Home Blog Page 701

Vodovod i kanalizacija u Beogradu planiraju da smanje gubitke vode

Foto-ilustracija: Unsplash (Sasikan Ulevik)

Beogradski vodovod i kanalizacija planira da smanji gubitke vode za 0,4 procentna poena godišnje, nakon što je državni revizor utvrdio da ovaj vodovod gubi čak trećinu vode zbog starosti vodovodne mreže, prenosi Nova ekonomija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sasikan Ulevik)

U poslerevizionom izveštaju o merama ispravljanja Grada Beograda po reviziji svrsishodnosti poslovanaja beogradskog javnog preduzeća, navodi se da će gubici u proizivodnji i distribuciji vode sa 31 odsto biti smanjeni na 30,6 odsto u ovoj godini.

Kako je javno preduzeće obavestilo revizora, u 2021. planirano je smanjenje od još 0,4 pp na 30,2 odsto, da bi za dve godine gubici pali na “samo” 30 odsto.

U Izveštaju se ocenjuje da će JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija“ o gubicima izveštavati resorni Sekretarijat za komunalne i stambene poslove.

Kroz praćenje gubitaka utvrdiće se da li mere koje se preduzimaju od strane JKP uz podršku Grada daju potrebne efekte.

Realne vrednosti gubitaka moguće je sagledati, po isteku jedne godine, tj. u okviru Godišnjeg izveštaja o učinku programa.

Subjekt revizije je naveo Zamenika načelnika Gradske uprave grada Beograda – sekretara Sekretarijata za komunalne i stambene poslove, kao lice koje je odgovorno za preduzimanje mere ispravljanja.

Državni revizor je prošle godine utvrdio da se u mreži javnih vodovoda Srbije godišnje u proseku gubi više od jedne trećine vode, a jedna petina vodovodne mreže gubi više od 50 odsto vode.

Predsednik državne revizorske institucije (DRI) Duško Pejović je na predstavljanju izveštaja o reviziji svrsishodnosti upravljanja vodovodnom infrastrukturom naveo da statistički podaci za 2018. godinu pokazuju da se u vodovodnoj mreži Beograda gubi trećina vode.

“Procena je da se prosečno godišnje po tom osnovu gubi više od deset milijardi dinara”, rekao je Pejović.

Dodao je da gubitak vode nije jedini trošak jer tome treba dodati i hemikalije, energente i druge propratne izdatke.

Pejović je rekao da se gubici u mrežei mogu smanjiti investicijama u revitalizaciju mreže za šta su, prema državnim procenama, potrebna ulaganja od oko 800 miliona evra.

Državna revizorka Nada Tošić rekla je da su gubici vode u Holandiji u proseku pet odsto godišnje, u Nemačkoj sedam, Sloveniji 27, Rumuniji 38, a u Srbiji 35 odsto.

Revizija je rađena u JKP Beogradski vodovod i kanalizacija, JKP Naisus iz Niša, JKP Lazarevac i JKP Hameum iz Prokuplja u periodu od 2015. godine do 2018.

Revizija, uz upitnik koji je poslat u 148 preduzeća za snabdevanje vodom, pokazala je da deset odsto preduzeća ne meri vodu, 50 odsto ne proverava tačnost merača protoka vode, a samo pet odsto kontroliše količine vode koje se proizvedu i dopreme do potrošača.

Glavni razlog za velike gubitke vode je starost vodovodne mreže.

U sastavu Beogradskog vodovoda i kanalizacije 22 odsto mreže je staro od 46 do 55 godina, a deset odsto mreže u dužini 400 kilometara starije je od 55 godina.

Beogradski vodovod i kanalizacija je od 2015. do 2018. godine investirao 68 odsto sredstava neophodnih za amortizaciju, niški Naisus svega devet odsto, dok lazarevački i vodovod iz Prokuplja nisu imali investicija u tom periodu.

Izvor: Nova ekonomija, Beta

Jedan od najštetnijih evropskih invazivnih doseljenika – azijski stršljen

Foto: Vespavelutina.eu, via SPOS

Među 100 invаzivnih vrstа dospelih u Zаpаdnu Evropu, žutonogi аzijski stršljen (Vespa velutina nigrithorax) smаtrа se jednom od nаjštetnijih. Tokom 15 godinа od dolаskа u Frаncusku, on je okupirаo celu teritoriju i nаselio se u svim susednim zemljаmа. Glаvno sredstvo u borbi protiv ovog grаbežljivcа, čijа prehrаnа uključuje i medonosne pčele, jeste uništаvаnje njegovih gnezdа od strаne posebno obučenih i opremljenih timovа. Kumulаtivnа efikаsnost trenutno korišćenih tehnikа kontrole stršljena ne prelаzi 40 odsto.

Foto: Wikipedia/Charles J Sharp

Upotrebа pesticidа i drugih hemijskih sredstаvа zа suzbijаnje stršljenа smаtrа se opаsnom zа insekte, sisаre, ptice i druge životinje koje nisu metа. Tehnike zаsnovаne nа upotrebi vodene pаre, feromonа i druge koje su efikаsne u borbi protiv stršljenа, а bezbedne zа druge životinje još uvek se rаzvijаju. Trаdicionаlne zаmke sа mаmcimа zа stršljene pomаžu u zаštiti pojedinih pčelinjаkа, аli ništа više od togа.

Grupа nаučnikа sа Univerzitetа Pаriz-Sаkle (fr. Université Paris-Saclay) i Nаcionаlnog centrа zа nаučno istrаživаnje Frаncuske (CNRS), nа čelu sа Morgane Barbet-Massi, izrаčunаlа je koliko је koštalo uništаvаnje stršljenа u dve pokrajine i osаm opštinа Frаncuske i objаvilа nаlаze ove studije u Frаncuskoj i u još 15 zemаljа u Evropi, Aziji, Severnoj i Južnoj Americi. Premа istrаživаčimа, tokom 2006. godine, troškovi uništаvаnjа gnezdа stršljenа u tri zаpаdne provincije Frаncuske iznosili su 0,4 milionа evrа. Nаkon togа, ti troškovi su porаsli nа 0,45 milionа evrа godišnje, а u 2015. dostigli su 4,5 milionа evrа. Ukupno je od 2006. do 2015. godine uništаvаnje gnezdа stršljenа koštаlo Frаncusku 23 milionа evrа. Istrаživаči veruju dа će uz trenutnu stopu rаstа tih troškovа do 2032. godine nаrаsti nа 11,9 milionа evrа godišnje u Frаncuskoj, 9,0 milionа evrа u Itаliji i 8,6 milionа evrа u Velikoj Britаniji. Poređenjа rаdi: doprinos pčelа kаo oprаšivаčа frаncuskoj privredi procenjuje se nа dve milijаrde evrа, а prihod pčelаrа nа 130 milionа evrа godišnje.

