Home Blog Page 691

Naučnici iz Beograda i Beča otkrili dve nove vrste stonoga

Foto: Facebook (screenshot @NhM Naturhistorisches Museum Wien)

Saradnja između Beogradskog univerziteta i Prirodnjačkog muzeja u Beču dovela je do otkrića dve nove vrste stonoga iz roda „Haasea“.

Foto: NHM Wien, N. Akkari

Dr Nesrin Akari, kuratorka zbirke stonoga u Prirodnjačkom muzeju u Beču, i dr Dragan Antić sa Beogradskog univerziteta, su naučnici koji su sistematski ispitivali evropski rod stonoga „Haasea Verhoeff 1895“ i tako otkrili dve nove vrste iz Austrije i Srbije koje do sada nisu opisane. Jedna od vrsta „Haasea makarovi“ (Antić & Akkari 2020) sakupljena je poslednjih godina u pećini Bezdan u blizini Prijepolja, a sada je prvi put opisana. Druga vrsta „Haasea gruberi“ (Antić & Akkari 2020) je bila skrivena u postojećoj zbirci stonoga Prirodnjačkog muzeja u Beču više od 70 godina, jer je tada pogrešno identifikovana.

Dvoje naučnika su za potrebe projekta ponovo istražili sve poznate vrste ovog roda. Oni su ispitali hiljade primeraka iz zbirke Prirodnjačkog muzeja u Beču kao i referentni materijal iz prirodnjačkih muzeja u Berlinu, Ženevi, Minhenu i Sofiji. Ovim projektom se dodatno ističe značaj naučnih zbirki kao skupa aktuelnih i istorijskih podataka.

Zbirka stonoga u Prirodnjačkom muzeju u Beču je jedna od najvećih i najznačajnijih u svetu. Ona obuhvata oko 20.000 predmeta sa skoro 2.000 primeraka. Većina primeraka je sačuvana u staklenim cilindrima i konzervirana u 75-procentnom etanolu.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd

Zgradi Pošte na Savskom trgu u Beogradu biće vraćen izgled iz 1927. godine

Foto: Wikipedia/Mister No
Foto: Wikipedia/Mister No

Radovima na rekonstrukciji Savskog trga nazire se kraj. Taj deo grada biće potpuno promenjen kada se bude rekonstruisala i zgrada Pošte na Savskom trgu.

Grad je odlučio da zgrada Pošte, kod nekadašnje glavne železničke stanice, bude rekonstruisana i da joj se vrati autentičan izgled iz 1927. godine. Sagrađena je po projektu Momira Korunovića, koji se smatra začetnikom jedinog autentičnog srpskog stila.

Zgrada Pošte, graditeljski biser prestonice, teško je oštećena u bombardovanju tokom Drugog svetskog rata. Tokom obnove zgrada je zadržala postojeći skelet, ali je fasada potpuno promenjena.

Konačan stručni stav je da je moguće rekonstruisati taj objekat, da izgleda potpuno isto kao što je izgledao pre 93 godine.

“Sada se kreće u fazu projektovanja, a sledeće godine biće izvođeni radovi. Idejno rešenje je uradio arhitekta Branislav Popović i on će učestvovati dalje u postupku projektovanja. Videćemo ko će dobiti posao za sve faze projekta i tada ćemo znati ukupnu cenu i rok trajanja radova”, kaže Marko Stojčić, glavni gradski urbanista.

Ono što je izvesno, u ovoj zgradi posle rekonstrukcije neće biti pošta. Još nije odlučeno da li će objekat biti namenjen kulturi ili komercijalnoj delatnosti.

“Ne bih dao prednost nijednoj nameni. Ono što je moj lični stav je da bih voleo da to bude objekat kulture, ali ostaje da vidimo šta je to što kulturne institucije mogu da ponude kako bismo bili sigurni da će objekat biti u potpunosti iskorišćen”, smatra Stojčić.

I dok će rekonstrukcija Savskog trga biti završena ove jeseni, zgrada Pošte zablistaće starim sjajem za oko dve i po godine.

Izvor: RTS

Brošura o prirodi Hrvatske sada je dostupna i slepim i slabovidim osobama

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Ministarstvo zaštite okoline i energetike je u sklopu projekta „Izrada predloga Planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)“ izradilo brošuru o prirodi na Brajevoj azbuci, za slepe i osobe sa slabim vidom.

Navedena brošura „Priroda Hrvatske: Riznica za bolju budućnost“ predstavlja verziju ranije objavljene brošure prilagođenu za korišćenje za slepe i slabovide osobe.

To je ujedno i prva publikacija na Brajevoj azbuci s podacima o stanju prirode na području cele Hrvatske, odštampana je u 300 primeraka, a snimljen je i audio zapis brošure.

Brošura je izrađena kako bi se podigla svest javnosti i nivo informisanja o potrebama i načinima očuvanja strogo zaštićenih vrsta u Hrvatskoj. U brošuri se donosi pregled vrsta i staništa u Republici Hrvatskoj i stanje bioraznolikosti i georaznolikosti.

