Home Blog Page 669

Aerodrom u Boru prelazi u vlasništvo države

Foto: Wikipedia/Bor030.net
Foto: Wikipedia/Bor030.net

Na nedavno održanoj sednici Skupštine grada u Boru odlučeno je da borski aerodrom pređe u vlasništvo države i da posluje u sistemu “Aerodromi Srbije”.

Praksa je pokazala da je mnogo lakše ulagati u aerodome kada su oni pod jednim preduzećem, a činjenica da gradski aerodrom nikada nije bio stavljen u punu funkciju govori o tome da će, pod okriljem ovog velikog preduzeća, na mnogo bolji i efikasniji način biti omogućeno funkcionisanje lokalnog aerodroma, naglasio je u svom obraćanju za skupštinskom govornicom Aleksandar Milikić, gradonačelnik Bora.

“Planom posebne namene rudarskog lokaliteta Čukaru Peki predviđena je lokacija na koju su se Vlada Srbije i Komisija za planove obavezale da se aerodrom mora izmestiti kada za to bude došlo vreme i, siguran sam, da će na toj lokaciji biti izgrađen novi aerodrom istih ili boljih karakteristika. To što će borski aerodrom biti deo jednog velikog sistema znači da ćemo imati investiciju, održavanje i funkcionisanje samog aerodroma i kadar koji će aerodrom podići na viši nivo, jer Vlada Srbije ulaže u razvoj avio industrije i avio saobraćaja na teritoriji čitave države”, rekao je gradonačelnik.

Izvor: Grad Bor

Toplana u Šapcu prva u Srbiji proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay

Na krovu poslovne zgrade “Toplane-Šabac”, 13. avgusta instalirana je mala solarna fotonaponska centrala od 3 kW, čime je ovo javno-komunalno preduzeće postalo prvo u Srbiji koje proizvodi struju iz obnovljivih izvora energije, saopštio je portal EESrbija.

Foto-ilustracija: Pixabay

Upotrebom obnovljivih izvora energije kao što je solarna, moguće je smanjiti upotrebu fosilnih goriva, sniziti troškove grejanja i električne energije, ali i značajno doprineti smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte.

Reč je o projektu Energetske zadruge – Sunčani krovovi Šabac, koja je osnovana u novembru prošle godine, po čemu je Šabac takođe pionir u našoj zemlji.

U Evropskoj uniji postoji veliki broj energetskih zadruga. U Srbiji ne postoje podsticajni mehanizmi, a poseban problem je to što su energetske zadruge “nevidljive” za finansijske institucije.

Prema mišljenju stručnjaka, energetske zadruge bi trebalo da dobiju tretman aktivnosti od javnog interesa, zato što u prvi plan postavljaju proaktivne lokalne zajednice. Legislativa bi trebalo da omogući da lokalna administracija na jednostavan način prihvati projekte koje realizuju ove zadruge, a na državnom nivou da ih tretira kao komplementarne velikim energetskim sistemima, a ne kao konkurenciju s kojom velike energetske kompanije treba da se bore na tržištu.

Energija proizvedena iz fotonaponskih centrala, koje mogu biti smeštene na krovovima privatnih kuća, ali i na krovovima javnih objekata, donosi prihod od prodaje energetskim subjektima koji se bave trgovinom električnom energijom, ili uštede, ako se koristi za sopstvene potrebe.

U pripremi je pokretanje crowfunding kampanje za prikupljanje sredstava, koje bi zadruga upotrebila za proširenje elektrane. Planirana snaga je 17 kW.

Izvor: EESrbija

Ulaganjem 24 miliona evra, HE “Perućica” postaće elektrana najveće instalisane snage u CG

Foto: Elektroprivreda CG
Foto: Elektroprivreda CG

Elektroprivreda Crne Gore je raspisala međunarodni tender za izradu projektne dokumentacije za ugradnju agregata A8 HE „Perućica” instalisane snage 58,5 MW. Obezbeđena su i sredstva od strane Nemačke razvojne banke (KfW) u skladu sa čijim procedurama se tender i sprovodi.

Na osnovu urađenih energetskih analiza ugradnjom osmog agregata dobila bi se dodatna proizvodnja  do oko 50 GWh godišnje, dok će tokom čitavog perioda godine osmi agregat biti osposobljen za pružanje sistemskih usluga elektroenergetskom sistemu Crne Gore.

Izvršni direktor EPCG Igor Noveljić naglasio je da je ovo nastavak velikih investicija u HE „Perućica“ i podsetio na potpisivanje kreditnog aranžmana za realizaciju projekta rekonstrukcije i modernizacije HE „Perućica“ sa Nemačkom razvojnom bankom vrednog 33 miliona evra.

Foto: Elektroprivreda CG

„Projekat ugradnje agregata A8 je vredan je 24 miliona evra, a njegovom ugradnjom instalisana snaga elektrane povećaće se, sa postojećih 307 MW, na 365,5 MW i time će HE ‘Perućica’ postati elektrana najveće instalisane snage u Crnoj Gori“, naglasio je Noveljić.

Ekonomsko-finansijske analize urađene od strane konsultanta “Lahmeyer International” iz Nemačke potvrdile su finansijsku izvodljivost i ekonomsku opravdanost projekta. Investicija prati inženjering, fabrikaciju, isporuku i montažu novog agregata kao i potrebne građevinske radove na dovodnom i odvodnom sistemu.

Potpisivanje ugovora o finansiranju projekta vrednosti 24 miliona evra sa bankom KfW, kao i odabir isporučioca opreme za ugradnju agregata A8, planirani su za 2021. godinu.

