Home Blog Page 63

Testirano uklanjanje ostataka lekova iz otpadnih voda

Foto-ilustracija: Unsplash (patrick-federi)

Tokom protekle dve i po godine, Nemačka je testirala istraživački projekat uklanjanja ostataka lekova iz otpadnih voda na kojem su radili Univerzitetski medicinski centar Hamburg-Eppendorf (UKE), Hamburg Wasser i Visoka škola primenjenih nauka (HAW).

Projekat je ispitivao efikasnost različitih metoda prečišćavanja za uklanjanje ostataka lekova, bakterija i drugih mikrozagađivača iz bolničkih otpadnih voda. Testirane su biološke faze prečišćavanja, kao i napredni tehnički postupci poput tretmana aktivnim ugljem (adsorpcija) i membranske filtracije, koji su naučno analizirani i ocenjeni.

Istraživanja su sprovedena u posebno uspostavljenom istraživačkom postrojenju na području Univerzitetskog medicinskog centra Hamburg-Eppendorf, koje je odabrano zbog veće koncentracije supstanci poput ostataka lekova u bolničkim otpadnim vodama.

„Budući da multirezistentne bakterije iz ljudskog i životinjskog otpada takođe dospevaju u postrojenja za prečišćavanje putem kanalizacije, njihovo efikasno uklanjanje predstavlja izazov za budućnost. Time se može smanjiti prisustvo rezistentnih bakterija i gena otpornosti u površinskim vodama, kao i mogućnost njihovog (ponovnog) ulaska u lanac ishrane, čime se usporava širenje. U okviru zajedničkog projekta, kvantifikovana je i prisutnost otpornih bakterija i dobijeni su važni uvidi u efikasnost različitih principa tretmana otpadnih voda”, rekao je Johan Ka Em Knobloh, šef bolničke higijene UKE-a.

Pročitajte još:

Iz preduzeća Hamburg Wasser, koje upravlja najvećim komunalnim postrojenjem za prečišćavanje u Nemačkoj , ističu da se ovo investiranje mora pokazati kao dugoročno korisno.

„Istraživački projekat dao je važne uvide u dodatne korake čišćenja koje naše postrojenje može da ponudi. Istovremeno je pokazao koliko je važna napredna odgovornost proizvođača. Mnogi mikrozagađivači se mogu ukloniti samo uz veće napore i troškove, što pogoršava bilans emisije gasova sa efektom staklene bašte. Da bismo stvorili održiva rešenja, proizvođači moraju da učine više na njihovom smanjenju već na izvoru”, kaže Kim Augustin iz kompanije Hambur Wasser.

Rezultati istraživanja će se koristiti za planiranje proširenja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Hamburgu. Naime, Hamburg Wasser razvija koncept za dugoročno proširenje postrojenja u luci uvođenjem četvrte faze prečišćavanja. Time bi se ispunili zahtevi Direktive o komunalnim otpadnim vodama (KARL), koja je stupila na snagu 1. januara 2025. godine.

Energetski portal

Javna rasprava o Akcionom planu pravedne tranzicije

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U skladu sa ciljevima postavljenim u Integrisanom nacionalnom energetskom i klimatskom planu (INEKP), koji je usvojen u julu 2024. godine, Srbija treba da sprovede energetsku tranziciju. Kako bi se izbegle moguće negativne posledice tog procesa, neophodno je da se definiše i sprovede pravedna tranzicija, zbog čega je pripremljen Predlog Akcionog plana pravedne tranzicije.

Ministarstvo rudarstva i energetike sprovodi javnu raspravu o ovom dokumentu, koja će trajati do 10. juna 2025. godine. Predlog Akcionog plana objavljen je na internet stranici Ministarstva i na Portalu „eKonsultacije”, gde je dostupan javnosti na uvid tokom trajanja rasprave.

Predlozi i sugestije na Predlog Akcionog plana mogu se dostaviti Ministarstvu na elektronsku adresu: biljana.ramic@mre.gov.rs, u obrascu za komentare koji je dostupan na pomenutim sajtovima.

Pročitajte još:

Javna rasprava biće sprovedena i kroz prezentaciju i konsultacije na okruglom stolu, koji će se održati u Privrednoj komori Srbije u Beogradu, 9. juna 2025. godine, u periodu od 13.00 do 16.00 časova.

Po završetku javne rasprave, Ministarstvo će analizirati sve pristigle komentare, predloge i primedbe, te objaviti izveštaj o sprovedenoj raspravi na svojoj internet stranici i na Portalu „eKonsultacije”.

Energetski portal

Pametni sistem za borbu protiv zagađenja: UŠĆE kao primer ekološke inovacije

Foto: Ljubaznošću Radomana Vraneša

Krajem februara 2024. godine, kompanija MPC Properties je, u saradnji s Institutom „Mihajlo Pupin” iz Beograda, a uz podršku UNDP-a i Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije, postavila inovativan sistem za smanjenje zagađenja vazduha na platou ispred UŠĆE Shopping Centra.

