Home Blog Page 629

Počinju radovi na čišćenju Čukaričkog rukavca

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Čišćenje korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja, počinje danas, a rok za završetak radova je 60 radnih dana.

Radovi se sprovode u cilju rešavanja problema u Čukaričkom rukavcu, a na osnovu utvrđenog činjeničnog stanja na terenu, kojim je konstatovan minimalan proticaj vode u rukavcu i na ušću Topčiderke u rukavac.

JVP “Srbijavode” će sprovesti radove na čišćenju korita Čukaričkog rukavca od nataloženog mulja i na taj način omogućiti proticaj vode u rukavcu prema reci Savi”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Postupajući po prijavi građana, izvršeno je i uzorkovanje vode od strane Agencije za zaštitu životne sredine, kojim je utvrđena povećana koncentracija amonijaka i nitrata, a znatno smanjena količina kiseonika kao posledica raspada organskih materija.

Kako bi se sprečilo ponovno zagađenje ovog područja neophodno je utvrditi ko su zagađivači.

“Na osnovu čl. 98 Zakona o vodama pravno lice, preduzetnik, odnosno fizičko lice koje ispušta ili odlaže materije koje mogu zagaditi vodu, dužno je da te materije, pre ispuštanja u sistem javne kanalizacije ili recipijent, delimično ili potpuno odstrani kao i da prečisti otpadne vode. Pravno lice, preduzetnik ili fizičko lice dužno je da postavi uređaje za merenje i kontinuirano meri količine otpadnih voda i da ispituje parametre kvaliteta otpadnih voda i njihov uticaj na recipijent”, navodi se na sajtu ovog preduzeća.

Moguće je i dugorošno rešenje, a to je izgradnja uređaja za prečišćavanje tehnoloških otpadnih voda, kao i rešavanjem problema kanalizacionog sistema.

“U međuvremenu, kako bi se sprečilo buduće zagađenje Čukaričkog rukavca, neophodno je da se, zajedničkim delovanjem gradskih i republičkih organa, utvrde uzroci zagađenja, odnosno ko su zagađivači i da im se naloži da preduzmu odgovarajuće mere za sprečavanje ili smanjenje zagađivanja reke”, kažu iz JVP “Srbijavoda”. 

Na sajtu se navodi i da je konstatovano prisustvo brojnih plutajućih objekata koji utiču na smanjenje proticajnog profila u rukavcu, pa je u skladu sa tim, potrebno uklanjanje tih objekata, koji su postavljeni suprotno važećim Zakonima Grada Beograda.

Izvor: JVP “Srbijavode”

Za zaštitu životne sredine u 2019. godini izdvojeno 42 milijarde dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Srbija je tokom prošle godine za zaštitu životne sredine izdvojila 42,3 milijarde dinara, što je za 10,7 odsto više nego prethodne godine.

Kada je u pitanju udeo u strukturi, najviše sredstava izdvojeno je za upravljanje otpadom, više od 4,2 milijarde dinara. Dok su tekući izdaci za zaštitu životne sredine iznosili 30,7 milijardi dinara, odnosno 67 miliona dinara manje nego u prethodnoj godini.

Najveći udeo u strukturi tekućih izdataka za zaštitu životne sredine tokom prošle godine bio je za upravljanje otpadom i za to je izdvojeno 22 milijarde dinara.

U strukturi investicija za zaštitu životne sredine u sektorima rudarstva, prerađivačke industrije, snabdevanje električnom energijom, gasom i parom, udeo za prevenciju zagađenja životne sredine iznosio je 820 miliona dinara, dok su investicije za tretman nastalog zagađenja iznosile 5,1 milijardi dinara.

U 2019. godini, učešće troškova za zaštitu životne sredine u bruto domaćem proizvodu iznosilo je 0,8 odsto.

Izvor: Republički zavod za statistiku

Stiže superautomobil na električni pogon i dometom od 644 kilometara

Foto: elationhypercars.com

Američka startap kompanija “Elejšn” (ushićenje) najavila je svoj prvi superbrzi automobil pod nazivom “fridom” (sloboda).

Prema veb stranici kompanije, “Elejšn” su osnovali južnoamerikanci Karlos Satulovski i Mauro Saravia.

Dvojac se upoznao u njihovoj rodnoj zemlji Argentini 1985. godine i prvobitno je planirao da izgradi model ultralakog aviona. Od ovog plana se odustalo zbog nepovoljne ekonomske situacije u zemlji, izazvane konstantnim nemirima.

Svako je krenuo na svoju stranu, pa se tako Satulovski preselio u Ameriku i postao pilot, dok je Saravia kovao karijeru u Južnoj Americi kao inženjer za trkačka vozila i dizajner odela za moto trke.

Obojica inženjera imaju i iskustvo u Formuli 1 i trke „24 sata Le Man” i sa još nekoliko evropskih trkačkih serija.