Izvor: Elektroprivreda CG

Amerikanci i Slovenci zabrinuti da 5G mreža narušava prava i bezbednost korisnika

Foto-ilustracija: Pixabay

Kineska kompanija Huavej (Huawei Technologies) ocenila je da potpisivanje zajedničke izjave Slovenije i SAD o bezbednoj 5G mreži ni na koji način neće doprineti sigurnijim telekomunikacionim mrežama, niti povećati sajber bezbednost zemalja. Suprotno tome, takva neosnovana ograničenja imaće negativan uticaj na proces daljeg 5G razvoja u Sloveniji, saopštila je ta kompanija.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Verujemo da će potpisivanje zajedničke izjave Slovenije i SAD imati veoma negativan uticaj na dalji tehnološki razvoj zemlje. Ovakve izjave u suprotnosti su sa pristupom Evropske unije po pitanju sajber bezbednosti, i ni na koji način ne povećavaju sajber bezbednost zemlje niti sprečavaju bilo kakav oblik potencijalnog sajber kriminala, čak po našem mišljenju, usporavaju proces implementacije 5G mreže i čine ga skupljim za korisnike”, naveo je potpredsednik kompanije Huavej u centralnoj i istočnoj evropsko-nordijskoj regiji Radoslav Kedzia.

Šef američke diplomatije Majk Pompeo je tokom posete Sloveniji 13. avgusta sa slovenačkim ministrom spoljnih poslova Anžeom Logarom potpisao zajedničku izjavu o bezbednosnim uslovima za uspostavljanje tehnologije pete generacije za mobilne mreže.

Zajednička izjava ne navodi Huavej ni Kinu kao izvor potencijalne pretnje, već govori samo o mobilnoj tehnologiji 5G.

“Kompanija Huavej razume pritisak od strane SAD sa kojim se suočavaju slovenačka i druge vlade širom Evrope u vezi sa 5G tehnologijom. Podržavamo Evropsku uniju u nameri da usvoji zajednički pristup, zastupljen širom Evrope, zasnovan na tehnologiji, objektivnim procenama, činjenicama, evidencijama istorije bezbednosti, standardima i stalnim revizijama, ukoliko pođednako važi za sve dobavljače,” istakao je Kedzia.

Dodao je da zajedničko primenjivanje 5G sigurnosnih alata može efikasno da obezbedi tehnološki razvoj EU, ukoliko se u celini i efikasno bavi svim potencijalnim rizicima po sajber bezbednost.

Kedzia je rekao da izjava Slovenije i SAD ne objašnjava zašto se fokusira samo na elemente procene dobavljača koji su navedeni i ignoriše mnoge bezbednosne elemente ključne za obezbeđivanje 5G bezbednosti.

“Izjava ne samo da ne identifikuje evidenciju dobavljača o sajber bezbednosti kao posebnom elementu procene, već primetno ne priznaje važnost rigoroznih zahteva za bezbednosnim testiranjem koji su već podržale države članice Evropske unije kao i nezavisne potvrde stručnih organizacija”, navodi se u saopštenju.

Zabrinutost izaziva i način na koji će dobavljači biti procenjivani u vezi sa “stranim uticajima”, kao i uslovi za “transparentno vlasništvo, partnerstva i strukture korporativnog upravljanja”, jer postoji visok rizik da će oni biti primenjivani subjektivno i bez pravednog procesa, saopštio je Huavej, ocenjujući da bi to rezultiralo nepotrebnom i nepravednom diskriminacijom dobavljača, zasnovanom isključivo na njihovoj zemlji porekla.

“Ovakav pristup podstiče pristrasnost prema 5G dobavljačima iz određenih zemalja i u suprotonosti je sa zakonima Evropske unije i propisima Svetske trgovinske organizacije (STO)”, navodi se u saopštenju.

Ističući da Huavej poštuje sve zakone i regulative zemalja i regiona u kojima posluje, pružajući proizvode i usluge u skladu sa lokalnim bezbednosnim zahtevima, kompanija je saopštila da je i ranije je nudila slovenačkoj Vladi da potpiše sporazum o nešpijunaži i predlagala sastanke u vezi sa sigurnošću i transparentnošču 5G mreže.

Pompeo: Zaštita privatnosti, prava i sloboda

Američki državni sekretar Majk Pompeo je poželeo dobrodošlicu Sloveniji u “sve veću zajednicu zemalja koje preduzimaju korake da zaštite svoje 5G mreže”.

To pokazuje “zajedničku posvećenost zaštiti privatnosti i ličnih sloboda građana”, napisao je Pompeo na Tviteru.

“Jasna je razlika između slobodnih i neslobodnih naroda, a današnjim potpisivanjem sporazuma o kibernetičkoj bezbednosti štitimo i ljudska prava”, rekao je Pompeo na Bledu. “Slobodne zemlje moraju se zajedno suprotstavljati autoritarnim pretnjama”.

Američka novinska agencija AP izveštava s Bleda da je glavna tema posete Pompea Sloveniji da se kineske kompanije, poput “Huaveja”, eliminišu iz izgradnje brze bežične mreže.

Pompeo, podseća AP, vodi američku kampanju širom Evrope i drugde protiv “Huaveja” i drugih kineskih kompanija koje administracija američkog predsednika Donalda Trampa optužuje da osetljive podatke i lične informacije predaju kineskoj službi bezbednosti.

“Plima se okreće protiv Komunističke partije Kine i njenih napora da kontroliše informacije”, rekao je Pompeo na Bledu.

Izvor: Euractiv.rs, Beta

Francuska jača vojno prisustvo u istočnom Sredozemlju zbog turskog istraživanja nafte i gasa

Foto-ilustracija: Pixabay

Francuska će pojačati vojno prisustvo u istočnom Sredozemlju, gde su Atina i Ankara rasporedile svoje ratne brodove usled spora oko turskog istraživanja nafte i gasa. Predsednik Francuske Emanuel Makron pozvao je Tursku da obustavi istraživanja u vodama za koje Grčka tvrdi da su njena teritorija da bi se smirile tenzije i omogućio dijalog.

