Home Blog Page 692

Kada se očekuje poboljšanje kvaliteta vode u Zrenjaninu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Kako prenosi Nova ekonomija, gradovi i opštine – Zrenjanin, Sombor, Svilajnac, Požega i Mladenovac – odgovorili su dopisom na primedbe Državne revizorske institucije (DRI) koje su im upućene kako bi se popravio kvalitet vode za piće koja se isporučuje građanima, piše u izveštajima koji su dostupni na njenom sajtu. U Zrenjaninu se i dalje ne zna kada će biti u funkciji fabrika pitke vode.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)

Primedbe su se, između ostalog, odnosile na preciznije uređivanje komunikacije sa snabdevačima vodom i potrošačima, na korišćenje vode u skladu sa odgovarajućim dozvolama, kao i na pribavljanje dozvola nadležnih organa kojima se utvrđuju zone sanitarne zaštite izvorišta.

Naložene su i mere kojima bi se utvrdilo da snabdevanje vodom vrše javna preduzeća ili druga pravna lica sa odgovarajućim dozvolama, kao i da se obezbede alternativni izvori vode za piće u slučaju restrikcija.

Grad Zrenjanin, kao mesto sa višedecenijskim problemom u snabdevanju vodom, odgovorio je da će većinu primedbi otkloniti do kraja godine.

U izveštaju se međutim ne navodi kada će početi sa radom postrojenje za prečišćavanje pitke vode, ali je navedeno da je sačinjena Komisija za njeno puštanje u rad.

Grad Sombor je saopštio su neke primedbe već izvršene, ali se, međutim dodaje da je rok za dobijanje dozvole za sanitarnu zaštitu izvorišta određen na godinu dana, dok su ostali rokovi šest meseci, kao i u Zrenjaninu.

U Požegi, tvrde nadležni, sve će biti gotovo do kraja godine, kao i u Svilajncu, gde će se dozvola za sanitarnu zaštitu izvorišta ipak čekati do 2022. godine.

Mladenovac se obavezao da će u roku od godinu dana utvrditi tačan broj javnih vodovoda i njihovih korisnika na svojoj teritoriji, početi da koristi vodu za piće u skladu sa odgovarajućim dozvolama i proširiti vodovodnu mrežu u određenim naseljima.

Prema ranijim najavama, sistemi vodovoda neophodno je da se unaprede u 25 gradova i opština u Srbiji, za šta je od Evropske investicione banke obezbeđeno 50 miliona evra, pre godinu dana, preneo je tada N1.

Direktor kancelarije za javna ulaganja Marko Blagojević izjavio je tada da je 10 miliona tog novca donacija Evropske unije.

Prema Blagojevićevim rečima, u okviru projekta treba da se menjaju azbestne cevi, ali i smanje gubici koji na pojedinim sistemima, kako je tada objasnio, idu i do 70 odsto.

Izvor: Nova ekonomija

Povratak zaboravljenih vrsta riba nakon “povlačenja” turista i brodova iz Sredozemlja

Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Korhonen)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mika Korhonen)

Život u Sredozemnom moru i drugim italijanskim morima, ponovo je oživeo, kvalitet vode se popravio, a neke od zaboravljenih vrsta riba približile su se obali, gde su nekada bili usidreni brodovi.

Kako navodi italijanska obalska straža, na mestma gde su nekada bile gužve od turista i brodova, sada su ribe. Od aprila meseca obalska straža je uzimala uzorke vode iz mora,pravila snimke podvodnog sveta i tako je uočila neke vrste riba viđene u područjima koje obično zauzimaju brodovi i ljudi, a u koja one inače ne zalaze. Nadležni u Rimu potvrdili su za Rojters da je uočeno značajno poboljšanje kvaliteta vode i smanjenje otpadnog materijala u moru, čak i pre nego što su objavljeni rezultati istraživanja.

Kitovi ulješure primećeni su u blizini Sicilije, dok su delfini viđeni na mestima na kojima su se pre pandemije nalazili brodovi, u lukama severozapadne Ligurije.

Uprkos bujanju života u morima koja okružuju Italiju, a koje se dogodilo zahvaljujući merama karantina, pandemija je dovela do novih opasnosti po morski život, zbog bačenih maski, rukavica i praznih boca dezinfekcijskih sredstava koji su se mogli videti u vodi.

Ovaj otpad povećao je zagađenje u morima koje potiče od mikroplastike, čestica koje nastaju raspadanjem plastičnih proizvoda.

Nadležni organi u Italiji ističu da su mere karantina uvedene zbog pandemije omogućile ljudima da steknu bolji uvid u to koliko je krhka životna sredina i da shvate da moraju da sačuvaju prirodu koja im je data u nasleđe, za njihovu decu i buduće generacije.

Izvor: RTS

Veća bezbednost u saobraćaju i manje emisije CO2 zahvaljujući LED rasveti u Vrbasu

Foto-ilustracija: Unsplash (Robson Hatsukami Morgan)
Foto-ilustracija: Unsplash (Robson Hatsukami Morgan)

Na području opštine Vrbas završena je zamena javne rasvete, kroz model javno-privatnog partnerstva. U sklopu ovog projekta zamenjeno je 2.530 svetiljki LED osvetljenjem, čime je garantovana ušteda u potrošnji električne energije od čak 80 odsto.

Takođe, ovim poduhvatom će i troškovi funkcionisanja sistema javnog osvetljenja biti niži za oko 20.000 evra godišnje.

