Home Blog Page 669

“Zagreb treba da sufinansira i druge efikasne načine grejanja, a ne samo kondezacione kotlove”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje “Obnovimo Zagreb” pozvala je prošle nedelje Vladu Hrvatske da izmeni odluku o novčanoj pomoći za popravak zgrada oštećenih zemljotresom kako bi se, osim za sanaciju dimnjaka i ugradnju kondenzacionih kotlova, novac iskoristio i za druge efikasne načine grejanja i tople vode.

Kondenzacioni kotlovi nisu odgovarajuće ni najbolje rešenje za svako domaćinstvo, naglasila je zajednica stručnjaka i naučnika “Obnovimo Zagreb” u otvorenom pismu premijeru Andreju Plenkoviću.

Prema njihovim navodima, postoji niz drugih mogućnosti za dugoročno savremeno rešavanje potrebe za grejanjem i toplom vodom za domaćinstva čiji su dimnjaci uništeni tokom zemljotresa, kao što su priključak na toplanu, korišćenje toplotnih pumpi, obnovljivih izvora energije, itd.

Udruženje je zbog svega navedenog predložilo da se Odluka o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okoline izmeni tako da se predviđeni iznos od 20.000 kuna (oko 2,6 hiljade evra) po domaćinstvu, osim za sanaciju dimnjaka i ugradnju kondenzacionih kotlova može upotrebiti i za ugradnju ostalih visoko efikasnih načina grejanja i pripreme tople vode.

Izmenom Vladine odluke postigla bi se višestruka korist – bila bi u skladu sa Zakonom o tržištu toplotne energije i načelima tržišnog takmičenja, jer bi se izbegao monopol ugradnje samo jedne vrste uređaja za proizvodnju toplotne energije za domaćinstva.

Izmenjena odluka omogućila bi pristup obnovi sistema grejanja pogođenih domaćinstava i domaćim proizvođačima toplotne energije.

Povrh toga bi diverzifikovala kvalifikacije neophodne za poslove dovođenja oštećenih domaćinstava u upotrebljivo stanje, što je veoma važno s obzirom na približavanje sezone grejanja i nedovoljne kapacitete izvođača angažovanih na sanaciji dimnjaka i ugradnji kondenzacionih kotlova.

Izvor: Udruženje “Obnovimo Beograd”

Tursko nalazište gasa ogromne površine vredi 80 milijardi dolara!

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

“Tursko otkriće nalazišta gasa, površine 320 milijardi kubnih metara u Crnom moru, u skladu sa trenutnim trendovima cena, vredno je 80 milijardi dolara”, otkrio je medijima direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA) Fatih Birol.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan u petak je objavio najveće otkriće gasa u istoriji Turske. Gasno polje nalazi se na dubini od 2.100 metara ispod morskog dna u gasnom polju Sakarja na oko 170 kilometara od obale.

Prema Erdoganovim rečima, eksploatacija gasnog polja bi mogla početi već od 2023. godine, naglašavajući da je Turska odlučna da postane neto izvoznik energije. Nalazište bi moglo da smanji zavisnost ove zemlje od uvoza energenta iz Rusije, Irana i Azerbejdžana što je prošle godine zemlju koštalo 41 milijardu dolara.

S obzirom na to da je novootkrivena količina gasa u Turskoj jednaka svim norveškim otkrićima gasa u Severnom moru od 2010. godine, nalazište se opisuje kao “gigantsko”.

Turska trenutno uvozi 99 odsto potrebnog gasa, a predsednik je objasnio da će zahvaljujući ovom pronalasku, pored uvoza gasa, zemlja smanjiti i deficit budžeta.

Birol je otkrio da je za pokretanje proizvodnje neophodno ulaganje od oko šest milijardi dolara.

Kako tvrdi direktor IEA, ovaj ambiciozni cilj nije neostvariv zato što je slično učinjeno i sa drugim otkrićima gasa, ali će se realizovati samo pod uslovom da ulaganje bude prioritetno i da službene procedure otpočnu odmah.

Turska godišnje uvozi oko 45 milijardi kubnih metara prirodnog gasa, čija cena približno iznosi 12 milijardi dolara.

Jelena Kozbašić

Prvi električni automobili u voznom parku Pošte – u Beogradu, Nišu i Novom Sadu

Foto: Pošta Srbije
Foto: Pošta Srbije

Pet malih dostavnih vozila na električni pogon su odnedavno sastavni deo poštanske flote.

Ovim elektromobilima će se obavljati dostava poštanskih pošiljaka u najužim gradskim jezgrima Beograda, Niša i Novog Sada.

Zbog svojih dimenzija posebno pogoduju vožnji i zaustavljanju u užim gradskim zonama, uskim ulicama i malim prostorima za parkiranje.

Vozila će biti korišćena za specijalizovanu dostavu post-ekspres pošiljaka, paketa, EMS pošiljaka, keš-ekspresa, telegrama i uputnica.

Foto: Pošta Srbija

„Ovo je samo jedna u nizu inovativnih aktivnosti kojima obeležavamo sto osamdesetu godišnjicu Pošte Srbije i ponosni smo što među prvima uvodimo ekološka rešenja i standarde. Osavremenjavanjem i razvojem poštanske mreže i uvođenjem novih tipova tehnoloških vozila, najveća i najrasprostranjenija nacionalna distributivna mreža, jača i u ‘zelenim’ rešenjima. Istovremeno, podiže se dostupnost i kvalitet poštanskog servisa u užim gradskim zonama. Ne zaboravljamo ni ruralna područja za čije nepristupačne terene očekujemo isporuku prvih poštanskih kvadova krajem sledećeg meseca”, istakla je Mira Petrović, v. d. direktora Pošte Srbije.

Nabavkom prvih pet elektromobila, Pošta Srbije nastavlja sa inovacijama svih faza tehnološkog procesa i infrastrukture, a započinje i širu društvenu kampanju za smanjenje emisija štetnih gasova.

Izvor: Pošta

Da li smo korak bliže pronalaženju mikroplastike u organizmu čoveka?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Kako prenosi portal Ekovjesnik, naučnici sa Univerziteta u Arizoni su zahvaljujući novoj metodologiji identifikovali sićušne tragove plastike u ljudskom tkivu, čime bi se konačno moglo omogućiti lakše otkrivanje nakupljenih čestica mikroplastike i nanoplastike u ljudskom organizmu, objavio je britanski The Guardian.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Ljudi su plastikom zagadili čiravu planetu, od Arktika preko Alpa do najudaljenijih delova i najvećih dubina svetskih okeana. Plastika nam očito preti svuda i ugrožava naše zdravlje gde god se nalazimo. Čestice mikroplastike otkrivene su i u vazduhu i uzorcima kiše, a prema prošlogodišnjem istraživanju ustanovljeno je i kako vrlo verojatno svako od nas nedeljno u organizam unosi prosečno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici.