Foto-ilustracija: Pixabay

Makron je posle telefonskog razgovora sa grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom 12. avgusta uveče saopštio da je odlučio da narednih dana “privremeno pojača prisustvo francuske vojske u istočnom Sredozemlju, u saradnji sa evropskim partnerima, uključujući Grčku”.

Francuski predsednik je je izrazio zabrinutost zbog tenzija izazvanih “jednostranim odlukama” Ankare o istraživanju, koje mora da prestane da bi se omogućio “mirni dijalog susednih zemalja i NATO saveznika”.

“Cilj ovog vojnog prisustva je nezavisna procena situacije i da se potvrdi privrženost Francuske slobodi i bezbednosti plovidbe na Sredozemlju i poštovanju međunarodnog prava”, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

U saopštenju Ministarstva se navodi da je Francuska poslala dva lovačka aviona “rafal” i dva broda Ratne mornarice. Avioni, koji su prethodno bili na Kipru zbog vojne vežbe, stižu na Krit 13. avgusta i ostaće nekoliko dana, prenela je agencija Frans pres.

Micotakis je zahvalio Parizu na obećanju da će pojačati vojno prisustvo.

Predsednik Francuske je “istinski prijatelj Grčke i čvrst zaštitnik evropskih vrednosti i međunarodnog prava”, napisao je Micotakis na Tviteru.

Francuska, NATO i EU saveznik Grčke, najjača je vojna sila u EU, ali ima loše odnose sa Turskom, takođe članicom NATO i istorijskim suparnikom Atine, navodi agencija Asošiejted pres.

Tenzije između dva regionalna rivala pojačane su pošto je Turska poslala istraživački brod, u pratnji ratne flotile, u potragu za nalazištima nafte i gasa u zonu između Krita i Kipra, oblast za koju Grčka navodi da se preklapa sa njenim epikontinentalnim pojasom. Grčka je stavila vojsku u stanje pripravnosti i poslala ratne brodove u područje kod južne obale Turske.

Micotakis je 12. avgusta upozorio na “opasnost od incidenta” u spornim vodama gde se nalaze ratni brodovi dve zemlje.

Grčka ne beži od dijaloga, rekao je Micotakis, ali je dodao da je dijalog “nebitan u atmosferi tenzija i provokacija”.

“Mi nikada nećemo biti oni koji izazivaju eskalaciju. Ipak, uzdržanost je samo jedan aspekt naše moći. Nijedna provokacija neće proći bez odgovora. Pokazali smo da ćemo odgovoriti ako bude neophodno. I učinićemo to ponovo ako budemo morali”, rekao je grčki premijer.

Razgovori sa Briselom, Vašingtonom, Berlinom…

Grčki ministar spoljnih poslova Nikos Dendias je 13. avgusta otputovao u Izrael gde će razgovarati o situaciji u istočnom Sredozemlju, a 14. avgusta sastaće se i s američkim državnim sekretarom Majkom Pompeom u Beču.

Dendias je 14. avgusta učestvovao i na hitnom sastanku Saveta ministara spoljnih poslova EU koji je, na zahtev Grčke, sazvao visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj. Pored situacije u istočnom Sredozemlju, šefovi diplomatija članica EU razgovarali su i o predsedničkim izborima u Belorusiji i dešavanjima u Libanu.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan je 13. avgusta razgovarao sa nemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsednikom Evropskog saveta Šarlom Mišelom da pokuša da smiri tenzije u istočnom Sredozemlju.

“Rešenje u istočnom Sredozemlju je kroz dijalog i pregovore” rekao je turski predsednik u obraćanju zvaničnicima svoje stranke u Ankari.

Dodao je, međutim, da Ankara “neće dozvoliti ni jednoj zemlji da narušava njena prava”.

“Pozivati se na pomorski suverenitet koristeći se ostrvom Meis koje se nalazi na dva kilometra od turske obale i 560 kilometara od kontinentalne Grčke se ne može racionalno objasniti”, rekao je Erdogan.

Atina optužuje Ankaru da krši njenu teritoriju istraživanjima za gas i naftu južno od grčkog ostrva Kastelorizo (Meis na turskom) dok Turska odbija da prizna da ta mala teritorija koja se nalazi blizu njenih obala ograničava njeno polje delovanja.

Izvor: Euractiv.rs, Beta

Kakve koristi će imati lokalna zajednica od izgradnje vetroelektrane “Podveležje”?

Foto: Elektroprivreda BiH
Foto: Elektroprivreda BiH

Vetroelektrana „Podveležje“ u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, projekat je od obostranog interesa i koristi za lokalnu zajednicu i Elektroprivredu BiH. Još u fazi priprema za izgradnju, lokalna zajednica je ostvarila direktne finansijske efekte. Za projekte unapređenja zaštite životne sredine i životnog standarda stanovništva, Elektroprivreda BiH je Gradu Mostaru uplatila milion konvertibilnih maraka (oko 511 hiljada evra), a uplaćena je i jednokratna koncesiona naknada u iznosu milion i 10 hiljada konvertibilnih maraka (oko 516 hiljada evra).

Zajedničkim delovanjem Elektroprivrede BiH i Grada Mostara, definisanim Programom o međusobnoj saradnji s ciljem realizacije vetroelektrane „Podveležje“, rekonstruisana je deonice lokalnog puta Podvelež – Šipovac – Okolište u dužini 2,5 km. U ovaj projekt Elektroprivreda BiH investirala je milion konvertibilnih maraka, a osim potreba lokalnog stanovništva, zadovoljene su i potrebe transporta zahtevne i specifične opreme iz Luke Ploče do gradilišta na podveleškom platou.