Osvetljenje koje je sada postavljeno kvalitetnije je za oko 200 odsto, što obećava veću bezbednost na ulicama i u saobraćaju, bolju energetsku bezbednost i smanjenje emisija ugljen-dioksida.

Oprema koja je ugrađena u vlasništvu je grada u celini i garancija za trajanje LED svetiljki je oko 25 godina.

Realizaciju projekta su omogućili i privatni partneri Petrol Ljubljana i Smart Energy Investment, u potpunosti obezbedivši izvođenje projekta. Ovim se opština Vrbas približila modernim evropskim standardima kada je reč o efikasnosti javne rasvete.

Jelena Cvetić

Gradi se bulevar koji će spajati Podgoricu i Danilovgrad

Foto: Glavni grad Podgorica

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, direktor Uprave za saobraćaj Savo Parača, gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković i predsednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević obeležili su početak radova na izgradnji bulevara od Podgorice do Danilovgrada. Vrednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona evra, a rok za izgradnju je dve godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks.

Foto: Glavni grad Podgorica

„Ovaj projekat je novi kvalitet za građane Podgorice i Danilovgrada. Ne samo što će ljudi komforno putovati, nego što će istovremeno čitava Bjelopavlićka ravnica oživeti, a ova saobraćajnica dati podsticaj lokalnoj ekonomiji“, rekao je predsednik Marković i dodao da je bulevar projektovan po najvećim standardima, vodeći računa i o zaštiti životne sredine.

Predsednik je kazao da ovaj bulevar ima državni značaj, te da će približiti i Danilovgrad i Nikšić aerodromu i primorju.

„Sa ovom investicijom i sa mnogim drugima koje su u toku i one koje će započeti ovih dana, Crna Gora nastavlja snažan investicioni ciklus, rekao bih u pravo vreme, da u uslovima globalne ekonomske i zdravstvene krize, samo razvojem i investicijama možemo reštiti teške ekonomske probleme koji su nastali zbog te krize“, rekao je predsednik Marković.

On je dodao da se na ovaj način razvija zemlja, ali i čuvaju radna mesta, otvaraju prilike za nova radna mesta, puni budžet, obezbeđuje sigurnost i plata i penzija i socijale.

„Dakle, Crna Gora ima snage i da u ovoj situaciji daje odgovor i na zdravstvene izazove, ali i na potrebe razvoja i kvaliteta života njenih građana“, istakao je premijer Marković.

Direktor Uprave za saobraćaj je precizirao da će budući bulevar, od Komanskog mosta do Danilovgrada, imati četiri trake, velika široka razdjelna ostrva, trotoare na izlasku iz gradova, te da će cijelom trasom biti savremena rasveta.

„Dobili smo izvođača crnogorsku podgoričku kompaniju „Bemaks“ koji nam je dodatno garancija uspešnog izvođenja radova. Siguran sam da će rokovi, koji su dve godine, biti ispoštovani, o kvalitetu ne treba ni razgovarati. Tako da ćemo nadam se svi svedočiti jednoj vrhunskoj saobraćajnici u ovim teškim vremenima“, kazao je Parača i dodao da su sredstva za izgradnju obezbeđena preko Evropske banke za obnovu i razvoj.

Gradonačelnik Podgorice je iskazao zadovoljstvo što se kreće u realizaciju ovog projekta koji će značiti mnogo i za Glavni grad i za Crnu Goru, a značiće i bolju perspektivu razvoja na ovoj trasi. Predsednica danilovgradske opštine je kazala da je još jedno obećanje ispunjeno te da će izgradnjom ove saobraćajnice, Danilovgrad dobiti nove investitore, bolji kvalitet života, zaposliti što veći broj ljudi.

Veliki infrastrukturni projekti širom Crne Gore

Direktor Uprave za saobraćaj, te rukovodeći ljudi Podgorice i Danilovgrada zahvalili su premijeru Markoviću i Vladi na kontinuiranoj podršci razvoju. Parača je kazao da se preko EBRD-a finansira izgradnja još dva značajna projekta: „Izgradnja jedne lepe saobraćajnice od Rožaja do granice sa Srbijom u dužini od 20 kilometara i izgradnja bulevara od Jaza do Tivta koji će biti 16 kilometara“.

Gradonačelnik Vuković je rekao da Glavni grad priprema teren za realizaciju još jedne investicije koja će se nadovezati na ovu, a to je izgradnja Bulevara u Gornjoj Gorici od Komanskog mosta do kružnog toka gde se razdvajaju nikšićki i cetinjski put. On je iskazao očekivanje da će radovi na tom bulevaru i ovom čija je gradnja danas počela biti istovremeno završeni.

„Nedavno smo raspisali i tender za izgradnju nedostajućeg bulevara za Zlatici kao i dva nova bulevara na Starom aerodromu“, rekao je gradonačelnik i partnerstvo sa Vladom i nadležnim upravama za saobraćaj i javne radove ocijenio izvanrednim.

Predsednica opštine Danilovgrad je kazala da će narednih dana početi još jednu saobraćajnicu – rekonstrukciju Martinićkog puta u dužini 9,6 kilometara, vrijednosti tri miliona eura. Podsjetila je i da se rekonstriše stari put od Podgorice do Danilovgrada.

„Radovaćemo se i početku rekonstrukcije hotela „Zeta“, a mislim do kraja godine biće gotov i glavni projekat rekonstrukcije Glave Zete, što opet nama stvara mogućnost da nam prosek nezaposlenosti i dalje bude manji nego na državnom proseku“, rekla je Kovačević. Najavila je i da će komapanija „Voli“ 30. avgusta početi sa radom, gde će zaposliti blizu 80 ljudi, što je investicija od preko pet miliona.

