštaj, kuhinjske aparate itd);
    • Infrastruktura malog obima i oprema za postojeće ili nove aktivnosti u ponudi podnosioca zahteva, kao što su biciklizam, vožnja kajakom, nabavka šatora, sportske opreme, itd;
    • Uvođenje novih turističkih proizvoda i usluga;
    • Uvođenje novih prodajnih kanala;
    • Promotivne aktivnosti.

Podnosioci zahteva za bespovratnu pomoć mogu biti:

1. fizička lica koja pružaju usluge smeštaja,

2. registrovana poljoprivredna gazdinstva,

3. mikro i mala preduzeća (do 50 zaposlenih).

Izvor: EU info

Budućnost čeka na zelena radna mesta!

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema novom izveštaju Instituta za istraživanje javne politike, najbolji način za jačanje ekonomije nakon pandemije koronavirusa jeste ulaganje u zeleni oporavak, odnosno obezbeđivanje čak 1,6 miliona novih zelenih radnih mesta u Velikoj Britaniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Shelby Miller)

Potreba za izolacijom domova, ali i odabir grejanja i goriva sa niskim emisijama ugljen-dioksida, biće sve izraženija, što će doprineti postizanju ciljeva klimatske neutralnosti istovremeno osnažujući ekonomiju na globalnom nivou i pružajući prilike za nova zaposlenja.

Prema proračunima, poboljšanje energetske efikasnosti ima kapacitet da stvori oko 560.000 novih radnih mesta, a ulaganje u poboljšanje održivosti javnog prevoza – 230.000. Očekivalo bi se oko 700.000 novih radnih mesta u sektoru zdravstvene i socijalne zaštite takođe bilo izvodljivo, a za sadnju drveća i obnovu travnjaka nešto manje od 50.000.

Odgovori ljudi takođe bi mogli podstaći vladu da svoja ulaganja primarno usmerava u borbu protiv klimatskih promena, ali i povoljnije kredite za podršku kućnoj izolaciji u što većem broju domaćinstava.

Većina anektiranog stanovništva Velike Britanije najmanje je bila zainteresovana za ulaganje državnog novca u avio-kompanije, kao i smanjenje poreza na gorivo.

Treba uzeti u obzir da je trenutna kriza izazvana koronavirusom umnogome promenila tržište rada i da postoji bojazan da će veliki broj ljudi ostati bez posla, te da bi se udruženim ulaganjima vlasti, preduzeća i domaćinstava mogao napraviti veliki zeleni preokret.

 

 

Otvoreno pismo za Energetsku zajednicu i Evropsku komisiju – protiv gradnje MHE u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Luka Korica)

Zbog uništavanja reka Bosne i Hercegovine koje je izazvano gradnjom malih hidrocentrala upućeno je Otvoreno pismo Energetskoj zajednici i Evropskoj komisiji, koje je potpisalo 29 udruženja iz cele države.

Pismo je od posebnog značaja u svetlu nedavnog reagovanja Sekretarijata Energetske zajednice na odluku Parlamenta Federacije BiH o zabrani reka i zabrani gradnje malih hidroelektrana.

Pismo prenosimo u nastavku:

“Iako je Bosna i Hercegovina tokom svoje istorije oskudevala u mnogo čemu, u jednom je pogledu obdarena itekakvim bogatstvom: obiluje vodom. Ova mala zemlja (s oko tri miliona stanovnika na površini nešto većoj od 51.000 km2 i) šesta je u Evropi po vodenom bogatstvu. Većina bosanskohercegovačkih reka izvire u srcu Dinarida i, jureći ka dolinama i ravnicama, u kamenu ovih planinskih lanaca urezuje kanjone čudesne lepote. Dragocene reke i potoci oduvek su narodu BiH i hlebi ruže – ne samo da su omogućile opstanak i razvoj brojnih zajednica, nego ih hranile i vanrednom lepotom.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)

Sad se ovo blago nemilosrdno pljačka i nepovratno uništava. Reke Bosne i Hercegovine su u velikoj opasnosti. Privatni investitori, uglavnom iz BiH, ali i iz Evropske unije, već su širom zemlje izgradili ili grade stotine malih hidroelektrana. Ruše se i kasape drevne šume, razaraju kanjoni oblikovani hiljadama godina. Rečna korita nekad bogata florom i faunom sad su suva, a ionako osiromašene ljudske zajednice lišene izvora života i lepote.