Koristeći gornji model, istrаživаči su izrаčunаli kolikа će cenа uništenjа аzijskih stršljenovа biti u 16 zemаljа u kojimа su već prisutni ili će se hipotetički pojаviti u nаrednim godinаmа. Istovremeno su uzete u obzir obim teritorije ovih zemаljа, njihove klimаtske i druge kаrаkteristike.Izgledi zа potpunu kolonizаciju Zаpаdne Evrope stršljenom izgledаju prilično reаlno, s obzirom nа nedаvnu pojаvu u regionimа čijа je klimа donedаvno bilа nepovoljnа zа njegа. Do togа se došlo otkrićem stršljenа u аvgustu 2019. godine u Nemаčkoj nа području Hаmburgа, što su stručnjаci shvаtili kаo dokаz postepene аdаptаcije stršljenа nа uslove severnog delа Evrope. Premа procenаmа britаnskih nаučnikа, аko se ne preduzmu hitne preventivne mere, аzijski stršljen će se širiti širom Velike Britаnije u nаrednih 20 godinа. Od 2016. godine otkriveno je 26 slučаjevа stršljenа, а 9 njegovih gnezdа je uništeno. U septembru 2019. godine, Britаnska asocijаcijа pčelаrа (https://www.bbka.org.uk/Pages/FAQs/Category/asian-hornet-faqs) orgаnizovаlа je edukativnu nedelju o аzijskogm stršljenu kаko bi obаvestilа pčelаre o kаrаkteristikаmа i obimu pretnje od njegovog širenjа. U jаnuаru 2020. godine, 150 britаnskih pčelаrа okupilo se u Somersetu, kаko bi rаzgovаrаli sа stručnjаcimа o progrаmu borbe protiv širenjа stršljenа. Slične mere su preduzete i u drugim zemljаmа Zаpаdne Evrope.

Epidemijа KOVID-19 i pogoršаnje društveno-ekonomskih i drugih problemа u Zаpаdnoj Evropi u prvoj polovini 2020. odvrаtili su pаžnju njihovih vlаsti i jаvnosti od borbe protiv аzijskog stršljenа. Ogrаničenjа u kretаnju ljudi i vozilа tokom kаrаntinа mogu znаčаjno olаkšаti širenje ovog opаsnog grаbežljivcа zа pčele ne sаmo u Zаpаdnoj Evropi, već i u drugim zemljаmа (izvor: The economic cost of control of the invasive yellow-legged Asian hornet; https://neobiota.pensoft.net/article/38550/).

Priredio: Vlastimir Spasić

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Betoniran prvi temelj vetroagregata za elektranu “Podveležje” u BiH

Foto: EPBiH

Na platou Podveležja, završeno je betoniranje temelja vetroagregata broj 14. U temelj dubine 3, prečnika 18,6 metara, ugrađeno je 50 tona armature i 200 ankera (sidrenih vijaka) pojedinačne dužine 3 metra. Za betoniranje temelja utrošeno je više od 450 kubnih metara betona, koji je na lokaciju vetroagregata broj 14 dovezen sa 60 miksera.

Foto: EPBiH

U toku su pripreme za betoniranje na lokacijama preostalih vetroagregata. Prema planiranoj dinamici, svi temlji, za koje će biti upotrebljene iste količine materijala, trebalo bi da budu završeni do kraja augusta.

Na temelje vetroagregata montira se gondola čija je visina 92,5 metra. Sastavljena iz četiri segmenta, gondola teži 32 tone, dok je ukupna težina lopatica koje se postavljaju na gondolu blizu 34 tone.

Izvođač radova na izgradnji vetroelektrane, Konzorcij „Siemens Gamesa Renewable Energy” Hrvatska i „Wind Power A/S” Danska izvršio je prvu isporuku opreme. Iz proizvodnih pogona Konzorcija, brodom iz Danske u hrvatsku Luku Ploče, dopremljeno je 30 segmenata gondola, čije se transportovanje na gradilište vetroelektrane očekuje u prvoj polovini jula.

Sa Konzorcijem „Siemens Gamesa Renewable Energy” Hrvatska i „Wind Power A/S” Danska, Elektroprivreda BiH potpisala je Ugovor o projektovanju, isporuci opreme, građevinskim radovima, montaži, ispitivanju i puštanju u pogon 15 vetroagregata vetroelektrane “Podveležje”, kao i Ugovor o petogodišnjem održavanju vetroagragata nakon puštanja u rad vetroelektrane.

Na izgradnji temelja i izvođenju minerskih radova, angažovane su i kompanije iz Bosne i Hercegovine „HP Investing” Mostar i „Minersko” Sarajevo.

Izvor: Elektroprivreda Bosne i Hercegovine

Novi obnovljivi izvor energije – pokreti drveća

Foto: Aleksandr Altenkov
Foto: Aleksandr Altenkov

Vetar, sunce, voda i biomasa se uobičajeno nazivaju obnovljivim izvorima energije. Zahvaljujući razvoju tehnologije, uskoro bi mogao da nam postane dostupan još jedan resurs za proizvodnju električne energije čistog porekla – pokreti drveća.

Aleksandr Altenkov iz Rusije, po zanimanju dizajner i umetnik, je kao tačku polazišta za svoj izum iskoristio prvi zakon termodinamike, koji smo savladali čak i mi kojima se fizika nije milila u srednjoj školi – ukupna količina energije ostaje nepromenjena bez obzira na to kakvi se procesi događaju. Energiju je dakle nemoguće stvoriti ili uništiti.