Kako bi se osiguralo da navedena publikacija bude dostupna krajnjim korisnicima kojima je i namenjena, 13. jula 2020. godine je direktor Zavoda za zaštitu okoline i prirode dr sc. Aljoša Duplić u ime Ministarstva predao 280 primeraka brošure Hrvatskoj bioblioteci za slepe koja će ih distribuirati prema biblioteka širom Hrvatske čiji su korisnici slepe i slabovide osobe.

Projekat „Izrada predloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)“ finansirao se iz sredstava Evropske unije u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020, sprovodio se od januara 2017. do decembar 2019. godine, a ukupna vrednost projekta bila je 8,4 miliona kuna (1,1 milion evra), od čega su bespovratna EU sredstva iznosila 7,1 miliona kuna (923 hiljade evra), a preostalih 15 odsto osigurao je Fond za zaštitu okoline i energetsku efikasnost.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike Hrvatske

Fond za nauku odobrio finansiranje projekta veštačke inteligencije ATLAS

Foto-ilustracija: Pixabay

Grupa istraživača sa Instituta za fiziku u Beogradu učestvuje u jednom od 12 projekata u oblasti veštačke inteligencije za koje je, od 70 prijavljenih predloga, Fond za nauku Republike Srbije odobrio finansiranje. Naime, nakon više meseci duge procedure, Fond je u julu 2020. godine objavio konačnu rang listu projekata koji će se finansirati u okviru Programa za razvoj projekata u oblasti veštačke inteligencije. Među njima se našao i projekat ATLAS na kome su angažovani istraživači Instituta za fiziku u Beogradu zajedno sa svojim kolegama sa Univerziteta Singidunum.

Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat ATLAS, što je akronim od punog naziva Artificial Intelligence Theoretical Foundations for Advanced Spatio-Temporal Modelling of Data and Processes, obuhvata kako teorijska istraživanja u ovoj dinamičnoj disciplini, tako i njenu primenu, pre svega u oblasti zaštite životne sredine. Rukovodilac projekta je prof. dr Endre Pap sa Univerziteta Singidunum, a tim sa Instituta koji predvodi dr Andreja Stojić, čine i dr Dimitrije Maletić, dr Dušan Vudragović, dr Gordana Jovanović, dr Mirjana Perišić, dr Marija Mitrović Dankulov i Ana Vranić.

Program za razvoj projekata u oblasti veštačke inteligencije je drugi veliki poziv Fonda za nauku, nakon programa PROMIS u okviru koga su istraživači sa Instituta za fiziku uspeli da osvoje čak četiri projekta. Pored snažne konkurencije, učešće u programu posvećenom veštačkoj inteligenciji bilo je otežano za istraživače sa Instituta za fiziku zbog neobičnog, formalnog zahteva da u nazivu objavljenih naučnih publikacija doslovno mora pisati „veštačka inteligencija“.

Međutim, kao i svi drugi svetski centri za istraživanje u fizici i srodnim oblastima, Institut za fiziku u Beogradu neguje i istraživanja u oblasti veštačke inteligencije, posebno u domenu mašinskog učenja, za šta poseduje i infrastrukturne i ljudske kapacitete. Kako kažu u timu ATLAS, ovakva, po prirodi multidisciplinarna istraživanja danas se odvijaju kroz saradnju sa drugim istraživačkim organizacijama. Upravo to je i dovelo do pokretanja projekta koji je plod duge i plodne saradnje Instituta sa Univerzitetom Singidunum na ovom polju.

Prema rečima člana tima projekta ATLAS, dr Andreje Stojića iz Instituta za fiziku, očekuje se da projekat „na svoja pleća postavi neba koja će nauku izmestiti iza postojećih horizonata“, čime aludira na grčkog titana sa kojim deli ime. Osnovna ideja projekta zasnovana je upravo na pitanju na koji način i u kom kapacitetu veštačka inteligencija može doprineti transformaciji horizonta znanja.

Poseban fokus je na pitanjima iz oblasti životne sredine, za koju dr Stojić tvrdi da je vrlo kompleksan sistem, a probleme i izazove predstavljaju kvalitet podataka, njihova analiza i interpretacija, ali i nerazumevanje povezanosti različitih faktora ovog sistema. Uloga veštačke inteligencije u disciplinama koje se kontinuirano obogaćuju podacima, biće sve veća, a dr Stojić objašnjava da su podaci iz oblasti životne sredine odavno stekli status „velikih podataka“ (Big Data), ali da nikada nisu tako tretirani.

Zadatak projekata ATLAS je da ojača kapacitete za prikupljanje, analizu i tumačenje podataka koji su javno dostupni, a zatim da ponudi i osnovu za buduće planiranje i kreiranje politika. Kako članovi tima sa Instituta navode, tri osnovna cilja ovog projekta su: razvoj novih teorijskih osnova veštačke inteligencije, razvoj javno dostupne veb platforme koja može poslužiti u istraživanjima iz različitih oblasti i verifikacija razvijenih metoda kroz analizu stanja kvaliteta vazduha na globalnom nivou.