„Što dovoljno govori da u ovom vremenu pandemije Vlada Crne Gore, lokalne samouprave, nadležni državni organi i te kako vode računa da obezbede što veći broj zaposlenih ljudi u našim lokalnim samoupravama i na ovaj način sva obećanja koja smo dobili, obećanja koja traju godinama se sto odsto izvršavaju“, kazala je Kovačević i poručila sugrađanima da cene to što radi Vlada Crne Gore, Glavni grad zajedno sa opštinom Danilovgrad te da cene i poštuju mere Nacionalnog koordinacionog tela kako bi srećni i zadovoljni imali prilike da se raduju svim ovim projektima koji nas očekuju.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Prenamena filmskog grada u stambeno-poslovni kompleks zahteva seču 30 hektara šume?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Screenshot – Postojeće korišćenje

Izvršivši uvid u plan detaljne regulacije za kompleks “Avala filma” u Beogradu, Zelena stranka je prošle nedelje upozorila da se u popularnom prestoničkom izletištu Košutnjak “priprema teren” za krčenje šume radi “nicanja” zgrada u kojima bi živelo do 8.000 ljudi.

U obraćanju novinarima ovim povodom, zamenik gradonačelnika Goran Vesić se zapitao ko je lud da poseče toliko stabala. Vesić je tvrdnje nazvao “lažnim informacijama sa Tvitera” i istakao da neće dozvoliti da se smanji šumska osnova.

Kompleks “Avala filma” bi, prema planu, trebalo da poprimi potpuno drugačije obrise i namenu, što je izazvalo bes i negodovanje određenog broja Beograđana.

Ukoliko se ostvare namere investitora firme “Avala studios”, nekadašnji centar jugoslovenske kinomatografije, osnovan 1946. godine kao nacionalni projekat, biće pretvoren u mesto za stanovanje. Zarad nicanja višespratnica biće zbrisane zelene površine. Gradski urbanista Marko Stojčić je pre nekoliko dana izjavio da vlasnici imaju pravo da grade šta žele, ukoliko je to u skladu sa zakonom i urbanističkim planom.

Foto: Screenshot – Predlog planirane namene

U novom naselju bi se nalazile i osnovna škola i srednja škola. U njegovim centralnim delovima, predviđena je izgradnja doma za stare, bioskopa i pozorišta. Na raspolaganju budućim stanovnicima bile bi i sportske ustanove i mreža saobraćajnica.

Planom je obuhvaćeno ukupno 87 hektara zemljišta, na kome se pored “Avala filma”, nalaze još i Arhiv kinoteke, kompleks Radio Televizije Srbije, kompleks Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja, Hala sportova Žarkovo i Crkva svetog Luke.

Pedeset odsto tla bilo bi izdvojeno za stambene objekte. Moguće je da će u trenutno zelenoj oazi ostati tek 20 odsto zelenila.

Da će za 420.000 m2 stambenog prostora i 150.000 m2 komercijalnog prostora u privatnom vlasništvu stradati gotovo 30 hektara šume, pažnju javnosti je skrenulo i Ministarstvo prostora i pozvalo zainteresovane aktere da im se pridruže u slanju komentara, primedbi i ideja na predloženi plan detaljne regulacije za vreme ranog javnog uvida u projektnu dokumentaciju. On traje do 13. jula i obavlja se u zgradi Gradske uprave grada Beograda u Ulici 27. marta br. 43-45 (u suterenu), svakog radnog dana od 9 do 18 časova.

U odbranu Košutnjaka su se stali i članovi inicijative “Ne davimo Beograd”. Oni su uputili poziv građankama i građanima da podrže njihov zahtev da se naši parkovi, šume, obale i druga prirodna i javna dobra čuvaju, održavaju i uvećavaju kako bismo mogli da živimo u zdravom i bezbednom okruženju.

Jelena Kozbašić

Pametne kuće mogu prepoloviti štetne emisije i račune

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Justin Lim)

Prema poslednjim naučnim istraživanjima upotreba pametnih rešenja u domaćinstvima, u vidu prihvatanja solarnih tehnologija, skladištenja energije u baterijama i pametnog upravljanja, imala bi veoma značajan i pozitivan uticaj.

Masovno usvajanje ovog sistema upotrebe energije bi rezultovalo čitavim nizom pozitivnih efekata, pre svega na životnu sredinu. Sama domaćinstva osetila bi primetne uštede u potrošnji i računima, stepenu energetske efikasnosti, kao i uticaju na životnu sredinu. Pretpostavlja se da bi čak uspela da prepolove emisije ugljenika i – računa korisnika. Ujedno bi se radilo i na postizanju ciljeva klimatske neutralnosti.

Iako se koncepcija ove ideje u osnovi fokusirala na teritoriju Velike Britanije, svakako bi se uspeh ovakvog sistema mogao posmatrati i na globalnom nivou.

Pored toga, vrlo je moguće da bi mnoga domaćinstva bila u prilici i da prodaju višak električne energije lokalnoj elektromreži ili drugim fizičkim licima i poslovnim subjektima. Ako bi ovakav sistem obuhvatao oko 4,4 miliona domova, svi potrošači električne energije bi imali koristi, a ne isključivo vlasnici pametnih kuća.