Par se 2014. godine ponovo okupio i u Americi formirao kompaniju “Elejšn”.

Prikazan, za sada, samo na promo slikama, brend navodi da će model “fridom” biti prvi „puristički, luksuzni, električni automobil ručno izrađen u Americi“.

„Elejšn“ navodi da će „fridom” imati šasiju od ugljeničkih vlakana i da će biti opremljen sa tri elektromotora. Imaće pogon na sva četiri točka i dvostepeni menjač.

Postoji opcija i za četvrti motor koji bi snagu motora podigao na čak 1.400 kilovata, odnosno 1.903 konjske snage.

U ponudi će biti baterije od 100 i 120 KW koja će omogućiti domet od 482 do 644 kilometra. Ubrzanje od 0 do 100 kilometara na čas, „fridom“ će postizati za 1,8 sekundi, a maksimalna brzina koju će moći da postigne iznosiće 418 kilometara na sat.

Opremu čine i digitalni ekran, minimalistička centralna konzola, a kompanija će kupcima omogućiti da sami odaberu detalje u pogledu enterijera.

Cena osnovne verzije „fridoma” biće neverovatnih 1,7 miliona evra, a model koji bi koristio benzin kao gorivo čak 1,9 miliona evra. Za sada i dalje nije poznato kada će početi prodaja ovog modela.

Jovana Canić

Novi most na Savi gradi se punom parom

Foto-ilustracija: Unsplash (jesse orrico)
Foto-ilustracija: Unsplash (mostafa meraji)

Most na Savi koji će biti deo auto-puta od Rume do Šapca uveliko se gradi. Izvođač je azerbejdžanski “Azvir”, a rok za završetak je za dve i po godine.

Pre četiri meseca pobijen je prvi, a ovog novembra uz Savu skoro 200 šipova. I na levoj i desnoj obali brojna mehanizacija, privremeni naperi, barže na reci i radovi bez zastoja i pauze.

“Dve trećine šipova je završeno, dobar deo radova je završen što se tiče sremske i mačvanske strane u zemlji, sad nam preostaje dobar deo radova koji se nalazi na samoj reci Savi. Zadovoljavajući je intezitet radova, vremenske prilike nam idu na ruku tako da nemamo nekakvih problema”, navodi Nikola Karadžić, šef projekta iz “Koridora Srbije“.

Sa nižim vodostajem i Sava je dobar saradnik. Posle višedecenijskog nadanja obale će treći put kod Šapca spojiti novi most dug preko 1.300 metara sa 28 stubova. Sedam je već podignuto, spremni su i temelji za nove.

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)

Samo u jedan temelj ugrađeno je 750 kubika betona, 62 tone armature. Leži na 13 šipova pobijenih u 25 metara dubine, na njegovom nalivanju radilo je više od 30 radnika petnaest sati.

Na gradilištu svakodnevno oko 200 radnika. Kapitalna investicija je nov projekat, a zajednički posao azerbejdžanskih i naših građevinaca – već potvrđena praksa.

“Mi radimo već dugo zajedno, celih sedam godina. Razumemo se i mislim da ćemo brzo završiti most koji je zadovoljiti sve građevinske kriterijume”, kaže Ibrahim Husein iz “Azvirta”.

“Izgradio sam veliki broj mostova – od severa do juga, od Maroka do Rusije, ali ovo mi je prvi projekat na Savi i zato je ujedno i najveći izazov, do sada, za mene”, kaže Avdo Djedović, šef gradilišta.

Najizazovniji deo ih čeka na proleće sa postavljanjem stubova u reci. Uporedo sa premošćavanjem Save naredne godine, započeće i sa izgradnjom saobraćajnica od Rume i ka Loznici.

Autor: Tanja Dimitrić Mihajlović

Izvor: RTS

Najbolje fotografije šeste nedelje foto-konkursa “Natura u kadru 2000”

Naši takmičari su bili veoma vredni i marljivi i poslali su nam neverovatne fotografije. Žiri foto-konkursa Natura 2000 u kadru” bio je na velikim “mukama”, ali odluka se mora doneti.

Nakon dugogog razmišljanja, odlučili su i pred vama su prva tri mesta šeste nedelje foto-konkursa.

Prvo mesto

Foto: Levente Szekeres

Drugo mesto

Foto: Levente Szekeres

Treće mesto

Foto: Marina Stančević

Podsećamo da nagradni foto-konkurs traje do 27. novembra, a broj fotografija koje možete poslati je neograničen.

Svoje viđenje prirode, zabeleženo budnim okom Vaše kamere, šaljite putem ovog LINKA.

Osim prirode, šaljite nam i fotografske zabeleške aktivnosti koje čovek obavlja u prirodnom okruženju. 

Autore najbolje rangiranih fotografija očekuju vredne nagrade. 