Istraživači sa Instituta za fiziku u Beogradu će učestvovati u svim fazama projekta, odnosno u razvoju metoda, validaciji i razvoju platforme ATLAS. Dok će istraživači sa Univerziteta Singidunum voditi glavnu reč u razvoju metoda, tim sa Instituta će tu ulogu imati u interpretaciji rezultata iz oblasti zagađenja vazduha i validaciji. Platofrma na čijem će razvoju raditi oba tima, biće implementirana na superkompjuteru Paradoks (na slici), instalaciji u Centru za izučavanje kompleksnih sistema na Institutu fiziku u Beogradu.

U okviru Programa za razvoj projekata iz oblasti veštačke inteligencije Fonda za nauku odobreno je 6 projekata iz osnovnih istraživanja (među kojima je i projekat ATLAS) i 6 projekata iz primenjenih istraživanja. Sredstva su dodeljena timovima iz Beograda, Novog Sada, Niša i Kragujevca.

Izvor: Institut za fiziku Beograd

Iz Prostornog plana u Pirotu izbrisane sve potencijalne lokacije za MHE na Staroj planini

Foto: Wikipedia/Ivana Madžarević

Svi zainteresovani Piroćanci mogu da se do 28. jula upoznaju sa novim Prostornim planom, a njegova prezentacija održaće se u petak, 17. jula u svečanoj sali Gradske uprave. Kao što je i ranije odlučila Skupština grada, izbrisane su sve potencijalne lokacije za gradnju mini-hidroelektrana na Staroj planini, a kako objašnjavaju nadležni, ostala je mogućnost gradnje 5 objekata ovakvog tipa na Nišavi nizvodno od grada.

Sugestije i primedbe građana na novi krovni urbanistički dokument biće razmatrane 10. avgusta na otvorenoj sednici, a 28. jul je krajnji datum do kada će građani moći da daju svoje mišljenje. Nakon toga ide na saglasnost komisiji pri Ministarstvu građevine, a plan je da do kraja godine on bude i na sednici Skupštine grada.

Foto: Wikipedia/Ivana Madžarević

On što je građane najviše zanimalo u prethodnom periodu je potencijalnih 58 lokacija za gradnju mini-hidroelektrana, a novim planom je, kao je i bilo najavljeno, odlučeno da se većina tih lokacija izbriše iz novog dokumenta.

Kako kaže direktor Javnog preduzeća za planiranje i izgradnju Slaviša Svilarov, sve lokacije su izbrisane iz zaštićenog područja Stare planine, izbačene su i druge lokacije van zaštićenog područja, a jedina mogućnost za gradnju mini-hidroelektrana ostaje na reci Nišavi.

“Predviđene su na Nišavi, ali zahtev komisije je da se za svaku potencijalnu lokaciju odradi Plan detaljne regulacije. Bilo je na manjim rekama predviđeno i van zaštićenog područja, a sada su i te lokacije izbrisane”, kaže Svilarov.

Njegov imenjak Slaviša Tošić, odgovorni planer koji je radio na ovom dokumentu, pojašnjava mogućnost gradnje na Nišavi i kaže da je sve rađeno na osnovu zaključka Skupštine grada.

“Izbrisane su sve koje su bile u zaštićenom području Stare planine, a u materijalu za rani javni uvid ostale su 11 lokacije, 5 na Nišavi i 6 na malim rekama – 2 na Osmakovskoj reci, po jedna na Petrovoj reci, Kamičkom potoku, Prisjanskom i Pasjačkom potoku. Onda smo izbrisali i ovih 6 jer su to mali vodotokovi. Ostalo je 5 na Nišavi u potezu od petlje Pirot Zapad nizvodno do mesta gde Nišava napušta granicu naše opštine”, kaže Tošić.

Dakle, kako on objašnjava, moguća je gradnja na Nišavi, ali lokacije nisu utvrđene, kao ni tip mini-hidroelektrana.

“One nisu fiksirane, na tom potezu mogu da se grade, ali uz obavezu izrade plana detaljne regulacije. To podrazumeva posebnu proceduru, nacrt, javni uvid, to je mnogo otvoreniji postupak. I to važi za bilo koju lokaciju”, objašnjava planer.

On kaže da je novina u novom planu da su tačno predviđena moguća područja i parcele za gradnju, što do sada nije bio slučaj.

“Sva građevinska područja su pokirivena planom, odmah se mogu dati informacije, lokacijski uslovi, i da se ide u projekat i gradnju. Građevinska područja u naseljima su sužena, u ranijem planu je korišćena geografska podloga velike razmere i one nisu imale parcele pa su ta geografska područja bila šira oko naselja, neke parcele poput livada, njiva ili voćnjaka su bila deo parcela gde je moglo da se gradi. Sada je to definisano po katastarskim parcelama”, objašnjava Tošić.

Javna prezentacija planirana je za petak, 17. jul u 12 sati, a ukoliko budu donete nove mere oko zabrane okupljanja, održavanje prezentacije će se prilagoditi novom merama. Takođe, ukoliko bude veliko interesovanje prezentacija će biti predstavljena u nekoliko grupa.