Angažman mostarskih kompanija HP Investing, Amitea i Izgradnja Tojaga na izgradnji pristupnih puteva, servisnih  saobraćajnica i montažnih platoa za 15 vetroagregata, za što je Elektroprivreda BiH izdvojila 5,2 miliona konvertibilnih maraka sa PDV-om (oko 2,7 miliona evra), te rekonstrukciju lokalnog puta, potvrda su pozitivnog efekta sprovođenja projekta na razvoj lokalne privrede. U realizaciji dosadašnjih i trenutnih aktivnosti na gradilištu, angažovane su i druge kompanije iz Mostara, te sarajevske i tuzlanske (Geoing d.o.o, Građevinski istražni centar d.o.o, Tehnozaštita d.o.o. i IGH iz Mostara, Winner d.o.o, Minersko d.o.o. i IPSA d.o.o. iz Sarajeva, te Umel d.o.o. i Elektrocentar Petek d.o.o. iz Tuzle).

Uz sve navedeno, puštanjem objekta vetroelektrane u pogon lokalna zajednica će imati godišnje prihode po osnovu koncesione naknade u iznosu 2,5 odsto od ostvarene proizvodnje u toku godine, po osnovu poreza na dobit, drugih poreza, naknada i doprinosa. Na ovaj način finansijska osnova za razvoj lokalne zajednice i Federacije BiH biće značajno poboljšana. Neće izostati ni pozitivne refleksije na razvoj infrastrukture i turizma.

Elektroprivreda BiH je i ovim projektom potvrdila da je društveno odgovorna kompanija, koja u svoje poslovanje i razvojne planove integriše brigu o društvu, razvoju društvene zajednice, brigu o okolini i njenoj zaštiti.

Uvažavajući interese lokalne zajednice čija je podrška i aktivno učešće od ključne važnosti za realizaciju projekata, Elektroprivreda BiH u sprovođenju pripremnih aktivnosti, programe međusobne saradnje uspostavlja i sa drugim gradovima i opštinama na čijim područjima je započeta ili planirana izgradnja novih proizvodnih objekata.

Pogledajte video prilog o navedenim aktivnostima!

Izvor: Elektroprivreda BiH

Vulkan Etna na Siciliji ponovo aktivan

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vulkan Etna na Siciliji, koji se nalazi iznad grada Katanija i aerodroma, se krajem prošle nedelje ponovo i izbacuje “male količine” pepela, saopštio je italijanski Institut za geofiziku i vulkanologiju.

Vetar je oblak pepela razneo prema jugu i jugoistoku tako da su određene, ali male, količine pepela pale na to područje, naveo je institut i dodao da se nastavlja nadgledanje aktivnosti vulkana.

Ponovna aktivnost poznatog vulkana za sada ne ugrožava rad međunarodnog aerodroma u Kataniji.

Etna se uzdiže na 3.300 metara i najveći je aktivni vulkan u Evropi, sa čestim erupcijama tokom oko 500.000 godina.

Poslednja erupcija zabeležena je u proleće 2017. godine, a pre toga velika erupcija tokom zime 2008-2009. godine.

Izvor: Zelena Srbija

Kompanija “Fejsbuk” obogaćuje svoj energetski miks obnovljivim izvorima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija “Fejsbuk” proglašena je vodećim kupcem energije iz obnovljivih izvora u Sjedinjenim Američkim Državama tokom 2019. godine, koristeći ukupnu snagu od 1.546 GW. Ozelenjavanje energetskog miksa nastavila je i ove godine, a najnoviji čisti kilovat-časovi, namenjeni Fejsbuku, poticaće iz savezne države Tenesi.

Za te svrhe, u toku je izgradnja solarne elektrane, instalisane snage 70 MW.

Očekuje se da će, zahvaljujući postrojenju, u vlasništvu proizvođača energije “Sillicon Ranch”, biti otvoreno 350 radnih mesta.

Solarka će, prema najavama, u rad biti puštena na jesen 2022. godine.

Pročitajte još:

Zahvaljujući partnerstvu sa pomenutom kompanijom zaduženom za njeno finansiranje, konstruisanje i održavanje, Fejsbuk će podržati svoj cilj da sve operacije, koje obavlja na globalnom nivou, vrši isključivo pomoću obnovljivih izvora. Rok za dostizanje tih težnji je kraj 2020. godine, a 2019. godine kompanija je trošila 86 odsto energije zelenog porekla – bilo sklapanjem ugovora o kupovini električne energije, bilo razvojem energetskih projekata.

Prepoznajući klimatske promene kao ogroman problem današnjice, Fejsbuk namerava da, u istom vremenskom periodu, emisije gasova s efektom staklene bašte sreže za 75 odsto. S tim na umu, rukovodstvo svetski popularne društvene mreže s vlastima u Tenesiju radi na razvoju solarnih elektrana snage 450 MW.

Jelena Kozbašić

Zašto protestuju bugarski radnici na gradilištu strateškog interkonektora za gas?

Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja strateškog gasovoda koji podržava Evropska unija i za koji se očekuje da razbije monopol ruskog gasa na bugarskom tržištu napreduje, ali uz probleme, piše Euraktiv Bugarska. Naime, desetine bugarskih radnika koji grade Interkonektor Grčka-Bugarska (IGB) protestovalo je pre nekoliko dana u Haskovu jer, kako kažu, nisu dobili plate za najmanje tri meseca.

Foto-ilustracija: Pixabay

Radnici prete da će napustiti posao ako odmah ne dobiju zarade.

IGB, poznat i kao gasovod Stara Zagora-Komotini, u sklopu je strategije EU za obezbeđenje sigurnosti isporuka gasa. Povezan je sa Južnim gasnim koridorom – inicijativom koju je podržala Evropska komisija sa ciljem da se smanji zavisnost Evrope od ruskog gasa i doprinese raznovrsnosti izvora snabdevanja energijom.

Tim cevovodom treba da ide gas iz Azerbejdžana, kao i iz grčkog terminala za tečni prirodni gas (LNG).

Očekuje se da Bugarska uvozi milijardu kubnih metara gasa iz Azerbejdžana godišnje, odnosno gotovo trećinu godišnje potrošnje. Taj gas bi trebalo da počne da stiže 2021. godine i tada bi Bugarska trebalo da sruši monopol ruskih isporuka gasa.