1.nagrada 60.000 dinara

2.nagrada 45.000 dinara

3.nagrada 35.000 dinara

Teme na koje treba da obratite posebnu pažnju su: priroda i prirodne lepote, biljni i životinjski svet, vode i vodni resursi, ljudske aktivnosti u zaštićenim područjima, održivi turizam i održiva poljoprivreda.

Pogledajte preostale fotografije koje su ušle u uži izbor.

Profesorsku katedru zamenio životom na Rudniku i kozarstvom

Foto-ilustracija: Unsplash (Arno Vermote)
Foto-ilustracija: Unsplash (William Milliot)

Pre dvadeset i dve godine mašinski inženjer Nenad Milovanović, odlučio je da profesorsku katedru i naučno-istraživački rad u Beogradu, zameni životom u Mutnju na Rudniku i posveti se uzgoju koza.

I u kozarstvu, kaže Milovanović, pomaže visoka stručna sprema. Organizacija, prodaja, marketing, logististika podrška, znanje korišćenja literature.

“Ovaj objekat sam 80 posto sam napravio”, dodaje mašinski inženjer iz Mutnja.

Nenad je u veri pronašao mir i otkrio koliko je malo potrebno za ličnu sreću. Život na Rudniku nije nimalo lak, nedostaju mladi.

“Ostali su stariji i onda je tu teško naći nekog ko će da ti pomogne”, ističe Milovanović.

Odlučio je da ispuni obećanje koje je dao još dedi Životi kao student – da se domaćinstvo neće ugasiti.

Zato je umesto ponuđene karijere u inostranstvu, posvećen seoskom životu i veri, koju je u Beogradu gradio u horu i kroz razgovore sa patrijarhom Pavlom.

Na Rudniku je učvrstio svoju veru slušajući besede blagopočivšeg patrijarha Irineja.

“Kad govori, njemu prosto oči govore. Osmeh mu titra i tu se vidi ta duhovnost”, poručuje Milovanović.

Za Mutanj se u svetskim okvirima pročulo po srpskom Holivudu. Dok jedni teže razvoju turizma, drugi pokušavaju da verom i duhovnošću očuvaju domaćinstva u ovom rudničkom selu.

Autor: Predrag Stojković

Izvor: RTS

Ruma dobar primer lokalne samouprave koja brine o životnoj sredini

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Kemper)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović posetila je danas Rumu i zajedno sa rukovodstvom te opštine obišla nove gasne kotlarnice u naseljima Tivol i Solidarnost, koje su sa početkom grejne sezone puštene u rad.

Ministarka je pohvalila napore koje rukovodstvo Rume ulaže kako bi se građanima osigurao bolji kvalitet života i zdravija životna sredina.

“Prelaskom sa mazuta na gas kroz izgradnju najsavremenijih kotlarnica koje zamenjuju stare mazutne pogone, zaustavlja se emisija zagađujućih materija i štiti okolina. Pored kotlarnica Tivol i Solidarnost koje su završene ove godine, opština Ruma ima spreman projekat za izgradnju još jedne gasne kotlarnice što je za svaku pohvalu”, istakla je Vujović.

Ministarka je dodala da je Ruma dobar primer kako odgovorna jedinica lokalne samouprave brine o životnoj sredini, jer paralelno sa ulaganjem u sistem daljinskog grejanja na gas sprovodi i projekte ozelenjavanja javnih površina, a u tome će, kako je navela, imati u budućnosti pomoć i podršku resornog ministarstva.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Tokom posete Rumi Irena Vujović se, zajedno sa predsednikom te opštine Slađanom Mančićem, pridružila volonterima u akciji sadnje 300 novih stabala u Ulici 15. maj.

Ulicu će nakon kompletne rekonstrukcije krasiti drvored, a još 300 stabala će biti posađeno u Ulici 15. avgust.

Vujovićeva je pozdravila akciju ozelenjavanja u Rumi, koja se sprovodi paralelno sa velikom akcijom pošumljavanja takođe na teritoriji Vojvodine, na prostoru Nacionalnog parka Fruška gora, a u okviru koje će biti posađeno 60.000 sadnica.

“Sadnja drveća je od neprocenjivog značaja i zalagaću se da akcija ozelenjavanja javnih površina i pošumljavanja na mestima predviđenim za to bude što više na nivou cele Srbije. Ministarstvo zaštite životne sredine je za takve projekte opredelilo značajna sredstva u narednoj godini i pozivam lokalne samouprave da više pažnje posvećuju aktivnostima u oblasti zaštite životne sredine, jer to je naš zajednički posao za budućnost i svakako jedan od prioriteta Vlade Republike Srbije”, rekla je Vujović.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kako da optimizujete energiju u 10 koraka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Vlasnici objekata i menadžeri održavanja većine poslovnih zgrada se ove godine možda i prvi put suočavaju sa malom ili nultom popunjenošću prostora. Ovo je za sve nas nova situacija i nameću se mnoga pitanja na koje je potrebno da imamo odgovore:

Kako da budemo sigurni da svi sistemi u zgradi efikasno funkcionišu u vreme male zauzetosti objekta?

