Home Blog Page 695

Evropska komisija ulaže milijardu evra u inovativne projekte u području čistih tehnologija

Photo-illustration: Pixabay

Evropska komisija je objavila prvi poziv na podnošenje predloga u okviru Inovacionog fonda, jednog od najvećih programa na svetu za demonstraciju niskougljičnih tehnologija, koji se finansira prihodima s aukcije emisionih jedinica iz sistema Evropske unije za trgovinu emisijama. U okviru Inovacionog fonda finansiraće se napredne tehnologije za obnovljivu energiju, energetski intenzivne industrije, skladištenje energije i hvatanje, upotrebu i skladištenje ugljenika. Njime će se podstaći zeleni oporavak tako što će se otvarati lokalna radna mesta prilagođena budućim potrebama, čime će se utrti put klimatskoj neutralnosti i utvrditi vodeći položaj Evrope u svetu kad je reč o tehnologijama.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovaj poziv na podnošenje predloga objavljuje se baš u pravi tren. EU će uložiti milijardu evra u perspektivne projekte koji su spremni za tržište, poput čistog vodonika ili drugih niskougljeničnih rešenja za energetski intenzivne industrije kao što su industrija čelika, cementa i hemikalija. Podupiraćemo i skladištenje energije, mrežna rešenja i hvatanje i skladištenje ugljenika. Ta velika ulaganja pridoneće ponovnom pokretanju ekonomije EU-a i uvesti nas u fazu zelenog oporavka nakon kojeg ćemo 2050. postići klimatsku neutralnost“, izjavio je prvi potpredsednik Frans Timermans.

Za razdoblje 2020–2030 iz Inovacijskog fonda dodeliće se desetak milijardi evra prikupljenih prodajom emisionih jedinica na aukciju u okviru sistema EU-a za trgovanje emisijama, uz neisplaćene prihode iz prethodnog programa odnosno programa NER 300.

U okviru prvog poziva na podnošenje predloga osiguraće se bespovratna sredstva u vrednosti od milijardu evra za velike projekte u području čistih tehnologija kako bi im se pomoglo da prevladaju rizike povezane s komercijalizacijom i opsežnim demonstracijskim aktivnostima. Ta će potpora otvoriti put za plasiranje nove tehnologije na tržište. Za perspektivne projekte koji još nisu spremni za tržište predviđena su zasebna proračunska sredstva u vrednosti od osam miliona evra koja će se upotrebiti za pomoć pri razvoju projekata.

Poziv na podnošenje predloga otvoren je za projekte u prihvatljivim sektorima iz svih država članica EU-a i Islanda i Norveške. Sredstva se mogu kombinovati s drugim inicijativama javnog finansiranja poput državnih potpora ili drugih EU-ovih programa finansiranja. Projekti će se ocenjivati prema potencijalu za sprečavanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, inovacionom potencijalu, finansijskoj i tehničkoj zrelosti, kao i potencijalu za proširenje i ekonomsku isplativost. Rok za podnošenje predloga je 29. oktobra 2020. godine. Projekti se mogu prijavljivati putem portala EU-a za finansiranje i konkurse na kojem su dostupne detaljnije informacije o celoj proceduri.

Izvor: Udruženje OIE Hrvatske

U požarima u Sibiru ispušteno 59 miliona tona CO2

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Born)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Born)

Procenjuje se da je tokom požara koji besne u Sibiru od juna ispušteno čak 59 miliona tona ugljen-dioksida, kako javljaju iz službe za klimatske promene “Copernicus”.  Iako je Sibir jedna od najhladnijih oblasti u svetu, ovog leta su zabeležene rekordno visoke temperature za ovo područje, koje prate razorni požari.

Problematično je što visoke temperature, i do 10 stepeni više od proseka za ovaj period godine, pružaju idealne uslove za opstanak i širenje požara.

U poslednjih 18 godina, koliko se beleže podaci o štetnim emisijama u Copernicus-u, ovog juna su zabeležene do sada najveće emisije ugljen-dioksida u ovoj ruskoj oblasti.

Poslednje dve godine zabeležena su dva najtoplija juna zaredom, dok je 2020. godine i taj rekord oboren.

Na istoku Sibira zabeležena je temperatura od 37 stepeni Celzijusa, što je sasvim novi maksimum za Arktik.