Devastaciji neukroćenih reka doprinose, nažalost, delovanje Energetske zajednice i selektivni pristup direktivama Evropske unije – utoliko što se obaveze BiH u pogledu energije iz obnovljivih izvora ne temelje na širem okviru EU za zaštitu prirode. Da bi se sprečila zloupotreba, koja se mogla i morala predvideti, obaveze u pogledu stroge zaštite prirode morale su biti sastavni deo obaveza u pogledu energetske tranzicije. Treba napomenuti i to da Strategija EU za Zapadni Balkan iz 2018. godine ne sadrži preporuke za zaštitu životne sredine.

Kako stoje stvari, Bosna i Hercegovina je po odredbama ugovora s Energetskom zajednicom obavezna da do 2020. godine iz obnovljivih izvora osigura 40 odsto svoje ukupne energetske potrošnje. Poređenja radi, Sloveniji – prosperitetnoj članici EU – postavljen je cilj od 25 odsto u istom roku. Koliko god cilj povećanja udela obnovljivih izvora energije sam po sebi bio opravdan, vlasti BiH, notorne po zanemarivanju okoline, iskoristile su ga da aktivno potpomognu privatna ulaganja u male hidroelektrane. Taj posao je vrlo unosan i bez rizika: etiketa obnovljivog izvora energije omogućava državi da projekte MHE subvencionira garantujući im narednih 12 do 15 godina otkup ukupno proizvedene energije po za njih najpovoljnijoj ceni. Sve se to finansira iz doprinosa za obnovljive izvore energije koji plaćaju svi registrovani potrošači električne energije u BiH.

Male hidroelektrane, međutim, nisu izvor održive i obnovljive energije, nego izvor nepopravljive štete koju trpe reke, lokalne zajednice, biljni i životinjski svet i bioraznolikost. Naročito kod nas: zato što zakonodavstvo BiH nema ključne instrumente i mehanizme za zaštitu prirode. U domaće zakone i propise nikad nije ugrađena Okvirna direktiva EU o vodama, kao ni direktive EU o pticama i staništima. Uz to je zaštićeno tek 2,28 odsto državne teritorije, što je procenat najniži u Evropi i među najnižima u svetu. Institucije za zaštitu životne sredine namerno su ostavljene s nedovoljno ljudskih i finansijskih resursa. U pogledu ekoloških učinaka BiH je redovno poslednja u Evropi, a vitalnost ekosistema BiH u stravičnom stanju. Haotičnost zaštite okoline u zemlji rezultira velikim, čak i sistemskim uništavanjem prirode – a bez ikakvih sankcija.

U slučaju malih hidroelektrana, na delu je spoj manjkavog pravnog okvira, onesposobljenog inertnog mehanizma institucionalne kontrole i jakih veza između izvesnih poslovnih klanova i stranačkih elita. To je proizvelo masovnu gradnju MHE bez imalo obzira prema učinku na društvo i životnu sredinu. Građevinske dozvole se u pravilu izdaju na temelju friziranih ekoloških studija. Javni interes lokalnih zajednica i cijelog bh. društva aktivno se zanemaruje i ljudima uskraćuje učešće u procesima donošenja odluka. Kad male hidroelektrane počnu s radom, vlasti ih više ne nadziru, pa se krše čak i postojeći oskudni propisi o biološkom minimumu. Tako male hidroelektrane redovno isušuju stotine kilometara rečnih korita, ubijaju sav biljni i životinjski svet, a lokalnim zajednicama se ograničava pristup vodi.

Situacija će se još više pogoršati usvajanjem novih smernica izrađenih uz podršku niza međunarodnih agencija na čelu s Nemačkom agencijom za međunarodnu saradnju (GIZ). Državne institucije trenutno pripremaju uključivanje tih smernica u domaće zakonodavstvo. A kad se to dogodi, čak ni reke u ono malo naših nacionalnih parkova neće biti sigurne od izgradnje hidroelektrana.