Pre nepune dve godine, čestice mikroplastike su po prvi put pronađene u ljudskoj stolici, što je potvrdilo opasnost širenja sitnih čestica plastike u lancu ishrane i upozorilo na njihov potencijalno štetan uticaj na zdravlje ljudi o čemu još nema dovoljno saznanja. Naime, navedena studija je po prvi put potvrdila sumnje naučnika da plastika stiže i do ljudskog sistema probave.

„Najmanje čestice mikroplastike sposobne su da prodru u krvotok, limfni sistem, a mogu dospeti i do jetre. Sada kada imamo prve dokaze o prisustvu mikroplastike u ljudskom organizmu neophodna su dalja istraživanja kako bismo shvatili što to znači za ljudsko zdravlje”, rekao je tada Filip Švabl, predvodnik istraživanja s Medicinskog univerziteta u Beču.

Svakog dana imamo sve više primera zabrinjavajućih razmera globalne plastične krize, no jedno novo istraživanje nam ipak daje nadu da će istraživači uskoro moći lakše identifikovati tragove mikroplastike u ljudskom tkivu. Izolacija tih sićušnih čestica nije nimalo lak zadatak, a posebno velik izazov stručnjacima predstavlja njihova prisutnost u vazduhu i potencijalna direktna izloženost ljudi čak i u zatvorenom prostoru.

Razvijajući novu metodologiju, istraživači su analizirali 47 uzoraka tkiva pluća, jetre, slezine i bubrega dobijenih iz banke tkiva osnovane za proučavanje neurodegenerativnih bolesti, a njihovi rezultati pokazali su da je mikroplastika otkrivena u svakom uzorku.

Istraživači su svoj rad predstavili 17. avgusta na sastanku Američkog hemijskog društva. Tom prilikom izjavili su kako se nadaju da će njihova nova metodologija širom sveta omogućiti utvrđivanje nivo kontaminacije plastikom u ljudskom organizmu.

„Bilo bi naivno verovati da se plastika nalazi svuda, samo ne u nama ljudima“, kazao je Rolf Halden sa Univerziteta u Arizona. „Sada razvijamo istraživačku platformu koja će nama i drugim istraživačima omogućiti pronalaženje sitnih čestica plastike koje su premalene da bi se mogle videti golim okom, a koje uistinu predstavljaju rizik za ljudsko zdravlje“, najavio je on.

Razvijena analitička metoda istraživačima zasad omogućava identifikovanje desetak različitih vrsta plastike, uključujući polietilen tereftalat (PET) koji se koristi za izradu plastičnih flaša za vodu i napitke, te polietilen koji se koristi u plastičnim kesama.

Nažalost, u svih 47 uzoraka pronađen je bisfenol A (BPA), hemikalija koja se još od šezdesetih godina prošlog upotrebljava u proizvodnji plastike, a za koju je potvrđeno da ima toksična dejstva na našu sposobnost reprodukcije. Istraživači su detaljno pregledali tkiva pluća, jetre, slezine i bubrega, jer su ti organi verojatno najviše izloženi česticama mikroplastike ili se u njima najčešće nakupljaju.

„Nije nam namera uzbunjivati javnost, no vrlo je zabrinjavajuće što ove svuda prisutne i nerazgradive čestice plastike dospevaju i nakupljaju se u ljudskom organizmu, a još u potpunosti ne znamo kakve efekte imaju na ljudsko zdravlje“, rekao je Varun Kelkar, član istraživačkog tima. „Jednom kada dobijemo bolju sliku o tome što se sve krije u ljudskom tkivu, moći ćemo da sprovedemo epidemiološke studije za procenu njihovog uticaja na ljudsko zdravlje. Tako ćemo, ako postoje, konačno otkriti potencijalne rizike za zdravlje ljudi“, dodao je Kelkar.

„Čovečanstvo je u tek nekoliko decenija od plastike kao korisnog materijala uspelo stvoriti veliku pretnju“, kazao je jedan od autora studije Čarls Rolski.

Kada govorimo o sitnim česticama plastike, važno je razlikovati mikroplastiku – čestice promera manjeg od 5 mm i nanoplastiku čije čestice imaju promjer manji od 0,001 mm. Obe uglavnom nastaju fragmentiranjem većih komada plastike bačenih u životnu sredinu, a dosadašnja istraživanja na divljim životinjama i laboratorijskim životinjama povezala su izloženost sitnih čestica plastike s brojnim bolestima – od neplodnosti do raka.

Istraživački tim Univerziteta u Arizoni nastavlja da testira uzorke ljudskog tkiva kako bi pronašao mikroplastiku koja se tokom života donatora nakupila u organima. Zahvaljujući činjenici da donatori bankama tkiva često pružaju informacije o svom načinu života, ishrani, zanimanjima i aktivnostima, navedeni podaci bi istraživačima mogli pomoći u budućem istraživanju i utvrđivanju glavnih načina izloženosti ljudi česticama mikroplastike.

Takođe, Amerikanci svoju novu metodologiju izolacije plastike iz ljudskog tkiva i njenog analiziranja planiraju da podele putem javne platforme kako bi ostali istraživači na standardizovani način mogli da izveste o svojim rezultatima.

„Tako ćemo uspeti da stvorimo bazu podataka o izloženosti ljudi česticama mikroplastike s ciljem uspoređivanja rizika kojima su izloženi pojedini organi, kao i skupine ljudi tokom određenog vremena i u određenom geografskom prostoru”, istaknuo je Rolf Halden.

Izvor: Ekovjesnik

“Partneri za bolju životnu sredinu!” – konkurs za mlade novinare

Foto: Mikser

Mikser organizacija i Fakultet političkih nauka uz podršku Balkanskog fonda za demokratiju nemačkog Maršalovog fonda, pozivaju studente novinarstva i diplomirane mlade novinare da istražujući lokalne ekološke inicijative u Srbiji, mapiraju nastojanja da se približimo standardima Evropskog zelenog dogovora i to kroz pet prioritetnih oblasti:

Foto: Mikser

Konkurs je otvoren od 25. avgusta 2020. do 25. septembra 2020. godine.