Novi prostorni plan Pirota dostupan je i na ovom linku.

Izvor: Južne vesti

Komarci koji nose virus Zapadnog Nila registrovani u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Aarón Blanco Tejedor)

Virus Zapadnog Nila registrovan je kod komaraca u nekoliko opština i u nekoliko gradova u Srbiji. Karakteristična staništa su groblja i šumski kompleksi. Procenat zaraženosti je oko 20 odsto i ne odskače od prethodnih godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Егор Камелев)

Gostujući u Jutanjem programu doktor Ivan Aleksić iz Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju rekao je da su zaraženi komarci u Beogradu registrovani u Banjičkoj šumi, Centralnom groblju, groblju Mali Zbeg, Topčiderskom groblju, levoj obali Dunava, na potezu od Pančeva ka Pančevačkom mostu, Kotežu, Obrenovcu i Banovom brdu.

Procenat zaraženosti je oko 20 odsto, što se ne razlikuje od prethodnih godina, rekao je Aleksić.

“Komarci su se ove godine pojavili sa zakašnjenjem i sad jure da nadokande propušteno jer i kod njih kuca biološki sat. Ženke moraju da se pare, da polože jaja, a da bi polagale jaja potreban im je krvni obrok koji uzimaju od ljudi”, objasnio je Aleksić.

Prema njegovim rečima, tokom proleća bili su nepovoljni ulovi za razvoj larvi komaraca. “Bila je jako sušna zima i kasna jesen tako da su rezervoari vode u kojima razvijaju bili suvi. Posle ovih kiša populacije su eksplodirale, kako kod rečnih i šumskih tako i običnih komaraca”, rekao je Aleksić.

Da bi se zaštitili od komaraca, Aleksić savetuje da se izbegava vreme kada su najaktivniji, u sumrak i rano jutro i mesta na kojima su najbrojniji kao što su obale reka, šumski kompleksi.

Za stanove se preporučuje upotreba tableta, a najjednostavnija je mehanička zaštita sa mrežicama, kaže dr Aleksić.

Najviše komaraca ima u priobaljima Save i Dunava i šumskim kompleksima oko grada. Ove godine znatno je manje šumskih komaraca, koji su agresivniji, a znatno više običnih.

Najaktivniji su kada je raspon temperature od 22 do 28 stepeni i kada je povećana vlažnost vazduha.

Od ove godine novi sektor u Gradskoj čistoći se bavi zaprašivanjem komaraca. Odlukom Kriznog štaba za borbu protiv kovid infekcije Zavod za biocide tretira komarce oko bolnica.

Izvor: RTS

Sačuvajmo šume za generacije koje dolaze!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Šumski ekosistemi imaju nemerljiv značaj za celokupan živi svet na planeti. Šume proizvode kiseonik, štite od poplava, klizišta i erozije, one su staništa, skloništa i izvor hrane za životinje. Nama ljudima, korisne su kao važan resurs za ekonomski razvoj, a jedan su od ključnih faktora u borbi protiv klimatskih promena. Dok ovo čitamo i postajemo svesni koliko su nam šume značajne, hektari kopna se pretvaraju u pustoš upravo zbog uništenja ovog važnog ekosistema. Veliki problem su nelegalne seče, krčenje puteva, prenamena u poljoprivredna zemljišta, ali se ipak kao daleko najveća pretnja degradaciji šuma izdvajaju – požari.

Blizu 60 odsto teritorije Crne Gore je pokriveno šumama, koje se na osnovu očuvanosti, raznovrsnosti i vrednosti svrstavaju među najkvalitetnije u Evropi. Veliko bogatstvo koje imamo, nesavesnim ponašanjem i odnosom prema prirodi, možemo izgubiti bukvalno za jedan dan. Svake godine dešavaju se veliki šumski požari koji u najvećem broju slučajeva nastaju nakon namernog paljenja livada, pašnjaka, biljnog otpada ili bilo koje druge vrste otpada koji se zatim otrgne kontroli i zahvati šumski kompleks.

Direktna šteta nastala kao rezultat požara najčešće se predstavlja kao ekonomski problem i izražava se u metrima kubnim izgubljene drvne mase. Međutim, ono što brojevi ne mogu pokazati je stvarni uticaj na ekološku funkciju šume. U potpunosti uništen biljni i životinjski svet, zagađenje tla i vazduha, posledice su koje možemo da vidimo i do 70 godina kasnije, koliko je jednoj opožarenoj šumi potrebno da se oporavi. Vatra deluje direktno na vegetaciju i ekosistem u celini, ostavljajući za sobom pustoš koja se oporavlja narednih nekoliko decenija. Ona uništava nadzemni i podzemni dio biljke, a za posledicu ima promenu predela i pokretanje ciklusa vegatacijskih sukcesija.