Već je poznato da se Arktik zagreva duplo brže nego ostatak planete, jer se velike količine leda tope što dovodi do veće apsorpcije sunčeve svetlosti, što dovodi do pojačanog zagrevanja, kako tvrde iz američke Nacionalne uprave za okeane i atmosferu (NOAA).

S druge strane, zapadni deo Sibira zabeležio je pad prosečne temperature. Ne treba ipak zboraviti da su ovogodišnji februar i mart bili najtopliji ikada na globalnom nivou.

Podsetićemo i da je prošlog meseca zabeleženo izlivanje nafte u sibirskom gradu Noriljsk, što je prouzrokovalo ulivanje oko 20.000 tona ovog goriva u reku, koju je bilo izuzetno teško očistiti, i doprinelo daljem otapanju leda.

Jelena Cvetić

Donacija u vrednosti od 700 hiljada dinara za pčelare iz Vršca

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Pokrajinska vlada na osnovu predloga Pokrajinskog sekretarijata za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu donirala je Gradu Vršcu 1.100 preparata Aminotoma 100 ml.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Preparat predstavlja kombinaciju aminokiselina i minerala koji se dodaju u sirup ili u pogaču, tokom cele godine koji jača otpornost pčelinjeg društva i potpomaže pravilan rast i razvoj pčelinje zajednice.

Grad je tu donaciju ustupio onima kojima je to najpotrebnije, pčelarima sa teritoriji Grada Vršca odnosno Pčelarskom udruženju Vršac. Vrednost donacije je oko 700.000,00 dinara.

Na teritoriji Grada Vršca ima registrovanih 20.500 košnica, a donirana količina Aminatoma je za 40.000 košnica odnosno pčelinjih drštava. Grad Vršac je pozvao pčelare da se jave u udruženje kako bi dobili preparat.

Izvor: Grad Vršac

Đurđevac u Hrvatskoj nabavlja elektromobile u cilju razvoja u smeru pametnih gradova

Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Đurđevac u prvim se sekundama prijavio na javni poziv za sufinansiranje kupovine energetski efikasnih vozila Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost. Time će se Grad nastaviti razvijati u smeru pametnih gradova osiguravanjem ekološki prihvatljivog, štedljivog, električnog vozila.

Foto-ilustracija: Pixabay

U junu prošle godine u rad puštena prva ELEN stanica za punjenje električnih vozila u Đurđevcu, smeštena na parkingu kod Sportsko-rekreativnog centra. Naime, zbog sve veće ekološke osvešćenosti građana, u porastu je i udeo broja električnih automobila u prodaji vozila.

Gradonačelnik Janči istaknao je kako je stanica za punjenje električnih vozila jako bitan standard koji svaki ozbiljniji grad mora imati.

“Đurđevac je sve veća turistička destinacija. Ima sve više i više automobila na električno punjenje. Ova nam je stanica bila i više nego potrebna jer su električna vozila budućnost. Svi ljudi s električnim vozilima u Đurđevcu sada mogu stati popiti piće u obližnjem kafiću i malo razgledati grad, a za to vreme ostaviti automobil na ovoj stanici i napuniti njegove baterije”, naglasio je gradonačelnik i zahvalio svima koji su bili uključen u postavljanje ove stanice za punjenje električnih automobila.

Izvor: Grad Đurđevac 

SAD napušta Svetsku zdravstvenu organizaciju

Foto-ilustracija: Unsplash (David Everett Strickler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Sanchez)

Nova ekonomija prenosi da je američki predsednik Donald Tramp objavio je da obustavlja saradnju sa Svetskom zdravstvenom organizacijom (SZO) i da će Sjedinjene Države preusmeriti sredstva namenjena SZO drugim globalnim zdravstvenim projektima, prenosi nature.com.

Tramp je ponovio optužbe da je SZO previše popustljiva sa Kinom.

Specijalni izaslanik Svetske zdravstvene organizacije za KOVID-19, dr Dejvid Nabaro kaže da je odluka Vašingtona da se povuče iz organizacije “deluje zaista nesretno” usred pandemije koronavirusa jer Sjedinjene Države predstavljaju “najvažniju zemlju, u smislu o veličini budžeta SZO.”

“Svi svetski lideri, sve svetske nacije moraju zajedno da rade na rešavanju ove pandemije. Povlačenje SAD iz SZO nije ono što je svetu potrebno”, dodao je on.