Širom zemlje se ljudi dižu da spasavaju svoje rijeke. Seljani danonoćno stražare i naoružani isključivo hrabrošću staju pred buldožere, na sve strane se skuplja novac za pravnu borbu, aktivisti se zalažu za momentalnu i trajnu zabranu izgradnje hidroelektrana. Zemlja koja se obično navodi kao primer unutrašnjih sukoba i napetosti sad ujedinjeno pruža otpor uništavanju svog blaga, jedinog dosad uglavnom netaknutog brutalnom privatizacijom javnih dobara koja se vrši u poslednje tri decenije.

Mi stoga ostajemo jedina odbrana naših reka i njihovog životnog sveta, a zbog toga su mnogi od nas svakodnevno izloženi nasilju i pretnjama – kako investitora tako i vladinih institucija. Ne tražimo zaštitu, a ni novčanu ni moralnu podršku, nego nas posvećenost zaštiti prirode obavezuje da Evropsku uniju i Sekretarijat Nekog napretka ima – Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovina je 23. juna 2020. godine usvojio zaključak o potpunoj zabrani malih hidroelektrana. No to je tek početak i pred nama je dug put: male hidroelektrane niču i širom Republike Srpske, a i ova odluka Parlamenta FBiH se lako u praksi može obezvrediti. Energetske zajednice upozorimo na ovo pustošenje zajedničke evropske životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ramiz Dedaković)

Smatramo svojom dužnošću da narode i države Evrope upozorimo: prirodnoj baštini zajedničkoj celom ovom kontinentu nanosi se nepopravljiva šteta, za šta su bar delom odgovorni parcijalno sprovođenje zelenih politika EU i neuvažavanje brojnih problema u vezi sa strateškim procenama stanja okoline, procenama uticaja na životnu sredinu i procesom javnih rasprava o projektima malih hidroelektrana. Politike se ne bi smele planirati bez razumevanja lokalnih specifičnosti i bez poštovanja načela klimatske pravde i pravde za životnu sredinu, kao jedinog globalno prihvatljivog odgovora na klimatsku krizu. Koliko god trenutne politike bile opravdane i potrebne, njihovo selektivno sprovođenje govori nam da smo mi svejednako nevažna periferija Evrope i da je naša okolina bitna samo za potrebe eksploatacije.

Ovo razaranje se može zaustaviti ukoliko vi preuzmete odgovornost i svoje politike revidirate imajući u vidu specifičnosti ove države:

– U Ugovor o Energetskoj zajednici uključite Direktive o vodama, pticama i staništima, te zahtevajte njihovu punu primenu kako bi se smanjio učinak hidroenergetskih projekata;
– Izuzmite male hidroelektrane iz kategorije obnovljivih izvora energije;
– Isključite male hidroelektrane iz programa subvencija i državne pomoći;
– Revidirate ciljeve za obnovljive izvore energije i ustanovite programe finansiranja energetske tranzicije prilagođene potrebama i mogućnostima društva i okoline BiH.

Ovi su koraci od značaja za celi region, naročito za Srbiju i Albaniju, gde se naši saborci, čuvari reka, iz dana u dan hrabro bore za svoje reke.

Mi, čuvari reka, preuzeli smo svoj deo odgovornosti.

Krajnje je vreme da i vi preuzmete svoj.”

Izvor: Energetika.ba

Strahovito uginuće više od 350 slonova u Bocvani i dalje nerazjašnjeno

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Više od 350 slonova uginulo je u severnoj Bocvani, a uzrok je i dalje nepoznat. Katastrofalno misteriozno masovno uginuće odvija se tokom protekla dva meseca.

Početkom maja blizu delte reke Okavango pronađena je prva grupa mrtvih slonova, a do kraja meseca 169 slonova je uginulo. Do sredine juna taj broj se više nego udvostručio.

Više od 70 odsto slonova uginulo je u blizini pojila, navode lokalni izvori za Gardijan.

Masovno odumiranje na ovom nivou nije viđeno veoma dugo. Osim u periodima suša, nijedno izumiranje nije bilo ovoliko dramatično“, kaže Nial Makan, direktor konzervacionog dobrotvornog udruženja “National Park Rescue”.

