Home Blog Page 693

Kazna za uništavanje panonske stepe – 100.000 dinara

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Prekršajni sud u Kikindi osudio je D.B. (44) iz Kikinde na novčanu kaznu od ukupno 100.000 dinara zbog uništavanja staništa koja se nalaze u Specijalnom rezervatu prirode „Pašnjaci velike droplje“.

Okrivljeni je prijavljen Pokrajinskoj inspekciji zaštite životne sredine od strane Udruženja za zaštitu velike droplje, i priznao je da je 30. septembra 2019. godine na području atara sela Sajan, na lokalitetu Rondetler, koji se nalazi u granicama ovog zaštićenog područja, potanjirao oko 16 hektara pašnjaka, livada, trstika i močvara unutar 10 katastarskih parcela, a da pre toga nije tražio uslove zaštite prirode za ove aktivnosti od Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, za šta je kažnjen sa 50.000 dinara. Takođe, dodatnom kaznom od 50.000 dinara kažnjen je zbog toga što navedene radove nije prijavio pismenim putem upravljaču ovog zaštićenog područja.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode ističe da su tanjiranje, i uopšte obrada i drugi vidovi uništavanja travnih staništa, na kojima žive mnogobrojne strogo zaštićene i zaštićene vrste biljaka i životinja, zabranjeni Uredbom o zaštiti Specijalnog rezervata prirode „Pašnjaci velike droplje“. Na ovom području uništena su staništa slatinskog cveta, pontskog pelena, slatinskog pelena, slatinskog zvezdana, kantariona i devesilja, koji spadaju u zaštićene biljne vrste, ali i staništa mnogobrojnjih strogo zaštićenih vrsta ptica koje se gnezde na tlu ili u livadskoj vegetaciji: velike strnadice, poljske ševe, žute pliske, obične travarke i mnogih drugih. U Zavodu kažu da su panonske slane stepe i stepe na lesu u Vojvodini i čitavoj Evropi veoma ugrožene, i to najviše pretvaranjem u ratarske površine oranjem, jer se u tom slučaju trajno gube, i to ne samo kao staništa divljih zaštićenih vrsta, neko i kao kvalitetna područja za pašu i senokos te kao lovišta.

„Očuvanje prepostalih livada i pašnjaka u Vojvodini ključno je za opstanak velikog broja vrsta, naročito na području Pašnjaka velike droplje, najveće stepe preostale u Srbiji“, kažu u Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode. U ovoj instituciji navode da je ovo jedino područje na kome se gnezdi orao krstaš i velika droplja kod nas, a i drugim vrstama ovo je jedino ili najvažnije uporište. „Ukoliko se nastavi uništavanje iskonske panonske stepe, posebno u Banatu, na sigurnom smo putu da sve te vrste izgubimo, bez obzira na to što su zaštićene, te iz tog razloga pozdravljamo ovu sudsku presudu“, navode u Zavodu.

Izvor: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode 

Organski hidrogel ima potencijal da promeni poljoprivredu

Foto-ilustracija: Unsplash (Sushobhan Badhai)

Poznato je da hidrogelovi mogu da upiju veliku količinu vode i da je ponovo polako otpuste u okolinu. Bečki istraživači nedavno su razvili hidrogel koji se zasniva na drvetu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Xiaocong Yan)

Taj hidrogel ne samo da obezbeđuje vlagu poljoprivrednim biljkama, već i dohranu i tako poboljšava kvalitet zemljišta.

Hidrogelovi su napravljeni od polimernih materija koje se sastoje od ogromnih molekula. Gibson Njanogo i tim stručnjaka sa Poljoprivrednog fakulteta u Beču dobili su materiju koja se potpuno sastoji od prirodnih sirovina. „Hidrogel se sintetizuje iz lignina koga ima u svim drvenastim biljkama. Radi se o organskim polimerima koji se sakupljaju u ćelijski zid biljke i tako dovode do lignifikacije (odrvenjavanja) ćelije“, objašnjava Njanogo.

Pomešan sa zemljom, hidrogel može da upije do 95 odsto vode i tako uštedi i do 40 odsto navodnjavanja. Tako što materija upija kišnicu može se delovati protiv suše i rešiti neredovno snabdevanje vodom. Čak se pomoću hidrogela i peščana podloga može iskoristiti i obrađivati.

Promena u poljoprivredi

„Drugačije nego standardni hidrogelovi, naš inovativni proizvod je potpuno organski razgradiv i poboljšava kvalitet zemljišta tako što ono postaje propusnije, bolja je gustina, struktura, tekstura i sadrži više humusa“, ističe Njanogo. Materija takođe može da upija đubrivo ili zaštitna sredstva i tako poveća efikasnost i smanji opterećenje životne sredine.

Hidrogel ima potencijal da u čitavom svetu promeni poljoprivredu. Na globalnom nivou tri četvrtine poljoprivrednika potpuno zavise od padavina. Ali globalno zagrevanje vodi ka neredovnim padavinama, dugim sušnim periodima, stvaranje pustinja i gubitak obradivog zemljišta, što ugrožava sredstva za život poljoprivrednika.

Bečki istraživači patentirali su organski hidrogel koji je raspoloživ u suvom obliku kao granulat ili prah i traže zainteresovana preduzeća za izlazak na tržište.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

Prijavite se za besplatnu sadnicu jasena u sklopu akcije “Zasadi svoje drvo”!

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija “Let’s do it Serbia” šestu godinu zaredom opravdava svoje ime i podstiče građane naše zemlje na delanje. S obzirom na to da se nalazimo u specifičnoj zdravstvenoj situaciji, ove godine nećemo čistiti Srbiju na njihovu inicijativu, već ćemo je ozelenjavati.

Foto: Zasadi svoje drvo

Na internet stranici “Zasadi svoje drvo” možete se prijaviti za besplatnu sadnicu jasena koju će kurirska služba bez naplate dostaviti na vašu adresu u novembru. Na vama je da je, prema uputstvu u prilogu, posadite i tako date sopstveni doprinos kolektivnoj izgradnji bioprečistača vazduha.

“Let’s do it Serbia” sadnju sprovodi u saradnji sa Zelenim razvojnim centrom.

U razgovoru sa predsednikom “Let’s do it Serbia” Predragom Ratićem saznali smo da su tokom prethodnih pet godina sprovodili akcije čišćenja, ali da su ove morali da smisle nešto novo.

“Usled epidemije, rodila se ta ideja. Svesni smo da neće biti masovnih okupljanja i ovo nam je jedini način da delujemo kao ekološka organizacija“, otkrio je on i dodao da je već tokom prva 24 časa od pokretanja akcije odaziv ljudi bio toliko ogroman da je došlo do “padanja” sajta. Sada je to rešeno, te se za učešće u pošumljavanju prijavite OVDE.