Još jedna od pogodnosti bila bi i smanjenje opterećenja elektroenergetske mreže.

Jelena Cvetić

 

Beograd dobio cvetnjak od gotovo 5.000 cvetova

Foto: JKP "Zelenilo Beograd"
Foto: JKP “Zelenilo Beograd”

JKP „Zelenilo-Beograd“ završilo je izradu još jedne cvetne površine u gradu. Novi cvetnjak napravljen je na šetalištu uz levu obalu Save na potezu između mosta „Gazela“ i Brankovog mosta, sa novobeogradske strane.

Cvetna površina formirana je iz tri dela – dva dela cvetne površine su u obliku i bojama zastave Srbije između kojih je ćiriličnim slovima cvećem ispisano „Srbija“. Čitava zona cvetnjaka je dugačka 37 i široka 6 metara. Za izradu su upotrebljene sadnice bele i crvene begonije i plave lobelije. Ukupno je zasađeno 4.806 cvetova. Postavljen je automatski sistem za zalivanje, kako bi se biljke što bolje održale i razvijale.

Oko cvetnjaka je obnovljen travnjak postavljanjem travnog busena površine 300 kvadratnih metara.

Nova cvetna površina, osim što je ulepšala šetalište uz levu obalu Save, odlično se sagledava i sa suprotne obale tako da će svi sugrađani koji budu šetali s druge strane reke takođe moći da uživaju u lepoti ovog cvetnjaka.

Izvor: JKP „Zelenilo-Beograd“

Najveći zeleni krov u Holandiji “nikao” u Roterdamu

Foto: Facebook (screenshot)

Od maja 2020. Roterdam je službeno postao dom najvećeg, ali i najdužeg zelenog krova u Holandiji. Drugi najveći grad ove ekološki vrlo osvešćene zemlje dosad je realizovao celi niz ambicioznih projekata zaštite okoline kako bi već do 2025. godine pokušao da postane klimatski otporan grad. Novi krovni vrt proteže se na površini od čak 7.600 kvadratnih metara i predstavlja najnoviju od brojnih zelenih inicijativa zbog kojih se Roterdam smatra jednim od najvećih predvodnika u inovativnom urbanom dizajnu. Ovaj zeleni krov dodatno će ozeleniti grad i učiniti ga otpornijim na poplave zadržavanjem vode tokom razdoblja obilnih kiša. Osim toga, nove zelene površine vrlo su važne za upijanje ugljen-dioksida, ali i za urbanu bioraznolikost jer će ovaj zeleni krov postati pravi magnet za pčele, leptire i ptice.

Foto: Facebook (screenshot)

„Roterdam se po prilagođavanju klimatskim promenama ubraja među vodeće gradove na svetu“, rekao je Kho Teng Čje iz singapurskog ministarstva za nacionalni razvoj tokom vebinara održanog u organizaciji Instituta ULI u juna 2020. godine. „Velika količina vode u Roterdamu predstavlja pravi izazov za budućnost grada, a od 2006. godine naglasak je stavljen na prilagođavanje urbanog dizajna i suživot s vodom.“ To se upravo pokušava postići i novim zelenim krovom na najvećem projektu socijalne stanogradnje u Roterdamu. Ovaj veliki stambeni kompleks, poznat pod nazivom Peperklip zbog oblika koji podseća na veliku spajalicu, dom je za oko 1.300 stanovnika Roterdama koji žive u 549 njegovih stambenih jedinica. Kompleks je izgrađen prema projektu arhitekta Karlosa Vibera, a projekat zelenog krova realizovan je u saradnji roterdamske gradske uprave s kompanijom Vestia i finansiran sredstvima iz projekta Evropske unije LIFE@UrbanRoofs za podsticanje ulaganja u prilagođavanjima klimatskim promenama.

Bez direktnog pristupa zelenom krovu

Stanovnici kompleksa ipak neće imati direktan pristup zelenom krovu, no svakako će koristiti prednosti toplotne izolacije i prevenciju od poplava koje ovaj krovni vrt omogućuje. Bujno zelenilo pomaže u regulaciji sobnih temperatura hlađenjem intenziteta sunčevog zračenja u letnim i čuvanju topline u zimskim mesecima. Osim toga, jedna od glavnih funkcija zelenog krova je apsorbovanje vode tokom razdoblja obilnih kiša. Ekološka održivost postala je važna odrednica života stanovnika Roterdama jer ovaj lučki grad, kao i gotovo 40 odsto teritorija Holandije, leži ispod nivoa mora, zbog čega se upozorenja naučnika o očekivanom podizanju nivoa mora shvataju vrlo ozbiljno. Gradska uprava Roterdama stoga podstiče stanovništvo, a posebno decu na izražavanje stanovišta o važnosti održivog razvoja pa se kompleks Peperklip oslikava muralima na tu temu. Takođe, posebni timovi energetskih stručnjaka savetuju stanare kako mogu poboljšati energetsku edikasnost kompleksa.

Plutajuće strukture

Peperklipov zeleni krov samo je jedan od mnogih projekata održivog urbanog razvoja koji su razvijeni u poslednjoj deceniji. Roterdamski Recycled Par je još jedan projekat koji održivi dizajn spaja s prilagođavanjem klimatskim promenama. Njegovi međusobno povezani heksagonalni plutajući blokovi, izrađeni od recikliranog plastičnog otpada prikupljenog iz reke Niuve Mas i roterdamske luke, zajedno čine ugodan zeleni kutak s klupama za posetioce, dok se nad njim uzdižu tri kupole s prostorima za razne događaje. Osim što pridonosi estetskom izgledu roterdamske luke, ovaj plutajući park s ciljem očuvanja bioraznolikosti služi i kao stanište mikro i makro faune iznad i ispod vodene površine. Svoj dom su ovde već pronašli brojni puževi, crvi, larve, bube, ribe i ptice.