Vlada Bocvane nije još testirala uzorke tako da nema informacija o uzroku uginuća. Dve glavne mogućnosti su trovanje ili neki nepoznati patogen.

Prvobitno se smatralo da je antraks uzrok, ali je to odbačeno.

Lokalno stanovništvo kaže da su neki slonovi viđeni da hodaju ukrug, što bi moglo da ukazuje na neku vrstu neurološkog oštećenja.

„Ukoliko pogledate leševe, neki od njih su se samo srušili na lice što ukazuje da su brzo uginuli. Drugi pokazuju znake sporog umiranja, poput onih koji su viđeni da tumaraju. Teško je reći koji toksin bi ovo mogao da uzrokuje“, ističe Makan.

Trećina afričkih slonova živi u Bocvani.

Izvor: RTS

Da li proslavljate Međunarodni dan bez plastičnih kesa i Jul bez plastike?

Foto-ilustracija: Unsplash

Ne znam da li pratite drame među poznatim facama na društvenim mrežama u meri u kojoj ih pratim ja, ali jedna kovanica iz tog segmenta tračerskog života biće nam vrlo važna za današnji blog – kakvim sam ga ja barem zamislila. U pitanju je “cancelled” (bukvalan prevod sa engleskog – otkazan)! Ukratko, kada na videlo isplivaju ružno ponašanje nekih osoba ili njihovi društveno zabrinjavajući stavovi poput rasizma ili netrepeljivosti prema LGBT+ zajednici, njihova popularnost se srozava kroz javno prozivanje. Određeni krug ljudi, upoznat s tematikom, od njih zahteva preuzimanje odgovornosti za problematične postupke, obrazloženje, pokajanje… Njihovi proizvodi i rad bivaju bojkotovani. Neretko ti, najverovatnije s razlogom, “cancelled” pojedinci postaju žrtve napasništva i agresije, no danas nisam tu da filozofiram o moralnoj opravdanosti ove kulture – već da iznesem svoj predlog za čuvenu “cancelled” listu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Romero)

Plastika. Hajde da “otkažemo” plastiku!

Ako smo mogli da dignemo ruke od Džonija Depa zbog navodno lažnih optužbi Amber Herd da ju je fizički zlostavljao, zašto ne bismo mogli da se odreknemo smese na bazi naftnih derivata koja itekako ima svoje pristupačne zamene?

Krenimo od plastičnih kesa. Međunarodni dan bez plastičnih kesa se obeležava svakog 3. jula. Po deveti put, širom sveta će biti organizovane kampanje s ciljem podizanja svesti naroda o postojanju alternativa za nošenje namirnica – od platnenih torbi preko ruksaka do pletenih korpi. Znanje iz ova 24 sata bi trebalo da primenjujemo svakodnevno i da preostalih 8.760 sati u godini u supermarket bez izuzetka nosimo ceger. Od nedavno su u ponudi Lidla u Srbiji dostupne i višekratne vrećice za merenje voća i povrća po ceni od 70 dinara za dva komada, tako da ni na pijaci nemamo izgovor za gomilanje nepotrebnog otpada.

Svima nam je jasno da nismo mi Danci da recikliramo 92 odsto povratne ambalaže u toku godine, te bi i flaše i limenke trebalo da izbegavamo ili da im, nakon korišćenja, nađemo novu namenu u domaćinstvu. Počele su letnje vrućine i osveženje nam je svima preko potrebno pogotovo na vrelom gradskom asfaltu! Zamislite koliko bi bilo kul da ne morate da svraćate na obližnju trafiku po vodu, već da je imate uz sebe u zanimljivoj boci za nebrojeno mnogo upotreba.

Još jedan način za smanjenje smeća od pakovanja jeste i “revolucija u kupatilu”. Sve su popularniji čvrsti šamponi i gelovi za tuširanje koji izgledaju kao sapun i najčešće dolaze upakovani u papir. Adrese na kojima ćete ih naći su uglavnom na – internetu – kod malih preduzetnika na Instagramu. Postoji i opcija da ih sami napravite

…baš kao i pastu za zube. Za najjednostavniji recept vam treba samo voda, soda bikarbona i nekoliko kapi esecijalnog ulja. Sledeće na listi za revolucionarni odstrel su logično – četkice za zube. Kada su vam na izmaku snage, zamenite ih onim održivijim – od bambusa, od koga se proizvode i “zelene” varijante slamčica.