Više informacija o uslovima uščešća i načinu prijave možete pronaći OVDE.

Izvor: Mikser

Domaći tim napravio električni bicikl namenjen policijskim službama

Foto: E prime
Foto: E prime

Kako Nova ekonomija prenosi, domaći brend električnih bicikala E prime je, pored takozvanih komercijalnih rešenja, dizajnirala i nedavno predstavila poseban namenski električni bicikl – Effecta Police Edition.

Taj model bicikla sa elektro pogonom prvenstveno je namenjen za korišćenje u policiji, vojsci, komunalnoj policiji, agencijama za obezbeđenje i sličnim službama.

Proizvođači napominju da je Effecta Police Edition pogodan za korišćenje u urbanim sredinama sa gustim automobilskim saobraćajem ili pešačkim zonama.

Grad Kotor u Crnoj Gori jedan je od gradova čijim ulicama patrolira baš ovaj domaći električni bicikl.

“Mi smo već duže vreme imali jasnu viziju, a i povratne informacije su nam govorile da jedan ovakav model električnog bicikla može da bude vrhunsko rešenje ne samo za primenu u manjim gradovima, već i u većim metropolama. Pogledajte na primer Amsterdam ili Brisel, tamo policija masovno koristi električne bicikle, štedeći tako i energiju i novac na skupa i glomaznija rešenja, koja su se pokazala i manje efikasnim. Effecta Police Edition ide korak dalje od sličnih rešenja jer je model koji je fleksibilan, tj. lako se može prilagoditi potrebama okruženja i krajnjoj nameni”, izjavio je Milan Manojlović ispred kompanije E prime.

Izvor: Nova ekonomija

Zgrada pariske gradske uprave dobija zelenu fasadu

Foto: TOA Architectes et associés

U Parizu su počeli radovi na ozelenjavanju fasade zgrade 17. arondismana, koja je posle Gradske skupštine najveća zgrada gradske uprave u ovom gradu. Radovi će trajati godinu dana, a isto toliko i izmena režima u saobraćaju na ovoj deonici puta, koja za posledicu ima stvaranje zastoja i gužvi tokom radova u ovom delu grada.

Potpuno zelena fasada za godinu dana

Iako trenutno nije lepa i skladna kao zgrada Gradske skupštine Pariza (Hotel de Vil),  zgrada 17. arondismana Batinjol Monko, će za godinu dana zameniti svoje sive, betonske zidove novim izgledom i time privući grupe turista, ali i rojeve pčela zajedno sa drugim vrednim insektima oprašivačima.

Foto: Wikimedia Commons/Gérard Janot

Završetak radova najavljen je za jul 2021. godine, a ideja ozelenjavanja glavne fasade ove zgrade nije nova. Prvi put se pominje 2013. godine, kada je tadašnja gradonačelnica 17. arondismana, Fransoiz de Panifo, koja je 2013. godine raspisala konkurs na kojem je pobedio projekat arhitektonske kuće TOA Arhitekte i saradnici. Sedam godina kasnije, radovi vredni 1,9 miliona evra napokon mogu da počnu.

Radovi na ozelenjavanju fasade 12. arondismana odvijaće se u sklopu Pariskog klimatskog plana – poznatog kao Pariski plan biodiverziteta 2018-2024 (Le Plan Biodiversité 2018-2024). Poznato je da zelene fasade ostvaruju veliku uštedu energije i poboljšavaju toplotnu izolaciju objekata, ali zelena fasada bi trebalo da ponudi i bolje uslove rada zaposlenima u gradskoj upravi, kao i građanima ovog dela Pariza, jer će poboljšati kvalitet vazduha, smanjiti količinu zagađenja i doprineti smanjenju uticaja urbanog toplotnog ostrva tokom ekstremnih toplotnih perioda. Na betonskoj fasadi ove zgrade, koju su 1973.  projektovale arhitekte Alfred Favre i Pijer Burk, planira da se postavi na stotine nosača biljaka sa velikim izborom različitog cveća.

Zelene površine generalno čine urbanu sredinu atraktivnijom i pozitivno utiču na stanovništvo gradova, a u Parizu postoji niz uspešnih primera ozelenjavanje fasada stambenih i javnih zgrada. Posebno treba istaći vertikalne bašte francuskog botaničara Patrika Blanke koje krase jedan pariski muzej i fasadu robne kuće BHV Hom, a tu je možda i njegovo najlepše delo – Oaza Abukira iz 2013. godine.

Foto: TOA Architectes et associés

Ograničenja u saobraćaju

Narednih godinu dana, radovi će ostaviti posledice i na normalno funkcionisanje saobraćaja u glavnom gradu Francuske.

Ulica Batinjol je već mesec dana zatvorena za sav automobilski saobraćaj na deonici između ulice Dam i Mariot, a u okolnim ulicama saobraćaj se odvija samo u jednom smeru.

Sadašnji gradonačelnik 12. arondismana Džofri Bulard uverava stanovnike ovog dela Pariza kako će se saobraćaj u potpunosti normalizovati po završetku radova.

Važno je napomenuti da će se održavanje zgrade, kao i zalivanje biljaka, obavljati iz samog objekta, a ne spolja, da bi se izbeglo stvaranje saobraćajnih zastoja, kojih se stanovnici ovog dela Pariza – grada koji je objavio rat automobilima, najviše plaše.

Izvor: Ekovjesnik

Oaza prirode u centru Podgorice – na više od 10 hiljada kvadratnih metara

Foto: Grad Podgorice

Gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, sa saradnicima, otvorio je 23. avgusta i drugu fazu Podgoričkog parka u Ulici Jovana Tomaševića,  na prostoru između Moskovskog mosta i  pešačkog mosta Gazela. Reč je o prirodnom nastavku prve faze koja je nedavno završena i zahvata površinu od mosta Milenijum do Moskovskog mosta.

Foto: Grad Podgorice

Vrednost radova izgradnje druge faze Podgoričkog parka iznosi 49.642 evra, dok ukupna vrednost izgradnje obe faze iznosi 127.391 evra. Park se prostire na više od 10.000 metara kvadratnih, od mosta Milenijum do mosta Gazela.

Zamenica gradonačelnika dr Slađana Vujačić  izrazila je zadovoljstvo što je Podgorički park kao jedna od najlepših parkovskih površina u gradu dobio svoju finalnu formu.

„Ovo je prostor koji je za kratko vreme postao omiljeno mesto za odmor i relaksaciju naših sugrađana i nama je zaista puno srce kad svakog dana i svake večeri ovde vidimo veliki broj naših građana koji koriste sadržaje koji se ovde nalaze i ovo je postalo omiljeno mesto za boravak u prirodi“, naglasila je Vujačić.

Ona je posebnu zahvalnost na kvalitetno odrađenom poslu uputila kolegama iz privrednog društva Zelenilo, ali i ostalim partnerima na ovom projektu.

„Želim da se zahvalim našim kolegama iz privrednog društva Zelenilo na uspešno odrađenom poslu, a način na koji se ova površina već koristi je dokaz da smo zajedno završili jedan odličan posao. Takođe, ovo je prilika da se zahvalim našim prijateljima iz Ministarstva odbrane na jednoj značajnoj donaciji koja je omogućila da formiramo novu parkovsku površinu i privrednom društva Lakolina na donaciji putem koje smo rekonstruisali rasvetu u Ulici Jovana Tomaševića“, istakla je zamenica gradonačelnika.

„Naša poruka građanima je da što više koriste ovaj prostor, da uživaju u njemu i da ga čuvaju pre svega, a naše obećanje je da ćemo već do kraja ove godine dobiti još ovakvih parkovskih površina na nekoliko lokacija u gradu“, zaključila je Vujačić.

U okviru druge faze Podgoričkog parka izvedeni su zemljani radovi, uklanjanje površinskog sloja neplodne zemlje i šuta i nasipanje novog sloja humusne zemlje. Postojeći biljni fond i staze su zadržani, a na ulazu u park od strane Moskovskog mosta napravljen je portun od drvenih greda. Izgrađena je i kolonada sa puzavicama, a prostor je oplemenjen autohtonim vrstama drveća poput smokve, murve i džanja. Posađeno je oko 60  komada drveća i oko 100 metara žive ograde, dok su na slobodnim površinama formirani travnjaci.

Pročitajte još:

Za miran odmor napravljene su dvije klupe modernog dizajna, a ugrađen je i standardni parkovski mobilijar – 12 klupa i 6 korpi za otpatke, izvršena je i ugradnja zaštitno-dekorativne ograde.

U cilju smanjenja utroška vode sa vodovodne mreže na ovoj površini izvršen je iskop bunara, te se kompletna površina Podgoričkog parka navodnjava bunarskom vodom preko sistema za zalivanje.

Izvor: Grad Podgorica

Projekat Eko start

Foto-ilustracija: Unsplash (Harald Arlander)
Foto: Eko start

Organsko voće i povrće i začinsko bilje su poslednjih godina sve traženiji na tržištu, a samim tim povećana je i potreba za njihovom proizvodnjom. Prepoznavši značaj ovog trenda, potencijal zemljišta u svom okruženju, kao i potrebe svojih sugrađana, Udruženje žena „Vukovar” još jednom je na pravi način iskoristilo podršku fondova Evropske unije i realizovalo projekat pomoću kojeg će četrdeset dvoje sugrađana osposobiti za ekološku poljoprivrednu proizvodnju, uzgoj i preradu začinskog bilja.

Udruženje  žena  „Vukovar”  više  od  dvadeset  godina aktivno deluje u okviru svoje lokalne zajednice u nameri da osetljive grupe građana,  kao  što  su  stari  i  nemoćni,  nezaposlene  žene,  žrtve  porodičnog  nasilja  i  pripadnici  nacionalnih manjina, više uključi u društveni razvoj i odlučivanje i doprinese boljem kvalitetu njihovog života. Svoje aktivnosti sprovode realizujući kako nacionalne tako i EU programe  i  projekte,  a  jedan  od  njih,  koji  je  sada  u  toku,  jeste projekat Eko start, sa ciljem da se zainteresovani sugrađani osposobe za proizvodnju organskog voća, povrća, kao i za proizvodnju, uzgoj i preradu začinskog bilja. Kao i mnogi  drugi  projekti  koje  su  do  sada  realizovali,  i  ovaj  je  podržan sredstvima iz fonda EU, čije konkurse Udruženje redovno  prati  i  u  kojima  učestvuje  kad  zaključi  da  mogu  da  se  usklade  sa  potrebama  i  mogućnostima  lokalne  zajednice.

Foto: Eko start

„Svoje  delovanje  naše  udruženje  temelji  na  osluškivanju  stvarnih  potreba  građana  i  ostalih  organizacija  u  zajednici,  a  organizovanjem  i  sprovođenjem  aktivnosti  utičemo  na  informisanje,  edukovanje  i  osnaživanje  marginalizovanih   grupa   društva.   Redovno   pratimo   objave konkursa  i  javljamo  se  za  ona  područja  u  kojima  je  naše  udruženje aktivno. Priprema jednog projekta nije zahtevan posao  ukoliko  su  u  pitanju  projekti  koji  prate  našu  viziju  i  misiju  i  doprinose  ostvarivanju  naših  ciljeva,  ali  i  ciljeva  određenog  konkursa.  Svi  naši  projekti  temelje  se  na  zaštiti  ljudskih  prava,  razvoju  lokalne  zajednice,  poboljšanju  života  starijih  i  nemoćnih  osoba,  kao  i  na  podsticanju  za-pošljavanja osetljivih grupa društva”, kaže Jelena Janković, članica  Udruženja  i  dodaje:  „Da  bi  projekat  privukao  sredstva iz EU fondova i da bi se ostvario, važno je imati ljudske kapacitete  za  njegovu  realizaciju,  partnere  na  projektu,  a  same projektne aktivnosti trebalo bi da budu relevantne u odnosu na ciljnu grupu kojom se projekat bavi. Takođe, važno  je  da  projekat  doprinosi  ostvarivanju  ciljeva  utvrđenih  u relevantnim nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima iz područja određenog konkursa. Prednost je ako projekat ima veću regionalnu pokrivenost.”

Projekat Eko start, koji je započet pre godinu dana, napisan  je  u  saradnji  sa  školom  za  obrazovanje  odraslih,  s  kojim su dogovorili da će u projektu realizovati osposobljavanje za dva programa – ekološki proizvođač povrća, voća i  aromatičnog  bilja  i  proizvođač  i  prerađivač  aromatičnog i  začinskog  bilja.  Grad  Vukovar  ih  je  podržao  ustupivši  im  zemljište za praktičan deo nastave.

„Odaziv polaznika je dobar, što pokazuje da je u poslednje  vreme  interes  za  ekološku  poljoprivredu  porastao  i  da  su  ljudi  počeli  da  paze  šta  jedu,  gde  kupuju  hranu  i  koliko  je ona zaista prirodna”, ističe naša sagovornica i dodaje da su u projekat uključene četrdeset dve osobe, raspoređene u dve jednake grupe za svaki program osposobljavanja, kao i da najveći broj polaznika čine žene srednje životne dobi koje su duže vreme nezaposlene. „Ciljna grupa ovog projekta su nezaposleni,  mladi  i  žene,  a  mi  želimo  da  im  omogućimo  da sticanjem novih znanja i veština postanu konkurentniji na tržištu rada i da damo dobru podlogu onima koji žele da pokrenu sopstveni posao u ekološkoj poljoprivredi”, naglašava Jelena Janković.

Foto: Eko start

Oni koji po završetku obuke žele da se upuste u ovu vrstu  posla,  mogu  da  računaju  na  sredstva  iz  državnih  i  EU  fondova.   „Važnost   ekološke   proizvodnje   u   Hrvatskoj   se   može  videti  u  stalnoj  finansijskoj  podršci  ekološkoj  proizvodnji  putem  dodele  bespovratnih  sredstava  u  sklopu  državne  i  EU  pomoći.  Država  kroz  stalne  finansijske,  ali  i  druge  vidove  podrške,  stimuliše  proizvođače  da  odluče se  bave  ekološkom  proizvodnjom”,  objašnjava  Jelena  Janković  i  dodaje  da  se  razlog  sve  većeg  broja  površina  pod  ekološkom  poljoprivredom  može  pronaći  i  u  ostvarivanju  podrške  za  ekološku  poljoprivredu,  koja  se  finansira  iz  Evropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, u okviru mere 11 – „Ekološki uzgoj”. Osim toga, korisnici koji se bave ekološkom  proizvodnjom  u  većini  konkursa  koji  se  objavljuju  u  Programu  ruralnog  razvoja,  ostvaruju  dodatne  bodove. Na taj način nagrađuju se dodatni uloženi rad i trud.

Ono  što  je  još  više  podstaklo  realizaciju  ovog  projekta  jeste činjenica da je okolina Vukovara pogodna za ekološku proizvodnju  i  obiluje  obradivim  površinama.  Zapravo,  ističe  naša  sagovornica,  cela  Hrvatska  ima  kvalitetno,  ali  nedovoljno  iskorišćeno  zemljište  za  ekološku  poljoprivredu,  zato  što  je  takve  proizvode  teže  uzgajati  i  dosta  su  skuplji  na  tržištu.  Međutim,  potražnja  za  ekološkim  proizvodima  raste, tako da je od 2010. godine zabeleženo povećanje broja ekoloških proizvođača u Hrvatskoj, čemu su svakako doprineli i podsticaji u ekološkoj poljoprivredi.

Program   osposobljavanja   proizvođača   i   prerađivača   aromatičnog  i  začinskog  bilja  sprovodi  se  kroz  dvesta  dva  časa teorije i prakse, a program osposobljavanja ekološkog proizvođača voća, povrća i aromatičnog bilja traje sto pedeset časova. Osim što polaznici dobiju osnovna znanja o bilj-kama, povrću i voću, tehnologiji proizvodnje i obrade, uče i o zaštiti na radu, zaštiti od požara i prvoj pomoći. Obuka još nije završena, trenutno traje praktični deo nastave, a nakon njega će polaznici proći radionice „Od polja  do  stola”  i  „Kako  do  vlastitog  posla  u  poljoprivredi”.  Posle  toga  će  dvadeset  najmotivisanijih  dobiti  pet  časova  karijernog  savetovanja  i  pomoć pri izradi poslovnog plana.

Pored projekta Eko start, Udruženje žena „Vukovar” trenutno sprovodi još  dva  EU  projekta  –  Zaželi  za  Vukovar,  preko  kojeg  su  zaposlili  deset  žena za pomoć u kući starijim osobama i projekat Nova znanja – nove prilike  koji  nudi  mogućnost  besplatnog  osposobljavanja  za  voditelja  izrade  i  sprovođenja projekata iz EU fondova za  nezaposlene  i  dugotrajno  nezaposlene  osobe.  Osim  EU  projekata, Udruženje realizuje i nacionalne projekte kojima žele  da  poboljšaju  kvalitet  života  ljudi  u  svojoj  zajednici  i  obezbede bolju dostupnost socijalnih usluga.

„U  okviru  našeg  udruženja  postoji  i  Klub  osoba  treće  životne  dobi  u  kojem  se  svakodnevno  okuplja  petnaest  do  dvadeset osoba u popodnevnim časovima. Već četvrtu godinu zaredom kontinuirano sprovodimo dnevne aktivnosti za starije osobe, kao što su vežbe uz pomoć fizioterapeutkinje, merenje šećera i pritiska, kulturno-zabavne aktivnosti (kreativne  radionice,  radionice  izrade  prirodne  kozmetike,  čitaonice,  igre  za  poboljšanje  pamćenja  i  slično).  Takođe,  ovlašćeni  smo  da  pružamo  besplatnu  pravnu  pomoć,  imamo SOS  liniju koja radi svakog dana od 8 do 18 sati”, kaže naša sagovornica.

Foto: Eko start

Udruženje  žena  „Vukovar”  sarađuje  sa  sličnim  organizacijama u regionu. Kroz trogodišnji program Osnaživanjem do bolje integracije sprovode deo aktivnosti u ruralnim područjima kako bi doprineli širenju alternativnih socijalnih usluga tamo gde one nisu dostupne, a u tome im pomažu organizacije koje u tim područjima deluju. Osim sa srodnim organizacijama,  dobru  saradnju  imaju  i  sa  lokalnom  samoupravom,  institucijama  i  ustanovama.  Članice  su  Komisije  za  ravnopravnost polova, Županijskog tima za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, Mobilnog tima za suzbijanje trgovine ljudima, Ženske mreže, SOS mreže i mreže PETRA.

Priredila: Tamara Zjačić

Tekst je objavljen u novom broju Magazina Energetskog portala PRIRODNI RESURSI, mart-maj, 2020.

Kako istraživači s Kembridža od sunčeve svetlosti, ugljen-dioksida i vode prave gorivo?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici sa prestižnog engleskog univerziteta Kembridž osmislili su napravu za pretvaranje sunčeve svetlosti, ugljen-dioksida i vode u ugljenično neutralno gorivo. Kako je objašnjeno, inovativni uređaj pobrojane “sastojke” pomoću fotokatalizatora konvertuje u mravlju kiselinu.

Ovaj produkt hemijske reakcije koristi se u prehrani stoke, knastaao insekticid, za uklanjanje kamenca i drugo. Povrh toga, moguća je upotreba mravlje kiseline i kao direktnog izvora energije i u proizvodnji vodonika.

Istraživački tim tvrdi da gorivo nastaje u odsustvu struje i dodatnih komponenti, kao i da je moguće da u budućnosti podignu svoj izum na mnogo viši nivo – odnosno da konstruišu industrijske pogone, poput solarnih elektrana, koji bi od sunčevih zraka i vode pravili čisto gorivo. Njihova saznanja mogla bi da dovedu korak bliže “imitiranju” procesa fotosinteze u biljkama.

Idejni tvorci navode da je neke u nizu prednosti njihovog alternativnog goriva, u odnosu na ranija nastala na sličnom principu, to što ga je lako skladištiti, a mehanizam je značajno manje glomazan.

Površina testnog aparata iznosi oko 20 kvadratnih centimetara i uz trenutne karakteristike ima prostora za njegovo uvećanje na nekoliko kvadratnih metara.

Englezi sada rade na daljoj optimizaciji i unapređenju efikasnosti novog sistema, kako bi se olakšala njegova komercijalizacija. Takođe, proučava se i mogućnost da se, uz različite katalizatore, stvore druga solarna goriva. “Nadamo se da će ova tehnologija utabati put održivoj i praktičnoj proizvodnji solarnih goriva”, kazao je rofesor Ervin Rejsner, jedan od autora izveštaja.

Jelena Kozbašić

Modro oko i jezero Desne, Ušće Neretve i Kuti novi posebni rezervati u Hrvatskoj

Foto: Wikipedia/Martin Brož

Vlada Republike Hrvatske je na sednici održanoj prošle nedelje donela Uredbu o proglašavanju posebnih ornitoloških rezervata „Modro oko i jezero Desne“, „Ušće Neretve“ i „Kuti“.

Foto: Wikipedia/Martin Brož

Navedenom Uredbom novim područjem zaštite proglašava se jezero Kuti, dok se menjaju granice Posebnog ihtiološko-ornitološkog rezervata Ušće Neretve uz proširenje na lagunu Parila, a postojeći Značajni krajolik Modro oko i jezero Desne smanjuje površina i prekategorizira se u posebni rezervat.

Ministar privrede i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić pojasnio je kako su navedena područja predložena za proglašenje kao posebni rezervati mala područja unutar delte s još uvek očuvanim jedinstvenim i reprezentativnim močvarnim staništima i karakterističnim vrstama od velikog značaja za Republiku Hrvatsku, te se proglašavanjem posebnih rezervata prate smernice EU Strategije za biodiverzitet kojom se EU obavezuje do 2030. godine zaštiti 30 odsto svog kopna i mora, te 10 odsto površine zaštićenih kopnenih morskih područja proglasiti kao područja stroge zaštite.

Močvarna područja su od izuzetne važnosti za obnavljanje zaliha podzemnih voda, zadržavanje hranjivih materija i sedimenata, ublažavanje klimatskih promena i, možda najvažnije za stanovnike delte Neretve – pročišćavanje voda i kao zaštita od prodora mora. Očekuje se da će primena i sprovođenje ove kategorije zaštite doprineti poboljšanju stanja ptica močvarica u čitavom području delte, kao i ribljih vrsta koje koriste područje ušća Neretve i lagune Parila.

Cilj je da se privredni prosperitet i razvoj Donje Neretve temelji na održivom korištenju prirodnih dobara uzimajući u obzir očuvanje biodiverziteta tog prostora.

Izvor: Ministarstvo privrede i održivog razvoja Hrvatske

Bugarska i Grčka potpisale sporazum o saradnji u izgradnji terminala za tečni prirodni gas

Foto-ilustracija: Pixabay

Grčka i Bugarska potpisale su sporazum prema kojem će se Bugarska priključiti terminalu tečnog prirodnog gasa (LNG) u severnoj Grčkoj. Projekat, koji uživa snažnu podršku SAD, ima za cilj da poveća energetsku diverzifikaciju u jugoistočnoj Evropi, koja je u velikoj meri zavisna od ruskog prirodnog gasa.

Foto-ilustracija: Pixabay

Grčki premijer Kirijakos Micotakis i njegov bugarski kolega Bojko Borisov prisustvovali su u Atini potpisivanju sporazuma prema kojem će bugarska državna kompanija Bulgartransgas preuzeti 20 odsto udela u grčkoj kompaniji Gastrejd, koja gradi terminal kod grada Alekandropolisa, na severnoj obali Egejskog mora, blizu tromeđe Grčke, Turske i Bugarske.

“Ova velika investicija pomoći će našem krajnjem cilju da pretvorimo našu najistočniju luku u globalno energetsko čvorište. Koristi su i geopolitičke – stvara se nova osovina diverzifikacije ruta prirodnog gasa ne samo za Bugarsku, već i za centralnu Evropu koja više neće imati samo jedan izvor energije”, rekao je grčki premijer Micotakis, prenele su agencije.

Gastrejd oko 17,6 kilometara jugozapadno od Aleksadropolisa gradi plutajuće skladište LNG i postrojenje za regasifikaciju, i taj terminal bi trebalo da postane nezavisni centar za snabdevanje gasom tržišta jugoistočne i centralne Evrope.

Prema najavama grčke kompanije, terminal će imati kapacitet za skladištenje 170.000 kubnih metara gasa, postojenje za regasifikaciju 700.000 normalnih kubnih metara na sat i kapacitet snabdevanja koji će biti veći od 5,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Plutajuće postrojenje će gasovodom dužine 28 kilometara biti povezano sa grčkom nacionalnom mrežom gasovoda, pomoću koje će prirodni gas biti dalje transportovan na tržišta Grčke, Bugarske i zemalja šireg regiona, navedeno je u saopštenju Gastrejda.

Za projekat je obezbeđen budžet od 383 miliona evra, od čega će jedan deo finansirati EU, koja je već dala 50 odsto za izradu studije izvodljivosti. Izgradnja terminala trebalo bi da traje 24 meseca i planirano je da on počne da radi krajem 2022. godine.

Premijer Bugarske Bojko Borisov rekao je prilikom potpisivanja ugovora da je postignuto rešenje koje zadovoljava sve strane, i investitore i partnere i da će preko terminala u region stizati prirodni gas iz svih delova sveta. On je naglasio da će taj projekat, koji se realizuje usred pandemije, pomoći privredama zemalja regiona.

Vlada u Sofiji ranije je saopštila da bi državna kompanija Bulgartransgas trebalo da se obaveže na kupovinu između 300 i 500 miliona kubnih metara gasa iz terminala kod Aleksandropolisa u narednih tri do pet godina.

Bugarska u ovom trenutku svoje godišnje potrebe za prirodnim gasom, koje iznose oko 3 milijarde kubnih metara, uglavnom podmiruje gasom i Rusije. Prošle je godine, međutim, prvi put kupila i veće količine gasa iz Grčke.

Grčka trenutno ima jedan terminal za tečni gas, i to u Revitusi, zapadno od Atine. Kapacitet tog terminala nedavno je povećan na 225.000 kubnih metara.

Izvor: Euractiv.rs, agencije

Uklonjen opasni otpad pronađen u selu Lugavčina kod Smedereva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine je, u saradnji sa nadležnim organima i institucijama, nakon preduzimanja svih zakonom propisanih mera i procedura, 20. i 21. avgusta 2020. godine, uklonilo i zbrinulo oko šest tona opasnog otpada koji je bio nepropisno odložen na lokaciji atara sela Lugavčina kod Smedereva, a prema zahtevu Osnovnog javnog tužilaštva Smederevo.

Ministarstvo zaštite životne sredine, u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Tužilaštvom, odmah po otkrivanju ovog opasnog otpada, započelo je sa aktivnostima u cilju njegovog uklanjanja.

Uklanjanje opasnog otpada u selu Lugavčina kod Smedereva bilo je prioritet za uklanjanje i trajno zbrinjavanje opasnog otpada sa teritorije Republike Srbije u 2020. godini, u skladu sa važećim propisima i procedurama.

Podsećamo da je, nakon otkrivanja nezakonito odloženog opasnog otpada koji je u metalnim buradima pronađen u ataru sela Lugavčina, republički inspektor za zaštitu životne sredine, na osnovu vanrednog inspekcijskog nadzora, izdao rešenje o zakonskoj obavezi da osumnjičeno fizičko lice ukloni opasni otpad, i protiv njega podneo zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

Takođe, republički inspektor za zaštitu životne sredine je protiv navedenog fizičkog lica podneo i prijavu za pokretanje prekršajnog postupka, zbog neizvršenja rešenja.

Izvor: Ministartvo zaštite životne sredine 

Nemačka u septembru emituje prve zelene obveznice za podršku ekoloških projekata

Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačka je najavila da će u septembru emitovati svoje prve “zelene obveznice”, kako bi podržala ekološke projekte. Nemački koncept napravljen je tako da privuče investitore na tržište zelenih obveznica i da se povećaju ulaganja u zeleniju ekonomiju.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačko Ministarstvo finansija je saopštilo 24. avgusta da će do kraja 2020. biti emitovane zelene obveznice u ukupnoj vrednosti od oko 11 miliona evra, a da će prva emisija obveznica sa rokom dospeća od 10 godina biti u septembru, u vrednosti od najmanje četiri milijarde evra.

Berlin je 2019. najavio da će početi da izdaje zelene obveznice u drugoj polovini 2020. u okviru borbe protiv klimatskih promena. Nemačka je obezbedila 54 milijarde evra za period do 2023. godine u okviru klimatskog paketa koji uključuje uvođenje “ugljeničnog poreza” da bi se emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. smanjile za 55 odsto u donosu na nivo iz 1990. godine.

Nemačka parlamentarna državna sekretarka za životnu sredinu Rita Švarcelir-Zuter izjavila je da će zelene obveznice doprineti tim naporima vlade.

“Zelene federalne obveznice predstavljaju jasan podsticaj. Na ovaj način pokazujemo kako zelene ekonomske aktivnosti mogu da budu transparentne i predvidive”, rekla je ona.

Zelene obveznice će biti “obveznice bliznakinje”, emitovane zajedno sa konvencionalnim federalnim obveznicama sa istim rokom dospeća i vrednošću, saopštilo je Ministarstvo finansija.

To znači da će investitori moći da zamene zelene za konvencionalne obveznice i obrnuto, sa ciljem da se tržište zelenih obveznica učini privlačnijim, navodi parlamentarni državni sekretar u Ministarstvu finansija Jerg Kukis.

Nemačka se relativno kasno pridružila trendu izdavanja državnih zelenih obveznica. Poljska je prva zemlja koja je emitovala zelene obveznice 2016, a 2017. godine je to uradila i Francuska, koja je sada vodeća zemlja u izdavanju dužničkih hartija za finansiranje projekata zaštite prirodne sredine.

Zaštita životne sredine je ipak visoko na političkoj agendi Nemačke. Kancelarka Angela Merkel je prošle sedmice razgovarala sa aktivistkinjom Gretom Tunberg i predstavnicima grupe za zaštitu životne sredine “Petkom za budućnost”.

Zelene obveznice su 2019. godine imale ukupnu vrednost od oko 205 milijardi dolara, ali su činile samo 2,85 odsto svetskog tržišta obveznica, prema podacima Evropske centralne banke (ECB). Gotovo polovina zelenih obveznica izdatih 2019. bile su u evrima.

Predsednica ECB Kristin Lagard izjavila je u julu da je zaštita klime najviši prioritet banke. Kada je došla na čelo ECB 2019, Lagard je obećala da će težiti “zelenijoj” monetarnoj politici, povećavajući izglede da bi banka mogla da poveća udeo svojih ekoloških investicija.

Izvor: Euractiv.rs

Šta donosi novi Zakon o bezbednosti saobraćaja za vozače električnih trotineta?

Foto-ilustracija: Pixabay

Na ulicama se sve češće mogu videti električni trotineti čije korišćenje u saobraćaju u Srbiji još uvek nije regulisano zakonom, a bilo je i sudara s drugim vozilima. U Agenciji za bezbednost saobraćaja kažu da se uveliko radi na novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja, kojim će biti uređena i pravila vožnje električnim trotinetima.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pomoćnica direktora Agencije za bezbednost saobraćaja Svetlana Miljuš kaže za Tanjug da se očekuje da će predlog novog zakona Zakonu o bezbednosti saobraćaja biti gotov do kraja ove godine.

Navela je da smo najpribližniji modelu koji se primenjuje u Sloveniji, po kome se električni trotineti ne smeju voziti po kolovozu, već po trotoaru i to brzinom ne većom od brzine hoda što je, dodala je, oko šest kilometara na sat.

Najnoviji slučaj saobraćajne nesreće dogodio se u Nišu kada je dečak (12), koji je vozio električni trotinet, povređen prilikom sudara sa taksi vozilom u pokretu.

“Ne vozite trotinet po kolovozu”

Dok ne bude bio donet novi zakon, iz Agencije apeluju na sve građane da trotinet ne voze po kolovozu, već da koriste biciklističku stazu ili trotoar i da vode računa o učesnicima s kojima dele taj prostor.

“Ukoliko su na trotoaru da se ne kreću brzinom koja je veća od brzine hoda, a to je oko šest kilometara na čas, jer pešaci ne očekuju da se pojavi neko ko se brže kreće od njih. Treba da vode računa i o deci, da se ne zaleću da ih ne bi povredili, jer roditelji slobodnije puste decu da se kreću na trotoaru”, upozorila je Miljuš.

Apelovala je i na roditelje da dete, pre nego što mu kupe trotinet, dobro upoznaju sa rizicima upravljanja trotinetom, pravilima ponašanja i o tome gde i kako treba upravljati tim vozilom, kao i da mu nabave svu zaštitnu opremu.

“U uslovima smanjene vidljivosti preporučujemo da imaju retroreflektujuće prsluke, prednje i zadnje svetlo kao i biciklisti – da urade sve što mogu kako bi i sebe i druge učesnike u saobraćaju učinili bezbednim”, istakla je Miljuš.

Deca do osam godina bez trotineta, do 12 obavezno s kacigom

Govoreći o iskustvima drugih zemalja u kojima je već regulisano pitanje vožnje električnih trotineta, navela je da je Evropsko udruženje saobraćajne policije dostavilo Agenciji za bezbednost saobraćaja predloge ili već usvojenu zakonsku regulativu drugih zemalja kojom je regulisana upotreba trotineta.

U Francuskoj su prethodnim zakonom svi električni dvotočkaši smatrani pešacima, dok će im novim zakonom biti zabranjeno da se kreću trotoarom, već će to moći samo biciklističkom stazom i kolovozom, s tim da će, kada prelaze preko trotoara, morati da siđu sa trotineta i da ga guraju.

“Deca do osam godina neće smeti da koriste trotinet, dok će ona starosti do 12 godina morati obavezno da nose kacigu”, rekla je Miljuš.

Električni trotineti postali su popularni u poslednje dve godine, a posebno, za vreme pandemije koronavirusa, kada je poželjno izbegavati javni prevoz.

Uz to, lako ih je voziti, a pogodni su i za parkiranje, pa se masovno koriste širom sveta, gde predstavljaju i turističku atrakciju.

Ipak, svi koji nameravaju da postanu vlasnici jednog takvog dvotočkaša trebalo bi da razmisle da li im je neophodan ili da bar, zarad lične bezbednosti i zaštite, nose kacigu i drugu zaštitnu opremu tokom vožnje.

Izvor: RTS

Paradoks – 2,5 milijardi evra za razvoj ruralnih područja u EU otišlo u gradove

Foto-ilustracija: Unslash (Elaine Casap)

Nova studija pokazuje da Zajednička poljoprivredna politika Evropske unije nepravedno pogoduje poljoprivrednicima iz bogatijih regiona, velikim zagađivačima i onima s najvećim poljoprivrednim gazdinstvima.

Zajednička poljoprivredna politika Evropske unije u sledećih sedam godina ima sjajan potencijal za doprinos održivom razvoju, ali potrebne su promene koje će pokrenuti taj potencijal. Trenutno ogromna potrošnja ZPP-a ne ide tamo gde je najpotrebnije, a daleko je više podrške potrebno ekološkim i klimatskim praksama. Poljoprivredni stručnjaci i nevladine organizacije odavno upozoravaju da više od jedne trećine proračuna EU-a troši neefikasno i zapravo deluje protiv Evropskog zelenog dogovora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Gabriel Jimenez)

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) vodeća je politika poljoprivrede i najveća pojedinačna proračunska stavka u Europskoj uniji (EU), a poljoprivreda je presudna za postizanje ciljeva održivog razvoja, ali doprinos ZPP-a tome je neizvestan.

Naučni rad Mareja Skauna i saradnika na temelju analize velike količine podataka opravdava ovu kritiku, potvrđujući još jednom brojna naučna istraživanja. Njegov naučni rad jasno pokazuje pristranost i nepravednost isplata u korist poljoprivrednika iz bogatijih regiona, velikih zagađivača i onih s najvećim poljoprivrednim gazdinstvima. Na primer, 28,2 odsto svih direktnih plaćanja poljoprivrednicima koristi samo 2,2 odsto poljoprivrednih gazdinstava.

Stručna analiza raspodele 59,4 milijarde evra plaćanja za ZPP u 2015. godini pokazala je da trenutna potrošnja ZPP-a povećava nejednakost dohotka u poljoprivrednom sektoru, dok se manjim finansiranjem podupiru poljoprivredne i biološki raznolike poljoprivredne regione. Više od 24 milijarde evra direktne isplate ZPP-a za 2015. godine otišle su u regione u kojima su prosečni prihodi na farmama već iznad srednjeg dohotka EU, a 2,5 milijardi evra za ruralni razvoj otišlo je pre svega u gradska područja. Takođe, nedostaju efikasni pokazatelji praćenja učinaka.

„Ova studija još jednom dokazuje ono što smo govorili već godinama: uz to što nanosi štetu biološkoj raznolikosti i klimi, Zajednička poljoprivredna politika povećava nejednakost među poljoprivrednicima. Kako EU može prihvatiti da trećina njenog proračuna podupire moćnu manjinu i nagrađuje zagađivače nauštrb poljoprivrednika koji se brinu za prirodu? Zajednička poljoprivredna politika je razoren sistem koji treba hitno popraviti. Ako se taj problem ne reši, Evropski zeleni dogovor predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen neće biti obećani sjajni uspeh, već katastrofalni promašaj“, objasnio je Arijel Bruner iz organizacije BirdLife.

Za poboljšanje stanja, u novom istraživanju, preporučuje se preusmeravanje i bolje praćenje plaćanja Zajedničke poljoprivredne politike za ostvarenje ciljeva zaštite životne sredine, održivog razvoja i ruralnog razvoja koji su navedeni u novim ciljevima ZPP-a, koji bi podržali Evropski zeleni dogovor i zeleni oporavak od KOVID-19.

Izvor: Ekovjesnik