Uprkos činjenici da izgradnja napreduje, zarade bugarskim radnicima koji rade na gasovodu nisu isplaćene.

“Mesečno radimo po 300 sati, iako je normalno 160. Radimo prekovremeno. Radimo svake subote, ponekad čak i nedeljom”, rekao je za Bugarski nacionalni radio jedan radnik na IGB.

Drugi učesnik protesta rekao je da na projektu radi pola godine i da još nije dobio novac za poslednja tri meseca. Zarade inače nisu velike jer radnici koji su protestovali kažu da im poslodavac za tri meseca rada duguje 2.050 evra.

Jedan od radnika koji je protestovao rekao je za bTV da je situacija “ponižavajuća” jer se grčkim radnicima plate za isti rad isplaćuju na vreme.

Inače, bugarski premijer Bojko Borisov je nedelju dana pre protesta obišao radove na gasovodu Stara Zagora-Haskovo-Komotini. Tada je rekao da bi, da nije njegove vlade, projekat stao.

Borisov je pod pritiskom da se povuče zbog korupcije u zemlji.

Budžet za izgradnju interkonektora je 240 miliona evra, a ugovor o izgradnji potpisan je u oktobru 2019. godine. Od te sume 110 miliona evra je zajam Evropske investicione banke, 39 miliona je obezbeđeno iz Bugarskog operativnog programa za inovacije i konkurentnost a 45 miliona je grant Evropske komisije dodeljen 2010.

Akcionari kompanije ICGB zadužene za projekat su Bugarski energetski holding (BEH) i grčko-italijanska kompanija Posejdon. Cevi isporučuje grčka kompanija Korint pajpvorks dok je druga grčka kompanija J&P-Avaks odgovorna za dizajn i izgradnju trase gasovoda.

Projekat IGB treba da bude gotov krajem 2020. godine. Cela trasa IGB duga je 181 kilometar.

Sofija računa i na LNG, uključujući onaj uvezen iz SAD, koji će biti istovaren na plutajućem LNG terminalu u Aleksandropolisu, na severu Grčke.

Euraktiv Bugarska je pre dvadesetak dana saznao u diplomatskim izvorima da je državna kompanija BEH blokirala izadavanje bankarske garancije u okviru strateškog ugovora sa IGB.

Na upit Euraktiva s kraja jula ministarka energetike Temenuška Petkova nije demantovala da ima problema ali je rekla da će biti brzo rešeni.

Izvori kažu da će ruska “peta kolona” u Bugarskoj nastojati da pravi probleme za alternativno snabdevanje gasom sve dok to bude mogla.

Izvor: Euractiv.rs

U Novalji uskoro niče solarna elektrana vredna 10 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Na području Ličko-senjske županije, tačnije Grada Novalje, uskoro kreće izgradnja samostojeće fotonaponske elektrane vredne 10 miliona evra koja će proizvoditi 25GWh električne energije godišnje, saopštila je Hrvatska privredna komora. Reč je o projektu kompanije “RP Global”, koja je u Hrvatskoj već realizovala investicije u vetroelektrane “Danilo” u šibenskom zaleđu i “Rudine” u Dubrovačkom primorju, a ovo im je prvi projekt ovakvog tipa u ovoj oblasti.

Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Investicija bi lokalnoj samoupravi trebala donositi oko 250.000 kuna (32.000 evra) godišnje, stoga ne čudi što su lokalne vlasti jako brzo izašle u susret investitoru potpisivanjem Ugovora o finansiranju Izmena i dopuna Prostornog plana Ličko-senjske županije. Njime se poboljšavaju uslovi gradnje solarnih parkova, odnosno povećava se postotak maksimalne pokrivenosti terena solarnim pločama sa 25 na 50 odsto površine građevne čestice.

“Pre svake odluke o ulaganju nezaobilazan korak je susret s predstavnicima lokalne zajednice, a afirmativne i aktivne lokalne vlasti najbolje je što ozbiljan investitor može poželeti. To onda i nas dodatno motivira da takvu dobrodošlicu opravdamo i uzvratimo otvorenim i korektnim odnosom. Od pripreme projekta i gradnje pa sve do vođenja pogona i održavanja, trudimo se što više da zapošljavamo lokalne ljude. Govorimo o modernoj tehnologiji u kojoj nema velikog zapošljavanja, ali nama je svako radno mesto značajno”, ističe direktor “RP Globala” i zamenik predsednika Zajednice obnovljivih izvora energije HGK Bojan Reščec, dodajući kako uz već spomenute prihode lokalne samouprave očekuju i šire benefite za područje Novalje i ostrva Paga.

Solarna elektrana u Novalji samo je deo vrlo ambicioznih planova “RP Globala” u Ličko-senjskoj županiji. “Teško je u ovom času govoriti o konkretnim brojkama, ali nadamo se da ćemo kroz godine koje dolaze govoriti o trocifrenim megavatima i milionima evra ulaganja”, poručuje Reščec.

Prema izveštaju HROTE-a, u Hrvatskoj je prošle godine proizvedeno 72.016.131 kWh električne energije iz fotonaponskih elektrana, a ukupna proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije porasla je za 16,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Udeo fotonaponskih elektrana u ukupnoj instalisanoj snazi (MW) je 6 odsto.

Svi instalirani proizvodni kapaciteti obnovljivih izvora energije i kogeneracije u 2019. godini ukupne instalirane snage 877,38 MW proizveli su ukupno 2.882.229.100 kWh, s tim da je na hrvatski elektroenergetski sistem priključeno ukupno 48,5 MW novih postrojenja.