Zdravstveni stručnjaci veruju da ovaj potez Amerike može imati ozbiljne posledice po svet, koje mogu da variraju od porasta malarije i polia do barijera u protoku informacija o KOVID-19.

Naučna partnerstva širom sveta takođe bi bila oštećena, a Sjedinjene Države mogle bi izgubiti uticaj na globalne zdravstvene inicijative, uključujući one za distribuciju lekova i vakcina za novi koronavirus kada postanu dostupni, kažu istraživači.

Izvor: Nova ekonomija

Za uređenje trotoara, pešačkih staza i parkinga u Boru – 100 miliona dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (Emre Gencer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Emre Gencer)

Uređenje pešačkih staza i trotoara u Boru će ove godine biti jedna od značajnijih faza asfaltiranja koje je predviđeno petogodišnjom planom radova. Za ovu namenu iz gradskog budžeta izdvojeno je 100 miliona dinara, trećina ukupno predviđenih sredstava.

U toku je priprema za uređenje pešačke staze od Doma zdravlja do ulice „Kralja Petra Prvog“, na kojoj je krajem prošle godine urađena nova ulična rasveta, koja će dobiti potpuno novi sloj asfalta, ivičnjake i proširenja za klupe.

U toku su i radovi u ulici „3. oktobar“, u delu iza Sportskog centra i u pojedinim sporednim ulicama u Boru. Pri kraju je i postavljanje behaton ploča na trotoaru u ulici Moše Pijade, a za nekoliko dana bi trebalo da počnu i obimni radovi na kolovozu, koja obuhvata uređenje atmosferske kanalizacije i zamenu glavne vodovodne cevi.

Izvor: Grad Bor

Kako su stari rezervoari za vodu u kolumbijskom gradu Medeljin “preobraćeni” u parkove?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Zapuštena mesta u kolumbijskom gradu, koja su neretko bila i žarišta nasilja, pretvorena su u nova javna čvorišta otvorena za sve.

Kada se razvijao master plan za sistem ulične rasvete u Medeljinu, drugom najvećem gradu u Kolumbiji, departman za arhitekturu pri javnom komunalnom preduzeću EPM analiziralo je nivo osvetljenosti u ovoj metropoli i došli su do zaključka da na mapi postoje brojna mračna „ostrva“ – mesta na kojima ne gori, takoreći, nijedna sijalica.

Analizom tih lokacija ispostavilo se da su to zapravo 144 gradska rezervoara za vodu! Ovi rezervoari prvobitno su bili izgrađeni na periferiji grada, međutim kako se grad širio oni su se našli unutar naselja. Što je najgore, ova mesta su uglavnom postala nebezbedne zone pa su ih građani izbegavali, piše ArchDaily.

Tada se rodila ideja da prostor treba vratiti građanima, odnosno da nešto što je ruglo može postati mesto za ponos. Sa tom idejom izašlo se na Binale u Veneciji 2016. godine kada je tim dobio vetar u krila.

Foto: Facebook (screenshot)

Realizacija je krenula već sledeće godine, a u prvoj fazi razvoja plana, koji je podrazumevao transformaciju ovih zona, sprovedene su analize koje su bile usmerene na upotrebljivosti zemljišta, gustini naseljenosti, potrebama lokalne zajednice, kao i geološkim ograničenjima i daljem razvoju vodovodne mreže. Nakon prve selekcije, u kojoj je odabrano 32 rezervoara, spisak je smanjen na 14 kojima je intervencija bila najpotrebnija.

Ideja je bila da se projekat razvije u saradnji sa građanima sa zajedničkim ciljem da se nešto što je nekada bilo zatvoreno i nepoznato, pretvori u nešto otvoreno i interaktivno.

Rezultat projekta je spoj postojeće vodovodne infrastrukture sa javnim prostorom. Rezervoari za vodu su otvoreni, zidovi koji su ih okruživali su demontirani, a okolina je redizajnirana na način da se stvori funkcionalni javni prostor, na kom će se zajednica ponovo povezati. Ovi prostori postali su centri rekreacije i kulture.

Pročitajte više na portalu Gradnja!