Ono što ovaj sistem čini jedinstvenim jeste njegova potpuna energetska neutralnost – koristi isključivo obnovljive izvore energije iz neposrednog okruženja, kao što su vetar i kinetička energija koju stvara kretanje vozila.

Ovaj projekat ima važnu ekološku ulogu, ali i širi značaj jer podstiče svest o zaštiti životne sredine, promoviše tzv. Zelenu agendu i pomaže u stvaranju održivijeg urbanog okruženja.

Sistem koristi dva izvora energije:

  • vetroturbine, koje se pokreću zahvaljujući strujanju vazduha u zoni poslovnog kompleksa Ušće,

  • i specijalne podne prelaznice postavljene u garaži centra, koje prikupljaju kinetičku energiju kada automobili prelaze preko njih.

Prikupljena energija koristi se za pokretanje dva uređaja za prečišćavanje vazduha, smeštena na otvorenom prostoru ispred centra. Sistem automatski aktivira rad uređaja kada koncentracija PM10 čestica pređe graničnu vrednost od 50 mikrograma po kubnom metru, a taj prag se po potrebi može softverski prilagođavati.

Pročitajte još:

Senzor za merenje kvaliteta vazduha postavljen je na visini od 1,5 metara iznad uređaja, čime se osigurava precizno praćenje koncentracije zagađujućih čestica. Već u prvoj godini rada sistem je pokazao izuzetne rezultate – merenja su pokazala da je u prečniku od 10 do 15 metara oko uređaja zabeleženo i do 40–50 odsto manje štetnih čestica u poređenju sa delovima prostora koji nisu u zoni njegovog delovanja.

Za potrebe analize korišćeni su prenosivi senzori, koji su očitavali podatke na različitim udaljenostima od uređaja. Najčistiji zabeležen je u neposrednoj blizini sistema, dok su vrednosti zagađujućih čestica postepeno rasle što su merenja bila udaljenija.

Uređaj je radio isključivo tokom dana, i to samo kada su senzori registrovali povišene vrednosti zagađenja. Najduže neprekidno vreme rada iznosilo je čak 9,5 sati. Budući da koristi energiju iz vetra i saobraćaja, bez oslanjanja na električnu mrežu, sistem je u potpunosti ekološki i ne stvara dodatne energetske troškove.

Na osnovu postignutih rezultata, MPC Properties potvrđuje svoju posvećenost zaštiti životne sredine i najavljuje nastavak ulaganja u inovativna rešenja koja se oslanjaju na obnovljive izvore energije i doprinose održivijem urbanom životu.

Radoman Vraneš, Senior Development Project Manager, MPC Properties

Kragujevac nastavlja ekološku modernizaciju sistema daljinskog grejanja

Foto-ilustracija: Unsplash (volodymyr-hryshchenko)

U Kragujevcu je prezentacijom projekta „Upravljanje i ponovna upotreba pepela i šljake iz postrojenja za daljinsko grejanje“, započeta druga faza velikog ekološkog poduhvata modernizacije sistema daljinskog grejanja.

U prvoj fazi projekta zamenjeni su stari kotlovi na ugalj novim, energetski efikasnim gasnim postrojenjima, čime je eliminisan jedan od glavnih izvora zagađenja u centru grada. Energetska efikasnost povećana je sa 55 odsto na više od 97 odsto, a količina otpadnih voda je prepolovljena.

U drugoj fazi predviđena je sanacija deponije pepela, uz uklanjanje više od 61.000 tona otpada. Pepeo će biti transportovan u cementare, gde će se koristiti kao sirovina u proizvodnji cementa i građevinskih materijala, u skladu sa principima cirkularne ekonomije.

Pročitajte još:

Kako je navedeno na zvaničnom sajtu Grada Kragujevca, projekat se sprovodi u skladu sa najvišim ekološkim standardima, a njegovo sprovođenje doprinosi smanjenju zagađenja vazduha i unapređenju kvaliteta života u ovom gradu.

Vrednost projekta iznosi 18 miliona evra, a realizuje se uz podršku Vlade Republike Srbije i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Energetski portal

Sistem za deljenje električnih vozila – nov koncept u Severnoj Makedoniji

Foto ilustracija: Pixabay

U Severnoj Makedoniji pokrenuta je usluga deljenja automobila, koja građanima omogućava iznajmljivanje električnog vozila kada im je potrebno, umesto da ga poseduju. Sistem funkcioniše putem mobilne aplikacije i deo je napora da se smanji broj vozila na ulicama.