Za šumske požare ćete čuti da su prirodne katastrofe ali činjenica je da je u 95 odsto slučajeva krivac za šumski požar – čovek. Uzroci požara su razni, nekada je to nečija želja da namerno uništi šumu, ali u najvećem broju slučajava šumski požari se dešavaju zbog nemara, neznanja i nedovoljne informisanosti. Kaznena politika kada su požari u pitanju, gotovo da se i ne primjenjuje. Sa druge strane, upravljanje šumskim resursima na način koji to danas činimo prepušta naše dragocene šume velikom riziku i izlaže negativnim uticajima.

Sa željom da građanima predoči koliko su šume važne i koliko zapravo možemo doprineti njihovom očuvanju odgovornim ponašanjem, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) je izradio video.

Glas šumama dali su: Aleksandar Popaj Radunović, Dejan Dedović, Marija Božović, Dubravka Drakić, Aleksandra Mudreša, Igor Majer;
Snimanje i produkcija: CEZAM;
Kadrovi šuma: Solutions4You i Beautiful Montenegro;

Video je izrađen u okviru BioNET mreže, za potrebe regionalnog projekta koji podržava GIZ – ORF BDU u ime Vlade Nemačke, a CZIP realizuje u saradnji sa Centrom za životnu sredinu (Bosna i Hercegovina) i Društvom za zaštitu i proučavanje ptica (Srbija).

Izvor: CZIP

Fabriku “Tetra Paka” u Gornjem Milanovcu pokreću isključivo obnovljivi izvori energije

Foto-iluatracija: Pixabay
Foto: Grayling

Kompanija “Tetra Pak” oglašava nabavku sertifikata o obnovljivoj električnoj energiji koji se odnose na 100 odsto potrošnje električne energije u srpskoj fabrici.  Ova inicijativa je deo globalne posvećenosti kompanije da dostigne nultu neto emisiju gasova staklene bašte u svom poslovanju na globalnom nivou do 2030. godine.

Jedna od oblasti na koju se kompanija “Tetra Pak” fokusira na svom putu dostizanja nulte neto emisije upravo je snižavanje nivoa emisija koje dolaze iz potrošnje energije putem očuvanja energije, unapređenja u energetskoj efikasnosti, instalacija solarnih fotonaponskih ćelija u fabrikama i nabavkom obnovljive energije.

Kompanija je od 2014. godine, kada je koristila 20 odsto obnovljive električne energije u svom poslovanju, dostigla nivo od 69 odsto korišćenja obnovljive električne energije u 2019. godini. Najnovija investicija u fabrici u Gornjem Milanovcu čini još jedan u nizu koraka ka dostizanju cilja od 100 odsto upotrebe obnovljive energije do 2030. godine.

Nabavka sertifikata o obnovljivoj električnoj energiji u srpskoj fabrici predstavlja uštedu od 15 hiljada tona ugljen-dioksida i ekvivalentnih gasova, što je jednako godišnjoj emisiji koju proizvede približno 12 hiljada automobila.

Foto-iluatracija: Pixabay

„Dostizanje ambicioznog klimatskog cilja nulte neto emisije koji je ‘Tetra Pak’ postavio zahteva saradnju na svim nivoima kompanije. Veoma smo ponosni što i mi doprinosimo ovom globalnom cilju putem najnovije investicije u obnovljivu električnu energiju za našu fabriku u Gornjem Milanovcu. Nabavka sertifikata o obnovljivoj električnoj energiji potvrđuje našu posvećenost investiranju u preko potrebne projekte obnovljive električne energije i infrastrukturu, kao i minimiziranju klimatskih promena na lokalnom i globalnom nivou“, naveo je Jovan Gligorijević, direktor fabrike u Gornjem Milanovcu.

Posvećenost kompanije Tetra Pak nultoj neto emisiji potvrđuje njenu stratešku opredeljenost da sprovede transformaciju u oblasti održivosti na nivou celokupne kompanije, kao i u celokupnom lancu vrednosti.

U ostvarenju ovog cilja kompanija se, pored snižavanja emisija koje dolaze iz potrošnje energije, fokusira i na kreiranje partnerskih odnosa sa dobavljačima i drugim učesnicima u lancu vrednosti kako bi značajno smanjila ugljenični otisak, ubrzala razvoj svoje nisko-ugljenične i cirkularne ambalaže i opreme, te razvila održive lance vrednosti reciklaže putem saradnje sa svojim klijentima.

Izvor: Grayling

Taksisti i prevoznici u Srbiji uz subvencije od 8.000 evra dostižu eko standarde

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel van den Berg)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović potpisala je prvih 29 rešenja o odobravanju subvencija u iznosu od po 8.000 evra taksistima i prevoznicima za kupovinu novih automobila u utorak, 14. jula.

Mihajlovićeva je tom prilikom istakla da su sada odobrene subvencije od 232.000 evra, uz napomenu da su podneta ukupno 1.442 zahteva prevoznika za kupovinu novih automobila, koji će biti obrađivani u narednom periodu.

Na ovaj način želimo da podstaknemo kupovinu novih automobila koji ispunjavaju najviše ekološke standarde sa motorima “evro 6” ili hibridnih i električnih automobila, kako bi naši građani dobili kvalitetniju i bezbedniju vožnju, a svi mi kvalitetnije ekološko okruženje, objasnila je ona.