Autorka: Anđela Aleksić

Veliki problem planete – morske životinje se hrane novonastalim medicinskim otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Cristian Palmer)
Foto-ilustracija: Unsplash (John Koliogiannis)

Naša planeta se suočila sa novim ekološkim problemom. Bačene rukavice i maske ugrožavaju morski svet, a problem otpada iz okeana utiče na zdravlje divljih životinja, ljudi i lokalnih ekonomija. Otpad u vodi i na obali može se pogrešno shvatiti kao hrana divljih životinja, a one se mogu uplesti u bačeno smeće sa pasledicama koje mogu biti smrtonosne.

Plastika takođe privlači i koncentriše druge zagađivače iz okolne morske vode, što predstavlja rizik od kontaminacije za one vrste koje je potom pojedu. Naučnici proučavaju uticaj te kontaminacije na ribu i školjke, kao i mogući uticaj koji može imati na zdravlje ljudi.

„Plastika sada zagađuje sve dimenzije našeg okeana od morske površine do morskog dna, udaljenih plaža i arktičkog morskog leda. Uticaj okeanske plastike na morske vrste dobro je dokumentovan, naučnici su zabrinuti zbog potencijalne pretnje plastike vrstama na vrhu morskog lanca ishrane: ljudima”, istakao je Nikolas Malos jedan od direktora organizacije “Trash Free Sea Ocean Conservancy”.

Od planktona do kitova, životinje preko okeanskih ekosistema bile su kontaminirane plastikom. Plastika je pronađena u 59 odsto morskih ptica poput albatrosa i pelikana, u 100 odsto vrsta morskih kornjača i više od 25 odsto ribe uzorkovanih s tržišta morskih plodova širom sveta. Svet se bori sa pandemijom koronavirusa, a sve više zaštitne opreme završava u morima i okeanima i ugrožava njihove stanovnike.

Svakog meseca baci se 129 milijardi zaštitnih maski i 65 milijardi rukavica, koje završe u prirodi, na obalama širom sveta i u vodama, navodi organizacija “Ocean Conservancy”.

Stručnjaci upozaravaju da zbog neadekvatnog odlaganja medicinskog otpada, on završava u okeanima gde najviše ugrožava kitove.

Rešavanje problema plastike u okeanu počinje na kopnu. Smanjenje upotrebe plastike, posebno proizvoda za jednokratnu upotrebu i sakupljanje i recikliranje plastike u zemljama u razvoju mogu pomoći u smanjenju količine plastičnog otpada koji ulazi u okean.

Izvor: RTS

Prvi solarni parklet na mestu nekadašnjeg parkinga u nemačkom gradu Frajburg

Foto: Facebook (screenshot @Balkonsolar Freiburg(
Foto: Facebook (screenshot @Balkonsolar Freiburg(

Ulični nameštaj postavljen na ukinutim parking mestima sada se u nemačkom univerzitetskom gradu Frajburgu koristi za proizvodnju solarne energije. U Frajburgu se postavljanje fotonaponskih sistema podstiče već godinama, a gradska uprava ovog lepog nemačkog univerzitetskog grada 2017. godine pokrenula je kampanju „Dein Dach kann mehr“ („Tvoj krov može više“). Program sufinansiranja fotonaponskih sistema za vlasnike porodičnih kuća i preduzetnike dodatno je proširen 2019. godine kada je gradska uprava počela sa sufinansiranjem rezervoara energije ​​i balkonskih modula. No, početkom jula u Frajburgu je instaliran i prvi solarni parklet i to ispred kafića “Café Auszeit”, smeštenoj u neposrednoj blizini Univerzitetske biblioteke.

Kako objašnjava lokalni aktivista Sebastijan Muler, stari parklet koji se već nalazio ispred kafane pretvoren je u solarni postavljanjem tankog plastičnog “Sunman modula” snage 300 W. Ovi moduli znatno su lakši od klasičnih modula izrađenih od kristalnog silicijuma, što se u Frajburgu pokazalo kao velika prednost. Naime, u planu je da se ovaj sve popularniji ulični nameštaj, u saradnji s kompanijom Balkonsolar, postavi na velikom broju oparking mesta koja se postepeno ukidaju s ciljem oslobađanja javnih površina od automobila.

„Želimo da pokažemo kako se solarni paneli mogu integrisati na inovativan i praktičan način, bilo da se radi o parkletu, klupi za vrt ili ormaru za balkon. Svi zainteresovani građani mogu nam se javiti jer želimo razvijati različita rešenja zajedno s kupcima“, kazao je glavni direktor Balkonsolara David Roš.