No, Roterdam se u svojoj luci može pohvaliti i plutajućom farmom čija krovna struktura služi za prikupljanje kišnice, a pokreće je čista obnovljiva energija.

Budući da sve izraženije klimatske promene predstavljaju veliku pretnju svim obalnim gradovima na svetu, pa tako i Roterdamu, gradska uprava ovog nizozemskog grada je u stalnoj potrazi za novim inovativnim rešenjima urbanog dizajna. Zahvaljujući tome, Roterdam mnoge svetske arhitekte smatraju savršenim mestom za realizaciju svojih odvažnih eksperimenata. Jedan od takvih primera je i novi toranj u obliku velikog prstena “Dutch Windwhell” koji bi trebao da koristi najnoviju tehnologiju energije vetra u kombinaciji s bioplinom iz organskog otpada i solarnim pločama te da tako generiše tri puta više energije nego što će trošiti.

Stoga se ipak moramo zapitati jesu li ove inovacije jedan od načina da grad i arhitektonske kompanije dobiju na prestižu i publicitetu ili Roterdam zaista vode prema zelenijoj i održivijoj budućnosti? Roterdam je istinski jedan od najboljih primera prilagođavanja klimatskim promenama i svojim rešenjima nadahnjuje gradove širom sveta, a mnogi njegovi projekti osmišljeni su za testiranje i istraživanje novih tehnoloških rešenja koja bi se kasnije mogla implementirati u većem obimu. No, gradska uprava ipak podstiče i razvoj projekata koji imaju direktan uticaj na lokalno okruženje i zajednicu, a takav je upravo novi zeleni krov stambenog kompleksa Peperklip.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

U toku konstrukcija podvodnog drona za ispitivanje Jadrana

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Holyoake)

Unutar projekta SUSHI DROP uskoro počinje konstrukcija podvodnog drona koji bi svojim inovativnim, ali ne i invazivnim načinom rada, mogao zameniti skupe i za more devastirajuće istraživačke metode poput mreža za vuču. U sklopu projekta SUSHI DROP konstruisala bi se podvodna ronilica, dron ili unmanned underwater vehicle (UUV), koja bi omogućila proučavanje čitavog Jadrana s naglaskom na zaštićena područja, posebno unutar mreže Natura 2000.

Razvoj podvodnih dronova započeo je 1955. godine, a prvi uređaj nalik današnjim, simpatičnog imena “Poodle“, konstruiran je od delova podvodnog skutera. S obzirom na brojne prednosti koje uređaj kao što je ovaj pruža, u vremenu Hladnog rata i trke za naoružanjem, njegova upotreba u potpunosti je bila u službi mornarice. Od izvođenja dubinskih operacija spašavanja, pronalaska predmeta sa dna okeana, do potrage za bombama i olupinama. Sigurno najpoznatija olupina je Titanik, u koju je među prvim je istraživačima redatelj Džejms Kemeron 1995. godine ušao upravo koristeći podvodni dron na dubini od 3.800 metra, što je prikazano i u istoimenom filmu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alan Rothschild)

Razvojem tehnologije, došlo je i do razvoja različitih vrsta podvodnih dronova. Možda najjednostavnija podela je prema načinu upravljanja, pri čemu se mogu podeliti na „ROV“ – Remote Operated Vehicles i „AUV“ – Autonomous Underwater Vehicles.

Remotely Operated Underwater Vehicles (ROV) je vozilo s kojem vozač daje naredbe s plovila, platforme ili kopna. Naredbe o zadacima dobija preko neutralno plovnog kabla, koji ga povezuje s površinom. Suprotno tome, Autonomous underwater vehicle (AUV) je ronilica koja se gotovo samostalno kreće po zadatoj ruti i obavlja prethodno određene zadatke. U posljednje vrijeme ROV je zbog svoje dostupnosti tehnologije postao bliži široj populaciji te se u s kladu s tim raširila i njegova podela. Tako ROV ili podvodni dron možemo podeliti prema veličini na mikro i mini, čija se težina kreće od 3 do 15 kg. Ovi modeli najčešće se koriste kao alternativa roniocu, za ulazak u područja u koja ronilac fizički ne može, kao što su cevi i kanalizacija. Postoje veći i kompleksniji, kao što su dronovi za inspekcije, teške radove i iskopavanje. U skladu s time, težina koja iznosi oko 3.000 kg, kao i sposobnost i operativna dubina su veće. Njihova upotreba je česta u industriji eksploatacije ugljovodonika i nafte.

U naučne svrhe podvodni dronovi mogu se pronaći u mnogo oblika i veličina. Budući da su dobri video-snimci temeljna komponenta većine dubokomorskih naučnih istraživanja, ovakvi dronovi su obično opremljeni sistemima rasvete visokog intenziteta i kamerama visoke rezolucije snimanja. U zavisnosti od istraživanja koje se sprovodi, ovakvi dronovi mogu imati sonare, magnetometre i “ruke“ s mogućnošću uzorkovanja vode ili sedimenta i instrumente za merenje kvaliteta, temperature, gustoću i vode sl.