Prototip uređaja za alternativni način upotrebe energije iz našeg prirodnog okruženja je namenjen korićenju na stablima.

U prvoj fazi projekta pod nazivom Anemokinetika, Altenkov je utvrdio koliko se grane drveća zapravo pomeraju i došao do zaključka da njihov “pređeni put” varira od 1 cm do 45 cm. Ovo naravno zavisi od vrste grane, visine na kojoj se nalazi i brzine vetra i drugih faktora.

Rus se potom fokusirao na rad na osmišljavanje mehanizma koji može ta kretanja pretvoriti u električnu energiju. Finalno rešenje se sastoji od piezo diska fiksiranog između pokretnog dela, tj. štapa, i statičkog elementa pričvršćenog na granu. Tako se usled deformacije piezo diska, koja nastaje kao rezultat oscilacija štapa, stvara struja, objašnjeno je.

U nastanku električne energije sporednu ulogu igra već dobro poznati čisti energetski izvor – vetar. Pored njega, tu su i životinje, koje svojim aktivnostima pomeraju grane.

Foto: Aleksandr Altenkov

Svaki ciklus kretanja grana rezultuje napon od 3,6 volti i struju od 0,1 ampera i u trajanju od 200 milisekundi. Ovo su obećavajuća saznanja, ali su potrebna dalja istraživanja performansi i uticaja aparatića!

Altenkov je predložio da se proizvedena električna energija crpi za napajanje sistema nezavisnih od elektroenergetske mreže tzv. off-grid, posebno u urbanizovanim oblastima gde je priroda “podivljala” kao što su zapušteni parkovi, bašte i dvorišta. Anemokinetiku ipak, prema mišljenju njenog idejnog tvorca, ne bi trebalo ograničavati na off-grid snabdevanje, već je moguća transformacija nekolicine mehanizama u mrežu malih elektrana koje bi napajale “internet šume” za praćenje dešavanja u životnoj sredini.

Da li će drveće ikada napuniti moj telefon neophodnom energijom, ne znam. Mene sigurno hoće – i to čim na ovom blogu pritisnem Publish. Odoh na Košutnjak.

Jelena Kozbašić

Da li bi usporavanje ljudskih aktivnosti moglo da sačuva planetu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur Rachbauer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Keyang Zheng)

Akcija praćenja divljih životinja, sprovedena pre izbijanja pandemije koronavirusa, koja se nastavila tokom uvođenja vanrednih mera u većini država sveta i još uvek traje, pokušava da istraži i ukaže na značaj takozvane antropauze, odnosno usporavanja ljudske aktivnosti na globalnom nivou i uticaj na ostala živa bića na planeti.

Primetno je da su mnoga mesta, naprasno opustela zbog zabrana okupljanja i uvođenja karantina, postala slobodan prostor za mnoge divlje životinje, koje su nesmetano šetale po gradovima.

Tim istraživača iz Velike Britanije koji se bavio ovim pitanjem uporedio je situaciju sa katastrofom u Černobilju. Nekoliko godina nakon što je zona bila evakuisana, naučnici su primetili da je broj životinja koje posredno zavise od ljudi, poput golubova i pacova, bio u padu, dok je divljih životinja – vukova, jelena i divljih svinja – bilo sve više.

Iako napominju da ove naznake ne služe ukazivanju na neku vrstu odstranjivanja ljudi od prirode, ipak nam mogu pomoći u traganju za odgovarajućim rešenjima, poput eventualnih izmena u građenju puteva ili ekoturizmu. Takođe, važan odeljak u sklopu ovog istraživanja činile su hitne mere koje su naveli, neophodne kako bi naučnici mogli da imaju pristup i dozvolu u određenim predelima i tako uporede uticaj ljudskog kretanja, odnosno odsustva ljudi u pejzažima na razvoj flore i faune.

Studija je objavljena u časopisu “Nature Ecology and Evolution”.

Jelena Cvetić

Jedini zatvor na svetu koji ima prihvatilište za pse je u – Sremskoj Mitrovici

Foto-ilustracija: Unsplash (Lydia Torrey)

Jedini zatvor na svetu koji ima prihvatilište za pse nalazi se u Srbiji, u okviru Kazneno-popravnog zavoda u Sremskoj Mitrovici. Zahvaljujući tome nastao je dokumentarni film “Komanda ljub:av” koji govori o rehabilitaciji osuđenika kroz interakciju sa psima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktorka Instituta za performativne umetnosti i socijalni rad Marina Kovačević je autorka filma “Komanda ljub:av”. Ona se već duže vreme bavi rehabilitacijom osuđenih lica kroz umetnost i inovativne zatvorske prakse, a u ovom slučaju, u KPZ “Sremska Mitrovica” uvedena je rehabilitacija kroz odnos sa psima, nakon koje osuđenici dobijaju i sertifikat da su obučeni dreseri pasa.

Time će i njihova kasnije integracija biti lakša, kaže Kovačevićeva koja ističe da su projekat realizovali uz podršku Oebsa, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija i nemačke organizacije Help.

Objašnjava da su zatvorenici često iz disfunkcionalnih porodica i da im se ovako pruža šansa da ih neko prihvati i budi u njima osećanje odgovornosti.

Utvrđeno je, kaže, da su oni u ovom programu ostvarili napredak u empatiji.

Marina Kovačević kaže i da je zatvor u Mitrovici treći u Evropi koji sprovodi ovakav vid rehabilitacije, ali prvi koji ima azil za pse u okviru zavoda.

“Stručni komandiri u zatvoru rade na rehabilitaciji lica i uče ih veštini i novom pogledu na svet”, rekla je Kovačevićeva koja ističe da su svi bili oduševljeni, a učili su i da verbalizuju osećanja koja ostvaruju sa psima.

U filmu jedan osuđenik kaže da kada radi sa psima ima utisak da nije u zatvoru, a neki od njih su po izlasku sa izdržavanja kazne usvojili pse iz tog azila.