“Café Auszeit” takođe ima koristi od svog novog solarnog parkleta jer će ubuduće deo svoje potrošnje moći da pokrije solarnom energijom proizvedenom na krovu parkleta. Prvi parklet postavljen je u Frajburgu 2018. godine, a gradska uprava se u junu ove godine odlučila da ih postavi u znatno većem broju i to ispred ugostiteljskih objekata. Ova odluka rezultovala je velikim zanimanjem za postavljanje njihove solarne verzije.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Zaustavlja se proizvodnja u jednoj od dve visoke peći u železari u Smederevu

Foto-ilustracija: Unsplash (Christopher Burns)

Kineska kompanija HBIS, vlasnik železare u Smederevu, zaustavila je proizvodnju u jednoj od dve visoke peći, potvrđeno je “Tanjugu” u toj kompaniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Karan Bhatia)

Ovakvu odluku, kako navode u HBIS-u, doneli su zbog krize na tržištu uslovljene pandemijom novog koronavirusa. “Razlozi gašenja Visoke peći broj 1 u kompaniji HBIS Srbija su uticaj kvota na izvoz našeg čelika u zemlje Evropske unije i smanjena potražnja za čelikom na tržištu, jer su mnogi naši klijenti obustavili proizvodnju usled pandemije koronavirusa”, kažu u Železari.

S obzirom na plan narudžbenica koje je ta kompmanija dobila za naredni period, poslovanje su, kažu, prilagodili trenutnoj situaciji.

“Kada budu stvoreni tržišni uslovi za ponovno pokretanje, peć će biti vraćena u pogon kompanije”.

Kada je reč o zaposlenima koji se, navode, vraćaju na radna mesta, Krizni štab te kompanije je primenio niz mera, zasnovanih na iskustvima iz Kine, kao i na direktivama Kriznog štaba Republike Srbije.

Te mere su se, dodaju, pokazale efikasnim u zaštiti svih koji rade u kompaniju od zaraze koronavirusom.

Pogoni kompanije HBIS GROUP Serbia Iron & Steel d.o.o. Beograd su smešteni na tri lokacije u Srbiji, u selu Radinac nadomak Smedereva i u Šapcu.

U Smederevu proizvodi gvožđe u dvema visokim pećima, zatim gvožđe iz visokih peći konvertuje u sirovi čelik u čeličani sa tri konvertora i kompleksom za kontinuirano livenje.

Izvor: RTS

Sanira se zaštitni bedem na reci Toplici u Prokuplju

Foto: Grad Prokuplje

Nakon velikih poplava koje su zadesile Prokuplje i okolinu, Gradska uprava u Prokuplju u saradnji sa Javnim vodoprivrednim preduzećem „Srbijavode“, ovih dana radi na sanaciji zaštitnog bedema na reci Toplici kod Gradskog groblja.

Radi se i na produbljivanju i raščišćavanju rečnog korita, kako bi se sprečilo eventualno novo plavljenje.

Foto: Grad Prokuplje

Prema rečima Žarka Koprivice, člana Gradskog veća zaduženog za infastrukturu, koji je juče, 7. jula, obišao radove kod groblja, koje izvodi HSL „Vlasotince“ a finansira JVP „Srbijavode“, podignuto je preko stotinak metara novog bedema i očišćeni sprudovi na reci, kako bi se sprečilo plavljenje.

“Podići ćemo bedem, kako bi još više zaštitili Gradsko groblje od poplava”, rekao je Koprivica i dodao da je i Javno komunalno preduzeće „Hameum“ uključeno u sređivanje groblja i saniranje oštećenja nastalih na grobnim mestima.

“Oni su u velikoj meri već raščistili zeleno rastinje oko grobova, očistili mulj sa staza i uredili oštećena grobna mesta”, rekao je Žarko Koprivica i dodao da će lokalna samouprava u saradnji sa upravom groblja učiniti sve da se štete na grobnim mestima otklone u najskorije vreme.

Nakon saniranja bedema na reci Toplici, koje se završava sutra, radovi na sanaciji rečnih korita nastavljaju se na Bresničkoj i Beloljinskoj reci.