Pored bambusa, za Jul bez plastike bitna nam je još jedna biljka – tikva lufa. Od njenog ploda nastaju biorazgradivi sunđeri za pranje suđa i kupanje. Moguće ih je i pazariti, ali i samostalno uzgojiti.

Plastika je materijal sa vekom trajanja i do 2.000 godina. Ipak, plastične artikle neretko zadržavamo tek nekoliko minuta, a onda odbacujemo. U najboljem slučaju, njihov put izgleda ovako – kanta-kamion-deponija. Krajnja destinacija plastike u lancu upravljanja otpadom je zapravo tek početna stanica ostatka njenog života, odakle joj je samo nebo granica. U toku procesa raspadanja na sve sitnije i sitnije čestice, ona “odlazi” i do okeana, podzemnih voda, stomaka kitova, vazduha… a prodre i u naš lanac ishrane.

Potrošači diktiraju proizvodnju! Da li prihvatate moj predlog za pomenutu “cancelled” listu?

Jelena Kozbašić

Kragujevac dobio prvi reciklomat u Srbiji koji isplaćuje novac za predatu ambalažu

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Radi unapređenja svojih usluga JKP Šumadija Kragujevac nabavilo je reciklomat – pametnu mašinu za prikupljanje i sortiranje ambalažnog otpada. Reciklomat, prvi u Srbiji ovog tipa, različite vrste otpada, plastične flaše, limenke i staklenu ambalažu, pored razvrstavanja i sladištenja, takođe i vrednuje, te novčani iznos predate ambalaže učitava na pesonalizovane i nepersonalizovane eKG kartice.

“JKP Šumadija Kragujevac, tehnološki partner APEX Solution Technology i društveno odgovorna kompanija Globaltel kao sponzor priključili su se svetskom trendu reciklaže ambalažnog otpada u cilju unapređenja i podizanja svesti građana o recikliranju ali i očuvanju životne sredine”, rekao je Andreja Ilić, izvršni direktor Sektora usluga JKP Šumadija.

“Pored toga, Smart siti eKG kartica, zahvaljujući partnerima na ovom projektu, dobila je još jednu funkciju. Građani koji recikliraju ambalažu kao nagradu dobijaju dopunjene personalizovane i nepersonalizovane eKg kartice za vrednost recikliranih sirovina. Kragujevac je jedan od prvih gradova u regionu koji subvencioniše ekološki svesne pojedince jer čuvaju životnu sredinu”, istakao je Ilić i podsetio da su, na više lokacija u gradu, postavljene posude za primarnu selekciju otpada, a nedavno jedan deo grada je snabdeven kućnim kantama za reciklažu.

Postavljanjem mašine građani aktivno učestvuju u razvoju i unapređenju komunalnih usluga. Benefite ovakvog načina reciklaže imaju ne samo korisnici javnog prevoza na teritoriji grada već i korisnici telekomunikacionih usluga.

Foto: Grad Kragujevac

“Globaltel kao društveno odgovorna kompanija prepoznala je pozitivne efekte ovakvog načina sakupljanja i razvrstavanja ambalažnog otpada pa je Kragujevčanima omogućila i bonus od 3 gigabajta mobilnog 4G interneta za uspešno povezivanje eKG kartice i Globaltel mobilnog broja pozivom na *340* broj eKG kartice #. Uz potvrdu da je uspešno povezan Globaltel i eKG kartice stižu 3 gigabajta mobilnog interneta. Svaki sledeći dinar eKG dopune od reciklaže automatski donosi novih 10 megabajta interneta a na 100 RSD jedan gigabajt”, objasnio je Aleksandar Stankov, direktor kompanije Globaltel, mobilnog operatera nove generacije.

Reciklomat je postavljan u Ulici Kralja Petra I 22 pored ulaza u prostorije JKP Šumadija Kragujevac.