Na koje sisteme se fokusirati kako bi se potrošnja u objektu najbolje prilagodila stanju male popunjenosti?

Kako da budemo sigurni da ćemo sve sisteme uspešno vratiti u normalan režim rada kada se u zgradu počnu da dolaze svi zaposleni?

Pre nego što započnete bilo kakve intervencije, preporučujemo da se prvo obratite svom servisnom partneru (Facility manager) ili preduzeću koje se bavi održavanjem objekta, ukoliko ga imate. Oni će sigurno biti u mogućnosti da pomognu da obavite veći deo posla, bilo onlajn ili na licu mesta. Ukoliko, pak nemate servisnog partnera, u nastavku su smernice kako vaše stručno osoblje može da izvrši predložene intervencije.

Ovo su predlozi kako da odgovorite na ove izazove, ali i smernice sa deset praktičnih saveta kako sistem u ovim okolnostima da učinite energetski efikasnim, sigurnim i pouzdanim.

1. Definišite okvire delovanja. Najpre izvršite analizu svih HVAC uređaja i sistema za njihovo upravljanje. Uzmite u obzir čilere, uređaje za klimatizaciju, bojlere i ostale slične potrošače. Ovo su ključni uređaji koji troše najviše energije, ali i utiču na životnu sredinu.

2. Odredite arhitekturu sistema. Proverite koji elementi sistema u objektu su povezani na centralni sistem za nadzor i upravljanje (BMS), a koji su nezavisni i zahtevaju „ručnu“ kontrolu i podešavanje. Tek kada razumemo kompletnu arhitekturu sistema u mogućnosti smo da budemo precizni i efikasni u prilagođavanju na nove okolnosti.

3. Sačuvajte parametre već definisanih vrednosti. Pre nego što izvršite nova podešavanja, proverite da li ste sačuvali već definisane parametre za nominalan režim, kao i nova podešavanja za smanjeni režim koja planirate da postavite. Ako nemate evidenciju o ovim informacijama, kasnije će vam trebati više vremena da sve vratite u normalan režim, što bi moglo umanjiti komfor korisnika, performanse HVAC-a i sigurnost funkcionisanja sistema. 

4. Uzmite u obzir promenu godišnjeg doba. Zvuči banalno, ali u okolnostima koje su nas zadesile, možda ste to prevideli. Proverite.

5. Budite što efikasniji u određivanju parametara. Razmotrite koje su tipične vrednosti koje ste podešavali kada ste uzimali u obzir malu popunjenost objekta u normanlnim uslovima (uglavnom su to vikendi), a koje su to vrednosti za malu popunjenost pod novim uslovima (kada u objektu nema korisnika ni tokom radne sedmice). Ako ste do sada vikendom temperaturu  obično podešavali na ± (2-3)°C od zadate vrednosti, možda bi u ovom periodu trebalo korigovati na ± (4-6)°C.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dane Deaner)

6Razmišljajte o prostoru u kome je smešteno osoblje koje redobno dolazi u objekat. Zaposlenima koji i tokom ovog perioda dolaze u objekat potrebno je obezbediti ugodne uslove za rad, ali oni po svemu sudeći neće koristiti konferencijske sale, teretane ili kafeterije. U zavisnosti od klimatskih uslova, mogu se prilagoditi roletne na prozorima ovih prostorija, tako da se smanji potreba za njihovim grejanjem i hlađenjem. Razmislite da optimizujete i sisteme osvetljenja u ovim prostorijama.

7. Uračunajte novu disipaciju energije potrošača. Nije suština samo u promeni temperature na termostatu za nekoliko stepeni. Uračunajte u proračun i potrošače koji imaju malu disipaciju energije (toplota koju generišu ljudi u tom prostoru, njihovi računari i dr). I ove vrednosti se sada menjaju, uzimajući u obzir okolnosti. Vaš HVAC sistem je verovatno projektovan za veću snagu, pa prilagodite podešavanja novonastalim uslovima.

8. Modifikujte ventilacione sisteme. Tokom perioda smanjene popunjenosti objekta, imate više fleksibilnosti sa opsegom temperatura, tako da možete smanjiti ventilaciju i pouzdati se više u hlađenje uz pomoć spoljašnjeg vazduha putem economizer sistema. To takođe utiče na potrebe za energijom i na smanjenuje potrošnje.

9. Kontolišite relativnu vlažnost vazduha. Ako menjate podešavanja temperature, nemojte zaboraviti na vlažnost vazduha. Buđ i vlaga mogu da postanu problem ako temperature na kojima se vodena para pretvara u tečno stanje nisu tačno kalibrisane. ASHRE (American Society of Heating, Refrigerating and Air-Conditioning) predlaže održavanje nivoa relativne vlažnosti vazduha ispod 65 odsto.