Prema njenim rečima, prevoznici i taksisti će sa rešenjima o subvenciji potpisati ugovore sa bankama ili lizing kućama o kupovini novih vozila, a nakon toga će im u najkraćem roku biti uplaćena subvencija od 8.000 evra.

Na osnovu Uredbe o dodeli subvencija, taksisti i prevoznici su u obavezi da vozilo ne mogu da otuđe u naredne tri godine, a Ministarstvo je od srede, 15. jula, počelo da obaveštava prevoznike o odobrenim subvencijama, navodi se u saopštenju Kabineta potpredsednice Vlade i ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Andski kondori – ptice koje lete bez ijednog pokreta krila

Foto: Wikipedia/Hugo Pedel
Foto: Wikipedia/Abehm-de.

Andski kondori su najteže leteće ptice na svetu, a svaki prosečno teži oko 16 kilograma. To im, međutim, ne smeta da sa jednim od najvećih raspona krila lete skoro bez trunke utrošene energije.

Novo istraživanje ovih neverovatnih ptica pokazalo je da je andskim kondorima u stvari najteži deo poletanje sa tla, ali kada se vinu u visine, tada sve ide kao “podmazano”. Toliko da jedva da moraju da mašu krilima. Umesto toga, jedre i do 99 odsto leta koristeći struje vetrova.

Prikačivši na osam mladih kondora posebne uređaje, stručnjaci su zabeležili 230 sati letova. Samo jedan odsto vremena su ptice provele mašući krilima, a najveći deo toga tokom poletanja.

„Neverovatno mali utrošak energije zabeležen je kod svih jedinki. Posebno je zanimljivo što su to sve mlade i neiskusne ptice koje satima mogu da lete uz minimalnu potrebu da mašu krilima“, naveli su autori.

Jedan mladi kondor je zapravo leteo više od pet sati bez jednog pokreta krila, prešavši 170 kilometara jedreći.

Izvor: RTS

Zabeležena rekordna koncentracija metana u atmosferi

Foto-ilustracija: Pixabay

Ugljen-dioksid (CO2) se u vestima o klimatskim promenama, uslovno rečeno, ustoličio kao dobro poznati uzročnik porasta temperature. Metan (CH4) je gas koji je 28 puta “snažniji” u odnosu na njega na polju zarobljavanja toplote, a prema najnovijim nalazima, njegove emisije su u 2017. godini dostigle rekordne vrednosti od 596 miliona tona, što je za 50 miliona tona više u poređenju sa godišnjim prosekom u periodu od 2000. do 2006. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay

Dva glavna sektora, kojima naučnici pripisuju ispuštanje metana, jesu poljoprivreda i industrija fosilnih goriva. Izmerena koncentracija ovog štetnog gasa je prošle godine bila 1.875 delova na milijardu što je 2,5 puta više od one iz predinsustrijskog doba.

U poslednje dve decenije, proizvodnja metana je skočila za 10 odsto.

“Životni vek” metana u atmosferi je mnogo kraći nego ugljen-dioksida, koji “lebdi” naokolo više od pola veka, i iznosi 12 godina. Ipak, gledajući udeo jedinice gasa u efektu staklene bašte, CH4 je više nego 20 puta jači. To znači da je, za vreme 20 godina, doprinos jedne tone metana u atmosferi globalnom zagrevanju otprilike jednak doprinosu 85 tona ugljen-dioksida, smatra Međuvladin panel za klimatske promene (IPCC). Ako se posmatra čitav jedan vek, jedna tona metana je sličnog nivoa škodljivosti kao 28 tona ugljen-dioksida.

Oko jedne trećine globalnih emisija CH4 potiče od bakterija iz močvarnih područja koje ga oslobađaju dok razgrađuju organske materije. Poljoprivreda i industrija fosilnih goriva imaju pojedinačni udeo od između 20 i 25 odsto.

Stručnjaci nisu pronašli nikakve pokazatelje za rast metana iz prirodnih izvora. Kada je reč o onim veštačkim, stvorenim od ljudi, situacija je drastično drugačija. Emisije su se u sektoru poljoprivrede uvećale za 12 odsto, pre svega zbog apetita čovečanstva za crvenim mesom, a u insustriji fosilnih goriva za 17 odsto. Prve su u 2017. godini bile 227 miliona tona, a druge 108 miliona tona.

Jelena Kozbašić

 

Započeti radovi na rekonstrukciji mađarske deonice pruge Budimpešta-Beograd

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Početkom ove nedelje započeti su i radovi na rekonstrukciji mađarske deonice pruge Budimpešta-Beograd, otkako je u ponedeljak, 13. jula na snagu stupio ugovoro o realizaciji ovog projekta. Očekuje se da će pruga biti završena do 2025. godine.

Prema rečima mađarskog ministra inovacija i tehnologija Lasla Palkoviča, radovi se odvijaju po planu.

Rekonstrukcijom će se osigurati najbrža ruta za transport robe između Grčke i Zapadne Evrope.