Pored učesnika same sadnje, tragaju i za donatorima.

“Jednostavno rečeno, želimo da naučimo svakog stanovnika kako da posadi svoje drvo. Na taj način, oni će gledati kako stablo raste i samim tim više ceniti svaki park i svaku šumu”, objasnio nam je Ratić motiv održavanja baš ovakve akcije.

“Svi znamo da je naša planeta ugrožena! Znajući da nismo u prilici da sprečimo katastrofe koje se dešavaju širom sveta, odlučili smo da uradimo ono što možemo – da zajedno sa istomišljenicima zasadimo milion stabala. Za sada”, najavili su “Let’s do it Serbia” i Zeleni razvojni centar.

Da li ćete ih podržati?

Jelena Kozbašić

U toku su geološko istraživački radovi za vetroelektranu Gvozd u Crnoj Gori!

Foto: Bojan Gnjidić (EPCG)
Foto: Bojan Gnjidić (EPCG)

Elektroprivreda Crne Gore je tokom 2018. godine pokrenula novi investicioni ciklusi koji predviđa diversifikaciju proizvodnje električne energije, koja će prvenstveno biti bazirana na upotrebi alternativih tehnologija obnovljivih izvora energije, pre svega sunca i vetra. U tom kontekstu, 6. septembra 2019. godine potpisan je Ugovor o zajedničkom razvoju projekta vetroelektrane Gvozd između Elektroprivrede Crne Gore i austrijskog IVICOM-a. U projekat izgradnje vetroparka na Krnovu EPCG će investirati 60 miliona evra.

”Na Krnovskoj visoravni, na lokaciji buduće VE Gvozd, u toku su istražni geološki radovi koji će projektantu osigurati kvalitetne podloge za izradu tehničke dokumentacije. Nakon završetka geoloških istražnih radova, a na osnovu izrađenog idejnog projekta stvoriće se tehnički uslovi za dobijanje građevinske dozvole. Po završetku izrade projekta i dobijanja građevinske dozvole, očekuje se da radovi na izgradnji vetroelektrane počnu tokom 2021. godine, sa predviđenim rokom izgradnje od 18 meseci”, naglasio je Ivan Mrvaljević, izvršni rukovodilac Direkcije za razvoj i inžinjering.

VE Gvozd imaće ukupnu instalisanu snagu od 54,6 MW, a očekivana godišnja proizvodnja je oko 150 GWh. Projekat predviđa faznu izgradnju i puštanje u rad  13 vetroagregata, transformatorske stanice 110/33 kV Gvozd na projektnoj lokaciji, rekonstrukciju transformatorskih stanica Krnovo i Nikšić, kao i izgradnju 2 jednostruka dalekovoda dužine 3 i 14 km.

Foto: Bojan Gnjidić (EPCG)

Za potrebe buduće vetroelektrane predviđa se izgradnja saobraćajne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija postojećih puteva i izgradnja novih puteva s ciljem povezivanja pojedinih vetroagregata.

Pregovori o finansiranju projekta vrednog više od 60 miliona evra sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj su u toku.

Svi tenderi za nabavku glavne opreme za vetropark, uključujući i tender za nabavku samih vetroagregata, izvođenje građevinskih radova, priključenja na prenosnu mrežu i ostale infrastrukture, biće sprovedeni u skladu sa pravilima EBRD-a, najavljeno je.

Izvor: EPCG

EU finansira zapošljavanje zdravstvenih radnika zbog rasta broja obolelih od koronavirusa

Foto-ilustracija: Pixabay

Na zahtev Ministarstva zdravlja Republike Srbije, Evropska unija će finansirati zapošljavanje 100 zdravstvenih radnika na 6 meseci u svetlu porasta slučajeva obolelih od KOVID-19 u Srbiji. Zdravstvene radnike će činiti lekari, medicinski tehničari i administrativno osoblje kao podrška institutima za javno zdravlje, centrima primarne zdravstvene nege, Kovid klinikama i ključnim domaćim laboratorijama. Ovo kvalifikovano osoblje će biti angažovano kao pomoć postojećim zdravstvenim kadrovima do kraja 2020. godine po potrebi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ambasador Sem Fabrici je izjavio da je ovo još jedan izraz snažne podrške koju EU pruža Srbiji u oblasti zdravstva i odgovora na KOVID-19.

„EU je značajno pomagala Srbiji u krizi KOVID-19, kao i u prethodnim godinama dajući podršku zdravstvenom sektoru“, objasnio je Fabrici.

Kada je reč o KOVID-19, EU je brzo stavila na raspolaganje 93 miliona evra u martu ove godine – 15 miliona evra je bilo namenjeno hitnoj pomoći, a 78 miliona evra za srednjoročni ekonomski oporavak.

U proteklih 100 dana od početka krize u martu, Evropska unija je  organizovala 15 kargo aviona koji su sleteli na aerodrom Nikola Tesla. Ti avioni su dovezli više od 721 tone opreme potrebne za borbu protiv koronavirusa. U najvećoj meri se sastojala od opreme i uređaja iz Kine i Indije koje je kupila Vlada Srbije ili su donirani Srbiji, dok je EU pokrila transportne troškove u iznosu od 7,1 miliona evra za ukupno 15 kargo letova. Prvi avion je sleteo 26. marta, a poslednji 3. maja.

Pored transportnih troškova EU je uložila dodatnih 4,9 miliona evra u nabavku medicinskih materijala za Srbiju kao što su:

  • Zaštitne medicinske maske za lice – standardni tip (800.000), maske namenjene ličnoj respiratornoj zaštiti medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama su isporučene 18. aprila;
  • Infracrveni termometri (300), čitav kontigent beskontaktnih ručnih uređaja za merenje temperature tokom globalne vanredne situacije KOVID-19 je isporučen 17. aprila;
  • Stacionarni koncentratori kiseonika (100) poboljšavaju pristup terapiji kiseonikom i tako smanjuju smrtnost od KOVID-19 povezanu sa hipoksemijom. Čitav kontingent je isporučen 23. aprila i dalje je razdeljen zdravstvenim ustanovama širom zemlje u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije;
  • Kontejneri sa nameštajem za trijaži i hitnu zdravstvenu negu (100) omogućavaju trijažu pacijenata i pri tom sprečavaju pristup potencijalno inficiranih osoba objektima zdravstvenih ustanova. Obezbeđena je i medicinska oprema za kontejnere koja se sastoji od kreveta za pregled, stola sa dve stolice, beskontaktnog termometra, manjih kontejnera za medicinski i infektivni otpad i kante za otpatke;
  • Uređaji za PCR (polimeraznu lančanu reakciju) u realnom vremenu (2) i reagensi za 2019-nCoV testove (25.000) omogućavaju trenutnu dijagnozu na KOVID – 19 nakon administriranja testa. Isporučeni su institutima Batut i Torlak u Beogradu;
  • Monitori za intenzivnu negu (50) kao dopuna postojećoj opremi u jedinicama intenzivne nege da bi se namirio porast u broju pacijenata uzrokovan izbijanjem KOVID-19 kojima je potrebna akutna i intenzivna nega. Svi uređaji su potom raspodeljeni zdravstvenim ustanovama širom zemlje u skladu sa potrebama po proceni Vlade Srbije;
  • Uređaji za monitoring, ventilaciju i anesteziju (25) za kratkoročnu ili dugoročnu ventilacionu pomoć sa anesteziološkom negom pacijenata obolelih od akutne respiratorne opstrukcije koja je potrebna u upravljanju hitnom negom pacijenata obolelih od KOVID-19. Oni su već ili će biti raspodeljeni zdravstvenim ustanovama u Srbiji u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije;
  • Uređaji za veštačku ventilaciju, tj. respiratori (50) služe za ventilacionu pomoć pacijentima obolelim od akutne respiratorne opstrukcije preko potrebne u upravljanju hitnom negom pacijenata obolelih od KOVID-19. Svih pedeset uređaja je dalje raspoređeno zdravstvenim ustanovama u zemlji u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije.

EU je takođe pružila pomoć najosetljivijim grupama tokom epidemije, posebno romskoj zajednici:

  • 100.000 evra za higijenske pakete i pakete najnužnijih prehrambenih namirnica za romska naselja u 4 grada u Srbiji (Beograd, Niš, Subotica, Valjevo);
  • 100.000 evra za higijenske pakete kao pomoć osetljivim grupama u 50 opština;
  • 600.000 evra za ćebad, šatore, dušeke, jastuke, veš, posteljinu, grejalice na gas, stolove na rasklapanje… kao podršku tranzitnim centrima za migrante.

Srpski naučnici sada mogu da testiraju veći broj uzoraka na KOVID-19 zahvaljujući sistemu referentnih laboratorija koje je opremila Evropska unija.

Nacionalna referentna laboratorija u Batajnici je u prošlosti dobila 7,5 miliona evra donacije od EU za obnovu kompleksa i njegovo opremanje visokotehnološkim mašinama i robotima i pružanje tehničke pomoći. Ova laboratorija je uradila oko 85.000 testova na KOVID-19 od kraja marta do kraja juna.

Izvor: EU info

Lakoća življenja sa ABB pametnim rešenjima

Foto: ABB Srbija

Proleće 2020. godine je samo jedan pokazatelj kako više sile mogu praktično da zaustave život na celoj planeti, a da mi nismo ni svesni da se to može desiti. Ekonomska kriza više ne mora da dođe uz najave, poput one iz 2008. godine. Ne, ona može biti prouzrokovana virusom zbog koga svi bivaju fizički izolovani, a naravno poslovi posustaju, prekidaju se, gase… Mnogi ovu krizu nisu dočekali spremni, ali neke grane privrede nisu posustale, već naprotiv, videle su u njoj novu priliku.

Foto: Dejan Dešić, ABB Srbija

Građevinska industrija se nije zaustavljala, objekti su se gradili, veliki projekti već dobijaju nalik kako će izgledati kada budu gotovi, a izgradnja zgrada u većim gradovima u Srbiji je u punom mahu. Ovako se nije gradilo u našoj zemlji bar 50 godina. Uz veliku razliku, sada se gradi na moderan i savremen način.

Nove zgrade i objekti moraju imati potpis “pametne zgrade”. Unapređenje energetske efikasnosti u zgradama utvrđeno je kao javni interes u našoj zemlji Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada. Istraživanje je pokazalo da 85 odsto stambenih zgrada u Srbiji ne zadovoljava minimalne uslove energetske efikasnosti. Trenutno stanje stambenog fonda govori u prilog tome da Srbija najveće uštede energije može ostvariti u sektoru zgradarstva.

Kompanija ABB, sa svojim rešenjima za industrijske objekte, bolnice, tržne centre, ali i stambene zgrade, ostavlja sve veći pečat na ulicama Beograda koje menjaju svoj izgled, i sve više liče na metropole iz Nemačke, Francuske, Kine… Kako bi tekst za ovaj broj časopisa Industrija bio neki vid retrospektive urađenog u Srbiji, mnoge teme smo otvorili sa Dejanom Dešićem, rukovodiocem Segmenta infrastrukture i transporta u ABB-u.

Iz ovog sektora se isporučuje oprema za sve vidove građevinarstva, ne uzimajući u obzir da li je poslovna ili stambena zgrada, odnosno objekat neke druge namene. Osim industrijskih i komercijalnih objekata, ovaj sektor ABB-a isporučuje opremu i na transportne projekte, kao što su putevi, tuneli, mostovi, aerodromi, železničke stanice, što se kod nas takođe gradi više nego u ranijim godinama.

Da je ABB lider u ovim segmentima građevinske industrije, imali smo priliku i pre nekoliko godina da se uverimo, kada je za grupu novinara iz celog sveta bila organizovana tura po Švajcarskoj, gde su bili predstavljeni najveći projekti, uključujući i opremanje sada već čuvenog Gotard tunela, koji spaja Italiju i Švajcarsku – kao najduži železnički tunel u svetu. Novinari časopisa Industrija su sve to slikovito doneli na svoje strane, a tekst se i danas može čitati na njihovom portalu.

Ništa ne uspeva kao – uspeh

Sa svojim dugogodišnjim partnerima, ABB je u Srbiji uradio mnoge projekte, a sagovornik Industrije Dejan Dešić je naveo neke od većih koji su završeni, kao i oni koji su još uvek u izgradnji – tržni centar “Rajićeva”.

Foto: ABB Srbija

Za ovaj objekat se može reći da je bio i prekretnica, gde je ABB izašao iz “senke” i na velika vrata ušao u svet komercijalnih objekata koji imaju svoje specifične zahteve. Isporučena je kompletna oprema za ovaj objekat za sve naponske nivoe, što znači od trafostanice u objektu, pa do utičnice u zidu.

Oblasna kontrola leta – neposredno pored aerodroma “Nikola Tesla”. Tu je prvi put isporučen sistem za pametne zgrade – KNX, a treba napomenuti da smo taj projekat uradili pre oko 10 godina.