10. Podesite ventilatore, frižidere i zamrzivače. Restoranske kuhinje i laboratorije imaju odvodne ventilatore koji često rade 24/7. Sada verovatno nema potrebe da celodnevnim radom, a njihovim isključivanjem se može postići određena ušteda. Takođe, ako vam više nisu potrebni svi frižideri ili zamrzivači za skladištenje hrane, isključite ih.

Ova lista sa deset predloga samo je osnov onoga što možete učiniti da biste vaše poslovne objekte tokom perioda kada su slabije popunjeni učinili energetski efikasnijim. Ipak, za svaki objekat postoje i drugi, specifični načini da se postignu uštede. Takođe, ovi predlozi za uštedu, uz mala prilagođavanja, mogu da se primene i na ostale tipove objekta kao što su hoteli, maloprodajni centri i drugo.

Izvor: Schneider electric

 

Završena peta digitalna serija „Turizam – pokretač privrede od 2021“

Foto-ilustracija: Unsplash (Nemanja O.)
Foto: Adria Media Group

Peta onlajn konferencija pod nazivom „Turizam – pokretač privrede od 2021“ uspešno je završena danas u okviru Re-set summita i tako je zaokružena jedna celina koja obuhvata: regionalizaciju, privredni rast, zelenu ekonomiju, digitalizaciju i turizam.

U uvodnom delu „Otvoreno o turizmu 2021“ govorili su Tatjana Matić, ministarka trgovine, telekomunikacija i turizma, i Sem Fabrici, šef delegacije EU u Srbiji, koji su naglasili da je ulaganje u infrastrukturu i povezivanje određenih destinacija ključno za razvoj turizma i poboljšanje imidža Srbije u svetu koja ima ogroman potencijal. Ministarka, Tatjana Matić, je na početku obraćanja rekla da su gubici turističkog sektora u Srbiji oko milijardu evra i da je država izdvojila oko deset i po miliona evra za hotelijere koji su bili posebno pogođeni pandemijom. Ona je napomenula da je, nakon izbijanja pandemije, država stala i u zaštitu građana koji su uplatili aranžmane, ali i samih turističkih agencija.

U okviru ove digitalne serije, Sem Fabrici je otkrio da je jedan od primarnih ciljeva EU da pomogne malim i srednjim firmama iz oblasti turizma na održiv način, a akcenat je stavio i na podršku projektima čijom realizacijom bi do izražaja došlo kulturno nasleđe Srbije.

Nakon uvodnog obraćanja usledile su dve panel-diskusije: „Nova turistička infrastruktura i promocija u zemlji i regionu“ i „Pokretači privrede i trgovine ostalih u lancu“, koje je moderirala Jasmina Antonijević Milošević, novinarka Adria Media Groupa.

U prvom panelu učestvovali su Marija Labović u ime Turističke organizacije Srbije, Ivan Trifunović, direktor Turističke organizacije Vrnjačka Banja, Tijana Maljković, sekretarka Udruženja za turizam Privredne komore Srbije, Nataša Pavlović, predstavnik Turističke organizacije Vojvodine, Obren Drljević, koordinator za razvoj turizma u zaštićenim područjima JP „Srbijašume“, i Ivana Vasić, samostalni stručni saradnik za zaštićena područja i zaštitu životne sredine JP „Vojvodinašume”, koji su ukazali na brojne probleme i izazove s kojima se turizam susreće za vreme pandemije i razmenili mišljenja o najboljim rešenjima za prevazilaženje trenutne situacije, poput većeg ulaganja u promociju i digitalnu komunikaciju. Prema rečima Tijane Maljković, izdvojena su sredstva za pomoć turističkim agencijama, koje se mogu prijaviti do 4. decembra.

U drugom delu digitalne serije posvećene turizmu, panelisti, među kojima su bili Aleksandar Seničić, direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Srbije (JUTA), Zoran Nikolić, potpredsednik NOPS, Sanjin Ćorović, menadžer produkcije Production Pool, i Ivan Vitorović, generalni direktor kompanije „Mona Hotel Management“, predstavili su jasniju sliku problema u kojima su se našle određene profesije, dali predloge i sugestije za oporavak i zaključili da je optimizam veoma bitan faktor za borbu protiv koronavirusa.

Kompletnu konferenciju možete detaljno pogledati na linku http://re-set-summit.adriamediagroup.com/agenda/re-set-ekonomija/turizam-pokretac-privrede-od-2021/ .

Re-set summit, koji organizuje Adria Media Group u strateškom partnerstvu sa Privrednom komorom Srbije, traje do 27. novembra, dok će sledeća nedelja biti posvećena obrazovanju, zdravstvu i održivoj budućnosti. Prva među njima je konferencija pod nazivom „Nova generacija obrazovanja“, koja će se održati u sredu, 25. novembra, a detaljan program, paneliste, kao i prenos uživo možete pratiti na sajtu http://re-set-summit.adriamediagroup.com/.