Izvor: OIE Hrvatska

Dan ekološkog duga Zemlje pomeren za tri nedelje u odnosu na prošlu godinu

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacija „Global Footprint Network“ izračunala je da će Dan ekološkog duga zemlje 2020. godine biti 22. avgusta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ove godine prirodni resursi planete biće potrošeni tri nedelje kasnije u odnosu na 2019. godinu, kada je Dan ekološkog duga bio 29. jula. Kratkoročno smanjenje ekološkog otiska čovečanstva je direktna posledica globalnih mera u borbi protiv KOVID-19. Ljudi na godišnjem nivou potroše prirodne resurse 1,6 puta brže nego što je ekosistemima planete potrebno da se regenerišu.

Grad Beč podstiče smanjenje ekološkog otiska i zaštitu klime. Jedan od načina je projekat „Reparaturnetzwerk“ (Mreža za opravke) koji je osmišljen 1999. godine. Ova mreža zanatskih preduzeća nudi različite vrste opravki za fizička lica i firme, savete i radionice za samostalne opravke, savete za održavanje kućne tehnike i uštedu energije i prodaju korišćenih proizvoda.

Svaki proizvod koji se duže koristi, štedi resurse i štiti klimu.

Bečka „Mreža za opravke“ je za dvadeset godina postojanja dostigla 900.000 opravki i sprečila stvaranje 12.000 tona otpada. Projekat je prvobitno započet sa 23 majstora, a mreža sada obuhvata 80 preduzeća koja obezbeđuju 230 radnih mesta.

U okviru projekta „RETIBNE“ nastavnicima i profesorima tehničkog i informatike u osnovnim i srednjim školama na raspolaganje se stavljaju metode i materijali za nastavu na temu opravki i održivog razvoja. Cilj projekta je da učenici nauče da identifikuju neispravnosti i poprave različite tehničke proizvode, što istovremeno dovodi do razumevanja složenih problema u vezi sa njihovom proizvodnjom, upotrebom i odlaganjem.

Svako ko svesno kupuje proizovde sa dužim vekom trajanja i popravlja ih, može da smanji svoj ekološki otisak. Analiza Evropskog biroa za životnu sredinu pokazuje da bi produženje životnog veka za jednu godinu svih mašina za veš, laptopova, usisivača i pametnih telefona u Evropskoj uniji smanjilo godišnju emisije ugljen-dioksida za četiri milione tona, isto koliko i 2 miliona automobila manje na ulicama.

Izvor: Eurocomm-PR

Kad narod uzme zakon u svoje ruke: Aktivisti u Rakiti raskopali cevovod za MHE

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

U babušničkom selu Rakita sprovedena je akcija uklanjanja cevi male hidroelektrane iz Rakitske reke, koju su organizovali aktivisti pokreta “Odbranimo reke Stare planine”, meštani i druga ekološka udruženja. Namera je bila da se iz reke izvade cevi, ali zbog nedostatka teške mehanizacije, pijucima i bušilicama je iskopan i onesposobljen deo cevovoda koji se nalazi oko 500 metara ispod vodozahvata u Rakiti.

Kažu da su se na ovaj potez odlučili jer je prošlo godinu i po dana od kako je doneto pravosnažno rešenje Republičkog inspektora zaštite životne sredine, kojim je investitoru male hidroelektrane “Zvonce” naloženo da cevovod postavljen u koritu na deonici od preko 300 metara bude izvađen, a teren saniran i vraćen u prethodno stanje.

To nije učinjeno, već je investitor nastavio sa gradnjom.

Meštanin Rakite Dragan Filipov kaže da je odrastao pored reke, da ona znači život za seljake i da će ukoliko ostanu bez reke, selo opusteti jer će se svi iseliti.

Đorđe Jovanov ističe da meštani ovde žive od poljoprivrede i stočarstva, a voda je neophodna i za život i za egzistenciju.

Nekoliko stotina građana iz pirotskog kraja i drugih delova Srbije pridružilo se meštanima i aktivistima.

Foto: Facebook (screenshot)

Bilo je podrške i iz Bosne i Hercegovine.

Dragana Drakul je sa svojim prijateljima prešla više od 500 kilometara da bi prisustvovala događaju u Rakiti i razmenila iskustva sa ekološkim udruženjima iz Srbije.

Aleksandar Panić, aktivista pokreta “Odbranimo reke Stare planine” koji od samog početka učestvuje u protestima, ističe da bi poput drugih evropskih zemalja i u Srbiji trebalo konsultovati meštane, odnosno lokalnu zajednicu na čijoj se teritoriji planira izgradnja objekata koji mogu štetno da utiču na prostor u kome žive.

Aktivista tog pokreta Aleksandar Jovanović Ćuta, pak, vađenje cevi iz Rakitske reke ne smatra atakom na tuđu imovinu jer je, kaže, voda imovina građana Srbije i da je i stručna i naučna javnost saglasna da izgradnja malih hidroelektrana donosi više štete nego koristi.

Aktivisti naglašavaju da će i dalje nastaviti borbu za očuvanje reka, a ona ističu može doneti rezultate, što je pokazao i novi prostorni plan Grada Pirota u kome su nedavno izbrisane sve potencijalne lokacije za gradnju malih hidroelektrana u zaštićenom području Stare planine u narednih 15 godina.

Među okupljenima u selu Rakita, osim ekoloških, bilo je i pripadnika drugih organizacija, prisutna je bila i policija, ali je sve proteklo bez incidenata.

Izvor: RTS

Izrada najvećeg rečnog tankera na svetu se odvija u – Zrenjaninu

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Pomoćnik gradonačelnika Dragan Ćapin obišao je nedavno zrenjaninsko Brodogradilište “Begej Šipjard” gde se radi na izradi najvećeg rečnog tankera na svetu.

U tom brodogradilištu trenutno je zaposleno 160 radnika, a po rečima direktora Marka Gudovića, svi oni su iz Srbije i u planu je da se broj zaposlenih poveća na čak 250.

On je, govoreći o izradi tog rečnog tankera rekao da će plovilo, čiji je naručilac naftna kompanija “Šel”, biti dužine 135 metara, težine 855 tona i da će zbog toga biti rađen iz dva dela.