U komercijalnim objektima, “pametni sistemi” su već podrazumevana stvar, tako da je naša oprema spremna za svaki izazov koji se može postaviti, a ABB ima spreman i odgovor za najviše zahteve u stambenim zgradama, što je budućnost, ali uveliko i sadašnjost izgradnje u Srbiji.

Poslovna zgrada “Sirius”, kao i “Sirius 2” na Novom Beogradu, prvi objekat IKEA u Srbiji, tržni centar Ada Mall, Beo shoping mall u Vojislava Ilića, objekat Navigator 2 koji je još uvek u izgradnji, NCR K2 – objekat na Novom Beogradu koji će imati više od 4.000 zaposlenih koji će biti tehnička podrška te kompanije za ceo svet… Za sve ove objekte je ABB uradio kompletnu opremu, od trafostanice, šinskih razvoda, preko energetskih ormara, do utičnica i prekidača.

Foto: ABB Srbija

Pored ovih, oprema je isporučena i za objekte druge namene, kao što su hoteli Mona i hotel u Rajićevoj, zatim nova zgrada Nemačke ambasade, Klinički centar Beograd, kao i Nacionalni data centar.

U prethodnom periodu ABB je opremio i mnoge fabrike i industrijske objekte, od kojih su neki već u funkciji, a pojedini su još u procesu izgradnje. Neki od njih su Boysen u Subotici, gde se proizvode izduvni sistemi za motorna vozila, zatim tu je i Brosse u Pančevu, koji je svetski lider u proizvodnji elektromehaničkih sklopova u vozilima, kao i lider na tržištu u industriji pakovanja fabrika Jokey.

Poenta je da vlasnik ovakve proizvodnje od opreme želi maksimalnu pouzdanost, ali i ekonomsku isplativost kroz uštede energije i “pametno” rasuđivanje od strane instaliranog sistema. Ranije su se u proizvodnjama velike količine energije bespovratno rasipale, a instalirani uređaji su bili nepouzdani i gabaritno veliki, što je oduzimalo dragoceni prostor u postrojenju. Danas, oprema mora biti pouzdana, malih gabarita, lako dostupna, praktična. Ovo je naročito bitno i za tržne centre, gde se svaki kvadratni centimetar izdaje, stoga oprema mora biti malih gabarita.

E, tu nas priča ponovo vraća na ovaj vid objekta, jer upravo se završava jedan od najvećih tržnih centara u Evropi, a to je Galleria mall, u novom naselju Beograd na vodi. Tu je, takođe, ABB isporučio celokupnu opremu. Ovde treba istaći da je instaliran veliki broj šinskih razvoda koji su veoma praktični naročito za komercijalne objekte gde se menja potreba za snagom električne energije u zavisnosti od zakupca lokala u tržnom centru.

Upravo šinski razvod električne energije je rešenje koje možemo gledati i kao magistralni tok koji ide kroz ceo objekat i da se na svakom mestu može “uzeti” potrebna količina energije u zavisnosti od potrebe potrošača. Ovakav vid razvoda električne energije ima mnogo prednosti, a cena i praktična primena su možda i najveći aduti.

“Zajedno sa kompanijom EAE iz Turske, ABB isporučuje ovaj proizvod koji ima sve moguće sertifikate odgovarajućih akreditacionih tela, te svoja rešenja ekskluzivno ugrađuje u objekte Londonskog metroa, kao i u svim tornjevima i kulama po Bliskom istoku. Sve ove projekte smo uspešno realizovali sa našim partnerima u Srbiji – Expro, Feluka, Minor, Promont, Sled… Neki od izvođača sa kojima dugo sarađujemo su Interfast, Credo, Energoprojekt oprema, kao i ostale članice u Energoprojekt holdingu, naravno, i mnogi drugi”, kazao je Dešić.

Živeti svakim danom pametno

Segment koji ABB konstantno razvija u skladu sa potrebama novoizgrađenih stambenih objekata, ali i onih koji se renoviraju i postaju “pametne zgrade” je free@home. To je sistem sa kojim korisnik prvenstveno štedi energiju, zatim dobija komfor, a u nekim naseljima to je sada i stvar prestiža.

Foto: ABB Srbija

U velikoj ponudi novoizgrađenih objekata, investitori imaju potrebu da se na neki način izdvoje, a upravo ovaj sistem pravi veliku razliku u ponudi i pri samoj kupovini. Iskustvo koje stručnjaci ABB-a imaju u svetu jeste da implementacija ovog sistema veoma utiče i na brzinu prodaje.

Trenutna situacija u Srbiji nije za pohvalu kada je reč o implementaciji ovakvog sistema, ali trenutno su dva objekta u realizaciji i postoji dosta novih zainteresovanih investitora, što jasno govori da će ovo biti novi standard gradnje i kod nas.

Prednost samog free@home sistema je i u tome što korisniku nisu neophodni ni inženjeri, ni majstori, već on sam programira i uređuje “ponašanje” svog stana ili kuće. Sistem ima sopstveno automatsko ažuriranje i jednostavno rečeno korisnik ne može ništa da pokvari.

Takođe, uvek postoji bekap, na koji se sistem može vratiti, ako to korisnik želi. Preko ovog sistema kontroliše se rasveta, roletne ili zavese, grejanje i hlađenje objekta. U zavisnosti od lokacije korisnika sistem može uključivati ili isključivati sve ove navedene radnje. Pošto sistem praktično “snima” ponašanje korisnika, može i simulirati aktivnosti u objektu dok ste na putu ili odmoru.

Raditi svakim danom pametno

Dok je za zgradarstvo i svakodnevni život zadužen sistem free@home, za privredu, proizvodnju, ali i velike zdravstvene, prehrambene i trgovinske objekte, ABB ima spreman sistem ABB Ability™, koji na mnogo načina omogućava efikasnost i uštedu u samom objektu ili proizvodnom procesu.

Sa ovim sistemom korisnik dobija mnogo veću sigurnost u poslovanju, kao i monitoring nad celim sistemom, tako da zbog nekih manjih kvarova ili zastoja, ne mora da se zaustavlja ceo proces ili da se, na primer, zbog zamene jednog potrošača isključuje ceo sprat ili deo električne mreže. ABB Ability™ je naziv za čitav portfolio digitalnih usluga zasnovanih na višedecenijskim inovativnim ABB tehnologijama i iskustvima, koji klijentima u oblasti energetike, industrije, transporta i infrastrukture pomažu da razvijaju nove i unapređuju postojeće procese optimizacijom planiranja i upravljanja u realnom vremenu.