Izvor: Grad Prokuplje

Proizvodnja milion tona kokosovog ulja negativno utiče na više od 20 ugroženih vrsta?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonas Dücker)
Foto-ilustracija: Unsplash (Corentin Largeron)

Koliko je za životnu sredinu štetno kokosovo ulje? Prema novim istraživanjima, najviše od bilo kojeg drugog biljnog.

Iako se za proizvodnju palminog ulja seče drveće palmi, nalazi pokazuju da negativne strane proizvodnje kokosovog ulja utiču na više od 20 ugroženih vrsta biljnog i životinjskog sveta, proizvodnjom milion tona ulja. Proizvodnja iste količine palminog ulja utiče na manje od 4 vrste, dok nešto malo više uticaja ima maslinovo. Proizvodnja soje se prilikom analize pokazala najmanje štetnom, ugrožavajući u proseku opstanak 1,3 ugrožene vrste.

Razlozi za ovakvom situacijom najverovatnije leže u bogatoj bioraznovrsnosti života na tropskim ostrvima gde se uzgaja kokos.

Kao jedan od najvećih problema prepoznaje se upravo u potrošačkom odnosu prema resursima, odnosno nedostatku odgovornosti potrošača koji pri odabiru proizvoda uglavnom nemaju dovoljno razvijenu svest o štetnosti prema životnoj sredini tokom njegove proizvodnje.

Pri tom, medijski prikaz korišćenja kokosovog ulja obasjan je isključivo pozitivnim svetlom – kombinacija masnih kiselina pomaže zdravstvenom stanju ljudi, pojačava gubitak masti, jača srce i moždane funkcije, podiže dobar holesterol, a pored toga, pokazuje se kao odličan izbor za negu kose i kože.

Iako se pozitivne strane konzumiranja kokosovog ulja ovim ne dovode u pitanje, neophodno je razmotriti na koji način to, s druge strane, uništava floru i faunu koja je već ranjiva usled posledica klimatskih promena i gubitka staništa.

Jelena Cvetić

 

Sidnej se u potpunosti snabdeva električnom energijom iz obnovljivih izvora

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Davies)

Od 1. jula, svi javni objekti, poput gradske većnice, sportskih centara i ostalih zgrada u vlasništvu grada, kao i rasveta, u najvećem australijskom gradu Sidneju napajaju se isključivo strujom proizvedenom iz obnovljivih izvora dostupnih na lokalnom nivou.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Davies)

Apsolutna energetska tranzicija je omogućena ugovorom o kupovini električne energije sa kompanijom “Flow Power”, vrednom oko 53 miliona evra. Predviđa se da će ovaj poduhvat rezultovati godišnjim uštedama od oko 443 hiljade evra na računima za struju u narednih 10 godina. Takođe, emisije ugljenika biće umanjene za 20 hiljada tona u godinu dana.

Grad u Australiji je još 2016. godine “zasukao rukave” i usmerio svoje aktivnosti ka ublažavanju sopstvenog ugljeničnog otiska. Konačne težnje Sidneja su da do 2030. godine smanji emisije ugljenika za 70 odsto. Prema proračunima vlasti, zahvaljujući ugovoru o kupovini lokalno proizvedene električne energije čistog porekla, ovaj cilj bi mogao da bude ispunjen šest godina ranije.

Nadležni organi su se za nabavku struje iz neposredne okoline odlučili kako bi podstakli ekonomski razvoj zajednice i otvaranje zelenih radnih mesta na svom terenu. Energetske potrebe grada zadovoljavaće najveća vetroelektrana u australijskoj saveznoj državi Novi Južni Vels, snage 270 MW, koju čini 75 vetroturbina, visokih 200 metara, kao i dve solarne elektrane. Jedno od ta dva postrojenja imaće snagu 3 MW i pripada neprofitnoj volonterskoj organizaciji koju finansiraju građani. Sunčani kilovat-časovi u energetskom miksu Sidneja poticaće i iz solarne elektrane Bomen, snage 120 MW. Na 250 hektara zemlje prostire se 310.000 modula – i to efikasnijih, bifacijalnih.

Još jedan energetski “trend” koji su Australijanci prisvojili u cilju neutralisanja svog doprinosa klimatskim promenama jeste i izgradnja solarnih elektrana na krovovima opštinskih kompleksa. Očekuje se da će do polovine 2021. godine na građevinama u svojini grada biti 7.800 solarnih panela, istakao je gradonačelnik Klover Mur.