Očekuje se da će brod biti dovršen i porinut u brodogradilištu “Šipjard Bomeks 4M” u Perlezu.

Zaposleni na izradi tog broda, od kojih su neki i radnici nekadašnjeg Brodogradilišta “Begej” koje je otišlo u stečaj, ne kriju zadovoljstvo zbog ponovnog oživljavanja brodogradnje u njihovom gradu.

Foto: Grad Zrenjanin

“Rubikon Šiping Kompani” iz Beograda postalo je vlasnik imovine Brodogradilišta “Begej” u stečaju 2016. godine kada je odluku o tome doneo Odbor poverilaca prihvativši ponudu “Rubikona” čija je vrednost bila 96 miliona dinara.

Pored brodogradilišta “Begej”, kompanija “Rubikon” od novembra 2019. godine poseduje i Brodogradilište “Bomeks”, koje su takođe kupili iz stečaja, i uz ta dva brodogradilišta, trenutno u Evropi ne postoji kompanija sa većim kapacitetom za proizvodnju plovila.

Izvor: Grad Zrenjanin

U poslednjih 100 godina nestalo oko 75 odsto starih vrsta biljaka i životinja

Foto-ilustracija: Unsplash (Stanislav Kondratiev)

Procenjuje se da je za poslednjih 100 godina nestalo oko 75 odsto starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta, sorti i rasa, kao i da svake godine prestane da postoji oko dva odsto starih autohtonih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta.

Danas u svetu postoji preko 1.700 banki semena starih biljnih i životinjskih vrsta u preko 100 država. U očuvanju starih semena biljaka i životinja, sada imamo lokalne, nacionalne, regionalne i svetske banke semena. Prošle godine je Ekološki pokret “Okvir života”, u selu Paštrić kod Mionice, osnovao prvu banku starih semena voća i povrća u Srbiji pod imenom “Zrno”, za Кolubarski okrug.

Foto-ilustracija: Unsplash (Joshua Lanzarini)

Početkom 2020. godine Ekološko društvo “Dragačevo” iz Guče osnovalo je Banku semena starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta u Dragačevu za Moravički okrug, sa ciljem pronalaženja, popisivanja, očuvanja i umnožavanja starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta, sorti i rasa, koje su gajene na ovim prostorima.

Na osnovu saradnje sa navedenim organizacijama, Centar za razvoj poljoprivrede Organsko selo iz Gorjana kod Užica je početkom aprila 2020. godine, osnovao Banku semena starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta Zlatiborskog okruga, sa istim ciljem.

Značaj starih sorti u borbi protiv klimatskih promena

Predsednik tog centra Borko Pavić kaže da su Banke semena starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta, doživele značajan razvoj u poslednjih 40 godina, prvenstveno zbog prepoznavanja značaja starih sorti u borbi protiv klimatskih promena, ali i nemogućnosti poljoprivrednika da obezbede kvalitetan sadni materijal za organsku, biodinamičku i permakulturnu proizvodnju hrane.”Stare povrtarske, ratarske, voćarske i životinjske vrste, sorte i rase nestaju velikom brzinom iz više razloga: ratovi i sukobi, klimatske promene, ekološke katastrofe, razne bolesti i štetočine, nestanak malih proizvođača hrane, loše upravljanje poljoprivredom, prelazak sa domaćinske na industrijsku proizvodnju – umesto da svi imaju svoje lokalno seme i seju ga, čime bi bila očuvana raznovrsnost, ljudi su počeli da kupuju i seju jedno isto seme, proizvedeno od semenskih firmi”, kaže Pavić i dodaje da se procenjuje da je za poslednjih 100 godina nestalo oko 75 odsto starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta, sorti i rasa, kao i da svake godine prestane da postoji oko dva odsto starih autohtonih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta.

Očuvanje starih sorti obaveza svakog naroda

Sagovornik Agrokluba smatra da očuvanje starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta, predstavlja obavezu i odgovornost svakog naroda, države, lokalne zajednice, porodice i pojedinca, te su stoga mnoge zemlje prepoznale značaj svog biljnog i životinjskog prirodnog i kulturnog nasleđa i razvile strategije njihovog očuvanja i razvoja.

“U Zlatiborskom okrugu, ljudi su od davnina gajili starinske sorte povrtarskih i ratarskih biljaka: krompir mesečar, kukuruz osmak, pšenicu, speltu, stare sorte ječma, zobi i raži, heljdu, tikve, razne sorte pasulja, boranije i pasuljica, bob, crni i beli luk, vlašac i praza luk, paradajz (jabučar, volovsko srce i šljivar), zatim stare sorte krastavaca, kupusa golubara i drugih biljnih vrsta i sorti.” Кod starinskih sorti voća, dodaje da se sećamo šljiva; ranke, berosavke, dragačevke, crnošljive, madžarke, belošljive, dženarike, trnošljive. Od jabuka; budimke, dunjovače, šećerlije, kolačare, lepocvetke, petrovače, ilinjače, kožare, od krušaka: lubeničarke, mednik, kaluđerke, takiše, karamanke, ali poznate su i druge vrste voća: dunja, trešanja, višanja, mušmula, oskoruša, crni i beli dud, orasi.

Među starinskim životinjskim vrstama mnogima su još poznate rase goveda buša, bivolica i podolsko goveče; domaći brdski konj, pramenka i sjenička ovca, balkanska koza, svinje mangulice, moravke i resavke, domaće kokoške, ćurke i druge vrste i rase domaćih životinja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jeremy Bishop)

“Banke i Biblioteke starih semena osnivaju se baš zbog toga, da se očuvaju semana različitih vrsta biljaka, voća i životinja, kako bi se sačuvale od nestanka iz brojnih razloga. Кada jednom stara sorta biljke ili rasa životinje nestane, ne možemo je vratiti!”, upozorava Pavić.