Koncept ove tehnologije se svodi na prikupljanje što većeg broja podataka sa uređaja i prosleđivanje do cloud servera, a na kraju svega i analizi. Korisnik na taj način dobija nepogrešiv uvid u stanje sistema koji kontroliše.

Voziti svakim danom pametno

Jednostavno, segmenti razvoja u kompaniji ABB se nadovezuju jedan na drugi. Ako živite u „pametnom domu”, proizvodite ili poslujete u „pametnoj zgradi”, naravno da će i vaša mobilnost preći na viši nivo, odnosno, tražićete rešenja koja zamenjuju tradicionalna vozila sa pogonom na fosilna goriva. Uveliko je u svetu trend da objekti poseduju punjače za vozila, pošto je i upotreba ovog vida prevoza u usponu. A da se stvari iz godine u godinu munjevito menjaju, u kratkim crtama nam je približio Dešić.

Foto: ABB Srbija

“Svaka od ovih zgrada koje smo do sada pomenuli je kao obavezu u projektnoj dokumentaciji morala da ima elektropunjače na određenim garažnim mestima. Na primer, Ada Mall ima 16 ABB punjača, zatim naši punjači su instalirani u Porsche Ada, u akademiji NAVAK, prodajnom salonu Hyundai vozila na Novom Beogradu, British motorsu itd. Neposredno pre ove situacije sa virusom dobili smo veliki broj zahteva za isporuku novih električnih punjača. Mnogi dileri auto vozila praktično su uslovljeni od svoje matične kuće da ispred ili unutar objekta poseduju električni punjač”, objasnio je i dodao, “trend koji će sigurno doći i u Srbiju je takav da se benzinske pumpe više neće tako ni nazivati, u Evropi su već ponele naziv ‘mesta za odmor’, jer dok pijete kafu ili ručate, automobil se puni električnom energijom. Razvojem kako brzih punjača, tako i samih vozila na električni pogon, autonomija vožnje je višestruko uvećana u odnosu na početak ove decenije. Regulativa u Srbiji još uvek ne dozvoljava vlasniku punjača da proda električnu energiju korisniku, ali postoje solucije, kao što je iznajmljivanje parking prostora sa električnim punjačem, tako da se očekuje i mnogo veća eksploatacija električne energije kao pogonskog goriva. Za sada se na većini mesta u Srbiji može napuniti vozilo potpuno besplatno. Kao i kod prethodnih rešenja u zgradarstvu, u ovom segmentu, takođe, korisnik ne mora da brine o mnogim stvarima ako koristi ABB punjač.”

“Pored hardvera koji isporučimo, naš punjač poseduje i softver preko kog imamo stalan uvid u stanje, potrošnju, i sve što je neophodno da korisnik zna o svom punjaču. Svaki naš punjač je vezan za centar u Holandiji i tu se nadgleda svaki ABB punjač koji je isporučen bilo gde u svetu. Više od 70 odsto problema je moguće rešiti daljinski, bez izlaska na teren, a dobrim uvidom, kakav imamo u naše punjače, preventivnim merama, praktično eliminišemo mogućnost kvara, odnosno zastoja u radu”, istakao je sagovornik Industrije.

“Jedino mi u Srbiji od svih proizvođača električnih punjača imamo kvalifikovane i obučene servisere. Takođe, velika prednost naših punjača je i ta da oni nisu konfigurisani kao monoblok, već su napravljeni iz segmenata, tako da, ukoliko i dođe do nekog kvara, punjač ne prestaje sa radom, već isporučuje energiju iz segmenata koji nisu u problemu. Koliko se ABB ozbiljno bavi ovim segmentom poslovanja, pokazuje i sve popularnije takmičenje ABB FIA Formula E Championship, kao i Jaguar I-PACE eTROPHY”, izjavio je on.

“Kupovinom bilo kog proizvoda od ABB-a ne prestaje odnos između korisnika i ABB tima. To je velika razlika u odnosu na druge, jer mi praktično održavamo svaki proizvod koji prodamo i ne dozvoljavamo da korisnik dođe u situaciju da mu se proces zaustavi, bilo da je to proizvodnja, prodaja, uživanje u kućnom ambijentu ili punjenje električnog vozila”, zaključio je Dešić.

Izvor: Industrija

 

Čista odeća i(li) čista planeta

Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Jordan)

Pranje odeće u mašini za veš čini deo stalnih obaveza svakog domaćinstva. Ipak, da li vam je poznato koje količine mikroplastike time ostavljamo u okeanima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Gold)

Prema proračunima, godišnje se u veš-mašinama širom sveta opere oko 50 milijardi garderobe. Odeće tom prilikom ispušta oko 1.900 vlakana tokom svakog pojedinačnog pranja.

Postoje filteti namenjeni za smanjenje količine mikroplastičnih vlakana koja se oslobađaju, međutim, sve do sada njihova efikasnost nije testirana u naučnim okvirima.

Ono što jeste primećeno je da nijedan postojeći metod filtracije ne uspeva da izbegne ispuštanje ovih mikrovlakana u prirodu. Zato se traži rešenje da se zaustavi njihovo oslobađanje iz mašine za veš u kanalizaciju.

Analizom je otkriveno da postojanje filtera u mašinama ipak smanjuje količinu vlakana u otpadnim vodama i do 74 odsto, u odnosu na uređaje koji nemaju filtere.

Kako je dominacijom taloženja plastičnog otpada u okeanima, koji je postao i nezaobilazni deo morskog lanca ishrane, istaknuto jedno od najupečatljivijih pitanja za zaštitu životne sredine, traže se rešenja za sve izvore zagađivanja morskog područja planete.

Mikroplastika se izdvaja kao jedna od vodećih opasnosti za životnu sredinu jer postaje sastavni deo ishrane mnogih bića i menja ćelijske strukture organizama.

Otkriveno je i da peščani crvi često jedu sitne komadiće plastike čime sprečavaja nakupljanje mulja na obalama. Ipak, varenjem plastike smanjuje im se potreba za organskim materijama te to menja izgled lokalnog ekosistema. Pritom, njihovo zdravlje i opstanak takođe mogu biti ugroženi zbog potencijalnog prisustva toksičnih materija.

Godišnje se oko 150 miliona tona plastike izgubi iz tokova otpada i završava negde u prirodi. Razvijanjem efikasnijih i pouzdanijih sistema filtracije pomoglo bi se sprečavanje barem jednog izvora zagađenja okeana mikroplastikom.

Jelena Cvetić

 

Švajcarski političari na poslovna putovanja idu vozom kako bi smanjili štetne emisije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Xavier von Erlach)

Od 1. jula, predstavnici vlasti Švajcarske na poslovna putovanja odlaze isključivo vozom kada su u pitanju destinacije do kojih se iz prestonice Berna stiže za šest sati i manje, poput Pariza, Luksemburga i Firence.