Pred zgradom Vlade, novu uslugu predstavili su zvaničnici zemlje, a u pitanju je sistem pod nazivom Avant2Go, prvi sistem deljenja automobila u zemlji koji koristi, kako je navedeno na sajtu Vlade, isključivo električna vozila.

Prema međunarodnim procenama, jedno vozilo u sistemu deljenja može zameniti čak 10 do 15 privatnih automobila. Pored ekoloških prednosti, usluga donosi i ekonomske koristi – smanjuje potrebu domaćinstava za kupovinom dodatnog vozila, održavanje, parking i druge prateće neminovnosti, čime se štedi i prostor i novac.

Pročitajte još:

Osim sistema iznajmljivanja električnih vozila, nedavno je Vlada saopštila da je, preko Ministarstva saobraćaja, u završnoj fazi objavljivanja javne nabavke za kupovinu 120 električnih autobusa. Kako je istakao premijer Hristijan Mickoski, vozila će biti namenjena ne samo prestonici, već i drugim opštinama sa razvijenim javnim prevozom, uz obezbeđenu infrastrukturu za punjenje.

Kao deo šire transportne strategije, u planu su i infrastrukturni projekti modernizacije železničkih pruga – uključujući elektrifikaciju pruge od Skoplja do Gostivara, kao i izgradnju drugog koloseka na deonici Koridora 10 od Tabanovaca do Đevđelije.

Energetski portal

Budućnost solarne energije na domaćem tržištu iz ugla kompanije MT-KOMEX

Direktor kompanije MT-KOMEX, Miloš Kostić, učestvovao je na 37. savetovanju CIGRE Srbija, koje se održava od 26. do 30. maja na Kopaoniku. Tom prilikom održao je prezentaciju u kojoj je predstavio dosadašnje rezultate solarnih elektrana koje su u vlasništvu kompanije i onih koje je kompanija izgradila za klijente, njihovu isplativost, kao i moguće rizike ulaganja u ovu vrstu postrojenja.

Prema njegovim rečima, cene solarnih panela i drugih komponenti za izgradnju solarnih elektrana značajno su opale, što čini sada idealnim trenutkom za investiranje u ovu oblast. Istakao je i da iskustvo pokazuje kako solarne elektrane često prevazilaze planiranu proizvodnju i ostvaruju značajne profite.

„Preciznim planiranjem izgradnje, pažljivim praćenjem tržišta i korišćenjem najsavremenije opreme, postigli smo rezultate koji su znatno bolji od onih prikazanih u analizama koje smo prezentovali bankama”, rekao je Kostić.

Kao primer inovativnog pristupa, direktor kompanije MT-KOMEX je istakao i elektranu izgrađenu u Kikindi, koja je postavljena na saniranoj deponiji. Ispod solarnih panela nalazi se šest metara zemlje, a ispod toga sloj otpada dubok između 20 i 40 metara. Ovaj projekat pokazuje kako se nekadašnje deponije mogu pretvoriti u izvore zelene i održive energije, bez potrebe za zauzimanjem poljoprivrednog zemljišta.

Pročitajte još:

Jedan od aktuelnih projekata kompanije je i izgradnja solarne elektrane DeLasol 2 u Lapovu, koja je dobila rešenje za priključenje, uz napomenu da su ispunjeni uslovi za ugradnju baterijskog skladišta. Ovaj sistem će imati mogućnost punjenja iz mreže i pražnjenja u mrežu, u skladu sa ugovorima o eksploataciji i otkupu električne energije koje će potpisivati.

„Baterijska skladišta su posebno važna za elektrane koje nemaju zagarantovanu otkupnu cenu, jer omogućavaju skladištenje energije tokom perioda niže potražnje i njenu prodaju kada cena poraste, čime se povećava profitabilnost investicije”, kaže Kostić.

Govoreći o tržištu električne energije, on je istakao da se cene često menjaju u zavisnosti od sezonskih i međunarodnih faktora. Zbog toga je za vlasnike solarnih elektrana od ključnog značaja da obezbede fiksne otkupne cene, kako bi se zaštitili od tržišnih oscilacija.

Posebno je upozorio na uvođenje negativnih cena električne energije, koje se očekuju od Nove godine usled formiranja ADEX berze. U tom scenariju, proizvođači mogu biti primorani da gase elektrane ili da plaćaju penale, što je već praksa u nekim zemljama regiona.

Ipak, uprkos izazovima sa kojima se sektor obnovljivih izvora energije suočava na globalnom nivou, Kostić je zaključio da ulaganje u solarne elektrane i baterijske sisteme ostaje jedan od najsigurnijih i najperspektivnijih koraka ka energetskoj nezavisnosti i stabilnosti.