Pritom, ubrzaće se i putovanje u oba pravca između Beograda i Budimpešte, za koje je sada potrebno izdvojiti oko 8 sati, a nakon završetka radova, očekuje se da će biti kraće od 4 sata.

U izvođenju radova učestvuje i kineska kompanija “Tiejiuju Engineering and Construction”.

Jelena Cvetić

 

Gradi se novi pešački most u Podgorici od dva miliona evra

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Podgorica će naredne godine dobiti još jedan pešački most vredan skoro dva miliona evra, a kamen temeljac za njega danas su položili predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković i gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković. Most će biti dugačak 125 metara, širok 6,4 metra, imaće dve biciklističke staze i biće prilagođen osobama sa invaliditetom. Pešački most će služiti za prenos hidrotehničkih instalacija i deo je projekta Sistema za prečišćavanje otpadnih voda.

„Ovo nije samo veliki projekat na unapređenju komunalne infrastrukture u Podgorici, ovo je razvojni projekat. On će osnažiti ukupni razvojni potencijal Podgorice i pružiti mnogo kvalitetniji i komforniji život građana Podgorice, očuvati naše prirodno okruženje kao što je reka Morača i Skadarsko jezero“, rekao je predsednik Marković i dodao da je dobio informaciju da radovi na izgradnji kolektora, vrednog preko 50 miliona evra, idu odlično.

Premijer je zahvalio gradonačelniku i njegovom timu na svemu onome što rade u Podgorici i ovih dana i par godina unazad. Čestitao im je ne kao zvaničnik države, nego kao stanovnik Glavnog grada.

„Podgorica se menja neverovatnom brzinom. Podgorica postaje savremen evropski grad. Svakoga dana se sanira ili završava neka nova ulica, uređuju se zelene površine, parkovi“, rekao je premijer Marković.

Konstatujući da izgradnja mosta u ovom vremenu punom izazova predstavlja podvig, gradonačelnik dr Ivan Vuković je kazao da most važan ne samo kao vredan infrastrukturni projekat, nego i kao deo sistema za prečišćavanje otpadnih voda koji se uspešno gradi u Podgorici. Izrazio je očekivanje da će kompanija “Bemax”, koja gradi ovaj most, radove završiti i pre isteka roka od 14 meseci.

„Podgorica je lokomotiva ekonomskog razvoja Crne Gore i zato je veoma važno da razvoj Glavnog grada nijednog momenta nije usporen. Naprotiv. Ja mislim da smo mi uprkos svemu ovome čemu svedočimo poslednjih meseci uspeli da taj razvoj intenziviramo. O tome govore brojni podaci – možemo da kažemo to i tako što ćemo ukazati na činjenicu da je ovo treći most koji se gradi na teritoriji Glavnog grada nakon onoga na Smokovcu i onoga na trasi buduće jugozapadne obilaznice“, rekao je gradonačelnik Vuković.

On je podsetio da su samo u poslednjih nekoliko sedmica krenuli u izgradnju jednog bulevara vrednog 25 miliona evra, raspisali tendere za izgradnju četiri nova bulevara, jednog vrtića u bloku VI i danas ovog mosta.

Gradonačelnik Vuković je iskazao zahvalnost Premijeru i Vladi na podršci razvojnim potrebama Glavnog grada: „I uprkos brojnim izazovima i zahtevima iz različitih delova naše države, nikada se nismo osetili zapostavljenima u tom smislu“

Izvor: Glavni grad Podgorica

Aktivno se radi na izradi ekoloških strategija za razvoj Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay

Radna grupa Grada Beograda zadužena za izradu dva strateška dokumenta u oblasti zaštite životne sredine– Akcionog plana za Zeleni grad (GCAP) i Akcionog plana za održivu klimu i energiju (SECAP), održala je onlajn radionicu sa eskpertima angažovanim na izradi ovih dokumenata, stručnjacima iz nevladinog sektora i predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić istakao je da je izrada ovih dokumenta važna i da će, ako ih kvalitetno uradimo, biti zvezda vodilja za zeleniji Beograd u narednih deset godina. Zbog toga je uz pomoć savremenih tehnologija ovaj proces planiranja nastavljen i tokom vanrednog stanja i borbe protiv pandemije koronavirusa.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ekspertski tim, na osnovu temeljne analize aktuelnih i planiranih gradskih projekata u oblasti ekologije, uradio je Nacrt dokumenta sa predloženim ciljevima i merama, kako bi u narednom periodu uspostavili energetsku efikasnost, održivu urbanu mobilnost, više zelenih površina, manje otpada, a više reciklaže, između ostalog. To je značajan korak kako bi Grad Beograd gradio svoju poziciju na evropskoj karti zelenih prestonica, što za sve nas znači prijatniju klimu, čistiji vazduh, kvalitetniju vodu i još mnogo toga”, istakao je gradonačelnik Radojičić.

Gradonačelnik je dodao da se pri izradi ovih dokumenata uvažava mišljenje stručnih organizacija, kao i građana, te da nakon održane radionice sledi usvajanje komentara Radne grupe i nevladinog sektora na predložene projekte, a nakon toga biće organizovana i javna rasprava.