Izvor: Grad Kragujevac

Objavljen tender za javnu nabavku za regionalni vodovod „Makiš – Mladenovac”

Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić izjavio je da je Grad Beograd objavio javnu nabavku za projektovanje VI i VII etape regionalnog vodovoda „Makiš – Mladenovac”, izradu projekata svih objekata i mreže potrebnih za priključenje naselja na području južnog dela Grocke, kao i za projekat rezervoara u Mladenovcu zapremine 10.000 kubnih metara.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Vrednost nabavke je skoro milion evra, a projektant će u roku od devet meseci izraditi projektnu dokumentaciju potrebnu za dobijanje građevinske dozvole za izgradnju VI etape u dužini od skoro 10 kilometara”, rekao je Vesić i dodao da će projektant izraditi projekte za dobijanje građevinske dozvole za izgradnju priključka za naselja Dražanj, Umčari, Pudarci i Kamendol, ukupne dužine skoro 19 kilometara, sa tri rezervoara, dve crpne stanice i jednom prekidnom komorom.

Kako se izrada projekata za građevinske dozvole bude privodila kraju sledeće godine, tada će Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda raspisati javnu nabavku za izvođenje radova, da bi se na proleće 2023. godine završila izgradnja VI etape sa svim priključcima za sva naselja južnog dela Grocke. Procenjena vrednost za izvođenje ovih radova je oko tri milijarde dinara.

Tehnička dokumentacija za poslednju, VII etapu, sadašnjim tenderom biće urađena na nivou idejnog rešenja i idejnog projekta sa studijom opravdanosti, posle čega će biti planiran tender za izvođačku dokumentaciju i izgradnju poslednje etape i rezervoara u Mladenovcu.

Vesić je rekao da će Grad Beograd izgradnjom regionalnog vodovoda „Makiš – Mladenovac” konačno snabdeti gradskom vodom svoje opštine Grocku, Sopot i Mladenovac.

“Već do kraja naredne godine vodom sa Makiša snabdevaćemo Grocku, Vrčin i Ritopek”, rekao je Vesić i dodao da je sistem vodosnabdevanja „Makiš – Mladenovac” zasnovan na snabdevanju vodom iz postrojenja za preradu vode „Makiš”, iz kojeg se snabdevaju naselja podavalskog područja, najveći broj naselja opštine Grocka i sva naselja u opštinama Sopot i Mladenovac.

Izvor: Grad Beograd

Pola tone otpada izvađeno iz mora na Korčuli

Foto: Facebook (screenshot @Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce

Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce pokrenula je akcije prikupljanja otpada iz mora na području svih sedam jadranskih županija. Prva akcija održana je proteklog vikenda, 27. i 28. juna, i to na Korčuli.

Foto: Facebook (screenshot @Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce

Udruženje Sunce iz Splita započelo je akcije prikupljanja otpada iz podmorja i priobalja, koje se, s ciljem uklanjanja otpada, kao i podizanja svesti javnosti o njegovom štetnom uticaju na Jadransko more, sprovode u sklopu programa Ministarstva zaštite okoline i energetike RH. Sprovođenje obuhvata po dve akcije čišćenja obale i primorja na području svih sedam jadranskih županija: Istarske, Primorsko-goranske, Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Osim licenciranih ronioca, otpad će iz podmorja prikupljati i ribari, i to pomoću mreža za vuču. U akcijama će takođe učestvovati brojni volonteri i radnici Udruženja Sunce iz Splita, i to na unapred utvrđenim lokacijama i prema utvrđenom protokolu. Osim čišćenja na odabranim lokacijama, Udruženje Sunce će u sklopu ove usluge sprovoditi monitoring prikupljenog otpada prema metodologiji čija je primenjivost na obali ispitana na terenu kroz projekat DeFishGear.

Foto: Facebook (screenshot @Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce

Takođe, temeljem prikupljenih iskustava kreiraće se predlog nacionalnog Protokola za sprovođenje akcija čišćenja otpada iz mora kao dokument smernica za sve buduće akcije. Prve dve akcije čišćenja obale i podmorja organizovane su na Korčuli, 27. i 28. juna 2020, u saradnji s Ekološko-ronilačkim klubom Korčula, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim delovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i ronilačkim klubovima Dupin (Korčula) te Draulik (Milna). U akciji čišćenja obale ostrva Sutvare prikupljeno je 2.195 plastičnih predmeta ukupne težine 97 kg, 66 predmeta od drveta (41 kg), 32 predmeta od metala i 20 komada medicinskog otpada. Čisto se i podvodni deo uvale Banje gde je izronjeno 65 kesa sitnog otpada ukupne težine 470 kg, 20 komada krupnog otpada, 4 automobilske gume, 1 zamka i 1 stolica.