Aktivnosti na radu Banke semena starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta Zlatiborskog okruga, podeljene su u dve grupe poslova.

“Prva grupa poslova, realizovala se u perodu april – maj – jun ove godine i obuhvatala je aktivnosti na pronalaženju, sadnji i gajenju starih povrtarskih i ratarskih biljaka na više poljoprivrednih gazdinstava u dragačevskim selima, kako bi sačuvali i umnožili ova semena, jer povrće i ratarske biljke, nestaju mnogo brže nego voće, pošto se radi o jednogodišnjim biljkama. Ako se jedne godine ne sačuva i umnoži seme, praktično se ta vrsta ili sorta gubi. Druga grupa poslova realizuje se u perodu april – decembar 2020. godine i odnosi se na pronalaženje, popisivanje i sakupljanje podataka o postojanju starih voćnih i životinjskih vrsta, sorti i rasa, kako bi znali šta je sačuvano, sa čim se raspolaže i kako bi se mogao planirati dalji rad Banke satrih semena”, rekao je Pavić. Sagovornik za Agroklub dodaje da je na razvoju Banke semena starih biljnih, voćnih i životinjskih vrsta Zlatiborskog okruga, dogovorena saradnja sa Nacionalnom Bankom biljnih gena Srbije, Nacionalnom Bankom biljnih gena Slovenije i Nacionalnom Mrežom za biodiverzitet, ekologiju i poljoprivredu Grčke, kao i drugim brojnim pojedincima i organizacijama iz Srbije i inostranstva.

Pavić je pozvao poljoprivrednike, zainteresovane pojedince i organizacije na saradnju kroz sejanje i razmenu starih povrtarskih i ratarskih biljaka, i sakupljanje informacija o postojanju starih voćnih i životinjskih vrsta, sorti i rasa na području Zlatiborskog okruga.

Autorka: Zvezdana Gligorijevic

Izvor: Agroklub.rs

Primećen orao ribar, vrsta koja se smatrala iščezlom u Srbiji

Foto: Ustanova "Rezervati prirode" Zrenjanin
Foto: Ustanova “Rezervati prirode” Zrenjanin

Prilikom redovnog obilaska SRP “Ritovi donjeg Potisja”, čuvar prirode Milan Plavšić i diplomirani biolog-master Jasna Jovanov, uočili su jedinku orla ribara (Pandion haliaetus) na lokalitetu Komonj.

Ova vrsta je retka i redovan je posetilac Srbije tokom seobe u Afriku.

Orao ribar je prepoznatljiv po beloj glavi sa crnom prugom preko oka i po braon ogrlici na belim grudima. Raspon krila ove vrste se kreće od 152 do 167 centimetara a težina od 1200 do 2000 grama. Orao ribar je izuzetan lovac i poznat je po naglom obrušavanju i zaranjanju u vodu prilikom lova. Glavna hrana ove ptice su ribe.

Ova vrsta se vodi kao iščezla u Srbiji dok je na IUCN-ovoj listi svrstana u kategoriju nižeg stepena opasnosti.

Izvor: Ustanova “Rezervati prirode” Zrenjanin

U Zagrebu na fasadi porodične kuće postavljeni fotonaponski paneli

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Tokom prethodne decenije veliki broj kompanija u našem regionu okrenuo se solarnoj energiji, pa smo već i navikli da viđamo redove plavičastih panela kako se presijavaju sa krovova i nadstrešnica.

Da nisu samo pravna lica podstaknuta na zaokret ka jeftinijoj i čistijoj energiji, govori podatak da sve više domaćinstava na Balkanu ugrađuje male solarne elektrane ili pak planira instaliranje solarnih panela na krovovima.

Interesantna vest ipak stigla je nedavno iz komšiluka. U Zagrebu je fasada jedne stambeno-poslovne zgrade upravo prekrivena panelima. 

Vanredni profesor na Elektrotehničnom fakultetu u Osijeku, prof dr Ljubomir Majdandžić objasnio je za HRT na koji način je ovaj projekat izveden. Tokom dana, kada je osunčana jugozapadna strana, proizvodiće se električna energija, i ukolilko se proizvede višak energije, to će se predavati u mrežu. Ako se proizvede manje nego što je neophodno za sopstvenu potrošnju, preuzimaće energiju iz mreže. Profesor Majdandžić  je naveo da je za ovakav poduhvat neophodno ugraditi dvosmerno brojilo. 

Solarna elektrana nalazi se na objektu u vlasništvu porodice Ivić, koja je u ovaj projekat uložila 300.000 kuna (39.900 evra). Prvo su na krovu svoje kuće instalirali 44 fotonaponska panela, da bi zatim isti taj broj panela postavili i na fasadu.  Jadranka Ivić, investitorka ovog projekta, kaže da bi ovakav projekat trebalo da se isplati za 7-8 godina. S obzirom na to da je objekat malo veći, nadaju se da bi ovo moglo da pokrije njihove potrebe. 

Budući da se energija troši na mestu na kom se proizvodi nema gubitaka u prenosu energije. Radi ilustracije, gubici električne energije u domaćoj distributivnoj mreži, uključujući dodatne gubitke u prenosnoj mreži, i dalje su visoki i iznose blizu 16 odsto. Stručnjaci iz oblasti energetike saglasni su u jednom. Energetski miks bi trebalo da počiva na dve trećine energije iz solarnih elektrana, a ostatak uglavnom iz drugih obnovljivih izvora energije.

Da li će i u našoj zemlji na zidovima nekog objekta osvanuti solarni paneli zavisi od brojnih faktora. Pre svega, tu je neophodnost uvođenja sistema neto merenjakako bi mali potrošači (kupci) mogli viškove električne energije, koju proizvedu na svojim krovovima (mala solarna elektrana), da prodaju u mrežu i na taj način postanu jednovremeni potrošači i proizvođači električne energije (ili prozjumeri). Dok to ne sačekamo, radujemo se lepim vestima iz regiona.