Izvor: RTS

Održivi građevinski materijal napravljen od otpada kuću gradi

Foto-ilustracija: Unsplash (Ursula Castillo)

Silica plastic block je napravljen u potpunosti postupkom reciklaže i bez ikakvog otpada u proizvodnji, kako piše portal Gradnja.rs.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ursula Castillo)

Ima li boljeg rešenja za održivost naše planete nego kada se od otpada napravi građevinski materijal? Upravo je to okosnica ovog projekta koji je od idejnog rešenja doveden u fazu realizacije. Naime, indijska kompanija “Rhino machines” lansirala je održivu ciglu, koju čini 80 odsto reciklirane otpadne prašine i 20 odsto raznog plastičnog otpada.

Kako bi se izborili sa sve većom količinom razne otpadne prašine, ali i ostalih vidova zagađenja životne sredine, u cilju njihove reciklaže, pokrenut je projekat zajedno sa istraživačkim sektorom arhitektonske firme “r+d studio”.

Projekat Silica Plastic Block (SPB) otpočeo je jasnom misijom da se ostvari proizvodnja sa nultim otpadom tokom reciklaže peska. U inicijalnoj fazi eksperimenta postojala je potreba za prirodnim dodacima poput cementa, zemlje i vode. Ipak, količina prirodnih resursa za ovaj proces nije bio dovoljan te se moralo tragati za alternativom.

Istraživanjem se ispostavila mogućnost da se plastika poveže sa recikliranim peskom, odnosno sa česticama čađi. Upotreba plastike kao vezivnog materijala potpuno je eliminisala upotrebu vode, te se blokovi mogu koristiti odmah nakon oblikovanja i hlađenja, piše Designboom.

Testiranje je pokazalo da SPB cigle imaju 2,5 puta veću čvrstinu u odnosu na tradicionalne cigle, a pritom je upotrebljeno 70 do 80 odsto otpadne prašine i do 80 odsto manje upotrebe prirodnih resursa.

Pročitajte više OVDE.

Autorka: Anđela Aleksić

U Vrbasu počela izgradnja vodovoda u vrednosti od 4,1 milion evra

Foto: Opština Vrbas

U Vrbasu je počela izgradnja vodovoda koji će sa izvorištem i fabrikom vode uskoro spojiti Kucuru i Savino Selo. Vrednost ove investicije je 4,1 milion evra i podrazumeva izgradnju vodovoda dugog 14 kilometara. Početku radova, uz domaćine iz Javnog komunalnog preduzeća “Komunalac”, prisustvovali su dr Miloje Obradović, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Joahim Kancler, rukovodilac projekta u ime konsultantske kuće SETEC, i Milan Glušac, predsednik Privremenog organa opštine Vrbas.

Foto: Opština Vrbas

“Sagledavajući kompletan problem vodosnabdevanja u opštini Vrbas, posebno zbog proglašenja vode u naseljenim mestima tehničkom, odlučili smo se da pripremimo svu neophodnu projektno tehničku dokumentaciju, a zatim uz podršku nadležnog ministarstva uspeli da dođemo do rešenja koje će trajno otkloniti ovaj problem. Podršku smo dobili i od Nemačke razvojne banke – KfW, i njihovog projektantskog tima SETEC, a dogovoreno rešenje predviđa povećanje kapaciteta na izvorištu u Vrbasu i distribuciju pitke vode u mesta opštine. Da bi do ovoga stigli morali smo puno toga prethodno uraditi u oblasti vodosnabdevanja. Značajno smo smanjili gubitke, sa 42 odsto na 24 odsto, izbušili smo dva nova bunara, revitalizovali 13 starih, zatim zamenili smo 300 ventila u šahtovima u gradu, koji, inače, nisu menjani 50 godina. Takođe, zamenili smo 13 bunarskih i 31 fekalnu pumpu i automatizovali i energetski optimizovali ceo sistem, kao i zamenili čak 15.000 vodomera od kojih se više od pola daljinski očitava, po čemu smo prvi u Srbiji. Sve ovo je bilo neophodno da bi stigli do projekta koji je započet danas i koji će pitku vodu dovesti do slavina svih potrošača”, rekao je Glušac.

Državni sekretar dr Miloje Obradović izrazio je zadovoljstvo zbog početka radova na povezivanju vrbaskog vodovoda sa Kucuruom i Savinim Selom, posebno ističući da je za Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture uvek važno da potpisani ugovori, što je bio prvi korak u ovom projektu, dožive realizaciju u praksi. “Uz podršku koju smo dobili od Nemačke razvojne banke danas smo ušli u prvu fazu radova, vrednu nešto više od milion evra, ali je važno da i drugi delovi projekta teku paralelno i neće čekati završetak ovog dela, već idu svojim tokom. Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i Vlada Srbije stratešku pažnju usmeravaju na velike infrastrukturne projekte, kao što je ovaj i mnogi drugi. Mislim na saobraćajne, železničke, građevinske i druge velike projekte, ali i na komunalnu infrastrukturu, jer ona unapređuje životni standard građana. Moramo se zahvaliti i Nemačkoj razvojnoj banci koja finansira projekat, zajedno sa projektima u još 33 grada, što ukupnu sumu podiže na 306 miliona evra, koliko vredi ugovor između nemačke i srpske vlade”, rekao je dr Obradović.

Foto: Opština Vrbas

Siniša Adamović, direktor JKP “Komunalac”, rekao je da su izvođači radova počeli sa polaganjem cevi prema Kucuri i prvi deo projekta će biti gotov do kraja septembra. “Paralelno teku tenderi za izgradnju pet bunarskih polja na Vodozahvatu, a nakon toga ide tender za izgradnju novog rezervoara od 1.500 kubnih metara i proširenje postrojenja u cilju dobrog snabdevanja novih potrošača u Kucuri i Savinom Selu. Ovo je jedan civilizacijski iskorak prema stanovnicima ova dva mesta i priprema za povezivanje sa preostala tri mesta, Zmajevom, Bačkim Dobrim Poljem i Ravnim Selom, jer će se iz ovih sredstava započeti i južni krak vodovoda, u dužini od šest kilometara ka Zmajevu, iz Kucure. Nadam se da će se u narednoj fazi, kroz obezbeđivanje sredstava od strane Kancelarije za javna ulaganja, povezati i ova mesta sa izvorištem u Vrbasu, za koje imamo potvrdu da proizvodi vodu izuzetnog kvaliteta”, rekao je Adamović.