Ukupna težina izronjenog morskog otpada iznosila je oko 500 kg!

Više o akcijama čišćenja pročitajte na internet stranicama Udruženja Sunce.

Izvor: Ekovjesnik

Države dunavskog sliva pozdravile rezultate infrastrukturnih projekata vodnog saobraćaja u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Matias Tapia)
Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Swancar)

Ministri saobraćaja država dunavskog sliva pohvalili su rezultate koje je Srbija ostvarila u oblasti vodnog saobraćaja.

U Zaključcima ministara saobraćaja država dunavskog sliva o efikasnoj rehabilitaciji i održavanju infrastrukture na Dunavu, koji su usvojeni na marginama sastanka povodom obeležavanja Dana transeevropske transportne mreže koji je održan u Šibeniku, 14. maja 2020. godine, pozdravljaju se rezultati koje je Republika Srbija postigla na realizaciji infrastrukturnih projekata u oblasti vodnog saobraćaja.

U dokumentu se posebno ističu projekti otklanjanja šest kritičnih sektora za plovidbu na Dunavu, radovi na rekonstrukciji brodske prevodnice u sastavu Hidroenergetskog i plovidbenog sistema “Đerdap 1”, kao i implementacija projekta uvođenja najmodernijih navigacionih bova (AtoNs).

Takođe, naglašava se uspeh Republike Srbije u efikasnom uvođenju u upotrebu tzv. DAVID obrazaca, čiji je cilj pojednostavljivanje, usklađivanje i digitalizacija administrativnih procesa prekograničnih procedura korišćenjem standardizovanih obrazaca, koji će moći i elektronski da se podnose.

Ukupna vrednost projekata u vodnom saobraćaju u Srbiji iznosi 380 miliona evra.

Vlada Republike Srbije usvojila je na prošlonedeljnoj sednici Zaključak na osnovu koga je potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture prof. dr Zorana Mihajlović potpisala pomenute Zaključke ministara saobraćaja država dunavskog sliva o efikasnoj rehabilitaciji i održavanju infrastrukture na Dunavu.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Zatvorena najstarija nuklearna elektrana u Francuskoj

Foto: Wikipedia/Florival fr

Francuska najstarija nuklearna elektrana zatvorena je 30. juna, posle četiri decenije rada i dugogodišnje kamanje antinuklearnih aktivista. Zatvaranje nuklearke Fesenhajm, blizu granice s Nemačkom, deo je plana predsednika Francuske Emanuela Makrona o smanjenju zavisnosti od nuklearne energije i većem korišćenju obnovljivih izvora energije.

Foto: Wikipedia/Florival fr

Proces uklanjanja goriva koji se koristio u reaktorima nuklearne elektrane Fesenhajm trebalo bi da bude završen do 2023, ali se njeno kompletno demontiranje ne očekuje pre 2040. godine.

Posle nuklearne katastrofe u Fukušimi 2011, tadašnji predsednik Francuske Fransoa Oland obećao je da će zatvoriti Fesenhajm, nakon bezbednosnih pritužbi nemačke i švajcarske vlade.

Predsednik Emanuel Makron je 2017. dao konačno zeleno svetlo za zatvaranje nuklearke, koja je priključena na mrežu 1977. godine.

Međutim, grupa pristalica nuklearne energije protestovala je u ponedeljak zbog zatvaranja Fesenhajma u sedištu organizacije Grinpis u Parizu.

Francusko društvo za nuklearnu energiju smatra da će zatvaranja najstarije francuske nuklearke značiti veću proizvodnju energije iz fosilnih goriva i povećanje emisije štetnih gasova za oko 10 miliona tona ugljen-dioksida godišnje.

Ipak, Francuska takođe namerava da smanji emisije u energetskom sektoru zatvaranjem poslednje četiri elektrane na ugalj do 2024. i investiranjem u obnovljive izvore energije.