Izvor: RE-SET SUMMIT

NajRupa (Beo)grada

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Taylor)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nije Filozofski ćutati, NIN, NjuzNet, Marka Žvaka i Ne davimo Beograd pozivaju vas da učestvujete u izboru za NajRupu (Beo)grada.

Oduvek ste se pitali koja je najlepša i najzanimljivija rupa u Beogradu, a niste imali koga da pitate? Vašim mukama je kraj!

Otvoren je javni konkurs za fotografije, ilustracije i karikature rupa na beogradskim ulicama.

Najuspešnije fotografije, ilustracije i karikature biće izložene u okviru ciklusa Nije Filozofski ćutati na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a pobednici konkursa dobiće i sledeće nagrade: godišnja pretplata za NIN i objavljivanje pobedničkog rada u NIN-u, knjiga Dubravke Stojanović “Kaldrma i asfalt – urbanizacija i evropeizacija Beograda 1890-1914.” i paket akcesoara Marka Žvaka.

Izložba se organizuje u saradnji sa NIN, Ne davimo Beograd, Marka Žvaka i Njuz.net.

Do kada traje konkurs i kako se prijaviti, kao i šta će se desiti sa “pobedničkom” rupom – saznajte OVDE.

Izvor: Ne davimo Beograd

U 2021. godini više projekata za lepši Beograd

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Glavni urbanista Marko Stojčić izjavio je da će se sredstvima iz budžeta Grada za sledeću godinu, koja su namenjena Službi glavnog urbaniste, finansirati konkursi i izrada planskih dokumentacija za uređenje grada, izgradnju parkova i trgova. Ova sredstva su se do ove godine nalazila na drugim pozicijama u budžetu, pre svega u Direkciji za građevinsko zemljište i izgradnju grada, kao i Sekretarijatu za investicije.

On je precizirao da će se podići kvalitet projekata, skratiti rokovi predviđeni za sprovođenje arhitektonskih konkursa i svih drugih arhitektonskih aktivnosti, a sa druge strane, maksimalno će se angažovati domaće arhitekte.

“Sredstva su namenjena i za izradu planske dokumentacije, što je veoma važno jer je do sada Direkcija finansirala izradu planova detaljne regulacije, što će od nove godine preći u nadležnost službe, uz isključivo ugovaranje sa Urbanističkim zavodom Beograda, kao gradskim preduzećem, koje je i osnovano za ove potrebe” naveo je Stojčić.

Kao primer je naveo izgradnju Linijskog parka, gde su angažovane domaće mlade arhitekte, i dodao da je nedavno pokrenut postupak kako bi se raspisao javni konkurs za trg Crveni krst, koji bi trebalo da bude novi, otvoreni trg sa pošumljenim delom, a ispod je planirana javna garaža.

Glavni urbanista je najavio da je u planu pokretanje konkursa za plato ispred Politike, odnosno za prostor između ovog objekta, zgrade Opštine Stari grad i Radio Beograda, koji bi trebalo da dobije potpuno nov, uređeniji izgled. Osim toga, prema njegovim rečima, biće raspisan i konkurs za idejno rešenje rekonstrukcije Stare šećerane, čiji bi prostor bio namenjen za potrebe kulture i obrazovanja. Radiće se i projekti za rekonstrukciju Čumićevog sokačeta i Gradića Pejtona, koji postaju umetnički centri.

Izvor: Grad Beograd

 

Počela jesenja sadnja drveća u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

Sadnjom mladih sadnica javora i sibirskog bresta u ulicama Braće Petković, Solunskoj i Spasenije Cane Babović, JKP “Šumadija” počela je jesenja sadnja drveća na području Kragujevca.

Za početak sadnje nabavljeno je 155 sadnica javora, liriodendrona, lipe i sibirskog bresta, a u planu je da se tokom novembra i decembra meseca posadi još oko 350 ukrasnih listopadnih sadnica.

Sadnjom mladih sadnica biće obnovljeni i popunjeni drvoredi na više lokacija u gradu – u Pešačkoj zoni, Velikom parku, Malom parku, Kreativnom parku, u naselju Aerodrom (ul. Svetogorska, Neznanog junaka, Vladimira Rolovića), na skveru kod Suda, u ulicama Kralja Aleksandra I Karađorđevića, Karađorđevoj, Janka Veselinovića, Luja Pastera i ulici Božidara Milosavljevića.

Uporedo sa sadnjom drveća obavlja se i vađenje panjeva kako bi se izvršila priprema za sadnju novih sadnica.

Izvor: Grad Kragujevac

 

Brza saobraćajnica od Sombora do Kikinde

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Sombor

Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Tomislav Momirović, na radnom sastanku, održanom u Somboru, najavio je izgradnju brze saobraćajnice, koja će se prostirati od Bačkog Brega do Nakova. Taj put povezaće dve države sa kojima se Srbija graniči, Mađarsku na samom severozapadu naše zemlje i Rumuniju na istoku.