Joahim Kancler, rukovodilac projekta u ime konsultantske kuće SETEC, rekao je da je uz unapređenje životnih uslova svih građana, koje nesumnjivo donosi realizacija projekta, za KfW banku veoma bilo važno obezbeđivanje dokaza da će i u budućnosti novi sistem vodosnabdevanja biti održiv, u šta je JKP “Komunalac” uverio partnere svojim poslovanjem. “Danas kada su radovi i zvanično počeli želimo da se zahvalio zaposlenim u ‘Komunalcu’ koji su vredno radili sa nama na izradi neophodne dokumentacije da bi ušli u posao. Za nas je važno da rezultat projekata bude da svi građani opštine Vrbas 24 časa dnevno imaju pitku vodu odgovarajućeg kvaliteta u svojim kućama”, rekao je Kancler.

Izvor: Opština Vrbas

Nemačka zabranjuje prodaju plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu

Foto-ilustracija: Unsplash (Toa Heftiba)
Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Bye)

Vlada Nemačke je odlučila da zabrani prodaju plastičnih slamki za jednokratnu upotrebu, štapića za uši i posuda za hranu.

Berlin time sprovodi direktivu Evropske unije za smanjenje količine plastičnog otpada koji zagađuje životnu sredinu.

Vlada je pristala da do 3. jula iduće, 2021. godine, prestane prodaja plastike, uključujući pribor za jelo za jednokratnu upotrebu, štapiće za mešanje pića i držače luft-balona, kao i šolja i kutija od polistirena.

Ministarka za zaštitu životne sredine Svenja Šulce je rekla da je to deo napora da se svi odviknu od “kulture bacanja”.

Oko 20 odsto smeća u parkovima i na drugim javnim mestima čini plastika za jednokratnu upotrebu, uglavnom od polistirena.

Potrebne su decenije da se plastika raspadne, ali se pretvara u mikroskopski sitne čestice koje su nađene u telima riba, ptica i drugih životinja.

Polistiren je jedan od najviše korišćenih plastičnih materijala: godišnje se proizvodi u nekoliko milijardi kilograma. Koristi se za ambalažu za pakovanje, boce, poklopce i pribor za jelo za jednokratnu upotrebu.

Izvor: EurActiv.rs

Ministarstvo i građani BiH ujedinjeni protiv gradnje MHE – Sloboda rekama

Foto-ilustracija: Unsplash (Chronis Yan)

Federalno ministarstvo okoline i turizma pozdravlja zaključak Predstavničkog doma Federalnog parlamenta kojim se Vlada FBiH zadužuje da analizira postojeće zakone u vezi sa izgradnjom malih hidoelektrana i da uputi u parlamentarnu proceduru izmene i dopune zakona kojima će se zaštititi reke i okolina.

Ministarka okoline i turizma dr Edita Đapo naglasila je da Ministarstvo podržava i zaključak kojim se traži i revizija svih do sada izdatih saglasnosti za mini hidrocentrale koje su izgrađene i one koje su u fazi izgradnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chronis Yan)

“Javnost treba da zna da je jučerašnja inicijativa zastupnika ranije već razmatrana na sednici Vlade FBiH, a na predlog Federalnog ministarstva okoline i turizma. Zbog toga mi je neverovatno drago da je, osim nas u Ministarstvu, i Federalni parlament zauzeo stav da se konačno preispita način davanja dozvola i izgradnje mini hidroelektrana. U tom smislu, Vladi su predložene, a već su pokrenute i konkretne aktivnosti kada je u pitanju zabrana gradnje mini hidroelektrana. Kao ministarka, ali i Ministarstvo generalno, protiv sam uništavanja naših reka koje su nam veliko bogatstvo i potencijal za razvoj etno turizma”, naglasila je juče, 24. juna, dr Đapo.

Neophodno je, međutim, znati da je problem s kojim se suočava Federalno ministarstvo okoline i turizma, ali i Vlada Federacije BiH, činjenica da gotovo sve saglasnosti za izgradnju mini hidroelektrana, poput prostorno-planskih dokumenata, koncesija i vodnih akata, koji su ključni elementi u postupku izdavanja dozvola za mini hidroelektrane (do 5 MW), daju niži nivoi vlasti, poput opština, gradova i kantona, a da se federalni nivo dovodi pred svršen čin.

Zbog toga, kao Federalno ministarstvo okoline i turzima predlažu da Federalni parlament usvajanjem prostornog plana Federacije BiH, koji trenutno ne postoji, ali i usvajanjem izmena i dopuna Zakona o koncesijama, sve postupke izdavanja prostorno-planskih dokumenata i koncesija prenese u nadležnost Parlamenta Federacije BiH.

Napominju da je neophodno i to da se u celosti ispoštuje Arhuska konvencija prema kojoj građani u svakoj, a posebno u ranoj fazi procesa, moraju biti informisani i uključeni u donošenje odluka koje se tiču zaštite životne sredine i zdravlja svih, a na kraju i izdavanja svih dozvola za izgradnju mini hidroelektrana.

Naglašavamo i to da je na 222. sednici održanoj 12. maja 2020. godine, na osnovu Informacije i predloga Federalnog ministarstva okoline i turizma, Vlada FBiH donela zaključke:

  • Vlada Federacije BiH usvaja Informaciju Federalnog ministarstva okoline i turizma u vezi problema planiranja izgradnje i rada malih hidroelektrana.
  • Zadužuje se Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da u saradnji s Federalnim ministarstvom okoline i turizma, Agencijom za vodno područje reke Save, Agencijom za vodno područje Jadranskog mora i Federalnim hidrometerološkim zavodom imenuje Radnu grupu koja će pripremiti predlog izmene zakona ili podzakonskog akta kojim će precizno definisati obaveze, kako investitora, odnosno operatora MHE, tako i nadležnih institucija vezano za osiguranje kontinuirane kontrole poštovanja obaveza na osnovu EPP-a u skladu sa izdatim dozvolama.
  • Zadužuje se Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva da imenuje Interresornu Radnu grupu od predstavnika Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH, Federalnog ministarstva okoline i turizma, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i indrustrije, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i Federalne komisije za koncesije, sa zadatkom da pripremi za Vladu FBiH predlog uputstva za korišćenje „Kataloga kriterijuma za održivi razvoj u sektoru malih hidroelektrana“, čija primena treba biti obvezujuća za organe i tela u FBIH nadležne za izdavanje, koncesije, odobrenja, saglasnosti i dozvole za MHE.
  • Vlada FBiH uvažava preporuke i zaključke navedene u Deklaraciji o zaštiti reka Zapadnog Balkana, koju su pripremile nevladine organizacije iz BiH i zemalja okruženja, koje se bave zaštitom životne sredine.