Sidnej osvetljava 23.000 uličnih svetiljki, od kojih je 6.000 komada – LED. U planu je da se zameni i osavremeni još 12.000 sijalica.

Jelena Kozbašić

 

Igračke – najopasniji proizvodi u EU?!

Foto-ilustracija: Unsplash (Sandy Millar)

Reagovanja na upozorenja na opasne proizvode u Evropskoj uniji iz godine u godinu je sve više a najčešće se upozorenja odnose na igračke, pokazao je juče, 7. jula ,objavljeni izveštaj o radu sistema Evropske komisije za sprečavanje ili ograničavanje prodaje opasnih proizvoda na tržištu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Shirota Yuri)

U 2019. su nadležni iz 31 zemlje (EU, Britanija, Norveška, Island i Lihtenštajn) kroz tzv. sistem brzog upozoravanja razmenili 2.243 upozorenja na opasne proizvode, što je za rezultat imalo 4.477 reagovanja.

Broj reagovanja odnosno akcija bio je za 10 odsto veći nego godinu dana ranije i za 63 odsto veći nego 2015.

Preduzete akcije uključuju povlačenje ili uništavanje proizvoda od strane distributera i maloprodavaca pre nego što stignu do potrošača i vraćanje nebezbednih proizvoda od strane korisnika.

Prema izveštaju, upozorenja su se najčešće odnosila na igračke (29 odsto) a slede motorna vozila (23 odsto) i električni uređaji i oprema (8 odsto).

Brojna upozorenja odnosila su se i na kozmetiku, odeću, tekstil i modne predmete, kao i na proizvode za decu.

Najviše je bilo upozorenja na opasnost od povređivanja (27 odsto), zatim na hemijske komponente u proizvodu (23 odsto), a slede upozorenja na rizik od gušenja kod dece (13 odsto).

Komisija je ukazala i na nova upozorenja, koja nisu obuhvaćena izveštajem za 2019, registrovana od početka pandemije koronavirusa.

Tako su do 1. jula zabeležena 63 upozorenja na zaštitne maske i po tri na zaštitne kombinezone, dezinfekciona sredstva za ruke i UV lampe.

Od 1. marta do 1. jula preduzeto je deset akcija u vezi maski i jedna za definfekciono sredstvo i to je dodatno doprinelo harmonizaciji mera protiv opasnih proizvoda i time unapređenju zaštite potrošača širom Evrope.

Evropski komesar za pravosuđe Didije Rejnders rekao je predstavljajući izveštaj da Komisija radi sa članicama sa ciljem da se unapredi testiranje proizvoda.

Izvor: EurActiv.rs

Ivanjica raspisuje konkurs za zaštitu životne sredine, turizam, poljoprivredu i protivpožarnu zaštitu

Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Wilkes)

Opština Ivanjica raspisuje Javni konkurs za dodelu sredstava iz budžeta Opštine Ivanjica za podsticanje projekata ili nedostajućeg dela sredstava za finansiranje projekata od javnog interesa koje realizuju udruženja za 2020. godinu u oblastima zaštite životne sredine i očuvanje prirode, turizampoljoprivreda, unapređenje kapaciteta udruženja građana i protivpožarna zaštita.

Foto-ilustracija: Unsplash (Clay LeConey)

Predmet javnog konkursa su projekti iz oblasti zaštite životne sredine i očuvanje prirode, turizma, poljoprivrede, unapređenje kapaciteta udruženja građana i protivpožarna zaštita u skladu sa Pravilnikom o utvrđivanju oblasti od javnog interesa u opštini Ivanjica i Odlukom o prioritetnim oblastima od javnog interesa opštine Ivanjica za 2019. i 2020. godina.

Sredstva za realizaciju projekata/programa iz stava 1. ovog javnog konkursa obezbeđena su u budžetu opštine Ivanjica za 2020. godinu u iznosu od 1.500.000,00 dinara i to: sredstva u iznosu od 1.500.000,00 dinara za programe/projekte u tematskoj oblasti: zaštita životne sredine i očuvanje prirode, poljoprivreda, turizam, unapređene kapaciteta udruženja građana i protivpožarna zaštita.