“Pozivam sve da daju svoj doprinos i pomognu da ovi akcioni planovi budu kreirani prema potrebama grada, da budu održivi i da nam pomognu da udruženim snagama svojoj deci i unucima ostavimo lepši i zdraviji Beograd”, podvukao je gradonačelnik.

Koordinatorka projekta i predsednica Radne grupe za praćenje i realizaciju akcionih planova Katarina Kulić istakla je da je radionica održana kako bi se konstruktivnom diskusijom i konkretnim rešenjima došlo do zajedničkog cilja, a to je zdraviji, lepši i zeleniji Beograd.

Radionica o strateškim ciljevima i merama organizovana je u okviru projekata “Akcioni plan za Zeleni grad” i „Akcioni plan za održivu klimu i energiju”, sa ciljem da nevladine organizacije daju mišljenje i sugestije na predložene projekte. U radionici su učestvovali predstavnici Grada Beograda, ekspertski tim, predstavnici EBRD-a i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine: SKGO, BOŠ, NALED, UG Ulice za bicikliste, Savet Zelene gradnje Srbije, UNEP i CEUS.

Gradonačelnik Beograda je 2018. godine potpisao Povelju gradonačelnika za klimu i energiju, čime je obavezao Beograd da smanji emisiju gasova staklene bašte za 40 odsto do 2030. godine, a prvi korak ka tom cilju je izrada Akcionog plana za održivu klimu i energiju. Iste godine, Beograd je ušao u mrežu Zelenih gradova EBRD-a i u okviru toga radi se na izradi Akcionog plana za Zeleni grad. U izradi ova dva strateška dokumenta tehničku podršku pruža japanska vlada.

Izvor: Grad Beograd

Kako će izgradnja puteva u Britaniji doprineti dekarbonizaciji saobraćaja?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)
Foto-ilustracija: Unsplash (Greg Mak)

Iako je automobilska industrija već neko vreme povinovana ekološkim standardima, te se na ulicama mnogih svetskih gradova sve češće mogu zapaziti brojni električni automobili, neki od nedavnih izveštaja ukazuju na to da ovaj prelaz sa motornih na električna vozila nije dovoljan.

Vlada Velike Britanije zato razmatra izgradnju novih puteva u vrednosti od 27 milijardi funti. Razlog leži u tome što i prilikom vožnje automobila na električni pogon, vazduh se zagađuje štetnim česticama koje erodiraju iz guma i kočnica.

Mnogi, međutim, smatraju da bi se prilikom izgradnje novih “čistih” puteva potrošilo mnogo energije za proizvodnju čelika, asfalta i betona.

Pored toga, umesto ove zamisili, predlaže se ulaganje u održivi javni prevoz, bicikle i pešačke zone. Ističe se i da je gotovo uvek pokazano da se izgradnjom novih puteva još više intenzivira saobraćaj.

S druge strane, prema izveštaju, smatra se gotovo nemogućim da se na putevima i auto-putevima na teritoriji Velike Britanije dostigne neto nulta emisija gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine, u skladu sa ciljem postizanja klimatske neutralnosti.

Postoje velika neslaganja oko povodom ovog pitanja – mnogi smatraju da će izgradnja novih puteva napraviti samo veliku štetu – zagađujuće emisije pri samoj gradnji i kasnije veću upotrebu vozila, te da bi bilo dovoljno povećati broj električnih vozila na ulicama i ulagati u održive vidove transporta.

S druge strane, predstavnicima vlade čini se da je ovaj korak neophodan, te da je plan u potpunosti u skladu sa ambicijom da se poboljša kvalitet vazduha i dekarbonizuje saobraćaj.

Jelena Cvetić

Prva klimatski neutralna turistička atrakcija – Spiralna kula

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Čitav tim inženjera iz holandskih kompanija KCI, Bosch Rexroth, Hillebrand i NorthernLight radili su na konceptualnom rešenju projekta zvanog “Spiral Tower”.

Njihova ideja zasniva se na kombinovanju različitih izvora obnovljive energije kako bi se omogućilo samostalno funkcionisanje tornja koji bi u kabinama vozio posetioce do samog vrha gde bi uživali u panoramskom pogledu.

Vetrenjača će biti smeštena na vrhu tornja, koji će biti visine od 60 do 150 metara, dok će solarni paneli biti integrisani na fasadi zajedno sa vertikalnim vrtovima. Takođe, kabine pri povratku ka podnožju će stvarati dodatnu energiju, piše Dezeen.

Dizajnerski tim istakao je da je inspiraciju pronašao u čuvenom točku Londonsko oko, kao značajnoj turističkoj atrakciji britanske prestonice. Ipak, njihova je ideja da odu i korak dalje, pa da ova atrakcija bude održiva i da funkcioniše energetski nezavisno.

Predviđeno je da u svakoj kabini istovremeno može da se vozi do 12 putnika, a vožnja do vrha i nazad bi trajala između tri i deset minuta.

Pročitajte više na portalu Gradnja!

Autorka: Anđela Aleksić