“Ovo je veliki uspeh za sve aktiviste i aktivistkinje okupljene u Koaliciju za zaštitu reka Bosne i Hercegovine (BiH)”, poručili su u saopštenju za javnost iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke, pozdravljajući usvajanje Deklaracije o zaštiti reka u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH (PDP FBiH).

U Deklaraciji, izglasanoj 23. juna, jeste Zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana (MHE) u FBiH, a Federalnoj Vladi dat je rok od tri meseca da izvrši analizu i predloži izmene u zakonodavstvu, što će omogućiti sprovođenje ove zabrane u praksi.

Ovaj primer treba da slede i poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), smatraju u Centru za životnu sredinu iz Banjaluke jer je, kako navode, “krajnje vreme da poslušaju glas naroda koji jasno kaže – Sloboda rekama”.

Izvor: Federalno ministarstvo okoline i turizma/Radio Slobodna Evropa

Otvoreni javni pozivi za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u Somboru

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Cotton)

U toku su dva javna poziva za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na teritoriji Grada Sombora za 2021. godinu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kopřiva)

Javni poziv za ostvarivanje prava korišćenja bez plaćanja nadoknade poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na teritoriji Grada Sombora za 2021. godinu namenjen je obrazovnim ustanovama, visokoobratovnim ustanovama i pravnim licima u državnoj svojini koja su registrovana za poslove u oblasti šumarstva.

Više informacija, uslove i potrebnu dokumentaciju Javnog poziva za korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini bez plaćanja nadoknade pogledajte ovde.

Javni poziv za dokazivanje prava prečeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini na teritoriji Grada Sombora za 2021. godinu namenjen je vlasnicima poljoprivredne infrastrukture i poljoprivrednicima koji se bave stočarstvom.

Za više informacija o Javnom pozivu za dokazivanje prava prečeg zakupa poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini pogledajte ovde.

Zahtevi sa potrebnom dokumentacijom se podnose neposredno na pisarnici grada (šalter 10, 11 i 12) ili poštom, u zatvorenoj koverti, na adresu Gradska uprava grada Sombora, Uslužni centar Gradske uprave Grada Sombora-Trg cara Uroša br. 1, 25101 Sombor, sa naznakom Za Komisiju za izradu Godišnjeg programa zaštite, uređenja i korišćenja poljoprivrednog zemljišta za 2021. godinu. Na poleđini koverte navodi se naziv/ime i prezime i adresa podnosioca zahteva.

Zahteve je potrebno dostaviti najkasnije do 31. oktobra 2020. godine.

Sve potrebne informacije možete dobiti na telefone 025/468-106, 468-163, ili lično u sobi 55 (prizemlje) Gradska uprava Grada Sombora, Trg cara Uroša br.1.

Izvor: Grad Sombor

Merači vodotokova uskoro na najugroženijim mestima u Beogradu i okolini

Foto-ilustracija: Pixabay

Građani Obrenovca i drugih delova grada kao što su Grocka, Barajevo i leva obala Dunava potpuno su sigurni i bezbedni od mogućih poplava zahvaljujući velikom poslu koji je urađen posle katastrofalnih poplava 2014. godine, izjavio je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

On je gostujući na TV Hepi rekao da je Grad Beograd kupio merače vodotokova koji će biti postavljeni u narednih nekoliko meseci na najugroženijim mestima, pa će tako dežurni u operativnom centru u svakom trenutku imati informaciju o visini samog vodotoka i potencijalnim problemima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Vesić je podestio da je u Obrenovcu uz pomoć Evropske unije, koja je obezbedila novac, očišćeno 65 kilometara kanalske mreže.

“Očistili smo kompletna korita Trstenice, Tamnave i Kolubare i potpuno je neverovatno šta smo sve iz tih korita izvukli. Kada se dese ovako velike padavine, onda dolazi do izlivanja jer su korita puna i voda ne može da prođe zbog fizičke zapreke. To je i bio jedan od problema 2014. godine. Najvažnije je to da smo očistili ušće Kolubare u Savu, gde smo izvukli 85 hiljada kubnih metara raznog otpada“, istakao je Vesić, koji juče posetio Obrenovac.

On je dodao da je 2014. godine jedan od najvećih problema bio upravo taj što se Kolubara vraćala zato što Sava nije mogla da primi tu količinu vode, tako da je najktiričnija tačka bilo ušće.

“Sve crpne stanice su rekonstruisane, kao i nasipi, koji su 2014. godine bili na sedam mesta probijeni. Juče se videlo šta znači kada se dobro uradi preventiva, naime nismo imali nijedan problem čak ni u selima Poljane i Konatice u kojima postoji prirodna retenzija gde se uvek izliva voda. Isto tako ništa se nije desilo ni u Grockoj, Barajevu, i na levoj obali Dunava, na kojoj smo očistili više od 100 kilometara kanala tako da nije bilo problema ni kada su pre nekoliko dana pale obilne kiše”, istakao je zamenik gradonačelnika.

On je dodao da nije proglašena ni redovna ni vanredna odbrana od poplava zato što je na vreme odrađen dobar posao, kao i sve preventivne mere.

“Mi smo u Beogradu prošle godine usvojili kompletan plan generalne regulacije Topčiderke jer ona često plavi i sada krećemo sa njenom regulacijom, kao i svih vodotokova drugog reda na teritoriji Beograda. Kada to budemo završili, tražićemo novac kako od EU, tako i od drugih jer nam je namera da taj problem jednom zauvek rešimo”, istakao je Vesić.