Značaj ovakve saobraćajnice, koja će povezati čitavu Vojvodinu poprečno je izuzetan, kako za ekonomiju, tako i za infrastrukturu naše države. Iz resornog Ministarstva su prepoznali da ekonomski razvoj Sombora, Kikinde i ostalih gradova koji se nalaze na planiranoj trasi, ugrožava udaljenost i nepovezanost sa saobraćajnicama koje povezuju celu Evropu.

„Velikim političkim aktivizmom, ličnom inicijativom predsednika Republike, mi smo doneli odluku, budžetirali je i u situaciji smo da u narednih godinu dana krenemo da realizujemo ovaj put, brzu saobraćajnicu, koju mi sada zovemo Sombor – Kikinda, kao dva najveća grada koja treba da spoji“ izjavio je ministar, i dodao da je u pitanju investicija od istorijskog značaja.

Radnom sastanku prisustvovali su i predstavnici svih opština koje se nalaze na planiranom putu, koji su imali priliku da ministru Momiroviću iznesu i tekuće probleme sa kojima se suočavaju na teritoriji svojih gradova. Ministarstvo će sve iznete zahteve i predloge razmotriti, te će oni nakon prioritizacije biti i realizovani. Značaj planirane saobraćajnice će svakako umnogome ubrzati razvoj privrede i olakšati građanima iz svih mesta na planiranoj trasi.

„Ona će značajno olakšati i ubrzati komunikaciju, povećati bezbednost, olakšati građanima koji žive na ovoj području, koji se suočavaju trenutno da su saobraćajnice njihove koje su lokalnog karaktera ustvari saobraćajnice gde prolaze teški kamioni i drugi transportni kamioni, to će sve postati prošlost u nekoj bliskoj budućnosti i mi na tome jako ozbiljno radimo“ dodao je ministar.

Iz budžeta za iduću godinu je izdvojeno 100 miliona evra za izgradnju tog puta, početak radova se očekuje u septembru 2021. a planirano je da se sa izgradnjom završi u roku od dve i po godine.

Izvor: Grad Sombor

 

Milano zabranjuje pušenje, vatromet i roštilj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Najnovija Uredba o kvalitetu vazduha u Milanu zabranjuje pušenje na otvorenom ukoliko razmak između osoba nije najmanje deset metara. Novim merama se zabranjuju i vatromet i roštilj, a uvodi se obaveza električnog punjenja kod svih distributera goriva.

Od januara 2021. u Milanu više neće biti moguće pušiti na otvorenom ukoliko razmak između osoba nije najmanje deset metara.

Biće zabranjeno pušenje na autobuskim stanicama, u parkovima, na stadionima i na groblju, a 2025. će stupiti na snagu potpuna zabrana pušenja na otvorenom.

“Reč je o merama koje imaju dvostruki cilj: smanjiti PM10 (particulate matter) tj. čestice štetne za pluća, i zaštititi zdravlje građana od pasivnog i aktivnog pušenja na javnim mestima, ali i sprečiti pušenje na prostoru sa decom”, kažu lokalne vlasti u Milanu.

Ali, nije samo pušenje predmet novih mera, već su zabranjeni i vatromet i roštilj, a donete su i nove mere o radu na gradilištu.

Najnovija Uredba o kvalitetu vazduha takođe predviđa obavezu električnog punjenja kod svih distributera goriva.

Pušenje je i sada zabranjeno zbog pandemije

Bez obzira na ove mere, koje će tek nastupiti, ukoliko u ovom momentu spustite masku da biste zapalili cigaretu, to vas može koštati 400 evra.

Naime, u mnogim delovima Italije određene su kazne zaposlenima koji na pauzi ispred prodavnice u kojoj rade spuste masku da bi zapalili cigaretu.

Budući da svaki region, pa i opština, mogu da donesu mere kojima se određuje kada se maske moraju nositi odnosno kada je moguće spustiti ih, građani moraju da se obaveste da li je u njihovom mestu dozvoljeno spuštanje maske.

U Milanu mere važe do januara, a onda će pušenje biti zabranjeno svuda!

Izvor: RTS

Čipovana poslednja bela žirafa

Foto-ilustracija: Unsplash (Zdeněk Macháček)

Rezervat “Ishaqbini Hirola” iz Kenije, postavio je GPS uređaj jedinoj poznatoj beloj žirafi u svetu, da bi na taj način bila zaštićena od krivolovaca, objavio je pomenuti rezervat u saopštenju.

GPS uređaj će slati rendžerima, u razmaku od jednog sata, informacije o lokaciji na kojoj se nalazi, piše Bi-Bi-Si (BBC).

