Home Blog Page 653

Održan prvi u nizu okruglih stolova posvećen bezbednosti saobraćaja u Beogradu

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Grad Beograd

Prvi u nizu okruglih stolova povodom izrade Strategije bezbednosti saobraćaja grada Beograda sa akcionim planovima za period 2021–2025. godine, održan je danas na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu.

U cilju pripreme što kvalitetnijeg dokumenta i uspešne realizacije, planirana je serija okruglih stolova – radionica, u organizaciji Saobraćajnog fakulteta, na kojima će se obrađivati najbitnije teme.

Na ovaj način trebalo bi da se unapredi svest najvažnijih subjekata o obimu problema bezbednosti saobraćaja i mogućnostima smanjivanja stradanja u saobraćaju.

Cilj je, takođe, da se usaglase najvažniji stavovi – posebno oni koji se odnose na sprovođenje mera i aktivnosti koje utiču na sadržaj Strategije bezbednosti saobraćaja grada Beograda, odnosno, akcionih planova za period 2021–2025. godine.

Okrugli stolovi će se održavati četvrtkom na Saobraćajnom fakultetu, a planirano je da budu obrađene teme kao što su bezbednost pešaka, bezbednost motociklista, ponašanje učesnika u saobraćaju, kao i upravljanje bezbednošću saobraćaja u Beogradu.

Prvom okruglom stolu prisustvovali su predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Agencije za bezbednost saobraćaja, opština Obrenovac, Grocka, Lazarevac, Vračar, Savski venac i Čukarica, Gradskog zavoda za javno zdravlje, Saobraćajne policije i Komunalne milicije, Saobraćajno-tehničke škole „Zemun”, Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, Sekretarijata za saobraćaj i „Puteva Beograda”.

Izvor: Grad Beograd

Engleska zabranila upotrebu plastičnih slamčica i štapića za uši

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U Engleskoj je na snagu stupila zabrana upotrebe plastičnih slamčica za jednokratnu upotrebnu, kašičica za mešanje i štapića za uši.

Procenjuje se da stanovništvo ove zemlje godišnje upotrebi 4.7 miliona plastičnih slamčica, 316 miliona kašičica za mešanje i 1.8 milijardi štapića za uši. 

Aktivisti za zaštitu životne sredine pozdravili su ovu odluku, ali nastavljaju zalaganje za dalje zabrane predmete za jednokratnu upotrebu. Predmeti koji su zabranjeni čine samo “delić” plastičnog otpada koji zasipa životnu sredinu.

Nova odluka se ne odnosi na bolnice, barove i restorane u kojim plastične slamčice koriste osobe sa invaliditetom ili u medicinskim uslovima kada su one neophodne.

Nadlaženi ističu da su čvrsto posvećeni borbi protiv ekološkog razaranje prirode zbog upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu.

Velška vlada navela je da razmatra uvođenje slične mere.

Neki nacionalni lanci restorana izbacili su iz upotrebe plastične slamčice i pre stupanja zabrane na snagu.

Ministarstvo zaštite životne sredine Srbije planira uvođenje mera kojima bi se zabranila upotreba plastičnih tanjira, kašika, viljušaka i slamčica.

Milica Radičević

Dodatna sredstva za obnovu objekata uništenih u poplavama 2019. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (ål nik)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije donela je na današnjoj sednici odluku da se, u okviru Državnog programa obnove, opredele dodatna sredstva za infrastrukturu jedinica lokalne samouprave i za objekte javne namene u javnoj svojini u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite oštećenih ili porušenih u poplavama u junu 2019. godine.

Za obnovu oštećenih i porušenih objekata infrastrukture usled poplave i grada u tom periodu, Vlada je obezbedila dodatna sredstva u iznosu od 120 miliona dinara.

Dodatnih 450 miliona dinara obezbeđeno je za saniranje objekata u javnoj svojini u oblasti obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite.

Članovi Vlade doneli su odluku o osnivanju Naučno-obrazovnog centra „Pešter“ u Sjenici u kojem će se sprovoditi analitička istraživanja o klimatološkim promenama na Sjeničko-pešterskoj visoravni, kao i njihovom uticaju na razvoj proizvodnje zdrave hrane, kao jednoj od najperspektivnijih privrednih grana i osnove privrednog razvoja tog kraja.

Ovaj centar osniva se kao višefunkcionalna ustanova, u cilju organizacije obrazovnih i naučnih skupova, seminara i okruglih stolova, letnjih škola i kampova, radionica, kolonija iz oblasti klimatologija i zdrave hrane i njihovog uticaja na razvoj turizma.

U cilju organizacije obrazovnih, istraživačkih, stručnih i naučnih delatnosti na polju geologije i turizma, Vlada Srbije donela je odluku o osnivanju naučno i obrazovno-istraživačkog centra „Milutin Milanković“ u Beloj Crkvi.

Talentovanim učenicima i studentima pružiće se prilika da se suoče sa izazovima koje nemaju prilike da sretnu u običajenom školskom i visokoškolskom obrazovanju i da u izabranom području nauke napreduju i stiču nova znanja, a ujedno razvijaju samostalnost i originalnost u rešavanju problema.

Na sednici je doneta odluka da se sportska nacionalna priznanja dodele rukometašu Nenadu Vučkoviću za osvojenu srebrnu medalju na Evropskom prvenstvu održanom u Beogradu 2012. godine i Brižitki Molnar za osvojenu bronzanu medalju na Svetskom prvenstvu u odbojci održanom u Japanu 2006. godine.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Tradicionalna akcija čišćenja dna Savskog jezera

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Tradicionalna akcija podvodnog čišćenja Savskog jezera, koju organizuje Sekretarijat za zaštitu životne sredine sa Klubom podvodnih aktivnosti „Beograd”, počela je na Adi Ciganliji.

Prema rečima sekretarke za zaštitu životne sredine Ivane Vilotijević, tokom prvog dana akcije izvučeno je pet džakova otpada.