Vodeći se tim mogućnostima, u sklopu SUSHIDROP projekta uskoro počinje konstrukcija podvodnog drona, prilagođenih osobina, koji objedinjuje kvalitete različitih vrsta ronilica, a sve u cilju očuvanja morskog ekosistema. Sam dron, inovativnog oblika i karakteristika imaće sposobnost zaranjanja do oko 300 m dubine i autonomiju rada do 8 sati. Takođe, osim svojih konstrukcijskih specifičnosti biće opremljen akustičnim i optičkim uređajima za procenu stanja okoline i ribljeg fonda, s naglaskom na proučavanje rastilišta i mrestilišta komercijalno značajnih vrsta.

Konstrukcijom ovog drona i kreiranjem baze podataka projektom SUSHIDROP omogućilo bi se kvalitetnije proučavanje podmorja, ali i efikasnije osmišljavanje i sprovođenje planova upravljanja, a sve s ciljem očuvanja Jadranskog mora.

Izvor: Udruženje za prirodu, okolinu i održivi razvoj Sunce

Zašto je led na italijanskim Alpima obojen u roze?

Foto: Facebook (screenshot)

Naučnici u Italiji istražuju tajanstveni izgled ružičastog leda u Alpima, koji su obojile alge zbog efekta klimatskih promena.

Foto: Facebook (screenshot)

Raspravlja se o tome odakle potiču alge, ali Biađo Di Mauro iz italijanskog Nacionalnog saveta za istraživanje kaže da je ružičasti sneg primećen na delovima lednika Presen verovatno uzrokovan istom biljkom koja je pronađena na Grenlandu.

“Alga nije opasna, prirodna je pojava koja se javlja tokom prolećnog i letnjeg perioda na srednjim širinama, ali i na polovima”, rekao je Di Mauro, koji je prethodno proučavao alge na glečeru Morteraht u Švajcarskoj.

Biljka, poznata kao Ancylonema nordenskioeldii, prisutna je u takozvanoj “Mračnoj zoni” Grenlanda, gde se i led topi. Led obično odbija više od 80 procenata sunčevog zračenja u atmosferu, ali kako se pojave alge, one potamne led tako da on apsorbuje toplotu i brže se topi. Pojavljuje se više algi dok se led brže topi, što im daje vitalnu vodu i vazduh i dodaje crvene nijanse belom ledu na glečeru”Pazo Gaviji”, koji je na nadmorskoj visini od 2.618 metra.

“Pokušavamo da kvantifikujemo uticaj drugih pojava, osim ljudske, na pregrevanje Zemlje”, rekao je Di Mauro, napominjući da prisustvo planinara i žičara može da ima uticaj i na alge.

Turisti na glečeru žale se na uticaj klimatskih promena.

“Pregrevanje planete je problem, poslednje što nam je bilo potrebno su alge”, rekla je Marta Durante, turista.

Elisa Poncini iz Firence rekla je da oseća da Zemlja “vraća nama sve što smo joj učinili”.

“Godina 2020. je posebna: dogodile su se užasne stvari. Po mom mišljenju, atmosferske pojave se pogoršavaju. Klimatske promene su sve očitije”, naglasila je Elisa.

Izvor: RTS

Prijavite se za učešće u letnjoj školi na temu nacionalnih energetskih i klimatskih planova!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu (REIC), po šesnaesti put, organizuje međunarodnu regionalnu letnju školu – ovaj put s fokusom na nacionalne energetske i klimatske planove 2021-2030.

Škola će biti održana u etno selu Čardaci u Vitezu u Bosni i Hercegovini od 20. do 29. avgusta.

Radni jezik događaja je engleski, a škola se zasniva na predavanjima, radionicama i studijama slučaja.

Za prijavu je neophodno popuniti formular i poslati CV na imejl adresu info@reic.org.ba. Slanje motivacionog pisma i sertifikata nije obavezno, ali je poželjno.

Broj učesnika je ograničen, a rok za prijave je 10. jul.

REIC projekat sprovodi u saradnji sa Centralnoevropskom inicijativom (CEI), Nemačkom organizacijom za međunarodnu saradnju (GIZ) i Uneskovom regionalnom kancelarijom za nauku i kulturu u Sarajevu.

Više informacija o letnjoj školi pronađite OVDE.

Koliko košta instalacija grejanja na gas?

Foto-ilustracija: Pixabay

Kako piše Nova ekonomija, prema ranjim najavama preduzeća Srbija gas, počele su akcije za jeftiniji priključenje na gasovodnu mrežu. Sagovornik Nove ekonomije, koji je gas uveo pre devet godina, objašnjava koliki su ukupni troškovi te investicije.

Foto-ilustracija: Pixabay

Već nekoliko godina za redom, AD Užice gas pokrenulo je akciju pod nazivom Užice – čistiji grad.

Cilj je, kako se ističe, da se doprinese smanjenju aerozagađenja tokom grejne sezone, po čemu je ovaj grad u Zapadnoj Srbiji poznat decenijama.

Cena priključka će biti 780 evra, sa PDV-om i važi od početka jula do kraja decembra, može da se otplaćuje na rate.

Sagovornik Nove ekonomije, koji živi i radi u Užicu, priključio je svoju kuću, koja se nalazi u naselju Carina, na gasovod pre devet godina i kaže za Novu ekonomiju, da je priključak tada koštao preko hiljadu evra.

“Koliko koštaju ostali radovi zavisi od vrste radijatora, kao i od toga da li je u pitanju neka postojeća instalacija, ili se radi nova. Instalacija može da košta nekih sedam do osam hiljada evra. To sve zavisi od broja soba, površine, etaža.”