Milena Maglovski

Solarni recept za niže račune

Foto: Pirke Solar

U vremenu preplavljenom izazovima – kako na globalnom, tako i na lokalnom nivou – preduzetnicima i industrijalcima nije nimalo lako da pronađu efikasne načine za povećanje poznate „top line” stavke, odnosno prihoda svojih firmi.

Ipak, umesto da se fokusiraju na žalbe zbog otežanih uslova poslovanja, neizvesnosti i sve nepovoljnijeg poslovnog okruženja u poređenju sa prethodnim godinama, neki su odlučili da je upravo sada pravo vreme da posebnu pažnju posvete potrošnji koju njihov biznis generiše.

Jednostavnom analizom ulaznih troškova, koji su neizbežni u svakom proizvodnom procesu, dolaze do ključnog zaključka: gotovo je nemoguće održati nivo marži i profitabilnosti bez ozbiljnog smanjenja osnovnih troškova, među kojima se ističe potrošnja električne energije.

U eri kada je ponuda obnovljivih izvora energije – naročito solarnih rešenja – sve bogatija, izbor optimalnog sistema možda nije jednostavan, ali jedno je sigurno: održivost poslovanja u turbulentnim vremenima više ne leži u povećanju prihoda, već u pametnom smanjenju troškova.

Upravo takav pristup – fokus na uštedu kroz energetsku efikasnost – u praksi je pokazala firma Podrinje Komerc. Nakon gotovo godinu dana detaljne analize, proračuna i planiranja budžeta za investiciju u sopstvenu solarnu elektranu, direktor i vlasnik Ljubiša Žikić prošle jeseni doneo je odluku: vreme je da se uštedi – i to pametno.

Podrinje Komerc je porodična firma sa skoro dve decenije iskustva u proizvodnji i obradi armature. U svom proizvodnom procesu mesečno su u proseku trošili oko 60 MWh električne energije, što je predstavljalo trošak od oko 1,1 milion dinara.

U FOKUSU:

Kompanija Pirke Solar iz Beograda ponudila je rešenje koje se sastoji od postavljanja jednog megavata solarnih panela na krov proizvodne hale, i to u tri faze instalacije. Već prva faza – u skladu sa projektnim planom – donela je značajne rezultate: ušteda u potrošnji električne energije na prvom postrojenju iznosila je oko 60 odsto.

Foto: Pirke Solar

Još bolji rezultati očekuju se tokom letnjih meseci, kada su dani najduži i insolacija najjača – tada se prognozira ušteda od gotovo 80 odsto, što ovu investiciju čini ne samo održivom već i izuzetno isplativom.

– Da li je stvarno realno da solarna elektrana može da mi uštedi i do 80 odsto na računu za struju? – pitao se Ljubiša Žikić dok je proučavao aplikaciju SolarEdge i iskustva drugih preduzetnika širom Srbije koji su već ušli u svet solarne energije. Ispostavilo se da kvalitet opreme ipak pravi ozbiljnu razliku – bez obzira na tip ili orijentaciju krova.

Upravo SolarEdge, jedan od vodećih globalnih brendova u proizvodnji invertera i prateće opreme za solarne elektrane, u saradnji sa kompanijom Pirke Solar, kreirao je posebno rešenje za ceo projekat firme Podrinje Komerc. Cilj je bio jasan – postaviti novi „benchmark” za efikasnost i isplativost solarnih elektrana u industrijskom sektoru Srbije.

U prvoj fazi instalirano je 412 kW kapaciteta sa čak 356 optimizatora, koji predstavljaju zaštitni znak SolarEdge tehnologije. Rezultat nije izostao: elektrana je već u martu ove godine dostigla rekordnu proizvodnju od 33,2 MWh, što čini gotovo trećinu ukupne mesečne potrošnje fabrike.

– Jedva čekam leto – izjavio je Žikić sa osmehom, dok paralelno sa tim već planira realizaciju druge i treće faze solarne elektrane na krovu svoje hale. Cilj – dodatna ušteda, ali i pozicioniranje firme kao jednog od energetskih lidera u industrijskom sektoru Zapadne Srbije.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala  ODRŽIVA MOBILNOST

Buača: Digitalna platforma kompanije Schneider Electric za bolji prenos električne energije

Foto: Ljubaznošu Dragana Buače

Jedno od najznačajnijih stručnih okupljanja u oblasti elektroenergetike u regionu, 37. savetovanje CIGRE Srbija, održava se ovih dana na Kopaoniku. Tokom događaja održane su prezentacije savremenih proizvoda i usluga iz oblasti elektroenergetike, među kojima se izdvojila kompanija Schneider Electric Srbija.

Dragan Buača, direktor prodaje za krajnje korisnike i servise, Schneider Electric Srbija, rekao je da se u sektoru energetike dešavaju ogromne transformacije, kao i da se nalazimo u jednom od najdinamičnijih i najizazovnijih trenutaka u novijoj istoriji u ovoj oblasti.