Javni konkurs traje 15 dana od dana objavljivanja, odnosno do 20. jula 2020. godine.

Više informacija o konkursu pročitajte ovde.

U Hrvatskoj predstavljen saobraćajni znak za lociranje divljih životinja u blizini puta

Foto: Primorsko-goranska županija

Zamenik župana Petar Mamula i poglavarka UO za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj Melita Raukar sa saradnicima bili su domaćini sedmog sastanka slovenskih i hrvatskih partnera u projektu Evropske unije “Carnivora Dinarica” – Prekogranična saradnja i usluge ekosistema u dugoročnom očuvanju populacija velikih zveri u severnim Dinaridima. Projekat se provodi u sklopu Programa saradnje Interreg Slovenija – Hrvatska V-A 2014-2020, a odnosi se na zaštitu vuka, risa i medveda.

Foto: Primorsko-goranska županija

Tom prilikom predstavljene su aktivnosti koje PGŽ provodi u sklopu paketa projekta „Praktične demonstracijske aktivnosti za očuvanje velikih zveri“ kojem je svrha smanjiti glavne rizike koji ugrožavaju populaciju velikih zveri na prekograničnom području Nature 2000, a koje u Hrvatskoj obuhvata Gorski kotar i Severnu Liku, a u Sloveniji Javornik-Snežnik i Notranjski trikotnik.

Među njima je i dinamični saobraćajni znak postavljen na saobraćajnici D3 Fužine/Rogozno u Gorskom kotaru koji je tehnički opremljen za detekciju prisutnosti divljih životinja u blizini puta na koji se postavlja. Namenjen je upozoravanju vozača na prisutnost životinja. Naime, senzori za detekciju životinja smešteni su u neposrednoj blizini saobraćajnice i u slučaju dolaska životinje u bilo koju od 18 zaštićenih zona, sistem automatski uključuje svetlosne saobraćajne znakove i upozorava vozače na mogućnost pojave životinja na putu. Isto tako, sistem automatski zapisuje podatke o zoni u kojoj se pojavila životinja te njeno kretanje kao i stanje na putu, odnosno neprekidno obnavlja podatke o količinama, tipu i brzini vozila te ih šalje i skladišti u centralnu bazu podataka.

Treba napomenuti da je sistem tav potpuno energetski nezavistan budući da svu potrebnu energiju za rad dobija iz fotonaponskog dela. Višak proizvedene energije skladišti se u akumulatorskim baterijama što je bitno za rad u zimskom periodu kada je smanjena količina sunčeve energije.

Uz pomoć prikupljenih podataka moći će da se izrade statistički podaci o broju vozila i prosečnim brzinama vozila i njihovom usporavanju u vreme pojave životinja u neposrednoj blizini saobraćajnice. Monitoring događanja na predmetnom saobraćajnom delu uz sve prikupljene podatke poslužiće za izradu izveštaja o učincima demonstracionih mera s preporukama koji će sprovoditi projektni partner Veterinarski fakultet Univerziteta u Zagrebu.

U planu je postavljanje istovrsne saobraćajne signalizacije i na lokaciji koja se takođe pokazala kao kritična tačka – Jadranska magistrala iznad Jadranova. Ovime se želi sprečiti stradanje divljači, kao i smanjiti broj saobraćajnih nesreća učestalih upravo na toj deonici. Istaknuta je saradnja s Hrvatskim putevima i lokalnim LD, lovoovlašćenikom na tom području i nada u podršku lokalne samouprave i meštana.

Primorsko-goranska županija je u sklopu Projekta nabavila i osigurala postavljanje 40 kompleta električnih ograda za zaštitu košnica od velikih zveri. Električne ograde su postavljene na 40 različitih lokacija koje se nalaze u Gorskom kotaru i rubnom delu područja Nature 2000. Ovom merom je smanjena dostupnost izvora hrane medvedima, a samim time i smanjena mogućnost za nastanak štete i konflikte između ljudi i velikih zveri.

Planirano trajanje projekta “Carnivora Dinarica” je 30 meseci, od 1. septembra 2018. godine do 28. februara 2021. godine, a budžet iznosi 2.333.997 evra, od čega se 85 odsto sufinansira iz Evropskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja evropske teritorijalne saradnje, dok 15 odsto osiguravaju projektni partneri.

Izvor: Primorsko-goranska županija