Objašnjava da se odlučio za taj energent, zbog isplativosti i ekološke čistoće.

“Po meni uvođenjem bilo kakve vrste grejanja, na pelet, gas, drvo, treba izolovati kuću i utegnuti je, promeniti vrata i prozore, ako ne dihtuju. Investicija koja se odmah vraća je izolacija, nijedno grejanje ne vredi uvoditi ako se kuća prethodno ne izoluje”, objašanjava sagovornik Nove ekonomije, koji je po zanimanju mašinski inženjer.

“Sa izolacijom računi za gas, kod mene, mesečno su od pet do osam hiljada dinara. Okvirini troškovi sređivanja stolarije i fasade bili su nekoliko hiljada evra, tada se stavljao stiropor debiljine deset centimetara, sada se koristi i debljina dvadeset. Mi zimi grejemo 150 kvadrata, a prosek temperature bude 21 do 22 stepena.”

Dodaje da se ljudi često žale da su im troškovi za grejanje gasom preveliki, ali, smatra da je to isključivo zbog loše izolacije.

Onima koji nameravaju da uvedu gas i koji imaju novca za novu instalaciju, savetuje da se raspitaju o uvođenju kondenzacijskog grejanja.

Početni troškovi, kaže jesu veći, ali se tu koriste drugačiji kotlovi, koji rade na principu podgrevanja.

Gas se inače koristi i za kuvanje i za grejanje vode, pa su manji računi za struju.

“Radijatori, koji su duži od uobičajenih, nikada nisu vreli, već mlaki i tu se postižu uštede. Investicija jeste skuplja, ali je isplativa za godinu, dve”, objašnjava sagovornik, koji zaključuje da bez prethodne instalacije i sređene izolacije, troškovi mogu da budu više hiljada evra, ako se neka kuća spaja sa gasovodom.

Izvor: Nova ekonomija

Objavljena lista projekata upravljanja otpadom koji će biti sufinansirani iz Zelenog fonda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine dana 3. jula 2020. godine objavljuje Preliminarnu rang listu projekata za sufinansiranje iz sredstava Zelenog fonda u okviru Javnog konkursa za sufinansiranje realizacije projekata izgradnje sistema upravljanja otpadom u 2020. godini.

Učesnici konkursa imaju pravo uvida u podnete zahteve u periodu od tri radna dana od dana objavljivanja Preliminarne rang liste.

Uvid u podnete zahteve učesnici konkursa mogu izvršiti u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine, u Ulici Omladinskih brigada 1, Novi Beograd, V sprat, kancelarija 541, od 7.30 do 15.30 časova.

Kontakt tel: 011/3180-035.

Na Preliminarnu rang listu učesnici konkursa mogu izjaviti primedbu, u roku od osam dana od dana njenog objavljivanja.

Primedba se može izjaviti preporučenom poštom ili neposredno preko pisarnice Uprave za zajedničke poslove republičkih organa na adresu: Ministarstvo zaštite životne sredine, u Ulici Omladinskih brigada 1, 11070 Novi Beograd, naznakom: „PRIMEDBA po Konkursu Zelenog fonda iz 2020. godine”, u navedenom roku.

Konačna rang lista projekata koji ispunjavaju uslove za sufinansiranje odobrava se odlukom ministra, u skladu sa ukupnim raspoloživim sredstvima za realizaciju ovog javnog konkursa.

Preliminarna rang lista može se preuzeti ovde.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine dana 

Jedino mesto na svetu koje se opire globalnom zagrevanju

Foto-ilustracija: Unsplash (Brittany Griffin)

Okeani na celoj planeti postaju sve topliji zbog emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte, osim jednog područja na severu Atlantskog okeana koje se tvrdoglavo opire trendu globalnog zagrevanja i postaje sve hladnije.

Neobično hladno područje u Atlantskom okeanu primećeno je još 2015. godine i odmah je postalo predmet interesovanja klimatologa koji još od tada pokušavaju da dokuče koji činioci dovode do ove pojave.

Slabljenje okeanske struje

Foto-ilustracija: Unsplash (Brittany Griffin)

Stručnjaci s Instituta za meteorologiju „Maks Plank“ u Nemačkoj primenili su dugoročni klimatski model kako bi simulirali različite pretpostavke koje mogu da objasne ovaj pad temperature, piše Sajens alert.

Prethodne studije ukazuju da bi jedan od činilaca koji utiču na hlađenje tog dela okeana moglo biti slabljenje severnoatlantske meridijanske povratne sturje.

Kada je u punom zamahu, ova struja prenosi toplu i slanu površinsku vodu iz tropskih krajeva u blizini Meksičkog zaliva do evropske obale, a zatim uzima hladnu i slatku vodu nastalu otapanjem leda.

Naučnicima još uvek nije sasvim poznato zašto je u 20. veku došlo do slabljenja ove struje. Neki pretpostavljaju da je uzrok veća količina otopljenog leda sa Grenlanda, kao i ukupan porast temperature okeana.

Šta pokazuju modeli?

Problem je što podaci o severnoatlantskoj meridijanskoj struji stariji od 2004. godine nisu toliko detaljni i specijalizovani što ostavlja malu mogućnost da se radi o posledicama globalnog otopljavanja, već o nekom prirodnom procesu na koji ne utiče efekat staklene bašte. Kako bi utvrdili povezanost između klime na Zemlji i hladne mrlje na Atlantskom okeanu, stručnjaci s instituta „Maks Plank“ su koristili detaljan planetarni klimatski model kako bi povezali varijacije u energiji, ugljen-dioksidu i vodama u okeanu, na kopnu i u atmosferi.