„Mi koji decenijama radimo u ovoj industriji imamo ogromnu privilegiju, ali i odgovornost jer učestvujemo u promenama koje će transformisati upravljanje energijom u budućnosti. Ovaj skup je prilika da se razmene ideje, predstave inovacije i diskutuje o budućnosti naše industrije”, rekao je Buača.

Buača ističe da brzi razvoj u korišćenju električnih vozila i rast u izgradnji i korišćenju Data centara predstavljaju ogroman pritisak na već opterećene električne kapacitete.

„Prognoze kažu da će na globalnom nivou, do 2030. godine, električna vozila trošiti gotovo pet odsto proizvedene električne energije, dok Data centri širom sveta mogu zahtevati čak 10 odsto energije za svoj rad. Ovakvi pritisci direktno utiču na nas, povećavajući rizik od nestanka struje i nestabilnosti, potencijalno remeteći naš svakodnevni život i kritičnu digitalnu infrastrukturu”, kazao je on.

Pročitajte još:

Sa strane proizvodnje, samo u obnovljivim izvorima energije u Srbiji, do 2030. godine je planirana izgradnja solarnih elektrana ukupne vršne snage od preko 1,2 GW, dok će se instalisana snaga sa oko 500 MW u energiji vetra povećati na gotovo 1,8 GW.

Buača se osvrnuo i na cilj Vlade Srbije da do kraja ove decenije na mreži bude 3,5 GW struje iz energije sunca i vetra.

„Ovako veliki zahtevi, kako po pitanju potrošnje, tako i po pitanju proizvodnje električne energije, zahtevaju da mreže kroz koje prolazi ova energija budu otporne i fleksibilne i da obezbede pouzdano snabdevanje električnom energijom za našu elektrifikovanu i digitalnu budućnost. Jednom rečju, potrebne su nam ‘pametne’ mreže”, poručio je Buača.

Schneider Electric, kao globalni lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, povećava fokus na ovu oblast.

Buača ističe da su iz tog razloga razvili sveobuhvatnu digitalnu platformu kompletnog nadzora i zaštite dalekovoda od jednog do drugog dalekovodnog polja koje uključuje i DLR pod nazivom Prisma Power. Pojasnio je da ovo rešenje koristi postojeću infrastrukturu optičkih vlakana u sklopu dalekovodnog OPGW-a (Optical Ground Wire). Njegova prednost je da bez dodatnih senzora na provodnicima ili meteorološkim stanicama na stubovima prati parametre na svim rasponima dalekovoda i povećava pouzdanost i efikasnost prenosa električne energije preko dalekovoda.

Energetski portal

Pokrenut postupak zaštite Povlena kao prirodnog dobra

Foto: Wikipedia/Vladimir Pecikoza

Ministarstvo zaštite životne sredine pokrenulo je postupak zaštite planine Povlen i kanjona reke Sušice, sa ciljem da ovo područje dobije status prirodnog dobra druge kategorije. Postupak je pokrenut na osnovu stručne Studije zaštite koju je izradio Zavod za zaštitu prirode Srbije, a obuhvata teritorije opštine Kosjerić i grada Valjeva.

Planina Povlen nalazi se u okviru ekološki značajnog područja Republike Srbije „Valjevske planine“, u skladu sa Uredbom o ekološkoj mreži. tavlja važan korak ka očuvanju prirodnih i kulturno-istorijskih vrednosti ovog kraja.

Područje koje je predmet zaštite odlikuje se raznovrsnim biljnim i životinjskim svetom. Na Povlenu se može pronaći čak 19 vrsta orhideja od ukupno 72 vrste, koliko ih ima u Srbiji, što ga svrstava među značajnije lokalitete po pitanju biodiverziteta, objasnila je ovom prilikom resorna ministarska Sara Pavkov.

Pročitajte još:

Zastupljene su guste bukove šume, a područje je i stanište retkih ptica, među kojima je i suri orao – jedan par ove ptice gnezdi se u zapadnom delu prostora koji se stavlja pod zaštitu.

Pored prirodnog bogatstva, Povlen ima i arheološka nalazišta iz različitih istorijskih epoha, od praistorije do kasnog srednjeg veka, kao i primere očuvane narodne arhitekture. U javnosti je takođe poznat po lokalnim mitovima i legendama, uključujući priče o Nojevoj barci i tzv. Povlenskim kuglama, koje doprinose posebnosti i simboličkoj vrednosti ovog predela.

Cilj pokrenutog postupka jeste da se kroz budući pravni okvir omogući efikasnija zaštita i očuvanje ovih resursa, uz poštovanje svih zakonom propisanih kriterijuma. Očekuje se da će proglašenje Povlena za „Predelom izuzetnih odlika“ uslediti nakon sprovedene procedure.