Vesić je rekao da je Grad Beograd kupio merače vodotokova i da će oni biti postavljeni u narednih nekoliko meseci na najugroženijim mestima.

“Tako ćemo u svakom trenutku imati informaciju o visini samog vodotoka u našem operativnom centru. Postavljamo merače koji će meriti zasićenost zemlje vodom zato što od toga zavisi koliko vode zemlja može da upije. Na taj način, u našem operativnom centru imaćemo u svakom trenutku podatke o tome gde je potencijalni problem, kako bismo mogli da na vreme evakuišemo ljude”, istakao je Vesić, koji je posebno naglasio da je potrebno da se promeni naš odnos prema rekama i prirodi uopšte.

Izvor: Grad Beograd

Predstavljen prvi hibridni auto na srpskom tržištu – fića hibrid

Foto-ilustracija: Pixabay

Domaća fabrika “Fijat Krajsler automobili” predstavila je prvi hibridni automobil na našem tržištu – “fijat 500”. Za električna vozila subvencija idu do 5.000 evra, a za hibridna do 3.500 evra.

Foto-ilustracija: Pixabay

Narednih nedelju dana građani će prvi put moći da kupe hibridno vozilo ili njegovu električnu verziju uz subvenciju Vlade od 5.000 evra. Do kraja godine očekuju nas još tri hibrida uz subvencije od 3.500 evra. Ove godine Ministarstvo zaštite životne sredine izdvojilo je milion evra za subvencije za ekološka vozila. Do sada je iskorišćeno samo šest subvencija jer nije bilo takvih automobila na tržištu ili su bili preskupi.

Domaća fabrika “Fijat Krajsler automobili” Kragujevac dobila je povoljne cene za uvoz električnih i hibridnih vozila. Prvi je predstavljen “fića hibrid”.

“Mislim da je to dobar podstrek. Onom ko se odluči da kupi potpuno električno vozilo sleduje subvencija od 5.000 evra, a za ‘hibrid’ 3.500 evra”, kaže Igor Ševo iz “Fijat Krajsler automobila”.

Privrednici mogu i dalje da kupe bez PDV-a domaći “fijat 500L” koji se proizvodi u Kragujevcu i njegova cena za 30 odsto niža.

“S tim u vezi imamo našu ponudu za domaći ‘500L’ od 10.990 evra”, kaže Ševo.

Ove nedelje prvi put u Srbiji građani će moći da kupe ekološko vozilo po principu staro za novo. Zbog pada prodaje od 30 odsto, “Fijat” snižava cene automobila i jeftinim kreditima pokušava da pospeši prodaju.

Izvor: RTS

Pametni gradovi regiona – Podgorica, Skoplje, Tirana, Sarajevo i Priština

Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska vlada podržala je nastavak implementacije projekta „Smart City“ za pet gradova regiona među kojima je i Podgorica. Tim povodom gradski Menadžer Marjan Junčaj, rukovodilac Službe za međunarodnu saradnju Ljiljana Šćepanović i direktor Centra za informacioni sistem Džemal Lekić, održali su u utorak, 23. juna, onlajn sastanak sa ekspertima francuske konsultantske agencije Espelia.

Foto: Glavni grad Podgorica

Francusko Ministarstvo finansija u saradnji sa ambasadama, prethodno su podržali projekat „Pametnih gradova“ preko razvojne agencije AFD (Agence Francaise de Developpement) koja je dala podršku agenciji Espelia da, kao pobednik na međunarodnom konkursu, bude konsultant u ovoj fazi projekta.

Tehnička podrška odnosi se na 5 gradova regiona- Skoplje, Tiranu, Sarajevo, Prištini i Podgoricu i vredna je oko 600.000 evra koji će biti ravnomerno usmereni na sve navedene gradove.

Učesnici ovog onlajn sastanka su govorili o različitim iskustvima i najbitnijim strategijama pametnih gradova u budućnosti. Predstavljeni su glavni ciljevi tehničke podrške koji se odnose na Lokalni digitalni akcioni plan, mapiranje postojećih okvira koji imaju uticaj na razvoj, postavljanje prioriteta i plana investicija, koji bi u bliskoj budućnosti dodatno unapredili kvalitet gradskih usluga i kvalitet života u Podgorici.

U tom smislu Urbani prioriteti, Digitalni prioriteti i uticaj krize izazvane virusom KOVID-19 prepoznati su kao prioriteti i izazovi koji ih obavezuju da posvete pažnju digitalnim rešenjima koja imaju zdraviju osnovu i daju brže rezultate.

Podsećamo, nakon prošlogodišnjih konsultacija sa francuskim ekspertskim agencijama i Ambasadom Republike Francuske, kada je i predstavljen projekat “Digital Cities in Western Balkans”, ovaj sastanak je važan korak napred za Glavni grad koji će nastaviti da unapređuje pametna rešenja u svim oblastima delovanja.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Hidroelektrana u Etiopiji – pretnja po Nil i vodosnabdevanje regiona, ali i međunarodni mir

Foto-ilustracija: Pixabay

Etiopija je uložila 4,3 milijarde evra u izgradnju hidroelektrane, snage 6,45 gigavata, koja će po okončanju radova biti najveća u Africi. Megalomanski projekat, ipak, ne teče glatko – pre svega zbog problematične lokacije postrojenja – na Plavom Nilu, pritoci čuvene reke Nil iz koje dolazi više od polovine vode u jednu od najdužih reka sveta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Egipat, udaljen 2.500 km, strahuje da bi prebrzim punjenjem brane vodom tamošnje stanovništvo bez 25 odsto vodotoka Nila, što bi rezultovalo u pretvaranju 30 odsto obradivog zemljišta u – pustinju. Etiopija ne mari i želi da otpočne taj proces u julu ove godine.