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Save Giraffes Now (@savegiraffesnow)

Na taj način čuvari mogu u realnom vremenu da prate kretanje mužjaka žirafe.

Zašto je ova žirafa bele boje, za razliku od svojih žućkastih rođaka?

U pitanju je retko genetsko stanje poznato kao leucizam. Reč je o nemogućnosti ili delimičnoj nesposobnosti stvaranja melanina ili drugih pigmenata na koži.

Nažalost, ovaj mužjak je najverovatnije poslednji primerak svoje vrste jer su krivolovci marta ove godine ubili njegovu ženku i sedmomesečno mladunče.

Glavno telo za zaštitu žirafa u Keniji, obavestilo je javnost da će na sve načine doprineti naporima da se zaštiti ova “jedinstvena divljač”.

Bele žirafe su prvi put primećene u Tanzaniji, a samo nakon dva meseca i u Keniji, marta 2016. godine.

Žirafe su najviši, poznati, sisari na svetu koji žive u više od 15 afričkih zemalja, a krivolovci ih love zbog njihove kože i mesa, što je doprinelo tome da u poslednjih 30 godina nestane, otprilike 40 odsto populacije žirafa u svetu, prema podacima AWF-a (Afričkog instituta za divlje životinje).

Procenjuje se da je danas u svetu preostalo oko 68.293 primeraka ove vrste sisara, a Međunarodno udruženje za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN) proglasilo ih je ugroženom vrstom i uvrstila ih na svoju “crvenu listu”.

Jovana Canić

Kavezni uzgoj koka nosilja zabranjen u Češkoj – šta će uraditi ostale članice EU?

Foto-ilustracija: Unsplash (Rowan S)
Foto-ilustracija: Unsplash (mana5280)

Dok ptičji grip hara Evropom, a prema poslednjim podacima pogodila je Korziku, u Danskoj je na jednoj farmi ubijeno 25.000 pilića, a u Nemačkoj preko 16.000 ćuraka, češki Senat je glasanjem u Gornjem domu Parlamenta potvrdio septembarsku odluku Donjeg doma i odlučio da zabrani kavezni uzgoj koka nosilja u toj zemlji. Zakon stupa na snagu nakon potpisa predsednika te države.

“Poljoprivrednici i živinarske kompanije imaju dovoljno vremena da se pripreme za zabranu i prilagode pa bi finansijski uticaj trebalo da bude minimalan”, tvrdi Mihaela Šojdrova, češka zastupnica u Evropskom parlamentu koja smatra kako ovu zabranu treba uvesti na nivou čitave Evropske unije.

Za Euroactiv kaže kako je to već sada izvedivo jer se već uveliko koriste održive alternative poput držanja u ambarima, volijerama ili otvorenim prostorima u sistemu slobodnog uzgoja ili organske proizvodnje.

Potrošači odbijaju da kupe jaja kokošaka iz kaveznog uzgoja? 

Podseća da ta zemlja nije prva koja uvodi ovakvu zabranu. Luksemburg i Austrija već su okončali upotrebu kaveza, a Nemačka i Slovačka to planiraju od 2025., odnosno 2030. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Christin Hume)

“Sve veći broj potrošača zgrožen je okrutnošću koju doživljavaju koke nosilje i odbijaju da kupe jaja iz takvog uzgoja”, upozorava ističući kako je onih koje se uzgajaju na taj način 182 miliona, od 300 ili više uzgajanih životinja u kavezima svake godine u čitavoj EU.

Češka zabrana oslobodiće kaveza oko 4,5 miliona koka nosilja godišnje. Isto moramo da učinimo i za milione drugih kokošaka drugde u Evropi“, poručuje.

Treba napomenuti kako je istraživanje javnog menja EU-a sprovedeno za Evropsku komisiju pokazalo da 94 odsto ljudi veruje kako je važna zaštita dobrobiti uzgajanih životinja, a 82 odsto želi da one imaju bolju zaštitu.

Zakon na nivou EU neće moći da bude donet do 2027. godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Tuttle)

Šojdrova podseća kako je i prošlog meseca Evropska građanska inicijativa predstavila Komisiji 1,4 miliona potpisa građana iz svake države članice koji traže zabranu uzgoja u kavezima generalno. Poziva se i na strategiju “Od njive do trpeze” čiji je jedan od ciljeva dobrobit životinja.

Ali, zvaničnici EK već su se ogradili te najavili da predlozi ove inicijative neće moći da budu spremni do kraja 2023. što je za Šojdrovu prekasno.

“To može da znači da neće biti dovoljno vremena da Evropski parlament razmotri predloge pre raspuštanja za sledeće izbore u proleće 2024. To će još više odložiti konačno usvajanje zakona”, brine se.

Stoga je pozvala Evropsku komisiju da reviziju zakona postavi kao prioritet i što pre iznese svoje predloge i zabrani upotrebu kaveza barem od 2027. godine.

Izvor: Agroklub