Energetski portal

Popadić: Više od dve milijarde evra za modernizaciju mreže u narednoj deceniji

Foto-ilustracija: Unsplash (Dina Lydia)

Na otvaranju 37. savetovanja Nacionalnog komiteta CIGRE Srbija, vršilac dužnosti pomoćnika ministarke rudarstva i energetike za elektroenergetiku, Radoš Popadić, govorio je o strateškim planovima Srbije u oblasti energetike, sa posebnim fokusom na prenosnu i distributivnu mrežu.

Popadić je ukazao na to da je jačanje elektroenergetskog sistema ključno za energetsku stabilnost zemlje, posebno u svetlu povećane potrošnje i razvoja obnovljivih izvora energije.

On je naglasio važnost jačanja prenosnih koridora i otpornosti sistema, navodeći da je Srbija u poslednjih deset godina intenzivirala ulaganja u elektroenergetski sistem kako bi bio otporniji na nepredvidive poremećaje. Istakao je da činjenicu da Srbija ima osam suseda i interkonekcija vidi kao prednost, ali i da je neophodno pažljivo pratiti sve događaje kako bi se sistem na vreme zaštitio u slučaju potrebe.

Pročitajte još:

Prema njegovim rečima, planirani projekti obuhvataju modernizaciju i proširenje mreže, a u narednih deset godina biće uloženo više od dve milijarde evra. Poseban akcenat stavljen je i na potrebu za fleksibilnijim kapacitetima u kontekstu širenja obnovljivih izvora energije.

„Rast učešća OIE traži i dovoljno energije za balansiranje. Kao strateški prioritet postavili smo izgradnju RHE Bistrica snage oko 650 MW. Cilj nam je da do kraja godine spremimo tehničku dokumentaciju, kako bismo mogli da počnemo pripremne radove”, rekao je Popadić.

Govoreći o budućnosti energetskog miksa Srbije, naveo je da se razmatra i potencijal uvođenja nuklearne energije. Istakao je da su, zbog planiranog izlaska iz upotrebe uglja, zemlji potrebni zamenski kapaciteti za proizvodnju bazne energije, zbog čega Srbija razmatra mogućnost uvođenja nuklearne energije u narednih 15 godina, u skladu sa smernicama i u saradnji sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IEAE).

Energetski portal

SAD imaju nov cilj: Četiri puta više nuklearnih kapaciteta do sredine veka

Foto-ilustracija: Unsplash (Rusty Watson)

U Sjedinjenim Američkim Državama najavljen je zaokret u energetskoj politici nizom izvršnih naredbi koje je doneo američki predsednik Donald Tramp – cilj je povećanje kapaciteta nuklearne energije sa sadašnjih 100 na čak 400 GW do sredine veka. Nakon prvog udvostručavanja, planirano je još jedno povećanje, čime bi se postojeći kapaciteti duplirali, što predstavlja najambiciozniji plan razvoja nuklearne energije u istoriji zemlje.

U fokusu su napredni reaktori – mali modularni reaktori (SMR), mikroreaktori i tehnologija četvrte generacije. Konkretan cilj podrazumeva izgradnju deset novih velikih reaktora do 2030. godine, kao i unapređenje postojećih postrojenja za dodatnih pet GW, navodi World Nuclear News.

Ove odluke se tumače i kao pokušaj povratka u trku za globalno vođstvo u industriji, s obzirom na to da je pozicija SAD-a u ovom sektoru oslabila – više od 85 odsto novih reaktora širom sveta od 2017. godine bazirano je na stranim tehnologijama. Tramp je potpisao tri ključne uredbe koje pokrivaju sve aspekte nuklearne renesanse – od regulatorne reforme, preko testiranja novih tehnologija, do podizanja domaće proizvodnje nuklearnog goriva. 

Pročitajte još:

Jedna uredba nalaže i reorganizaciju Komisije za nuklearnu regulaciju Sjedinjenih Američkih Država, koja je kritikovana zbog predugih i skupih procesa koji su zaustavili razvoj industrije. Za skoro pola veka, odobreno je vrlo malo reaktora, a samo dva su puštena u rad. Ubuduće, Komisija će morati da donosi odluke o licenciranju u roku od najviše 18 meseci za nove reaktore i 12 meseci za produženje rada postojećih.

Kao ozbiljna slabost nacionalne bezbednosti ocenjuje se i američki lanac snabdevanja za nuklearno gorivo koji u velikoj meri zavisi od uvoza uranijuma i stranih usluga obogaćivanja. Zbog toga, administracija predlaže uspostavljanje novog domaćeg sistema za obogaćivanje i konverziju uranijuma, kao i program za reciklažu plutonijuma i drugih materijala iz viškova, kako bi ti resursi mogli da se koriste za proizvodnju goriva za napredne reaktore. U isto vreme, napušta se raniji program razblaživanja viška plutonijuma u korist njegovog industrijskog iskorišćenja.