Pomoću raznih simulacija uspeli su da predvide šta bi se dogodilo ako bi se ova struja snažno poremetila. Primetili su da bi se sa hlađenjem nadolazećih toplih voda stvorili niski oblaci koji bi prouzrokovali još veće hlađenje površine.

Zatim su stručnjaci testirali i drugi scenario u kome su posmatrali samo prenos tople vode koji vrši ova struja, bez obzira na događaje u atmosferi. Ustanovili su da bi severnoatlantska meridijanska povratna sturja u tom slučaju prenosila manje energije i donosila veću količinu toplote u arktičke struje. Ove subpolarne sturje bi zatim ubrzavale i crpele još više toplote iz severnoatlantske sturje zbog čega bi ovo, i inače hladno područje u Atlatskom okeanu, postalo još hladnije.

Izvor: RTS

Ponovo voda sa arsenom u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Pixabay

Zrenjaninski “Vodovod i kanalizacija” doneo je odluku o ponovnom preuzimanju vodosnabdevanja grada zbog problema s pritiskom vode u vodovodnoj mreži od kada radi novo postrojenje za prečišćavanje koje očigledno nije u stanju da zadovolji potrebe tog grada.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog toga je, kako su saopštili, u petak popodne, 3. jula, nakratko bilo prekinuto vodosnabdevanje celog grada da bi se preduzele neke “neophodne tehničke mere u cilju neometanog snabdevanja vodom” prelaskoom na direktno snabdevanje iz starih bunara “Vodovoda i kanalizacije” čime će se znatno poboljšati pritisak u vodovodnoj mreži, najavio je direktor tog preduzeća Predrag Bodiroga.

Naveo je da su mnogobrojne pritužbe građana jer je pritisak toliko mali da ne mogu čak ni da operu ruke i održavaju higijenu.

Podsetio je da njegovo gradsko preduzeće nije doprinelo tom problemu jer je vodosnabdevanje grada 24. februara preuzela “fabrika vode” koja ne odgovara na pitanja o tome da li može da poveća sada nedovoljan pritisak u vodovodnoj mreži.

Zato sada vodosnabdevanje preuzima JKP “Vodovod i kanalizacija”.

Zrenjaninci zdravu pijaću vodu nemaju od 2004. godine, jer je upotreba vodovodske zabranjena za piće zbog prevelike količine arsena u njoj.

Od tada je bilo mnogo obećanja i bezuspešnih pokušaja da se problem reši, građani su organizovali proteste, pisali peticije, tražili pomoć i državnih vlasti.

Iz novog postrojenja i lokalne vlasti stizala su uveravanja da je voda “odličnog kvaliteta” i da se čeka rešenje o prestanku zabrane korišćenja vode za piće iz vodovodne mreže, ali količina vode je nedovoljna, posebno sada, leti, kada je potrošnja veća.

Izvor: Zelena Srbija

Neminovna borba za opstanak većine vrsta riba ako se globalno zagrevanje nastavi

Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

Globalno zagrevanje, ubrzano topljenje leda i sve više temeperature vode mora i okeana svakako predstavljaju upozorenje, ali i ozbiljnu opasnost za morsku populaciju i podvodni živi svet.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sara Kurfeß)

Mnoge ribe ugrožene su ovim promenama, te bi borbu za opstanak vodilo čak 60 odsto ispitanih riba do 2100. godine. Naravno, ukoliko klimatska kriza nastavi da preti istim tempom. Ukoliko se pak vlade sveta izbore da održe cilj – zagrevanje za 1,5 stepeni Celzijusa, velika je verovatnoća da bi broj ugroženih riba predstavljao “samo” 10 odsto sadašnjih populacija.

Studiju je sproveo tim nemačkih istraživača koji su pratili podatke za oko 700 slatkovodnih i morskih vrsta ribe širom sveta, u različitim klimatskim zonama.

Iako su slična istraživanja ranije sprovedena pokazala da se promene temperature uglavnom odražavaju na odrasle jedinke, ovim je pokazano kako utiču na ključne životne faze u životu jedne ribe – koje se odnose na razmnožavanje i time i opstanak pojedinačnih vrsta.

U gotovo svim ispitanim slučajevima pokazano je da su negativnom uticaju povećane toplote vode u znatnoj meri izloženije ribe ženskog i muškog pola spremne za razmnožavanje.

Mnoge vrste već su do sada promenile svoje navike kako bi se prilagodile promenama u temperaturi – neke su otišle u hladnije vode. Ipak, postoji bojazan da većina neće uspeti da se tako brzo prilagodi naglim promenama u temperaturnoj razlici kojoj doprinose razorne ljudske aktivnosti.

Ne treba zaboraviti da se oko tri milijarde ljudi širom sveta oslanja na ribu i plodove mora kao sastavni deo ishrane, te bi ove posledice bile nemerljive i za ljudski rod.

Okeani apsorbuju 90 odsto viška toplote širom planete i zbog toga se neprestano dodatno zagrevaju već poslednjih 50 godina! Nažalost, iako je ova tvrdnja Ujedinjenih nacija dovoljno zabrinjavajuća, nedavno sprovedena istraživanja pokazala su da visoke temperature na površini vode već dovode do izumiranja mnogih vrsta.

Jelena Cvetić