“Sekretarijat za zaštitu životne sredine sa Klubom podvodnih aktivnosti „Beograd” u ovoj akciji učestvuje od 2012. godine.

Ovom akcijom se otklanjaju posledice nesavesnog ponašanja naših sugrađana prema životnoj sredini.

Poslednjih godina svest građana je sve veća. Na početku, kada je sekretarijat počeo da učestvuje u ovoj akciji, ronioci su pronalazili razne vrste otpada, uključujući veš-mašine, kolica za bebe, gume ili tepihe.

Sav otpad koji se nalazi u jezeru jeste naš otpad, jer smo ga sami stvorili. Svi analizirani uzorci pokazuju kvalitet vode drugog stepena, što govori o tome da je voda vrlo čista”, rekla je Vilotijevićeva.

Foto: Grad Beograd

Predsednik Kluba podvodnih aktivnosti „Beograd” Milorad Đukić je istakao da se čišćenje ove godine obavlja nakon završetka sezone, uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine i JP „Ada Ciganlija”.

“Jezero trenutno nije idealno za ronjenje, jer je mutnije zbog kiše, a i trave ima dosta. Iako prilikom čišćenja uglavnom nalazimo ambalažu, važno je istaći da je situacija sve bolja i da je otpada sve manje”, rekao je Đukić.

Sredina jezera je čista i ima obilje živog sveta, objasnio je on i dodao da će današnji zaron trajati sat vremena.

“Roniće četiri para, odnosno osam ronilaca. Ada je naše more i zato je pazimo i čistimo”, zaključio je Đukić.

Izvor: Grad Beograd

Otvoren 46. Međunarodni sajam pčelarstva u parku Tašmajdan

Foto ilustracija: Pexels
Foto: Grad Beograd

Pomoćnik gradonačelnika Andreja Mladenović otvorio je danas 46. Međunarodni sajam pčelarstva koji se, pod pokroviteljstvom Grada Beograda, održava do 4. oktobra u parku Tašmajdan.

Događaju su prisustvovali Milinko Veličković, gradski seketar za privredu, i Slobodan Čumić, predsednik Društva pčelara „Beograd” i organizatora sajma.

Mladenović je istakao da je broj izlagača na nivou prethodnih godina, bez obzira na pandemiju koronavirusa. Ukazao je na to da je reč o sajmu zdravlja, u punom smislu te reči, kao i da će se organizatori, izlagači i posetioci pridržavati svih epidemioloških mera.

Grad Beograd je i tokom ove godine uspeo da obezbedi subvencije poljoprivrednicima i pčelarima na nivou prethodnih godina, istakao je Mladenović i zahvalio Društvu pčelara „Beograd” na donaciji od 150 kilograma meda Predškolskoj ustanovi „Palilula”.

Med je posebno važan najmlađima za njihovo odrastanje. Upravo je sticanje kulture svakodnevnog uzimanja meda i pčelinjih proizvoda izuzetno važno od najranijih dana”, ukazao je Mladenović i najavio istu donaciju kovid-bolnicama u prestonici.

Foto: Grad Beograd

Veličković je istakao da je reč o sajmu meda koji okuplja najbolje pčelare iz Beograda, Srbije i regiona. On je podsetio da je domaći med prepoznatljiv po svom kvalitetu u celoj Evropi.

“Grad Beograd podržava ovakve vrste manifestacija i pčelarima pomaže putem raznih vidova subvencija. Subvencije su počele 2015. godine sa simboličnih dva miliona dinara, dok se danas za pčelarstvo odvaja više od 35 miliona dinara, pre svega za nabavku košnica i opreme za proizvodnju meda“, naveo je resorni sekretar.

On je dodao da je Grad Beograd za poljoprivrednu delatnost opredelio oko 200 miliona dinara za ovu godinu.

S obzirom na pandemiju koronavirusa, ovogodišnji sajam meda se održava u specifičnim uslovima, istakao je Veličković i pozvao sugrađane da koriste pčelinje proizvode radi podizanja imuniteta.

Čumić je precizirao da ove godine na sajmu izlaže 120 proizvođača pčelinjih proizvoda i oko 100 izlagača koji u ponudi imaju pčelinju opremu. Takođe je istakao da zainteresovani mogu da posete manifestaciju tokom celog dana, uz slobodan ulaz i poštovanje epidemioloških mera.

Izvor: Grad Beograd

Da li će “Tesla” nadmašiti proizvođače dizelaša i benzinaca po broju proizvedenih vozila?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jannis Lucas)
Foto-ilustracija: Unsplash (Eudenio Pastoral)

Najveći broj automobila 2017. godine proizvela je kompanija “Tojota”, i to oko 10,5 miliona komada. Zajedno sa drugoplasiranim “Folksvagenom” na tržište je izbacila gotovo 20,8 miliona novih motornih vozila. Plan američkog proizvođača elektromobila “Tesla” o godišnjoj proizvodnji od čak 20 miliona četvorotočkaša zvuči još fascinantnije kada se stavi u komparativnu perspektivu. To je, dakle, tek nešto manje od zbirnog rezultata dva velika i iskusna predstavnika auto-industrije. Povrh svega, i “Tojotina” i “Folksvagenova” ponuda se bazira na dizelašima i benzincima koji su primamljiviji kupcima usled nižih troškova pri kupovini i većeg dometa i mogućnosti “dopune” gorivom.

Kako se onda novajlija i alternativac Ilon Mask, koji se nalazi na čelu “Tesle” usuđuje da pomisli da bi mogao da prestigne ovako ozbiljne konkurente, pogotovo ako uzmemo obzir da je tokom iste godine iz njegovih fabrika izašlo tek nešto više od 100 hiljada automobila? I možda još bitnije, koji je rok za sprovođenje njegovih reči u delo?

Moram da vas razočaram na samom početku – prezentujući “Tesline” planove za sutrašnjicu na prvom Danu baterija, obeleženom 22. septembra u Fremontu (Sjedinjene Američke Države), inovator i preduzetnik Mask u mnogim slučajevima nije precizirao ni vremenski okvir ni budžet – a izneo je i te kako dosta ambicioznih zamisli. Oni koji su nešto bolje upoznati sa likom budućeg kolonizatora Marsa sigurno nisu iznenađeni.