Brzina kojom se puni spremnik hidrocentrale, zapremine 74 milijarde kubnih metara, ispoljiće se na tok protok vode nizvodno. Što duže traje ovaj poduhvat, to će imati manji uticaj na nivo reka. Glavne rasprave se odvijaju s fokusom na trajanje punjenja. Namera Etiopije je da ono bude završeno u narednih šest godina, dok Egipat predlaže duži rok kako vodostaj ne bi dramatično opao, pogotovo u početnoj fazi punjenja.

Obe zemlje su nagovestile da su, zbog međusobnog konflikta oko elektroenegetskog postrojenja “Grand Renaissance”, spremne na oružani sukob. S obzirom na blizinu i umešanost Sudana, međunarodna zajednica se pribojava da bi i on mogao da se pridruži nemirima, te da će na taj način biti narušena stabilnost čitavog regiona. Kako konflikt ne bi prerastao u rat, Sjedinjene Američke Države su preuzele ulogu medijatora u pregovorima.

Egipatski ministar spoljnih odnosa Sameh Šukri je apelovao na Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija da interveniše i spreči Etiopiju u njenim namerama da napuni rezervoar uprkos tome što ni tokom poslednjih razgovora zainteresovanih strana nije postignut dogovor. “Odgovornost Saveta bezbednosti je da se pozabavi ozbiljnom pretnjom međunarodnom miru i sigurnosti, a unilateralne akcije Etiopije u ovom pogledu bi svakako predstavljale upravo takvu pretnju”, konstatovao je on.

Čak 90 odsto vodosnabdevanja Egipta vezano je za Nil, a i Sudan u velikoj meri zavisi od njegovih vodnih kapaciteta. Dok oni hidroelektranu posmatraju kao opasnost po neophodne zalihe vode, perspektiva Etiopije je znatno drugačija – za nju “Grand Renaissance”, zapravo, označava pristup električnoj energiji. Hidroelektrana bi proizvodila 15.000 GWh struje godišnje, čime bi proizvodni kapaciteti afričke zemlje bili uvećani četiri puta.

Arapska liga je takođe pozvala Etiopiju sistema hidroelektane odloži dok ne dođe do odluke koja će zadovoljiti i interese Egipta i Sudana.

Puštanje hidroelektrane u rad se, prema tvrdnjama nadležnih organa iz Adis Abebe, očekuje 2022. godine. Temelji su položeni još u aprilu 2011. godine.

Jelena Kozbašić

Akademija inženjerskih nauka upozorava – Savski nasip ugrožen “divljom” gradnjom

Foto: Wikipedia/Petar Milošević

Savski nasip, kojim se od velikih voda štiti Novi Beograd, već duže vreme, kako prenosi Nova ekonomija, potpuno neometano od strane nadležnih službi, ugrožavaju razne nelegalne i izuzetno opasne aktivnosti, saopštilo je Odeljenje građevinskih nauka (OGN) Akademije inženjerskih nauka Srbije (AINS).

Kao glavne nelegalne aktivnosti, prema oceni stručnjaka te institucije, izdvajaju se oštećenje Savskog nasipa nelegalnim kopanjem rovova za postavljanje instalacija, ugrožavanje zloupotrebom saobraćaja, ugrožavanje same zaštite od poplava građenjem ilegalnih poprečnih nasipa u koritu za velike vode reke Save.

Foto: Wikipedia/Petar Milošević

Napominje se da su nasipi za zaštitu od poplava izuzetno osetljive konstukcije, zbog čega se ne smeju ugrožavati.

„To se posebno odnosi na one nasipe koji se mogu dugo nalaziti pod usporom velikih voda, što je slučaj sa Savskim nasipom. Zbog dugog trajanja visokih voda Dunava, ovaj nasip se 1965. godine nalazio pod visokim usporom više od dva meseca“, a kako naglašavaju najopasnije je bilo tokom maja i juna 2014. godine, kada su Srbiju i okolne zemlje zadesile velike poplave.

O ugroženosti nasipa najbolje govore dokazi koje su prikupili aktivisti udruženja Savski nasip slikajući aktivnosti ljudi koji nelegalno izvode radove.

„Mogu se videti rovovi koji postaju mesta na kojima se može očekivati da će, u uslovima velike vode reke Save, nasip veoma brzo popustiti i biti probijen. Neka oštećenja su tako ozbiljna da se procenjuje da bi do rušenja nasipa moglo doći u vremenu od samo nekoliko sati.“

Podsećaju da je tekuće i investiciono održavanje nasipa u isključivoj nadležnosti i odgovornosti JVP Srbijavode, VC Sava-Dunav.

„Nadležne službe treba da izvrše detaljan pregled nasipa, da utvrde kako su do konkretnih splavova dovedene instalacije, da naprave pregled svih lokacija na kojima je došlo do oštećenja nasipa i na kojima su neophodne sanacije“, kažu inženjeri.

Splavovi su trenutno, kažu, sa stanovišta problema otpadnih voda, crne tačke Beograda, naročito oni u neposrednoj blizini vodozahvata na Savi i u blizini reni bunara.

„Tema ovog razmatranja su nelagalne kuće za odmor (a njih je više od 300), koje su sagrađene na vodnom zemljištu i u zoni zaštite izvorišta Beogradskog vodovoda. Time su grubo prekršene odredbe o vodnom zamljištu u Prostornom planu Republike Srbije i Zakonu o vodama, kao i odredbe Pravilnika o načinu određivanja i održavanja zona sanitarne zaštite izvorišta (Sl. glasnik 92/08).“

Inženjeri upozoravaju da je izgradnja nelegalnih objekata na vodnom zemljištu, sa kojom se nije prestalo, aktivnost bez presedana.

Navedena zloupotreba savskog nasipa je, ocenjuju, veoma opasna jer ugrožava čitav deo Novog Boograda ispod nivoa velikih voda reke Save.

„Pošto se sve češće pominje mogućnost da se od Svetske banke traže sredstva za finansiranje novih obaloutvrda na levoj obali Save, zaštitu sadašnjeg savskog nasipa i izgradnju novih obloutvrda bi trebalo povezati u logičnu celinu“, zaključuju u AINS-u, i napominju da bi u iznos tog kredita trebalo uključiti i troškove rušenja nelegalnih oblekata na savskom nasipu.

Izvor: Nova ekonomija