Energetski portal

Nove smernice politike pravedne energetske tranzicije za region

Photo-illustration: Pixabay (seagul)

Sekretarijat Energetske zajednice predstavio je Smernice politike pravedne tranzicije koje podržavaju integraciju socijalne pravičnosti u nacionalno energetsko i klimatsko planiranje u celom regionu.

Ove smernice služe kao vodič za planiranje pravedne tranzicije unutar Energetske zajednice, istovremeno osiguravajući usklađenost s postojećim pravnim obavezama ugovornih strana.

Smernice takođe adresiraju uočene nedostatke u uključivanju elemenata pravedne tranzicije u NECP (Nacionalni energetski i klimatski plan) i pružaju okvir za izveštavanje o pravednoj tranziciji.

Pročitajte još:

Ove Smernice će pomoći u integraciji pravedne tranzicije u NECP-ove, voditi pripremu nacionalnih i lokalnih Planova pravedne tranzicije, ojačati izveštavanje i uskladiti napore s EU okvirima, poslužiti kao putokaz za mobilizaciju domaćih i međunarodnih sredstava.

Kako se navodi u saopštenju, Smernice politike namenjene su kao praktičan alat za nacionalne i regionalne kreatore politika, zainteresovane strane u procesu pravedne tranzicije, kao i javne i privatne finansijske institucije.

Sekretarijat Energetske zajednice organizuje i onlajn događaj pod nazivom „Planiranje pravedne i održive energetske tranzicije: Uloga smernica za pravednu tranziciju” 27. juna, koji će, kako navode, istražiti strukturu i potencijal korištenja Planova ili Putokaza pravedne tranzicije kao praktičnih alata za vođenje energetske tranzicije.

Energetski portal

Data centri kao izazov energetske tranzicije u ASEAN regionu

Foto-ilustracija: Freepik (vecstock)

Razvoj digitalnih tehnologija, uključujući veštačku inteligenciju i cloud computing, donosi brojne prednosti. Međutim, sve brži razvoj indrustrije data centara širom sveta, otvara i pitanja zabrinutosti posebno kada je reč o energetskoj potrošnji i emisijama gasova staklene bašte.

Kao novo globalno čvorište postavljaju se države ASEAN-a (Malezija, Indonezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam), sa procenom da će potrošnja u data centrima u ovom region značajno porasti do 2030. godine.

Izveštaj koji je objavio EMBER, pokazao je da će u Maleziji potrošnja struje za ove svrhe porasti za čak sedam puta, dosežući 68 TWh, što bi činilo 30 odsto ukupne potrošnje električne energije u zemlji. Imajući u vidu da ove zemlje i dalje u velikoj meri zavise od fosilnih goriva, očekuje se da će doći i po snažnog povećanja emisija, a najviše u Maleziji, Indoneziji i Filipinima.

Pročitajte još:

Ohrabruje ipak informacija da bi do 30 odsto potrebne za električnom energijom data centara već do 2030. moglo da bude pokriveno iz solarne i vetroenergije putem mreže, i to bez potrebe za baterijskim skladištenjem. U izveštaju se kao još jedna mogućnost navodi i unapređenje energetske efikasnosti samih data centara, na šta je posebno važno usmeriti pažnju u fazi planiranja i izgradnje.

Kako bi se ostvario prelazak na zelenu energiju, potrebno je da se obezbedi lakši pristup modelima za nabavku struje iz obnovljivih izvora. Iako se dugoročni ugovori (PPA) već koriste širom sveta kao siguran način snabdevanja zelenom energijom, u mnogim ASEAN zemljama još uvek nisu dovoljno dostupni.

Zbog toga je, kako se navodi, važno da se unapredi saradnja između države i industrije što uključuje jasne ciljeve, nacionalne planove i konkretne podsticaje. Takođe, potrebna je veća dostupnost i transparentnost podataka i mehanizama za kupovinu zelene energije.

Energetski portal

Socijalni lizing električnih vozila – moguće rešenje za tri miliona domaćinstava sa nižim prihodima u EU

Foto-ilustracija: Unsplash (ernest-ojeh)

Do tri miliona domaćinstava sa niskim i srednjim prihodima u pet najvećih evropskih zemalja moglo bi do 2032. godine preći na električne automobile zahvaljujući modelu „socijalnog lizinga”, pokazuje nova analiza organizacije Transport & Environment (T&E).

Ova šema, koja omogućava zakup električnih vozila po cenama od 130 do 215 evra mesečno, već uspešno funkcioniše u Francuskoj, a mogla bi se proširiti i na druge članice EU.