No hajde da vidimo šta (ne)će ostvariti!

Ilon Mask je obećao da će u naredne tri godine vozila na električni pogon postati znatno dostupnija prosečnim potrošačima. Ovo će pre svega biti omogućeno pojeftinjenjem samih baterija. Ukoliko je za verovati njegovim rečima, “Teslini” stručnjaci će unapređenjem ćelija i razvojem odgovarajuće tehnologije sniziti troškove energetskog skladištenja barem duplo. Njihov poduhvat rezultovaće elektromobilom koji će koštati 25 hiljada dolara, ali i mogućnošću prelaženja dužih razdaljina.

Trenutno je Model 3, čija je početna cena 35 hiljada dolara, elektromobil koji je Mask namenio za ljude plićeg džepa – ali su oni, iako plići od baš dubokih, mnogo dublji od onih plitkih. Dodatno, cena Modela 3 ide i iznad 50 hiljada dolara.

Podsetimo se, nekoliko godina ranije, Mask je najavio godišnju proizvodnju od pola miliona elektromobila u 2018. i milion elektromobila u 2020. godini. Prvi je definitivno omašio, a za drugi treba samo da sačekamo kraj godine kako bi “neispunjenje” postalo zvanično.

U međuvremenu, “Tesli” su porasli apetiti, a da li su i kapaciteti za realizaciju?

Jelena Kozbašić

Voda puna amonijačnog i nitritnog azota ubila labudove u Borči

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: EKO-Pančevački rit

Ekološko udruženje Eko-Pančevački rit, posvećeno je očuvanju životne sredine, biljnog i životinjskog sveta, kao i edukaciji dece o istom. Već neko vreme ukazuju na alarmantno stanje kanalske mreže u Pančevačkom ritu (Leva obala Dunava).

Udruženje apluje svakodnevno na velike kompanije da prekinu da svoj otpad, iz delatnosti kojima se bave, ispuštaju direktno u kanale. Među najvećim zagađivačima su:

1. Al Dahra PKB koja direktno iz svojih farmi krava koje se nalaze u naseljima: Besni fok, Vrbovsko, Padinska Skela, Kovilovo, Jabučki i Glogonjski rit, pušta tečni stajnjak u kanalsku mrežu

2. PKB “Vodovod i kanalizacija” kad god pukne cev na relaciji Padinska Skela-Dunav prilikom otklanjanja kvara po nedelju dana preusmere svu otpadnu vodu iz kolektora u kanal Vizelj, a da se ne pominju mali kanali pored mesta pucanja cevi i okolno zemljište

3. Drenik ND d.o.o. po dvadeset četiri sata ispušta svoje otpadne vode iz proizvodnje papirne konfekcije u kanal koji vodi direktno u kanal Kalovito.

Njihovi bankovni računi su sve veći i veći, a naši kanali sve gori i gori, kažu u udruženju.

Upravo ta zagađenja dovela su do uginuće labudova na Jojkić Dunavcu i kanalu Vizelj. U toku protekla dva meseca  uginulo je 17 labudova i veći broja pataka na pomenutom području, a u zadnjih par dan uginula su dva labuda i na Velikom kanalu (Fakultetski kanal) u koji Borča pumpa direktno ubacuje vodu iz Jojkićevog Dunavca. Naše udruženje obavestilo je Zavod za zaštitu prirode i Republičkog inspektora, pa je sredinom septembra JKP “Veterina Beograd” odnela jednog uginulog labuda i patku iz Jojkićevog Dunavca, a potom i dva uginula labuda sa Velikog kanala na obdukciju.

EKO-Pančevački rit

Istim povodom je, po nalogu vodoprivredne inspekcije Gradske uprave, Agencija za zaštitu životne sredine, Ministarstva zaštite životne sredine, izašla na teren i uzorkovala vodu iz kanala sa tri lokacije pošto su rezultati obdukcije uginulih labudova na Veterinarskom fakultetu pokazali da ptice nisu bile otrovane otrovane. Analiza podrazumeva količinu kiseonika u vodi, temperaturu vode, PH vrednosti i elektroprovodljivost vode.

Rezultati analize uzoraka vode su pokazali da je na dve od tri lokacije došlo do promene organoleptičkih svojstava vode, odnosno osnovnih svojstava poput boje i mirisa. Na sve tri lokacije povećana je količina amonijačnog i nitritnog azota, a analize ukazuju da u ovim kanalima nedostaje i kiseonika.

Agencija za zaštitu živote sredine apeluje godinama na poljoprivrednike da se pre upotrebe pesticida obrazuju kako na taj način ne bi ugrožavali svoje okruženje.

“Primetili smo još pre dva meseca da u Jojkićevom dunavcu ne postoji živi svet. Voda u njemu ima neprijatan miris i maltene je crne boje, pa ga izbegavaju i ptice i ribe. Vizelj najviše ugrožavaju farme krava i svinja koje se nalaze u njegovoj neposrednoj blizini pa se iz tih štala i svinjaca tečni stajnjak direktno uliva u kanal. Rešenje ovog problema je čišćenje forlanda, u koji se više od 10 godina, usled pucanja kolektorske cevi, izlivala kanalizacija iz Koteža i Borče. Taj talog koji se nakupio u kanalima je oko metar debljine”,  kaže Zoran Janković, iz Udruženja “Eko-Pančevački rit”.

Udruženje je podnelo prijavu protiv Al Dahra Srbije vodoprivrednoj inspekciji Gradske uprave, u kojem se između ostalog navodi da “kompanija na svom gazdinstvu (štali) ispušta otpadne vode (izmet i mokraću od krava) direktno u kanale kojima upravlja vodoprivredno preduzeće “Srbijavode” sa sedištem u  Beogradu”.

Jovana Canić

Izazov za inovacije: smanjenje zagađenja vazduha u Srbiji i poboljšanje kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo/UNDP

Izloženost zagađenju vazduha ima ozbiljne negativne posledice na ljudsko zdravlje, dužinu i kvalitet života.

Podaci Agencije za zaštitu životne sredine Srbije pokazuju da nivoi zagađenja vazduha premašuju granične vrednosti u većem broju gradova/opština, uključujući: Valjevo, Užice, Smederevo, Beograd, Pančevo, Kosjerić, Kragujevac, Kraljevo, Bor, Novi Sad, Sremsku Mitrovicu, Suboticu.

Deca i mladi su posebno osetljivi na efekte zagađenja vazduha – ono ugrožava njihov razvoj,  fizičko i mentalno zdravlje. S druge strane, smanjenje zagađenja vazduha donosi merljive koristi.

Da bi doprineo poboljšanju kvaliteta vazduha koji svi udišemo, UNDP Srbija, u saradnji sa UNICEF-om i SZO, poziva pravna lica da predlože inovativne načine proizvodnje ili nabavke inovativnih proizvoda, tehnoloških rešenja i novih lanaca vrednosti vezanih za sledeće kategorije:

1. Individualna ložišta unapređena u smislu smanjene emisije zagađujućih materija, efikasnijeg korišćenja energenata, multifuncionalnosti, itd;

2. Uređaji, softveri ili metode za praćenje kvaliteta vazduha, obradu i distribuciju podataka;

3. Izuzetno inovativni i efikasni Uređaji za prečišćavanje vazduha (individualno ili kolektivno);

4. Oprema ili unapređeni procesi koji doprinose smanjenju zagađenja vazduha u sledećim sektorima: saobraćaj, poljoprivreda, industrija, komunalne delatnosti (komunalna higijena javnih prostora, upravljanje otpadom itd.);

5. Rešenja usredsređena na ublažavanje/smanjenje uticaja zagađenja vazduha na decu. Ova kategorija prihvata i individualne prijave i posebno je namenjena mladima, studentima i privatnom sektoru. Rešenja predložena u ovoj kategoriji (br. 5) moraju biti usklađena sa principima digitalnog razvoja (https://digitalprinciples.org) koje je usvojio UNICEF, uključujući principe otvorenog koda (ovo se ne odnosi na ostale kategorije br. 1-4) .

Rokovi i formular za prijavu, kao i nagrade, naći ćete OVDE.

Izvor: UNDP

Francuska zabranjuje upotrebu divljih životinja u cirkusima

Foto Ilustracija: Pixabay
Foto-Ilustracija: Pixabay

Francuska ministarka zaštite životne sredine Barbara Pompili najavila je da će ova zemlja uvesti zabranu upotrebe divljih životinja u putujućim cirkusima, držanje delfina i kitova ubica u zatočeništvu u morskim parkovima i uzgajanje nerca na farmama krzna.

Ona je najavila da medvedi, tigrovi, lavovi, slonovi i druge divlje životinje neće biti dozvoljeni u putujućim cirkusima u narednim godinama. Dok tri francuska morska parka više neće moći da dovode, niti da odgajaju delfine i kitove ubice i to odmah stupa na snagu.

Kako je istakla vreme da odmah otvorimo novu eru u našem odnosu sa životinjama, jer je njihova dobrobit prioritet.

U narednih pet godina biće zaustavljen uzgoj životinja zbog proizvodnje krzna.

Francuska vlada spremiće finansijsku pomoć za ljude koji rade u cirkusima i morskim parkovima.

Izvor: AP

Ljudi su za samo 13 godina uništili ekosistem veličine Meksika

Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Dalleau)
Foto Ilustracija: Pixabay

U periodu između 2000. i 2013. godine izgubljeno je područje netaknutih ekosistema veličine Meksika. Istraživači objašnjavaju da ovo ima ozbiljne posledice po globalni biodiverzitet i na ljude koji se oslanjaju na prirodne resurse.

“Očekivali smo da će biti visokog nivoa netaknutog ekosistema i gubitka divljine, ali rezultati su bili šokantni” kaže Bruk Vilijams sa Univerziteta u Kvinslendu.

 “Otkrili smo da je velika površina, skoro dva miliona kvadratnih kilometara, izgubljena za samo 13 godina, o čemu je zastrašujuće razmišljati. Naša otkrića pokazuju da se ljudski pritisak sve više širi i u poslednja ekološka netaknuta i divlja područja” dodaje Vilijams.

Istraživači su otkrili da 58,4 procenata kopnenih ekosistema bilo pod “umerenim ili intenzivnim” pritiskom ljudske aktivnosti, dok je samo 41,6 procenata ekosistema bilo netaknuto, a da je svega 25 procenata ekosistema još uvek prava divljina.

Izgubljenih 1,9 miliona kvadratnih kilometara uglavnom su bili tropski i suptropski travnjaci u Aziji, Južnoj Americi i Africi, ističe Družtvo za zaštitu divljih životinja (VCS), koje je učestovalo u istraživanju. I kišne šume jugoistočne Azije pretrpele su značajnu štetu.

Međunarodni tim od 17 stručnjaka koristio je satelitske snimke za procenu uticaja na kopneni ekosistem i za praćenje njegove promene od 2000. Do 2013. godine. 

“Podaci ne lažu. Čovečanstvo nastavlja da smanjuje količinu zemljišta koja je potrebna drugim vrstama da bi preživele. Moramo zaštititi preostale ekosisteme, kako bismo sprečili klimatske promene“, rekao je istraživač Džejms Vatson

Studija UN-a koja je objavljena prošle nedelje otkriva da svetske vlade nisu postigle nijedan od 20 ciljeva koje su postavile za očuvanje biodiverziteta do 2020. Dok drugo istraživanje objavljeno ovog meseca pokazuje da je populacija divljih životinja u poslednjih 50 godina u proseku opala za 68 odsto.