Odluka je sastavni deo švajcarskog Akcionog plana za avio-saobraćaj, usvojenog u decembru prošle godine. Paket propisa u sklopu ovog dokumenta je posvećen zaštiti životne sredine.

Jedan od ambicioznih ciljeva čijem ostvarenju teži švajcarska vlada jeste smanjenje proizvodnje ugljen-dioksida u vazdušnom transportu za 30 odsto. Kako bi to postigli, politički zvaničnici zameniće avionska sedišta onima u vozu, pogotovo kada putuju u svrhe obavljanja poslovnih obaveza. Železnica je, prema njihovim navodima, pouzdan način prevoza nultih emisija.

Švajcarci će nastojati da u narednih deset godina poslovanje svoje federalne administracije učine klimatski neutralnim. Proizvodnja gasova sa efektom staklene bašte trebalo bi da bude snižena za 50 odsto u poređenju sa njihovom količinom ispuštenom 2006. godine.

Kada putuju avionom, politički zvaničnici Švajcarske koristiće isključivo ekonomsku klasu.

Jelena Kozbašić

Država izdvaja 200 miliona dinara za domaćinstva ugrožena u junskim poplavama

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije donela utvrdila je državni program pomoći i obnove oštećenih porodičnih stambenih objekata građana usled poplava koje su Srbiju zadesile u junu 2020. godine, koje planira da isplati iz zaduživanja u visini od 200 miliona dinara, prenosi Nova ekonomija.

Foto-ilustracija: Pixabay

U uredbi koja je doneta na poslednjoj sednici Vlade navodi se da će mere biti primenjene na sve lokalne samouprave u kojima je proglašena elementarna nepogoda, odnosno u 27 opština i gradova na zapadu i jugu zemlje koje su pogodile posledenje poplave.

Na osnovu izveštaja nadležnih organa jedinica lokalnih samouprava procenjuje se da je oštećeno oko 1.000 porodičnih stambenih objekata, koji su razvrstani u pet kategorija u skladu sa Uputstvom o jedinstvenoj metodologiji za procenu štete od elementarnih nepogoda.

Za prvu kategoriju oštećenja oštećeni građani mogu da računaju na 120.000 dinara, za drugu 200.000 dinara, treću 250.000, za četvrtu kategoriju 350.000, dok za će za petu kategoriju oštećenja država dodeljivati 600.000 dinara.

Na osnovu evidencije lokalne samouprave, ova sredstva biće distribuirana u vidu bespovratne novčane pomoći, kako bi se što pre sanirala šteta na njihovim kućama i pomoćnim objektima.

“Jedinica lokalne samouprave bez odlaganja obrazuje potreban broj komisija koje vrše procenu štete nastale nakon elementarne i druge nepogode na porodičnim stambenim objektima u svojini građana, u skladu sa Uputstvom o jedinstvenoj metodologiji za procenu štete od elementarnih nepogoda”, navodi se u tekstu uredbe.

Dodaje se i da lokalne samouprave najkasnije u roku od 15 dana od dana proglašenja prestanka elementarne nepogode trebaju da pozovu građane da prijave štetu, što oni trebaju da učine u roku koji ne može biti kraći od 15 ni duži od 60 dana od dana objavljivanja poziva.

Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima će naknadno vršiti verifikaciju procene štete koju su izvršile komisije jedinica lokalne samouprave.

Izvor: Nova ekonomija

Šta je uzrok požara u nuklearnom postrojenju u Iranu?

Foto: Wikipedia/Hamed Saber
Foto: Wikipedia/Hamed Saber

Deo nove zgrade u iranskom nuklearnom postrojenju Natanz oštećen je u još nerazjašnjenom incidentu, saopštile su vlasti u Teheranu. Natanz se nalazi oko 250 km južno od grada Teherana i najveće je iransko postrojenje za obogaćivanje uranijuma. Posle incidenta nema povećanja radioaktivnosti, kako saopštavaju, jer kompleks nije aktivan.

Incident o kojem se suštinski jako malo zna izbio je u novom, nedovršenom delu nuklearnog postrojenja Natanz, nedaleko od podzemnog kompleksa, koje je godinama predmet spora Vašingtona i Teherana.

Portparol iranske atomske agencije za nuklearnu energiju, Behruz Kamalvandi je rekao da je incident izbio u industrijskom skladištu, kao i da nema razloga za brigu.

U incidentu, tvrdi Kamalvandi, nije pričinjena šteta.

Takođe, naveo je da u ovom incidentu nije bilo povređenih.

Do incidenta je došlo šest dana nakon eksplozije u blizini vojnog kompleksa Parčin.

Prema sporazumu iz 2015. godine, Iran je pristao na proizvodnju nisko obogaćenog uranijuma, koji se može koristiti za proizvodnju goriva za nuklearne elektrane.

Izvor: RTS

Protest u BiH zbog istovara reciklažnog otpada iz Italije

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Briscoe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanovnici Bosanskog Grahova blokirali su juče, 2. jula, puteve prema Drvaru, Livnu i graničnom prelazu Strmica ka Hrvatskoj u znak protesta što je u njihovog centru grada istovaren reciklažni otpad iz Italije.

Otpad je iz tri šlepera iz Italije istovaren u bivšu fabriku obuće “Borac” u samom centru Bosanskog Gragova, a deo na lokalnoj deponiji Korita.

Sedam šlepera tekstilnog otada iz Italije istovareno je i u krugu nekadašnje fabrike “Grmeč” u Drvaru.

Ministarka ekologije i turizma Federacije BiH Edita Đapo izjavila je da je odmah obavestila Federalnu upravu za inspekcijske poslove da hitno utvrdi da li je otpad opasan i da li je propisno lagerovan.

Izvor: Zelena Srbija

Koji privredni sektor u Srbiji je prošle godine stvorio najviše otpada?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Tokom 2019. godine u Republici Srbiji sektori: Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, Rudarstvo, Prerađivačka industrija, Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama, Građevinarstvo i sektori uslužnih delatnosti stvorili su 64,5 miliona tona otpada, od čega 75,6 odsto čini neopasni, a 24,4 odsto opasni otpad. Najveći udeo stvorenog opasnog otpada je u sektoru Rudarstvo (29,2 odsto).