Analiza, koju je T&E sprovela na osnovu podataka nemačkog Öko-instituta, ističe da bi socijalni lizing mogao da postane ključna mera u okviru nacionalnih planova za socijalnu klimu od 2026. godine.

Finansiranje bi se obezbedilo iz prihoda sistema za trgovinu emisijama ugljenika (ETS2) i iz novog Socijalnog klimatskog fonda EU. Prema procenama T&E, do 16 milijardi evra moglo bi da bude dostupno za ovu svrhu u Nemačkoj, Španiji, Francuskoj, Italiji i Poljskoj do 2032. godine.

Pročitajte još:

Analiza pokazuje da bi između 1,5 i tri miliona domaćinstava moglo da iskoristi pogodnosti socijalnog lizinga, što bi predstavljalo i do 27 odsto domaćinstava sa nižim prihodima u ruralnim područjima. Ova inicijativa bi takođe mogla podstaći rast potražnje za električnim vozilima u novim segmentima tržišta i pomoći evropskoj auto-industriji, ukoliko vlade favorizuju domaće proizvođače.

T&E poziva Evropsku komisiju da uspostavi jedinstvenu „pristupačnu platformu za električna vozila” kako bi pomogla državama članicama da zajednički pregovaraju sa proizvođačima i obezbede najpovoljnije uslove nabavke vozila za programe socijalnog lizinga.

Uprkos velikom potencijalu, T&E naglašava da socijalni lizing ne bi trebalo da bude jedina mera u borbi protiv transportne ranjivosti. Neophodne su i dodatne inicijative, poput subvencija za bicikle, širenja javnog prevoza, podrške za deljenje vozila i izgradnje infrastrukture za punjenje.

Energetski portal

Srbija zadržala suficit u trgovini poljoprivredno-prehrambenog sektora

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)

Poljoprivredno-prehrambeni sektor Republike Srbije zabeležio je pozitivne rezultate na međunarodnom tržištu. Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2024. godini izvoz agrarnih proizvoda iznosio je čak 5,14 milijardi evra, što predstavlja rast od 9,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Istovremeno, uvezeno je robe u vrednosti od 3,94 milijarde evra, čime je ostvaren suficit od 1,2 milijarde evra.

Tokom prvog kvartala 2025. takođe je zadržan pozitivan trend. U periodu januar–mart, izvoz je dostigao 1,31 milijardu evra, što je rast od 10,9 odsto u poređenju sa istim periodom prethodne godine. Trgovinski bilans i dalje je u plusu, sa suficitom od 248,6 miliona evra. navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Pročitajte još:

Evropska unija ostaje ključni trgovinski partner Srbije, a Ministarstvo poljoprivrede nastavlja da aktivno podržava proizvođače koji su okrenuti izvozu.

Poseban akcenat stavlja se na uvođenje savremenih tehnologija, podizanje kvaliteta i usklađivanje proizvodnje sa standardima EU i drugih važnih tržišta.

„Ovi podaci potvrđuju da je agrar jedan od najstabilnijih i najkonkurentnijih sektora srpske privrede. Naša hrana ima svoje mesto na zahtevnim stranim tržištima, a rast izvoza ukazuje na pojačanu potražnju za proizvodima domaćeg porekla“, izjavio je resorni ministar poljoprivrede prof. dr Glamočić.

Energetski portal

Poziv za JLS: Podsticaji za očuvanje biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2025.

Foto: Wikipedia (Предраг Божић)

Jedinice lokalne samouprave od sada mogu da podnesu zahteve za dodelu podsticajnih sredstava namenjenih očuvanju i zaštiti biološke, predeone i geološke raznovrsnosti u 2025. godini, na osnovu dostavljenih programa i projekata.

Kako je navedeno na zvaničnoj stranici Ministarstva zaštite životne sredine, za podsticajna sredstva u ovoj godini opredeljeno je 250 miliona dinara.

Ova sredstva biće usmerena na projekte poput vodosnabdevanja, izgradnje i unapređenja kanalizacione mreže, izgradnje objekata u funkciji očuvanja biodiverziteta, unapređenja kulturnog nasleđa, putne infrastrukture, održavanja manifestacija, uređenja speleoloških objekata, kao i podrške razvoju lokalnih udruženja i tradicionalnih zanata.

Pročitajte još:

Prvi put su projekti jedinica lokalnih samouprava, na čijoj teritoriji se nalaze zaštićena područja, sufinansirani 2023. godine, kada je za te namene izdvojeno 45 miliona dinara. Naredne godine, taj iznos povećan je na 100 miliona, dok je ove godine opredeljeno čak dva i po puta više sredstava.

Obaveštenje o načinu konkurisanja objavljeno je na sajtu @ministarstvozzs, a zahtevi se dostavljaju elektronskim putem u periodu od 26. do 30. maja 2025. godine.

Energetski portal