Izvor: weforum

Konkurs za istraživačke radove o problemima očuvanja Skadarskog jezera

Foto-ilustracija: Unsplash (Oleg Gratilo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchno)

Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) raspisuje konkurs za novinarske radove, odnosno pruža jednokratnu novčanu podršku za novinare/novinarke koji bi se posvetili istraživanju problematike zaštite prirode, sa posebnim akcentom na probleme očuvanja nacionalnog parka Skadarsko jezero.

U okviru ovog poziva moguće je podržati dve istraživačke priče, odnosno istraživački rad dva novinara/ke. Zadatak odabranih novinara je da napišu istraživačku priču u formi od jednog članka ili video priloga koji se bave izveštavanjem o problemu u oblasti zaštite Skadarskog jezera. Koncept istraživanja i forma izveštavanja nisu unapred zadani, a novinari imaju mogućnost biti slobodni i kreativni u osmišljavanju istraživanja. Na raspolaganju će im biti CZIP resursi, literatura i mogućnost korišćenja konsultacija i savetovanja sa stručnim osobama u oblasti zaštite prirode.

Jednokratna bruto podrška u iznosi od 450 evra po priči koja pokriva sve vrste troškova vezane uz istraživački rad, a prema potrebama kandidata može biti iskorišćena za troškove putovanja, vremena provedenog za istraživanje ili opremu.

Rok za prijave je 15. oktobar, a rok za predaju priča je 20. novembar.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: CZIP

Električni Bugati od 20 miliona evra “juri” 400 kilometara na sat

Foto-ilustracija: Unsplash (Franck V.)

Proizvođač najekskluzivnijih sportskih automobila na svetu Bugati planira da predstavi trkački automobil na električni pogon. Ovo vozilo, sa cenom iznad 20 miliona evra, biće najskuplje na svetu.

Najradikalnije dizajniran automobil današnjice već za nekoliko meseci će postati realnost. Električni “Bugati Vižn le Mans” će poslužiti kao pokazni primer tehnologije budućnosti, kažu stručnjaci i preteča luksuza u svetu.

Skoro svi testovi govore da će biti i najbrži – dostizaće brzinu veću od 400 km na čas.

“Želimo da se prilagodimo budućnosti, pogon od 18 cilindara više nije u modi, elektromotori brže ubrzavaju i imaju veću iskorišćenost. Naravno, sve to prati luksuz i cena”, rekao je Mate Rimac.

Pre samo nedelju dana luksuznu marku “WV” korporacije Bugati preuzeo je hrvatski proizvođač automobila Mate Rimac. 

Detalji tog dogovora nisu poznati, ali očigledno je grupaciji “WV” bitno da tehnlogiju koju Rimac poseduje ugradi i u svoje ostale modele.

“Razvoj od nule mnogo košta, mnogo je bolje udruživanje nego raditi sve iz početka. Rimac nam je dao ono što nam je potrebno u budućnosti”, ističu u Bugatiju.

Jedina dilema ostaje kada će ovaj automobil biti u prodaji i da li će stvarno biti testiran na jednoj od najtežih trka izdržljivosti. Po dizajnu, kažu stručnjaci, ovo je i najlepši ikada izrađeni auto.

Izvor: RTS

Pomoć DFC-a poljoprivrednicima u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pexels

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović izjavio je danas da to ministarstvo još od januara sarađuje sa američkom Međunarodnom razvojnom finansijskom korporacijom (DFC), pri čemu garancijska šema pomoći poljoprivrednicima vredi 60 miliona dolara.

Nedimović je objasnio da je 20 miliona dolara već otišlo kroz kreditnu podršku, preko tri banke, dodajući da je suština da za obezbeđenje investicije poljoprivrednog proizvođača DFC i država daju 60 odsto, a poljoprivrednik preostalih 40.

To je, kako je ocenio, posebno važno jer se poljoprivrednici, upravo zato što ne žele da daju nešto svoje kao sredstvo obezbeđenja kredita, ređe i odlučuju na investicije.

Prema njegovim rečima, DFC-u su ponuđene tri stvari iz oblasti poljoprivrede, od kojih je prva u vezi sa startapovoma za mlade koji prvi put ulaze u ovakvu proizvodnju, druga je žensko preduzetništvo, a treća je prehrambena industrija, odnosno veliki proizvođači koji nisu obuhvaćeni IPARD-om i državnim programima pomoći.

Prva linija se, kako je rekao, odnosi na poljoprivrednike do približno 40 godina, kojima bi se kroz grantove pomoglo pri odlasku na selo i ulasku u poljoprivrednu proizvodnju.

Prema njegovim rečima, drugim programom, koji se bavi ženskim preduzetništvom, pomagala bi se proizvodnja karakteristična za seoska domaćinstva, gde su žene nosioci proizvodnje.

Trećim programom bi se pružila pomoć našem voćarstvu, povrtarstvu, preradi kukuruza i pšenice, kao sektorima koji nam sada nedostaju, rekao je ministar i dodao da prve garancijske šeme treba očekivati u narednih mesec, dva dana.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Zajedničkom saradnjom do smanjenja zagađenja životne sredine

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan učestvuje u radu neformalnog sastanka ministara zaštite životne sredine zemalja članica EU posvećenog globalnoj politici biodiverziteta u kontekstu pandemije i doprinosu Evrope u ostvarivanju globalnih klimatskih ciljeva, koji se održava od 30. septembra do 1. oktobra u Berlinu.

Stopa smanjenja biodiverziteta u svetu jedan je od ključnih pokazatelja stanja u kome se nalazi naša planeta, a mera ugroženosti prirodnih resursa i smanjenja ekosistemskih usluga neposredno utiče na uslove života ljudi i njihovo zdravlje, konstatovano je na prvoj sesiji na konferenciji na temu „Covid-19 i globalna politika biodiverziteta“.

Trivan je obraćajući se učesnicima skupa ukazao na veliki značaj doslednog ostvarivanja usvojenih ciljeva o očuvanju biodiverziteta, uprkos nerazumnom ponašanju ljudi koje vodi ka potpunoj degradaciji sveta kojeg danas poznajemo.

Bolje razumevanje povezanosti očuvanih ekosistema i dobrobiti ljudi, doprineće ne samo smanjenju rizika od budućih pandemija, već i ostvarenju ciljeva globalne politike biodiverziteta, istakao je Trivan.

On je naglasio da je upravo kriza izazvana pandemijom koronavirusa pokazala da se jedino zajedničkom saradnjom dolazi do rešenja za smanjenje zagađenja životne sredine i devastacije ekosistema.

Prema njegovim rečima, Balkan je jedno od najbogatijih područja biodiverziteta i zajedničke inicijative u borbi protiv klimatskih promena i smanjenju zagađenja kao što je pošumljavanje, potvrda su značaja ekologije koja ne poznaje granice.

Srbija kao jedan od svetskih centara biodiverziteta ostaje posvećena naporima da se svet ujedini u borbi za opstanak živog sveta, rekao je ministar zaštite životne sredine i dodao da su upravo inicijative Srbije za povećanje površina pod šumama širom regiona podržane kao dobar put ka ostvarenju klimatskih ciljeva u najširim okvirima.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Jednako značajan zadatak kome je Evropa u potpunosti posvećena je smanjenje klimatskih promena i ublažavanje njihovih posledica, zbog čega je druga sesija na konferenciji protekla u diskusiji o proceni uticaja o povišavanju klimatskog cilja EU do 2030. godine i doprinosu Evrope sprovođenju Pariskog sporazuma o klimi.

Ova razmatranja na sesiji i procene o mogućem doprinosu Evrope dostizanju ciljeva iz Pariskog sporazuma značajni su i kao smernice za dalje odluke i reforme u budućnosti.

Ostvarujući postavljene ciljeve do 2020. godine, EU planira da smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine, kao i da do 2050. godine postane klimatski neutralan kontinent.

Trivan je učestvujući u diskusiji ukazao na doprinos Srbije ovom procesu, kako u međunarodnim okvirima, tako i na nacionalnom planu.

On je istakao da je pored izrade zakonskih okvira i ključnih dokumenata – Zakona o klimatskim promenama, Nacionalne strategije niskougljeničnog razvoja sa Akcionim planom, Srbija izradila i izveštaje prema Okvirnoj konvenciji UN o promeni klime (UNFCCC) – prvi nacrt revidiranog Nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC), nacrt Drugog dvogodišnjeg ažuriranog izveštaja prema UNFCCC, a u toku su aktivnosti na izradi Trećeg nacionalnog izveštaja prema UNFCCC.

Veoma aktivnu ulogu Srbije u ovom procesu, kako je istakao ministar, potvrđuje izbor naše zemlje za jednu od potpredsednica predstojeće 26. konferencije država članica Okvirne konvencije UN o promeni klime (COP26) koja će biti održana novembra 2021. godine u Glazgovu.

Nakon plenarne sesije, na marginama skupa, Trivan je imao više značajnih susreta sa zvaničnicima zemalja učesnica.

Između ostalih, Trivan je razgovarao sa saveznom ministarkom za životnu sredinu, zaštitu prirode i nuklearnu bezbednost SR Nemačke Svenjom Šulce, ministrom životne sredine, kopna i mora Republike Italije Serđom Kostom, ministrom privrede i održivog razvoja Republike Hrvatske Tomislavom Ćorićem, ministrom zaštite životne sredine i prostornog planiranja Severne Makedonije Naserom Nuredinijem, kao i ministrom za životnu sredinu i urbanizam Republike Turske Muratom Kurumom.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U susretu sa Šulce, naglašena su najaktuelnija pitanja u unapređenju životne sredine, i konstatovan značaj zajedničke saradnje kao i realizacije budućih ekoloških projekata za postizanje evropskih ekoloških i klimatskih ciljeva.

Na bilateralnom sastanaku sa ministrom iz Turske razgovarano je o konkretnim projektima u oblasti zaštite životne sredine.

Trivan je tom prilikom istakao da je dobra saradnja dvaju ministarstava zaštite životne sredine rezultat odličnih odnosa između naše dve zemlje, i ukazao da ona ujedno predstavlja uspešnu osnovu za dalje unapređenje i konkretizaciju zajedničkih aktivnosti u ovoj oblasti.

U razgovoru je dogovorena razmena poseta na ekspertskom nivou, kada će biti utvrđene potrebe i prioriteti za dalju saradnju.

Neformalni sastanak ministara zaštite životne sredine Evropske unije organizovan je u skladu sa merama protiv aktuelne pandemije, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Izvor: Ministarstvo zađtite životne sredine

Završen I Festival WEEP EFFECT 2020

Foto: Promo

Prvi Festival WEP EFFECT 2020 sa temom “Edukacija o vodi – održiva komunikacija sa javnošću” održan je u onlajn formatu uz učešće predstavnika komunalnih preduzeća, organizacija i institucija iz sedam država.

U novim izmenjenim uslovima, takoreći u potpuno novoj stvarnosti, svi kojima su živa komunikacija i susreti sa ljudima nasušna potreba, i deo posla, nastoje da nađu nova rešenja i modele ponašanja. Kriza izazvana koronavirusom najpre nas je dovela do promene u načinu rada – kreiranju novih projektnih aktivnosti. Naše radionice Vodne stanice u školskim dvorištima u prošloj školskoj godini bile se odložene do daljnjeg i još uvek se ne nazire nalaženje mogućih termina. Sve ozbiljnije se pripremamo za onlajn edukaciju učitelja, a zatim i nastavak onlajn edukacije dece. Počinjemo novi projekat međugeneracijske saradnje „Pranje ruku čuva tvoje zdravlje“ namenjen povezivanju dece iz škola sa stanarima staračkih domova.

Foto: WEP EFFECT 2020

Kada smo prošle godine uspešno realizovali Petu međunarodnu konferenciju pod nazivom „Voda za sutra“ nismo ni slutili šta nas čeka u realizaciji novog događaja koji smo tada planirali. Želeći da napravimo promenu i učinimo iskorak, nakon pet konferencija, počeli smo planiranje Prvog međunarodnog festivala WEP EFFECT 2020. Planiran za maj, u sklopu Evropske nedelje održivog razvoja, odložen je za septembar kada i program ESDW-a. Nadajući se da ćemo se sa učesnicima sresti uživo u Rogaškoj Slatini ipak smo bili prinuđeni da 25. i 26. septembra 2020. godine održimo i Festival WEP EFFECT u onlajn varijanti. Prvi međunarodni Festival WEP EFFECT 2020 organizovan je pod pokroviteljstvom predsednika Republike Slovenije ,Boruta Pahora.

Uprkos okolnostima, odaziv učesnika i prijavljenih edukativnih materijala je bio zadovoljavajući. Glavna tema festivala “Edukacija o vodi – održiva komunikacija s javnošću” u takmičarski deo programa privukla je komunalna preduzeća za vodosnabdevanje, kanalizaciju i preradu otpadnih voda. Međunarodni žiri od šest članova ocenjivao je radove u četiri kategorije: štampani materijali, video materijali, edukativna aplikacija ili veb stranica, scenski prikaz ili objekat. Na Festivalu je tokom prvog dana predstavljeno šest radova.

Prvo nagrađeni edukativni materijal Festivala je brošura Ržanskog vodovoda iz Kopra. Na osnovu raspisanih kriterijuma, brošura sa kojom je Ržanski vodovod iz Kopra konkurisao zadovoljila je kao kvalitetno urađen materijal sa jasnom porukom kako za odrasle tako i za decu. Jednako je primenljiv za informisanje stanovništva kao i za edukaciju dece u školama. Estetski kriterijumi i dizajn uz jezičku korektnost su takođe zadovoljeni. Pored toga što je osmišljen za potrebe korporativnog predstavljanja, ima i opšte edukativni karakter pa tako privlači ciljnu grupu svih kategorija.

Foto: WEP EFFECT 2020

U kategoriji video materijala bilo je najviše prijava. Nagrađen je animirani film Komunale d.o.o Sevnice, „Ulje na neki drugi način“ koji je nastao kao deo istoimenog projekta Evropske unije u kojem su pored Komunale iz Sevnica učestvovale Komunale iz Krškog, Radeča i Brežica, kao i opština Sevnica. Film je imao za cilj da ukaže na pravilan odnos prema otpadnom jestivom ulju i time istakne efekat na očuvanje voda. Otpadne vode zagađene jestivim uljem su mnogo zahtevnije za pročišćavanje – 1 litar otpadnog ulja zagadi 1 milion litara vode.

Foto: WEP EFFECT 2020

Za najbolju komunikaciju sa lokalnim stanovništvom u svojoj distributivnoj mreži, pokazanu u dokumentarnom filmu „Riječka voda“, priznanje je poneo KD “Vodovod i kanalizacija” Rijeka. Najbolji korporativni film je predstavila Komunala d.o.o. Kranj, dok je Kostak d.d. Krško dobio priznanje za najbolji materijal namenjen ciljnoj grupi školske dece – film “Varujmovodo” snimljen u formi kviza. Pored nagrade I Festivala WEP EFFECT 2020 za brošuru, Ržanski vodovod Koper odneo je i priznanje za film koji je nastao kao odgovor na aktuelnu situaciju sa koronavirusom, sa maskotom Kapkom u glavnoj ulozi. Svi su imali priliku da svoje materijale obralože u toku prvog dana Festivala. Bez obzira što nisu direktno učestvovali na Festivalu, podršku su dale Hrvatske vode i IAWD.

Uvodna obraćanja i zaključke oba dana dao je prof. dr. Jože Lipnik, predsednik Oragnizacionog odbora Festivala WEP EFFECT, dok je prvog dana učesnike putem video linka pozdravio i župan opštine Rogaška Slatina magistar Branko Kidrič. Pored prezentacija predstavnika komunalnih preduzeća bilo je i stručnih prezentacija. Na temu vode i EU direktiva o vodi govorila je Ljudmila Novak, poslanica Republike Slovenije u EU parlamentu za životnu sredinu, zdravlje i bezbednost hrane. Dr. Mitja Bricelj, iz Ministarstva za zaštitu životne sredine i prostor Republike Slovenije, govorio je o ulozi mladih i projekata za mlade na temu vode u Sloveniji i regionu, sa posebnim osvrtom na Savski region – Sava izvire u Sloveniji i svojim tokom spaja 4 države regiona Balkana. Prof. dr Samjuel Ejplbaum sa Beh Gurion univerziteta u Izraelu govoro je o značaju edukacije mladih, od najranijeg uzrasta, na temu vode sa aspekta pravilnog upravljanja vodnim resursima i činjenicom da je čovek glavni uzrok smanjenja količine čiste pijaće vode, iako vode ima u prirodi ima dostupne u različitim oblicima. Prof. dr Mihal Jožef Toman upozorio je na opasanosti zagađenja vode koje mi svakodnevnim navikama izazivamo, a koje su teško otklonive. Skrenuo je pažnju da su neophodni programi edukacije dece i da se to mora rešavati sistemski na nivou države. Popodnevna sesija bila je posvećena EU projektima koji su fokusirani na temu vode i edukaciju dece i mladih. Tanja Bordon iz Slovenije predstavila je nedavno završen projekt “Vodna škola” iz Erasmus + programa, Mihaela Hanzlova iz Češke Republike predstavila je radnu svesku iz projekta “Vodni agent V003” finasiranog iz Višegradskog fonda, a Aniko Horvath iz Mađarske govorila je o projektu “Wat.Edu” koji se trenutno realizuje iz Erasmus+ programa i u kome je i Vodna agencija jedan od osam partnera.