U Francuskoj će posle zatvaranja Fesenhajma ostati 56 reaktora sa vodom pod pritiskom u 18 nuklearnih elektrana.

Oland je 2012. najavio da će smanjiti energetsku zavisnost Francuske od nuklearne energije sa 75 odsto na 50 odsto, a Makron je, kada je izabran za predsednika, obećao da će poštovati taj cilj.

Makron je u maju predstavio energetski i klimatski plan po kojem će taj cilj biti ispunjen do 2035.

Francuski presednik je u ponedeljak obećao da će ubrzati tranziciju na zeleniju ekonomiju, dan pošto su Zeleni odneli pobedu u više velikih gradova na lokalnim izborima.

Makron je prihvatio 146 preporuka klimatske konvencije građana u cilju smanjenja emisija štetnih gasova i najavio dodatnih 15 milijardi evra za borbu protiv klimatskih promena tokom naredne dve godine.

Takođe je izrazio spremnost da raspiše referendum o izmenu ustava kako bi uključio klimatske ciljeve, ako dobije odobrenje parlamenta.

Izvor: EurActiv.rs

Životna sredina u Srbiji podređena interesima investitora i javnih vlasti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kaluđerica je nekada bila sinonim za nelegalnu gradnju. Pošto se to nije sankcionisalo, nicala su brojna divlja naselja, a postojeća se devastirala. Pored Kaluđerice, dobri primeri ove negativne prakse su Zlatibor ili vikendice na Savskom nasipu. Građevinske dozvole postoje sa razlogom, ne samo za objekte za stanovanje i turizam, već i za industriju i energetiku.

Građevinska dozvola za projekte koji mogu imati negativni uticaj na životnu sredinu predstavlja složeni akt čije izdavanje zavisi od uslova i saglasnosti brojnih organa i institucija. Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) se svakodnevno suočava sa brojnim nepravilnostima prilikom izdavanja građevinskih dozvola, počev od nepristupanja proceni uticaja na životnu sredinu, nepostojanja uslova Zavoda za zaštitu prirode, nedostatka planskog osnova, pa sve do gradnje objekata bez građevinske dozvole. U nekim slučajevima vlasnici objekata za koje su građevinske dozvole izdate suprotno propisima se finansiraju iz budžeta kroz naplatu podsticaja za proizvodnju obnovljive energije.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture na ove propuste ne reaguje i odbacuje zahteve RERI-ja tvrdeći da nema pravo da bude stranka u postupku. Ovim povodom je 30. juna održana konferencija na kojoj su govorili Mirko Popović, programski direktor RERI-ja, advokat Milun Dragutinović i Jovan Rajić, predsednik Upravnog odbora RERI-ja.

Mirko Popović je istakao da je procena uticaja na životnu sredinu jedan od preventivnih mehanizama za zaštitu životne sredine koji predstavlja ključni instrument za integraciju ciljeva politike životne sredine, te bi samim tim trebala da ima prioritet u procesu donošenja odluka. U praksi se procena uticaja u procesu izdavanja dozvola stavlja u podređen položaj čime se onemogućava prevencija negativnih uticaja na prirodu.

Jovan Rajić je istakao da su najveći problem bahati investitori i organi javnih vlasti na svim nivoima, koji ne primenjuju propise, kao i nepostojanje sankcija za takvo ponašanje. Kao poslednji u nizu kršenja zakona, Rajić je naveo izdavanje upotrebne dozvole za MHE “Zvonce” u Rakiti, koji predstavlja školski primer kraha pravne države i sunovrata državnog sistema.

“Najčešća krivična dela u oblasti zaštite životne sredine koja se javljaju u praksi su građenje bez građevinske dozvole i priključenje objekata koji je izgrađen bez građevinske dozvole”, zaključio je Milun Dragutinović.

Pravosudni sistem nije efikasan i malo je sudskih odluka koje su pravosnažne kada su u pitanju zločini protiv prirode. Stiče se utisak da je potrebno još mnogo vremena da društvo shvati značaj i očuvanje životne sredine, te da se mora raditi na povećanju odgovornosti svakog pojedinca.

Izvor: Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI)