Home Blog Page 699

Preti li svetu sasvim nova pandemija?

Foto-ilustracija: Unsplash (Kenneth Schipper Vera)

Ono što svetu sada nikako ne treba je nova pandemija. Zbog toga su naučnici vrlo zabrinuti što je sve više slučajeva svinja u Kini koje su obolele od specifičnoj soja svinjskog gripa koji ima potencijal da se prenese na čoveka.

Kada više različitih sojeva virusa gripa inficira jednu svinju, može doći do razmene gena, procesa koji se u nauci naziva “preusmeravanje”, piše magazin Sajens.

Nova studija, objavljena u “Proceedings of the National Academy of Sciences” fokusira se na grip nazvan G4.

Foto-ilustracija: Unsplash (freestocks)

On je zapravo jedinstvena mešavina tri različita soja: jedan sličan onom koji je pronađen kod evropskih i azijskih ptica tokom pandemije H1N1 2009. godine, drugi je severnoamerički tip H1N1 i treći običan virus svinjskog gripa.

Novi virus G4 posebno zabrinjava jer je njegovo jezgro virus ptičjeg gripa – na koji ljudi nemaju imunitet – pomešan sa delićima sojeva virusa koji se pojavljuju kod sisara.

“Iz predstavljenih podataka vidi se da je reč o virusu svinjskog gripa koji može da se pojavi kod ljudi”, kaže Edvard Holms, evolutivni biolog sa Univerziteta u Sidneju koji proučava patogene organizme.

Dodaje da je “jasno da se ova situacija mora pažljivo nadgledati”.

Studija je rezultat istraživanja nazalnih briseva 30.000 svinja iz deset kineskih provincija i 1.000 briseva svinja sa respiratornim simptomima univerzitetskih farmi. Brisevi su prikupljeni od 2011. do 2018. godine, a istraživanje je predvodio Liu Jinhua sa Kineskog poljoprivrednog univerziteta.

Vodeći autor studije Sun Honglei, takođe sa Kineskog poljoprivrednog univerziteta, kaže da to što G4 ima gene H1N1 virusa iz 2009. godine može da znači da se virus adaptirao i da može dovesti do prenošenja sa čoveka na čoveka.

Zbog toga je, kaže Sun, važno pojačati nadzor kineskih svinja na viruse gripa.

Virusi gripa često prenose sa svinja na ljude, ali većina se tu zaustavi i ne prenosi se dalje na druge ljude.

Zabeležena su dva slučaja zaraze G4 kod ljudi i oba slučaja su, srećom, ostala u “ćorsokaku” pošto se virus nije dalje preneo na druge ljude.

“Verovatnoća da će ova posebna varijanta izazvati pandemiju je mala”, kaže Marta Nelson, evolucijski biolog iz američkog Nacionalnog instituta za zdravstveni rad Fogarty koji proučava viruse svinjskog gripa u Sjedinjenim Američkim Državama i njihovo širenje na ljude.

Ipak, Nelsonova napominje da niko nije znao za pandemijski soj H1N1, koji je sa svinja skakao na ljude, sve dok se prvi slučajevi ljudi nisu pojavili 2009.

“Grip nas može iznenaditi”, kaže Nelsonova. “A postoji rizik da u ovom trenutku zanemarimo grip i druge pretnje zbog KOVID-19“.

Izvor: RTS

Uhapšene 34 osobe zbog šverca 2.500 tona otpada u Afriku

Foto-ilustracija: Unsplash (Selina Bubendorfer)

Španska policija je uhapsila 34 osobe u okviru istrage o švercu 2.500 tona električnog i elektronskog otpada u Nigeriju i još sedam afričkih zemalja, saopštila je juče, 29. juna, Civilna garda.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergey Pesterev)

Istragom u saradnji sa evropskog policijskom agencijom Evropol utvrđeno je da je 2018. i 2019. godine bilo 138 ilegalnih transporta otpada sa Tenerifa ka Senegalu, Gani, Gambiji, Togou, Beninu, Gvineji, Sijera Leoneu, a posebno ka Nigeriji.

Osumnjičeni, uglavnom afričkog porekla, uhapšeni su na Tenerifima i Velikim Kanarima, dva ostrva u španskom arhipelagu.

Oni su u kontejnere tovarili razne proizvode, uključujući motorna vozila, rezervne delove, aparate za domaćinstvo i polovne električne i elektronske uređaje, koje su nabavljali od pojedinaca ili kompanija.

Jedna 62-godišnja Italijanka je bila zadužena za dostavljanje dokumentacije carini, falsifikujući potvrde o ispravnosti aparata, dodaje se u saopštenju.

Električni i elektronski aparati sadrže supstance opasne po životnu sredinu i po ljudsko zdravlje ukoliko se njima nepravilno rukuje.

Civilna garda je ukazala da na afričkom kontinentu tim otpadom “često rukuju deca, bez ikakve zaštite, kako bi izvukla aluminijum i bakar.

Izvor: Zelena Srbija

Podstrek za letovanje Slovenaca u domovini – bojazan od širenja virusa i vaučeri

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Thomas)

Kako prenosi Nova ekonomija, slovenačko primorje, ali i ostala popularna turistička odredišta u zemlji, beleže znatno veći udeo domaćih gostiju zbog ograničenja kretanja i zabrinutosti koje nameće koronavirus, ali i zbog državne pomoći u vidu vaučera za letovanje, javlja Slovenska tiskovna agencija (STA). Hotelijeri i vlasnici apartmana kažu da je tražnja povećana i optimistično gledaju na nastavak sezone.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mikita Karasiou)

Od četvrtka, svi hoteli na slovenačkoj obali, koji pripadaju kompaniji Sava Turizam su otvoreni i gotovo su u potpunosti bili rezervisani tokom proteklog vikenda, prenosi STA.

Sledećeg vikenda situacija će biti slična, kažu u Sava Turizam i dodaju da će tada njeni hoteli u Izoli i Strunjanu uglavnom biti potpuno rezervisani, dok će ostali zabeležiti od 65 do 70 odsto popunjenosti. Najbrojniji su domaći gosti, zatim slede turisti iz Austrije i Nemačke.

Broj domaćih gostiju naglo je porastao, od 30 odsto koliko je u proseku iznosio prethodnih godina, na sadašnjih 80 odsto.

Slovenački hotelijeri naglašavaju da je veliko interesovanje za vaučere koje je obezbedila država, kako bi pomogla turizam zbog pandemije koronavirusa.

Svaki punoletni građanin u Sloveniji može da koristi vaučer u vrednosti od dvesta evra za korišćenje usluga slovenačkih turističkih agencija.

Program je vredan oko trista miliona evra, ali država smatra da će se mnogo tog novca vratiti u državnu kasu ako ne porezom, onda na neki drugi način, preneli su ranije slovenački mediji.

Izvor: Nova ekonomija

Koje projekte civilnog društva će Ministarstvo zaštite životne sredine podržati ove godine?

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine dana 29. juna 2020. godine objavljuje predlog Liste vrednovanja i rangiranja prijavljenih projekata civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini pristiglih po Javnom konkursu za dodelu sredstava za podršku projektima civilnog društva u oblasti zaštite životne sredine u 2020. godini, koji je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo 31. januara 2020. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Weckschmied)

Rok za podnošenje prigovora je osam dana od dana objavljivanja predloga Liste. Prigovor se može izjaviti preporučenom poštom ili neposredno preko pisarnice Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, sa naznakom: „PRIGOVOR na predlog Liste po Konkursu za projekte OCD 2020” .

Ukoliko se prigovor predaje lično na pisarnici republičkih organa uprave, na adresi ulica Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, obavezno je uz prigovor pripremiti propratni dopis, naslovljen na Ministarstvo zaštite životne sredine, Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, u kome će pisati sledeći tekst: „U prilogu dopisa dostavljamo vam PRIGOVOR na predlog Liste po Konkursu za projekte OCD 2020”. Navedeni dopis će biti overen od strane službenika pisarnice, i služiće podnosiocu prigovora kao potvrda o prijemu prigovora.

Uvid u podnete prijave i priloženu dokumentaciju učesnici konkursa mogu izvršiti u roku od tri radna dana, počev od narednog dana od dana objavljivanja predloga Liste, u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, VI sprat, kacelarija 604, od 7.30 do 15.30 časova, uz obaveznu prethodnu najavu i zakazan termin telefonom na broj 011/31 32 936 i uz instrukcije za korišćenje mera zaštite propisanih usled pandemije koronavirusa.

Predlog liste može se preuzeti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

U Zenici otvoreno reciklažno dvorište

Foto: Wikipedia/Philidenfer66

Reciklažno dvorište u Zenici otvoreno je na Svetski dan zaštite životne sredine. Radi se o jednoj od aktivnosti u okviru projekta „Uvođenje sistema upravljanja za tokove posebnih kategorija otpada (PKO) u dva kantona u BiH”.

Foto: Grad Zenica

Nosioci projekta su „ALBA Zenica“ i GIZ (Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju), a partner u implementaciji projekta je Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH (REZ). Pored Zenice, u projektu učestvuju i opštine: Travnik, Tešanj, Žepče i Busovača i pet komunalnih preduzeća iz navedenih opština. Kao projektni partneri učestvuju i operateri ambalažnog otpada, električnog otpada, autoguma, ulja i dr, koji će biti angažovani u funkciji daljeg zbrinjavanja otpada prikupljenog na reciklažnim dvorištima.

Odvojeno sakupljanje posebnih kategorija otpada iz domaćinstava u Bosni i Hercegovini se ne vrši na ekološki prihvatljiv način i u skladu sa zakonom. Posebne kategorije otpada (PKO) koje se mogu naći u domaćinstvima, od kojih neke kategorije predstavljaju opasni otpad, trenutno se mešaju sa običnim komunalnim otpadom ili završavaju na ilegalnim odlagalištima. Uvođenje sistema upravljanja za tokove posebnih kategorija otpada (PKO) je bitno, jer unapređuje sistem sakupljanja otpada, povećava udeo reciklaže i smanjuje količine otpada koje se odlažu na deponiju.

Obaveštavaju se građani da se na reciklažnom dvorištu „ALBA Zenica“ mogu predati sledeće posebne kategorije otpada: akumulatore i baterije, ambalažni otpad (papir, plastika, drvo, metal, staklo, kompozitnu ambalažu i ambalažu zagađenu opasnim materijama), automobilske gume, električni i elektronski otpad, mašinska ulja i jestiva ulja, medicinski otpad (tablete i sirupi).

Početkom naredne godine će se organizovati i predaja sledećih kategorija otpada: azbestni otpad, građevinski otpad, kabasti otpad i zeleni (vrtni) otpad.

Potrebno je naglasiti da će količina pojedinih kategorija otpada, koja se može odložiti (predati) mesečno biti ograničena na ½ m3 po korisniku. Prijem automobilskih guma je ograničen po dimenziji.

Foto: Wikipedia/Philidenfer66

Grad Zenica i „ALBA Zenica“ d.o.o. Zenica su preuzeli zadatak da sa predatim vrstama otpada postupe u skladu sa važećom legislativom. U reciklažnom dvorištu se neće vršiti obrada sakupljenog otpada nego će, nakon što se prihvatni rezervoari napune odgovarajućom vrstom otpada, vođa Reciklažnog dvorišta obavestiti ovlašćenog operatera određene vrste otpada i organizovati njegovo preuzimanje.

Reciklažno dvorište se nalazi na adresi Sarajevska 135A (Raspotočje – kod mosta) i tokom leta će raditi od utorka do petka od 14 do 18 sati i subotom od 9 do 13, a tokom zime od utorka do petka od 13 do 17 sati i subotom od 10 do 14 sati.

Reciklažno dvorište je namenjeno isključivo građanima Zenice, koji koriste usluge organiziranog odvoza komunalnog otpada, uz uslov da se prilikom posjete pridržavaju Pravila kretanja i ponašanja koja su istaknuta na ulazu u Reciklažno dvorište. Pravnim licima nije dozvoljeno odlaganje otpada, a neovlaštenim licima nije dozvoljen pristup otpadu.

Na ulazu u Reciklažno dvorište potrebno je pokazati važeći lični dokument sa slikom. Otpad se meri i unose se podaci o korisniku i otpadu (količini i vrsti), a tek nakon toga se posetilac upućuje prema odgovarajućem kontejneru radi istovara otpada iz vozila. Otpad se mora odložiti isključivo u predviđene (označene) posude. Vozilo se potom ponovo meri i izdaje se odgovarajuća potvrda. Kontrola otpada u pogledu njegovog sastava i količine podrazumeva da je potrebno da posetioci prijave zaposlenom u  Reciklažnom dvorištu sva oštećenja predatih starih uređaja, koja mogu ugroziti stanovništvo ili okolinu, kao i druga oštećenja (curenje tečnosti, pojava prašine i kvarovi pri istovaru).

Grad poziva sev građane da posebne kategorije otpada odgovorno izdvajaju iz mešovitog komunalnog otpada i da iste predaju u Reciklažno dvorište uz obavezno pridržavanje uputstava koje im saopšte zaposleni u„ALBA Zenica“.

Izvor: Grad Zenica

Skakavci koji jedu sve pred sobom na tri kontinenta – opasnost od nestašice hrane?

Foto-ilustracija: Unsplash (Sue Thomas)

Indijski grad Gurgaonu “progutala je” najezda skakavaca, zbog čega su nadležne vlasti u Nju Delhiju pozvale na visoku pripravnost usled napada ovih štetočina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jürgen Scheeff)

Talasi napada pustinjskih skakavaca sve su češći, naročito kako su, na svom putu od afričkog kontinenta u potrazi za hranom stigli do Pakistana, a zatim i do Indije.

Svetska organizacija za hranu i poljoprivredu FAO napomenula je da Indija tokom narednih mesec dana treba da bude u stanju visoke pripravnosti, jer se očekuje da će se rojevi ovih insekata i dalje kretati u toj regiji.

Sličnu sudbinu doživela je i Sardinija, čiji su poljoprivrednici usred maja već imali borbu sa skakavcima. Na jugu Italije uništeni usevi doveli su i do nedostatka hrane za kokoške i stoku, a brojni pašnjaci, polja i bašte bili su potpuno razoreni. Za Italijane napadi rojeva ovih insekata ne predstavljaju novinu i smatraju da je suša poslednjih godina doprinela njihovom vraćanju na ostrvo.

Pustinjski skakavci su jedni od najrazornijih štetočina sklonih migracijama, najviše zbog svoje velike brzine, ali i sposobnosti brzog razmnožavanja. Pored toga, oni na dnevnom nivou jedu svežu vegetaciju u sopstvenoj težini, odnosno oko dva grama. Prema nekim proračunima, vrlo mali deo prosečnog roja, koji teži oko 1 tone, pojede jednaku količinu hrane kao 10 slonova, odnosno 25 kamila, odnosno 2.500 ljudi.

Tokom poslednjih nekoliko meseci, Istočna Afrika bila je na meti ovih insekata, što je dodatno pospešilo problem gladi, pored već postojeće epidemije koronavirusa. Od Kenije do Indije, ove štetočine su uništavale useve, praveći nemerljivu štetu, koja je naročito teško pogodila siromašnije zemlje.

Stručnjaci smatraju da će traganje za rešenjem u narednom periodu biti neophodno jer postoji bojazan da ovakvi napadi postanu “redovna pojava”, jer se za glavni uzrok ove pošasti smatraju klimatske promene, što bi moglo dovesti do nestašice hrane širom sveta.

Jelena Cvetić

 

Uzrok blago povišene radijacije na severu Evrope – kvar nuklearne elektrane u Rusiji?

Foto: Wikipedia/Alexey Danichev
Foto-ilustracija; Unsplash (Yves Alarie)

Grupe koje prate radijaciju i nuklearnu bezbednost iz Finske, Norveške i Švedske su prošle nedelje saopštile da su u delovima Skandinavije i Arktika primećene male količine radioaktivnih izotopa koje ne mogu da naškode zdravlju ljudi, niti prirodnom okruženju.

Švedski organ nadležan za radioaktivno zračenje istakao da je nemoguće utvrditi mesto porekla oblaka tzv. radionuklida koji su se nadvili iznad severnih oblasti evropskog kontinenta, te je pripisivanje potencijalne odgovornosti za takvu situaciju bilo na nivou spekulacija, barem do petka, 26. juna.

Institut za javno zdravlje i životnu sredinu iz Holandije je tog dana objavio da je radijacija na sever Evrope stigla iz zapadne Rusije. Stručnjaci su do tog zaključka došli proračunima koje su obavili na osnovu podataka iz nordijskih zemalja. “Radionuklidi su veštački što znači da su ih proizveli ljudi. Sastav nukleida mogao bi da ukaže na kvar u nuklearnoj elektrani”, navodi se. Tačna lokacija postrojenja nije utvrđena zbog ograničenog broja merenja.

Foto: Wikipedia/Alexey Danichev

Ruski operater nuklearnom energijom “Rosatomenergo” je demantovao da postoji bilo kakvo oštećenje na elektranama u blizini Sankt Peterburga i Murmanska na severozapadu zemlje. Na području tih postrojenja, kao i u njihovoj okolini, radijacija je tokom juna bila ujednačena i ni u sadašnjem trenutku nema nikakavih promena, kazao je glasnogovornik te kompanije.

“Obe nuklearke rade normalnim režimom. Nisu postojale bilo kakve žalbe na rad opreme, niti su zabeležena ispuštanja radionuklida van kontejnera”, objašnjeno je.

Rusija je jedna od vodećih proizvođača nuklearne energije na svetu. Tokom 2018. godine, njen udeo u energetskom miksu zemlje je iznosio 18,7 odsto (204,3 TWh). Zaključno sa decembrom iste godine, ukupna snaga instalisanih nuklearnih reaktora je bila 31,3 GW

Jelena Kozbašić

Na obali Begeja u Zrenjaninu osvanule nove sadnice, rasveta i mobilijar

Foto: Grad Zrenjanin

U sklopu uređenja leve obale Begeja, uz kompleks Palate Dunđerski, restorana “Pivnica”, Muzeja piva i dalje, ka nekadašnjoj fabrici čarapa, završeni su radovi na izgradnji pešačke staze, na delu šetališta koji je nedostajao i koji izlazi na Ulicu carice Milice. Završetkom ove staze, šetalište se, u kontinuitetu, proteže od Velikog pešačkog mosta do “Žutog” mosta u Zmaj-Jovinoj ulici, u dužini od blizu 500 metara, sa mobilijarom – deset novih klupa i kanti za smeće, kao i osamnaest žardinjera, rasvetom, a posađene su i sadnice svuda gde su nedostajale.

Foto: Grad Zrenjanin

Šetnja ovim delom obale svojevrsno je putovanje kroz prošlost grada, jer se uz obnovljenu Palatu Dunđerski, sagrađenu 1911. godine, čija je fasada zasijala novim sjajem, silazi do restorana – pivnice “Četir’konja debela”, ispred koje su na šetalištu postavljene četiri fijale, jedini sačuvani delovi Velikog gvozdenog mosta, čuvene “Ajfelove ćuprije”, podignutog 1904, a demontiranog 1969. godine.

Industrijsko nasleđe na levoj obali Begeja donosi dalje uz šetalište pogone nekadašnje varione zrenjaninske pivare, pretvorene u Muzej piva, ispred čijeg ulaza je uređeno i pristanište za manja turistička plovila. Tu je i zanimljiv putokaz, s vodnim rastojanjima do najbližih destinacija do kojih se može doploviti Begejom, Tisom i Dunavom.

Staza uz Begej zatim se nastavlja uz pogone nekadašnje fabrike čarapa, sve do dela reke regulisanog novim tokom 1969. godine, gde se upravo izgrađeni deo šetališta, oplemenjen sadnicama, uspinje ka Ulici carice Milice i mostu u Zmaj-Jovinoj ulici.

Nedavno predloženim izmenama i dopunama plana generalne regulacije grada Zrenjanina za tu lokaciju, na mestu fabrike čarapa predviđena je izgradnja stambenog bloka višeporodičnog stanovanja, sa strogim uslovima gradnje prema obali Begeja, propisanim od strane Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Zrenjanina.

Sve navedeno, kao i više drugih projekata i zamisli, ide u prilog činjenicama da se Zrenjanin, polako, ali sigurno, vraća na svoju reku i planira različite sadržaje uz njene obale, a izgradnja novih i obnova postojećih šetališta sigurno je među prioritetima u tim aktivnostima.

Izvor: Grad Zrenjanin

Tokom Meseca bez plastike u Rijeci se održava radionica “Kesu donesi, vijaču odnesi”

Foto: Grad Rijeka

U Rijeci će se od danas, 29. juna, uz akciju zamene plastičnih kesa i prigodnu radionicu, obeležavati Međunarodni dan bez plastičnih kesa i početak meseca jula – Meseca bez plastike.

Foto: Grad Rijeka

Kako bi ukazali na goruću važnost smanjenja upotrebe jednokratnih plastičnih proizvoda i podstakli upotrebu za životnu sredinu prihvatljivih alternativa, u Rijeci će se obeležiti mesec bez plastike, odnosno Plastic Free July, kojeg je deo i Međunarodni dan bez plastičnih kesa.

Radionica „Kesu donesi, vijaču odnesi“

Tako će 3. jula 2020.godine, na sam Međunarodni dan bez plastičnih kesa, u prostorijama Riperaja – gradske radionice KD Čistoće, na adresi Ulica Ivana Zajca 20, od 10 do 12 sati, Udruženje Žmergo održati besplatnu kreativnu radionicu pod nazivom „Kesu donesi, vijaču odnesi“ koja je namenjena svim zainteresovanim građanima bez obzira na starosno doba.

Polaznici radionice treba da sa sobom ponesu desetak kvalitetnijih, debljih plastičnih kesa, a na radionici će moći da nauče kako iz tih plastičnih kesa da izrade vijaču i tim simboličnom gestom doprinesu očuvanju životne sredine i uz to se dobro zabave.

S obzirom na preporučene protivepidemijske mere o boravku u zatvorenom prostoru, broj polaznika radionice biti će ograničen na 10 i zato je za učešće na radionici obvezna prethodna najava na imejl info@cistoca-ri.hr.

Deset plastičnih vrećica = jedna platnena

Tokom cele nedelje, od 29. juna do 3. jula, građani će u prostorije Riperaja moći da donesu korišćene, čiste plastične kese, a za donošenje 10 vrećica, biće nagrađeni odgovarajućom platnenom torbom partnera projekta. Broj platnenih torbi partnera projekta je ograničen.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međunarodni dan bez plastičnih vrećica posvećen je edukaciji i jačanju svesti građana o štetnosti koju životnoj sredini nanosi korišćenje jednokratnih plastičnih proizvoda, posebno plastičnih kesa. U svetu se godišnje koristi preko 500 milijardi plastičnih kesa, a zbog velikih troškova recikliranja veliki deo njih na kraju završi odbačen u prirodi. O štetnosti plastičnih vrećica za životnu sredinu najbolje svedoči podatak da je za razgradnju jedne kese potrebno više od sto, pa i do petsto godina, zavisno od uslova u kojima se razgrađuje.

Tokom meseca jula – meseca bez plastike (Plastic Free July) širom sveta organizuju se brojne aktivnosti s ciljem učenja o mogućnostima, ali i nužnosti našeg svakodnevnog života bez korišćenja jednokratne plastike.

Organizatori projekta, Grad Rijeka, zajedno sa partnerima KD Čistoća i Udruženje Žmergo, pozivaju sve građane da učine nešto za svoju okolinu i da se uključe u akciju prikupljanja kesa i pridruže edukativnoj radionici.

Izvor: Grad Rijeka

Amazon ulaže u razvoj automobila bez vozača

Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Aldyrkhanov)

Kako prenosi Nova ekonomija, Amazon je objavio da će kupiti Zuks (Zoox), startap kompaniju za autonomna vozila, za milijardu dolara, sa ciljem da razviju automobile bez vozača, javlja “TechCrunch”.

Foto-ilustracija: Unsplash (Aral Tasher)

Prema objavi Amazona, Zuks će i dalje postojati kao samostalna kompanija, gde će na poziciji izvršnog direktora i generalnog tehničkog direktora ostati Aiša Evans i Džesi Levinson, kao što je to ranije bilo.

Misija kompanije će takođe ostati ista.

Izveštaji kažu da će Amazon iskoristiti sporazum sa Zuksom za pokretanje autonomnih isporuka i za stvaranje flote automobila za uslužne vožnje slične taksiju, što se može uporediti sa dogovorom koji je Volvo nedavno sklopio sa Vajmom.

Kompanija Zuks želi da napravi svoje automobile zajedno sa hardverom i softverom za autonomnu vožnju.

Uz finansijsku pomoć Amazona, Zuks će imati sve što im bude bilo potrebno, kako bi išli u korak sa svojim glavnim suparnikom, Vajmom.

Amazon radi na vlastitim projektima autonomnih tehnologija za vozila, uključujući i robote za dostavu koji su dizajnirani da nose male pakete do domova kupaca.

Akvizicija Zuksa posebno je usmerena na pomaganje startapu da “ostvari svoju viziju autonomne vožnje”, kako kažu iz Amazona.

Izvor: Nova ekonomija

Da li su rezultati lokalnih izbora u Francuskoj znak “ozelenjavanja” svesti glasača?

Foto-ilustracija: Unsplash (Reuben Mcfeeters)

Pokret zelenih se u drugom krugu lokalnih izbora u Francuskoj postavio kao politička sila u prvom planu pobedom u velikim gradovima – Lionu, Bordou, Strazburu, Poatijeu i Grenoblu, dok je u Parizu i Marseju pobedu osvojio kao podrška levici, prenosi 29. juna pariski Mond.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dex Ezekiel)

Stranka “Evropa, Ekologija-Zeleni” (Europe, Ecologie-Les Verts – EELV), koja nema poslanike u parlamentu, više nije ista posle drugog kruga lokalnih izbora održanih 28. juna u Francuskoj.

EELV se postavila kao značajna opoziciona levičarska snaga predsedniku Emanuelu Makronu, čija je vladajuća centristička stranka Republika u pokretu (LREM) poražena na lokalnom nivou.

U Parizu je ponovo pobedila socijalistička kandidatkinja i dosadašnja gradonačelnica An Idalgo, koja je ovog puta imala podršku EELV. Francuski mediji ocenjuju da je “zelena” pobeda i u manjim gradovima pokazatelj političkog preobražaja koji je već u toku u drugim evropskim gradovima, pošto pitanje rešavanja klimatskih promena postaje sve veći prioritet.

Ministri pokreta zelenih na funkciji su u Švedskoj, Finskoj, Austriji, a u Nemačkoj su Zeleni u usponu.

Levičarska preorijentacija sa podrškom ekologa u Francuskoj rezultat je stava dela javnog mnjenja koji smatra da je centrisitčka vladajuća stranka bliži desnici.

Makronova stranka je doživela poraz pošto ni u jednom gradu nije osvojila većinu za sastav lokalnih vlasti. Jedina “svetla tačka” je pobeda premijera Eduara Filipa u rodnom Avru, gde je osvojio 59 odsto glasova, ali se prijavio kao nezavisnni kandidat bez etikete LREM.

Postavlja se pitanje kako će Makron reagovati i delovati u ostatku svog mandata koji ističe 2022. godine. Tamošnji mediji pitaju se da li će se francuski predsednik prikloniti ekolozima, a još veće pitanje je da li će Filip, sada osnažen pobedom na lokalnim izborima, ostati premijer ili su na vidiku promene u vladi.

Makron, koji je u jeku epidemije koronavirusa, rekao da se stvari “dubinski menjaju”, moraće da pronađe “tananu ravnotežu” između levog krila svoje stranke koji ima ekološke aspiracije, i centrističkih ideja koje je imao na početku mandata.

Same izbore je obeležio mali odziv birača, oko 40 odsto.

Drugi krug lokalnih izbora održan je u oko 5.000 francuskih gradova i opština. Izbori su završeni u prvom krugu u oko 30.000 gradova i opština. Glasanje je održano uz stroge sanitarne mere.

U Francuskoj je od koronavirusa umrlo više od 29.750 osoba.

Izvor: EurActiv.rs

Koji su ključni faktori za uspešnu organsku proizvodnju voća?

Foto-ilustracija: Unsplash (Janko Ferlič)

Organska poljoprivreda predstavlja sistem ekološkog upravljanja čiji je cilj postizanje ekološke ravnoteže i balansirane životne sredine u kojoj postoji bogatstvo kako biljnih tako i životinjskih vrsta. Raznovrsnošću biljnih i životinjskih vrsta doprinosimo tome da organska poljopriveda bude održiv sistem.

Organsku poljoprivredu najbolje možemo da definišemo kroz njen cilj, a to je proizvodnja zdravstveno bezbedne, kvalitetne hrane na ekološki održiv način, kaže stručnjak za voćarstvo Suzana Jerkić iz Poljoprivredno stručne službe Vranja.

Preduslov – udaljenost od konveniconalnih površina

Foto-ilustracija: Unsplash (Joshua Lanzarini)

Pre podizanja zasada neophodno je odraditi agrohemijsku analizu zemljišta, a zatim krenuti sa poboljšanjem plodnosti zemljišta, odnosno povećanjem organske materije u njemu da bi zemljište bilo što produktivnije.

Za uspešno podizanje organskih voćnih zasada ili prelazak postojećih, potrebno je da se ispoštuju određeni preduslovi koji će obezbediti određenu sigurnost u našoj organskoj proizvodnji. Osnovno pravilo je da površina na kojoj se primenjuje organska proizvodnja treba da bude najmanje pet do šest metara udaljena od drugih konvencionalnih površina.

Ukoliko nema te udaljenosti, tada treba da se zasadi bio-barijera koja će da štiti organski zasad od prelaska sintetičkih preparata koji se upotrebljavaju u susednim konvencionalnim znasadima. Period prelaza – konverzija, kod voćarske proizvodnje traje tri godine sa izuzetkom kada kontrolno i sertifikaciono telo može da smanji period konverzije, uzimajući u obzir dokaze o prethodnom upravljanju površinama.

Paralelna proizvodnja nije dozvoljena

Sertifikacija zasada obavlja se svake godine. Paralelna proizvodnja na jednoj farmi, odnosno uzgajanje iste voćne vrste istovremeno na organski i konvencionalni način nije dozvoljena, osim ako su različite sorte sa lako prepoznatljivim karakteristikama. Sadni material koji se upotrebljava u organskom voćarstvu treba da bude organskog porekla.

U uslovima kada organski sadni materijal nije dostupan, dozvoljeno je korišćenje konvencionalnog materijala, ali pod uslovom da nije genetički modifikovan ili tretiran sintetičkim preparatima i da je odobren od kontrolnog tela, objašnjava stručnjak za voćarstvo.

Kvalitet i ekspozicija terena

Važan faktor u planiranju organske proizvodnje je lokacija na kojoj će biti podignut zasad. Voćna vrsta koja će se gajiti zavisi od tipa i od kvaliteta zemljišta. Zemljište je od velike važnosti pri uzgajanju bilo koje kulture u organskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Jerkić ističe da je ekspozicija terena takođe veoma bitna kada je organska proizvodnja u pitanju. Najpovoljnija je južna ili jugoistočna ekspozicija, iz razloga što ukoliko je toplije, utoliko se bolje iskorišćava sunčeva svetlost i vrlo brzo se dižu jutarnje rose, koje su značajan faktor za pojavu bolesti i štetočina u toku vegetacije.

Promajno mesto, zaštićeno od dominantnih vetrova u reonu uzgajanja, je isto tako povoljno. Na mestima sa dobrim strujanjem vazduha, gde je retka pojava mrazeva, magle, vazdušna i površinska vlaga se mnogo ne zadržavaju, ima manje bolesti voća.

Važni mikroklimatski faktori

Mikroklimatski uslovi koje bi trebalo znati su: minimalne (zimske) temperature, pojava ranih proletnih i jesenjih mrazeva, količina vodenog taloga, padavine i njihov raspored u toku godine, vlažnost vazduha i zemljišta, vetrovi, njihov pravac kretanja (koji je vetar dominantan na toj lokaciji), njihov intenzitet, pojava grada, njegov intenzitet.

Za organsku proizvodnju pogodna su plodna rastresita i duboka zemljišta (gajnjače, aluvijalna i deluvijalna zemljišta), čija je pH vrednost u optimalnom opsegu za datu voćnu vrstu.

Autorka: Mina Erić

Izvor: Agroklub.rs

Poplava u Ivanjici nanela veliku štetu – stanovništvo danima bez vode

Foto: Wikipedia/Krumb77

Štete od poplava se saniraju, a mnogi problemi još nisu rešeni. U Ivanjici od prošlog utorka više od 30.000 građana nema vodu. Poplava je nanela ogromnu štetu na vodozahvatu i magistralnom cevovodu. Zbog veličine kvara, Ivanjičani će još neko vreme vodom morati da se snabdevaju iz cisterni. U popravci cevovoda učestvuje i Vojska Srbije.

Foto: Wikipedia/Krumb77

Zbog velikih oštećenja na vodozahvatu i na magistralnom cevovodu u Ivanjici još nije rešen problem vodosnabevanja, pa se građani već šest dana vodom za piće i tehničkom vodom snabdevaju iz cisterni. Nabujala Moravica napravila je veliku štetu, a poplava je bio duž celog vodotoka.

Direktor JKP “Ivanjica” Vladimir Bojanović objašnjava da vodovod 70 odsto sirove vode za preradu dobija iz Moravice.

“Naše postrojenje i kompletan magistralni cevovod se nalaze baš u tom delu gde je bila najveća šteta”, objašnjava Bojanović.

Ekipe su na terenu, rade danonoćno i pokušavaju da saniraju problem, a usput su naišli na još neke kvarove.

Zbog visokog vodostaja i nagomilanog mulja, radnici danima nisu mogli ni da pronađu gde se nalazi kvar. Tek u petak, kada je voda počeka da opada, mogli su zaista da počnu da rade.

“Očistili smo vodozahvat da bi voda mogla malo brže da ide ka cevovodu. U ovom momentu smo stigli do naselja Međurečje i nastavljamo dalje gde je možda najteži deo, ali smatram da ćemo to brzo prevazići”, kaže Bojanović.

Radnicima JKP “Ivanjica” pomaže i Vojska Srbije, a pomoć je stigla i od privatnika i od obližnjih opština – Gornji Milanovac, Nova Varoš, Čajetina i Užice.

Crveni krst je Ivanjici ustupio 15 rezervoara za vodu tako da ih je na teritoriji grada ukupno 24.

U postrojenja za preradu voda iz Moravice pristiže iz dva pravca. Bojanović napominje da je upravo je kvar na pravcu iz kojeg stiže veći deo vode nepristupačan i radnici gradskog komunalnog preduzeća ne mogu sami da ga saniraju.

Zbog toga će im u popravci tog kraka pomoći Vojska Srbije.

Direktor JKP “Ivanjica” sugrađane moli za strpljenje i ponavlja da radnici danonoćno rade kako bi Ivanjičani što pre dobili vodu.

Izvor: RTS

Postignuti novi dnevni rekordi proizvodnje u hidroelektranama “Đerdap 1” i “Zvornik”!

Foto: EPS
Foto: EPS

Hidro sektor „Elektroprivrede Srbije“ ovih dana beleži odlične rezultate. Dva rekorda dnevne proizvodnje zabeležena su 25. juna i to u hidroelektranama „Đerdap 1“ i „Zvornik“. Sa HE „Đerdap 1“, naše najveće hidroelektrane, tog dana je poteklo 26,336 miliona kilovat-sati, dok je u HE „Zvornik“ proizvedeno 2,827 miliona kilovat-sati.

Ova dva rekorda su značajna jer su direktan rezultat urađenih revitalizacija. U HE „Zvornik“ krajem januara završena je revitalizacija četiri agregata, dok u HE „Đerdap 1“ uskoro treba da počne revitalizacija poslednjeg, šestog agregata. Od početka rada HE „Đerdap 1“ proizvela je 273,3 milijarde kilovat-sati električne energije.

U 65 godina dugoj istoriji HE „Zvornik“ sada je ostvaren apsolutni dnevni rekord u proizvodnji električne energije i plan je premašen za 173 odsto. Ovaj rekord ostvaren je radom sva četiri revitalizovana agregata, pri prosečnom protoku vode od 4 x 171,5 m3/s i sa prosečnom snagom 4 x 29,45 MW. Novi agregati, pri trenutnim hidrološkim uslovima, proizvode oko 20 odsto više energije nego stari agregati.

Revitalizacijama se doprinosi većoj proizvodnji električne energije, manjim troškovima održavanja i produžava se životni vek hidroelektrana za novih 30 do 40 godina.

Izvor: EPS

Danas i sutra se održava onlajn konferencija “Zeleni dani – Redefinisanje razvoja”

Foto-ilustracija: Pixabay

Drugu međunarodnu konferenciju “Zeleni dani – Redefinisanje razvoja” organizuju Program Ujedinjenih nacija za razvoj, u saradnji sa Vladom Crne Gore i Privrednom komorom Crne Gore. Ove godine, manifestacija će se održati kroz seriju onlajn razgovora, 29. i 30. juna, zbog globalne zdravstvene krize izazvane pandemijom virusa korona. Svi zainteresovani će biti u mogućnosti da program putem uživo prenosa na zvaničnom sajtu konferencije – www.greendays.me.

Foto-ilustracija: Pixabay

Konferenciju će otvoriti potpredsednik Vlade Milutin Simović, predsednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i Mirjana Špoljarić Eger, direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i ZND.

Na konferenciji “Zeleni dani – Redefinisanje razvoja” razmotriće se izazovi i potreba prelaska sa linearnog na model cirkularne ekonomije, nove strategije upravljanja resursima, razvoj novih poslovnih modela, upravljanje promenama i inovacijama – uz maksimalno korišćenje prednosti novih tehnologija.

Konferencija povezuje pokretače promena iz čitavog sveta koji dele strast prema stvaranju bolje i održivije budućnosti pod motoom da je vreme za pomeranje fokusa sa konvencionalne perspektive razvoja na svet suočen sa oštrim nejednakostima, finansijskom nestabilnošću i neodložnim ekološkim izazovima.

Organizatori su  uvereni da će konferencija pružiti platformu za relevantan dijalog između nauke i politike i biti izvor inspiracije za snažniju saradnju i sprovođenje Agende 2030.

Za više informacija o konferenciji, posetite zvanični vebsajt – www.greendays.me.

Izvor: NVO Digitalizuj.Me

Upozorenje za EU – većina zemalja članica treba da smanji emisije štetnih gasova

Foto-ilustracija: Unsplash (Oskar Kadaksoo)

Većini zemalja Evropske unije (EU) preti neispunjavanje obaveza o smanjenju emisije zagađujućih gasova do 2030. godine, upozorila je Evropska komisija u izveštaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dmitry Vechorko)

“Poruka u izveštaju je jasna. Svuda u Evropi za mnoge građane preti disanje lošeg vazduha. Efikasne mere su neophodne za smanjenje zagađenja vazduha u mnogim državama EU, i to u sektorima poljoprivrede, energetike i saobraćaja“, navodi se u tekstu.

Evropska komisija je danas objavila prvi izveštaj o proceni primene Direktive o kvalitetu vazduha od 2020. do 2030. godine. Izveštaj se pozvao na analize nacionalnih programa za kontrolu zagađenja koje su dostavile zemlje članice.

Komisija je prema razmatranju tih analiza zaključila da polovina zemalja EU neće moći da ispuni svoje obaveze o smanjenju zagađujućih gasova, poput izduvnih gasova i sitnih čestica PM2,5.

Posebnu zabrinutost izaziva emisija amonijaka koji se koristi u poljoprivredi, navodi se u izveštaju.

Kako bi se smanjila ta vrsta zagađenja, u maju je predstavljen akcioni plan “Od farme do tanjira” u cilju smanjenja upotrebe đubriva do 50 odsto do 2030. godine.

Komisija je pokrenula više od 30 postupaka kao upozorenje državama da preduzmu mere u borbi protiv zagađenja vazduha pošto mnoge od njih nisu poštovale ograničenje emisije sitnih čestica.

Izvor: Zelena Srbija