Foto: WEP EFFECT 2020

Drugog dana Festivala WEP EFFECT 2020 predstavili smo projekt “Vodni agent” prezentacijama stručne saradnice Društva vodna agencija dr Tatjane Kikec, sa posebnim osvrtom na značaj projekta “Vodni agent” u situaciji koronavirus krize. Projekt “Vodni agent” u osnovi ima za cilj da decu što više približi slavini i pijaćoj vodi, a svoje aktivnosti u školi, na veoma slikovit i živopisan način, predstavila je učiteljica Mojca Gerželj Štembergar iz Osnovne škole “Srečko Kosovel” iz Sežane. Učiteljica Sanja Mojić, iz Osnovne škole “Žarko Zrenjanin” u Novom Sadu, pokazala je široku paletu aktivnosti na temu vode u školskim predmetima koje je sprovodila sa učenicima u projektu “Vodni agent” i sve to ilustrovala veoma zanimljivim video prilozima. Još jednom je predstvaljen projekt “Vodna škola” sa aspekta primene u školama. Na kraju je predstavljen pilot projekat „Pranje ruku štiti zdravlje” koji je Društvo vodna agencija započelo u saradnji sa Kostak d.d. iz Krškog u domu za stara lica u Krškom o čemu je govorila Špela Arh Marinčič. Rekapitulaciju oba dana Festivala dala je prezentacijom “Vodni agent – edukativni program kao sredstvo komunikacije program” menadžerka projekta Majda Adlešić.

Prvi onlajn Festival WEP EFFECT 2020 završen je sa zaključkom da je odnos prema vodi ključni element edukacije dece i mladih. Pristup edukaciji mora biti sistemski regulisan, a moraju ga sprovoditi svi – od škola i roditelja preko javnokomunalnih preduzeća i kompanija do visoko obrazovnih institucija. Svesni trenutka u kome je realizovan Festival sa zadovoljstvom smo najavili II Festival WEP EFFECT 2021, verujući u promenu ponašanja ljudi prema prirodi i vodi kao neophodnom preduslovu opstanka civilizacije.

Izvor: Vodna Agencija

Zlatibor – prvo naše turističko mesto na evropskoj mapi punjača

Foto: Wikimedia/Tsnena
Foto: South.rs

Vlasnici električnih vozila u Srbiji, pa i iz cele Evrope, uskoro će moći da se služe jednom pogodnošću kada budu želeli da napune svoje četvorotočkaše na Zlatiboru – a prvi koji će se pohvaliti svojim mestom na mapi nove aplikacije charge&GO su “pametni” (smart) apartmani koji niču na ovoj našoj pitomoj planini.

Svi putnici namernici će uz pomoć integrisanog punjača Smart Wallbox moći da koriste apartmane kao usputnu stanicu na svom putu i napune svoje vozilo.

Ovaj elektropunjač snage 22 KW, čije je proizvođač Schneider Electric, predstavlja deo sveobuhvatnog rešenja za pametnu kuću na Zlatiboru, pa ga je moguće integrisati sa elektrosistemom u domu, a biće integrisan i u prvu regionalnu digitalnu platformu za korišćenje mesta punjenja elektrovozila charge&GO.

Foto: South.rs

Važno je istaći da je ova platforma charge&GO, sa mobilnom aplikacijom i mrežom punjača, osmišljena kako bi se održao korak sa vremenom u kom se očekuje da sve više ljudi kupuju električne automobile. Vlasnici elektromobila dobiće zahvaljujući uslugama na platformi charge&GO jednostavnu i brzu uslugu korišćenja mesta za punjenja električnog vozila.

Dostupni punjači u okviru mreže charge&GO, kao i hiljade punjača širom Evrope koji su deo partnerske mreže, vidljivi su na mapi u aplikaciji i platformi gde vozač elektromobila može vrlo lako pronaći, odabrati i rezervisati period kada mu najviše odgovara da koristi mesto za punjenje.

Zahvaljujući platformi charge&GO, pored svih benefita, objekat na Zlatiboru postaje vidljiv i na evropskoj mapi električnih punjača.

Ono što još izdvaja apartmane na Zlatiboru od drugih objekata je što su se tokom njihove izgradnje koristili materijali koji doprinose manjoj potrošnji električne energije. Iako cena energenata raste iz godine u godinu, ukoliko se odlučite da investirate u jedan ovakav objekat vrlo brzo ćete biti dvostruko nagrađeni – kroz podizanje ekološke svesti i ne manje važno – kroz manji račun za električnu energiju.

Foto: South.rs

Kompanija “South Balkan Investment” u naredna tri meseca završiće izgradnju apartmana i stanari će moći da se usele u prve pametne” apartmane u ovom delu naše zemlje .

Moderan objekat u centru Zlatibora, okružen borovom šumom, koji je dizajnerski i arhitektonski uređen u stilu modernih zimskih objekata, zauzeće površinu od 2.000 kvadratnih metara i u njemu će se naći 40 pametnih apartmana sa spa centrom. Površina apartmana se kreće od 26 do 51 kvadratnog metra, a svi su opremljeni najsavremenijim uređajima.

Šta tačno od sadržaja nude ovi apartmani? Od podešavanja rasvete do bezbednosti doma. Sve možete da uradite putem aplikacije na mobilnom telefonu. Ne, nije reč o sceni iz filma naučne fantastike – pametna budućnost je stigla!

Kupci apartmana mogu sa bilo koje lokacije da “upravljaju” apartmanom, u smislu uključivanja struje, vode, grejanja, pa i robot-usisivača, čime se postiže ekonomičnost i smanjuju troškovi održavanja.

Foto: South.rs

Pametni apartmani garantuju komforan i bezbrižan odmor za celu porodicu, jer iako zaboravite da isključite svetlo, to sada možete uraditi uz pomoć jednog klika gde god se našli u tom trenutku.

Kupovinom pametnog apartmana štitite životnu sredinu i racionalnije koristite izvore energije, a troškovi održavanja apartmana dugoročno su smanjeni.

Vaša kuća misli za vas i menja vaše navike u vezi sa stanovanjem, a uz to prirodni ambijent garantuje potpuno opuštanje – vraćanje prirodi je i glavna težnja savremenog čoveka, zar ne?

Pametni apartmani na Zlatiboru predstavljaju samo uvod u projekte koje će “South Balkan Investment” realizovati u budućnosti.

Jovana Canić