Kad je reč o stvorenim količinama otpada, posmatrano po sektorima, i u odnosu na prethodnu godinu, u 2019. godini zabeležena su sledeća kretanja: sektor Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – rast od 41,5 odsto, Rudarstvo – rast od 39,2 odsto, Prerađivačka industrija – rast od 7,1 odsto, Snabdevanje električnom energijom, gasom i parom – rast od 0,1 odsto, Snabdevanje vodom i upravljanje otpadnim vodama – pad od 14,4 odsto, Građevinarstvo – rast od 10,1 odsto i sektori uslužnih delatnosti – rast od 0,5 odsto.

U 2019. godini ukupno je tretirano 62,7 miliona tona otpada. Od ukupno tretirane količine otpada odloženo je 60,3 miliona tona (96,4 odsto).

Reciklirane količine otpada u 2019. godini beleže rast u odnosu na prethodnu godinu od 6,6 odsto, koji je uglavnom nastao zbog povećanog recikliranja metalnog otpada.

Količina recikliranog otpada korišćenog kao gorivo za proizvodnju energije veća je za 14,9 odsto nego prethodne godine.

Izvor: Rebublički zavod za statistiku

Otkrivena nova vrsta ptice u Srbiji, neuobičajena za Evropu

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

U maju i junu ove godine istraživači iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije nastavili su praćenje ptica na području Sjeničko-pešterske visoravni. Tokom poslednjeg boravka otkrivena je nova vrsta ptice za područje Srbije – azijski zlatni vivak, a po prvi put je tokom gnezdilišne sezone u Srbiji potvrđeno prisustvo malog barskog petlića.

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Sjeničko-pešterska visoravan najveće je kraško polje u Srbiji. Krase ga nepregledna polja pašnjaka i livada na kojima trenutno pase oko 100.000 grla ovaca, goveda i konja. Područje ima specifičnu klimu koju odlikuju snežni i izuzetno hladni zimski meseci, zbog čega ga nazivaju „srpski Sibir“.

Prilikom obilaska akumulacionog jezera između sela Karajukića Bunari i Braćak istraživači su 15. juna zabeležili novu vrstu ptice za Srbiju – azijskog zlatnog vivka (Pluvialis fulva). Odrasla ptica fotografisana je dok se odmarala na travnoj obali jezera. Svega dva dana ranije na istom jezeru otkrivene su dve teritorije malog barskog petlića (Zapornia pusilla), što je prvi slučaj beleženja ova vrste tokom gnezdilišne sezone u Srbiji.

Azijski zlatni vivak naseljava daleke predele tundri u istočnoj Aziji i Aljasci. Svetska populacija je u opadanju, a procenjuje se na 190–250.000 hiljada jedinki. U Evropi je vrlo redak posetilac, a osnovni razlog je to što se zimovališta nalaze duž priobalja Tihog i Indijskog okeana.

Foto: Wikipedia/Ajaikumarr

Mali barski petlić je misteriozna močvarna koka veličine čvorka koja do sada nije potvrđena kao gnezdarica Srbije, pre svega zbog načina života i specifičnih staništa koja naseljava. Vrsta je uglavnom aktivna noću i oglašava se veoma slično žabama u velikim travnim močvarama. Prisustvo malog barskog petlića u Srbiji sa sigurnošću je povrđeno tek 2018. iako je do tada više puta navodno beležen, uglavnom u Vojvodini.

Istraživanja ptica Peštera Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije ove godine sprovodi u okviru projekta „Zaštitimo vodena staništa Peštera“ koga finansira fondacija EuroNatur iz Nemačke, uz podršku Turističke organizacije Sjenice, staraoca Specijalnog rezervata prirode „Peštersko polje“.

Projekat ima za cilj da ustanovi stepen ugrožavanja prirodnih močvarnih i tresavskih staništa koja su pod uticajem industrijskog iskopavanja treseta. Značaj područja prepoznat je i van granica Srbije budući da ono uživa statuse Međunarodnog značajnog područja za ptice, Međunarodno značajnog staništa biljaka, Odabranog područja za dnevne leptire u Srbiji, Vlažnog staništa od međunarodnog značaja (RAMSAR), a deo je i EMERALD ekološke mreže Republike Srbije.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Zelena stranka upozorava na planirani ekocid na Košutnjaku

Foto: Wikipedia/Antidiskriminator
Foto: Wikipedia/Vladakul

Zelena stranka je upozorila da se u beogradskom izletištu Košutnjak sprema seča šume na 19 hektara radi izgradnje stambeno-poslovnih objekata.

Predstavnici te stranke su uvidom u novi Plan detaljne regulacije ustanovili da je izgradnja planirana na 86,8 hektara, od čega na 26,8 hektara šume.

Tim planom je predviđena seča čak 19 hektara šuma i na toj površini izgradnja objekata s “prosečno” pet spratova.

Pored toga, na 4,5 hektara pod šumom planirana je izgradnja privatnog sportskog kompleksa, saopštila je Zelena stranka i dodala da će, ako se taj plan sprovede, na tom prostoru će ostati svega sedam hektara šume.

Izvor: Zelena Srbija

Najveća urbana farma u Evropi bez grama zemlje i hemikalija otvorena u Parizu

Foto: Facebook (screenshot @NU-Paris)

Urbana poljoprivreda nikad neće moći da zameni tradicionalnu poljoprivrednu proizvodnju, ali omogućuje lokalni uzgoj, smanjuje troškove prevoza i dopunjuje ponudu voća i povrća.

Jagode, paradajz, krastavci, salate, aromatično bilje – sve se to od ovog proleća uzgaja u srcu Pariza, na krovu novog paviljona 6. pariskog sajma “Parc des Expositions”. Udruženje „Nature Urbaine“ („Urbana priroda“) odlučilo je da podstakne Parižanke i Parižane na konzumaciju lokalno uzgojenog kvalitetnog voća i povrća, bez korišćenja pesticida i štetnog uticaja na životnu sredinu. O otvaranju nove pariske urbane farme, ali i važnosti lokalnog uzgoja hrane u uslovima ekonomske krize izazvane pandemijom KOVID-19, izveštava francuski javni radio servis “France Inter”.

Farma s pogledom na Ajfelov toranj i pariske krovove

Foto: Facebook (screenshot @NU-Paris)

Istovremeno s održavanjem prošlogodišnjeg pariškog Salona poljoprivrede, u neposrednom susedstvu započela je izgradnja novog paviljona 6. pariskog sajma “Parc des Expositions”, čiju je fasadu radio poznati arhitekta Žan Nuvel. Upravo na krovu tog paviljona smeštena je najveća urbana farma u Evropi, koja pretenduje i na naslov najveće na svetu. Kad biste se pokušali nagnuti nad sigurnosnom ogradom, videli biste pariski kružni tok koji ovuda prolazi na udaljenosti od samo nekoliko metara. Međutim, gore na krovu, nalazi se jedan potpuno drugi svet. U visećim posudama sazreva paradajz, u kolonama rastu jagode, ali i razne salate, aromatično bilje i nekoliko vrsta povrća poput blitve, kao i dragoljub (Tropaeolum majus) ili boražina (Borago officinalis) koje posebno privlače oprašivače. „Na početku smo bili vrlo zabrinuti, ali sad smo puni pčela“, kazala je Kamila Billiémaz, vođa proizvodnje povrća.

Posebnost ove velike urbane farme je u tome što na njoj nema ni grama zemlje! Jagode se tako uzgajaju korištenjem tehnike aeroponike, dakle bez zemlje, s korenom unutar vertikalnog cilindra koje se prska hranjivim rastvorom. Što se tiče paradajza, oni se sade horizontalno u supstratu kokosovih vlakana. U oba slučaja, sve potrebne hranjive materije biljkama se isporučuju putem sistema navodnjavanja koji kontroliše računar. Naravno, udruženje „Nature Urbaine“ na farmi ne koristi nikakve hemikalije, no njihovo voće i povrće zbog uzgoja bez korištenja zemlje ipak nema oznaku ekološkog uzgoja. „Na farmi radimo sve kao i ostali mali poljoprivrednici, a voće i povrće se uzgaja na otvorenom te zavisi od vremenskih uslova. No ipak, naša je velika prednost što radimo uspravljeni i ne lomimo leđa“, komentarisala je Kamil Bilemaz.

U skladu s najnovijim trendovima proizvodnje hrane, ali i s već izvrsno razvijenom pariskom urbanom poljoprivredom, ovde se sve uzgaja praćenjem ritma godišnjih doba, poštovanjem prirode i bez korišćenja pesticida. „Ovde je reč o ultra lokalnoj proizvodnji hrane za potrebe naših građana, bez ikakvih troškova i štetnog uticaja prevoza našeg paradajza i krastavaca“, pojašnjava Sofi Hardi, direktorka urbane farme. „Zagađenje vazduha i blizina frekventne saobraćajnice nisu problem“, tvrdi Hardi. „Korenje naših biljaka apsorbuje zagađenje, a ono je zaštićeno našim sistemom uzgoja. Teški metali se ne podižu do naših 15 metara visine te se, naposletku, sitne čestice isperu pre konzumacije. Osim toga, uzgojem voća i povrća borimo se protiv efekta toplotnih ostrva koji su tipični za urbana područja. Naše biljke apsorbuju toplotu.“

Udruženje „Nature Urbaine“ do 2022. namerava da koristi celokupnu površinu krova od 14.000 m2 i u punom kapacitetu planira proizvodnju od hiljadu jedinica dnevno. Kako objašnjava Sofi Hardi, jedinica je kilogram paradajza, ali i posudica jagoda težine 250 grama i svežanj bosiljka. Farma ima i svoj edukacioni karakter jer susedno stanovništvo na krovu može iznajmiti jednu od 130 malih parcela, a planira se i organizacija turističkih obilazaka u pratnji vodiča. Na kraju, ovde će se organizovati i razni događaji poput radionica proizvodnje hrane i urbane poljoprivrede. Iako se na farmi planira zapošljavanje dvadesetak osoba, zbog aktuelne zdravstvene krize tim za sada čini svega osam zaposlenih, uključujući petoricu vrtlara.

Otvaranje je bilo zakazano za 1. april, no odloženo je za početak jula. Kriza je svakako uticala na tromjsečno kašnjenje s otvaranjem farme, a Sofi Hardi je priznala da se još uvek traže finansijski partneri. Ideja pokretanja proizvodnje na ovoj urbanoj farmi bila je uzgoj povrća i voća za potrebe lokalnih sajamskih restorana i stanovnika ovog dela Pariza, kao i dva nova hotela – “Mama Shelter” i “Novotel” s ukupno 440 hotelskih soba, u neposrednoj blizini pariskog sajma. Na osmišljavanju ove velike urbane farme, koja bi trebala da postane „model odgovorne poljoprivredne proizvodnje“, radile su kompanije “Agripolis” i “Cultures en Ville” specijalizovane za urbanu poljoprivredu.

Izvor: S.F./Ekovjesnik

Otežano gašenje požara na stovarištu plastičnog otpada u Požarevcu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U krugu nekadašnje Šećerane u Požarevcu juče posle 12 časova izbio je požar. Gorelo je oko 250 kvadratnih metara balirane plastike na otvorenom prostoru, ali nisu zahvaćeni okolni objekti. Nije bilo povređenih.

Kako je RTS-u rečeno u dežurnoj službi Vatrogasno-spasilačke jedinice, zapalilo se stovarište plastičnog otpada kineske firme za reciklažu “Ekoluks”. Vatra je zahvatila oko 250 kvadratnih metara balirane plastike na otvorenom prostoru, ali nisu zahvaćeni okolni objekti.

U gašenju je učestvovalo 12 vartrogasaca sa pet vatrogasnih vozila, a angažovane su i dve cisterne iz požarevačkog vodovoda.

Požar je lokalizovan, ali vatrogasci imaju teškoće da ga ugase jer je reč o plastici.

Kako saznaje RTS, u požaru niko nije povređen, a uzrok za sada nije poznat.

Povodom požara oglasilo se i Ministarstvo zaštite životne sredine koje obaveštava javnost, da je lokalni inspektor zaštite životne sredine u Požarevcu pre izbijanja požara boravio u redovnom inspekcijskom nadzoru ovog operatera i utvrdio određene nepravilnosti koje je operater bio dužan da otkloni.

Po izbijanju požara, inspektor zaštite životne sredine angažovao je nadležne službe i istovremeno naredio operateru da odmah organizuje merenje zagađenosti vazduha, kako bi se preventivno delovalo u slučaju da gasovi nastali tokom požara mogu da ugroze lokalno stanovništvo.

U toku dana na mesto događaja izaći će tužilac sa nadležnim službama kako bi utvrdili razloge zbog kojih je došlo do požara i odgovornost za ugrožavanje životne sredine i zdravlja ljudi.

Pored jednog mernog mesta za merenje zagađenosti vazduha u Požarevcu, naloženo je postavljanje dva dodatna merna mesta, zbog nastale situacije. Prema proceni, za sada nema opasnosti po stanovnike Požarevca zbog nastalog zagađenja u industrijskoj zoni, ali se preporučuje oprez. Nadležne službe će pratiti situaciju na terenu o čemu će građani biti na vreme obavešteni.

Izvor: RTS, Ministarstvo zaštite životne sredine