Home Blog Page 627

Mišlenov vodič odložio dolazak u Beograd

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, Mišlenov vodič, koji rangira najbolje restorane sveta, saopštio je da će odložiti ovogodišnju selekciju ugostiteljskih objekata u Srbiji zbog pogoršanje pandemije. Pored Beograda, Mišlenov vodič odložio je otvaranje i ostalih novih selekcija u svetu.

U mnogim delovima sveta, gastronomski i turistički sektor se suočavaju sa velikim izazovima zbog pandemije koronavirsa. Pokretanje Mišlenovog vodiča za Beograd, ranije je bilo planirano za 11. decembar.

“Naši timovi su i dalje u bliskom kontaktu sa Turističkom organizacijom Srbije, a naše interesovanje za beogradsku kulinarsku scenu ostaje nepromenjeno”, navodi se u saopštenju Mišlenovog vodiča.

Situacija će se redovno pratiti, a kako se dodaje novi zajedniči termin biće zajednički određen.

Mišlenov vodič kaže da je ista situacija i u Sjedinjenim Američkim Državama, gde su odložena predstavljanja novih selekcija u Čikagu, Vašingtonu, Njujorku i Kaliforniji. 

U Evropi su odložena otvaranja za Britaniju i Belgiju, a nedavno je promenjen format francuskih zvezdica. 

Pandemiska kriza je uticala na aktivnosti vodiča u Aziji, pa je nedavno odlučeno da se za 2021. godinu odloži predstavljanje singapurske selekcije.

“Mišlenov vodič će ostati posvećen svojim planovima u Srbiji, uz poštovanje njenih istorijskih vrednosti i profesionalizma, a anonimni i nezavisni ocenjivači vodiča nastavljaju svoj rad u Beogradu, sa ciljem da srpsku kulinarsku scenu uspešno predstave na svetskoj pozornici”, dodaje se u saopštenju.

Izvor: Nova ekonomija

 

Pokrenuti pregovori za izgradnju vetroelektrane na Vlašiću

Foto-ilustracija: Unsplash (Bert Sz)
Foto ilustracija: Pixabay

Savet ministara Bosne i Hercegovine, na predlog Ministartstva finansija i trezora BiH, prihvatio je Inicijativu i odredio delegaciju za vođenje pregovora radi zaključivanja Ugovora o finansiranju između Bosne i Hercegovine i Evropske investicione banke, projekat Vetroelektrana “Vlašić”.

Projekat, čija je realizacija planirana u periodu 2020 – 2024. godine, odnosi se na izgradnju vetroelektrane od 50 MW na visoravni Vlašić.

Glavni cilj je proizvodnja električne energije za potrebe bosanskohercegovačkog elektroenergetskog sistema.

“Vrednost kredita je 36 miliona evra, sa alokacijom na Federaciju BiH i rokom otplate od 20 godina, uključujući četiri godine grejs perioda“, saopšteno je iz Saveta ministara BiH.

Izvor: Capital.ba

 

Toplotni talas zahvatio Australiju, službe u pripravnosti

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ekstremno topli talas pogodio je veliki deo Australije, u pojedinim mestima dnevne temperature dostižu neverovatnih 46 stepeni Celzijusa.

Vlasti su progalise opasnost od izbijanja požara i to u planinama koje okružuju mesto Adelejd. U ovom području je izgorelo oko 650 hektara niskog rastinja, piše Gardijan.

Vatrogasna služba upozorila je građane na trenutnu situaciju i savetovala ih je da budu spremni za polazak ukoliko dođe do pogoršanja trenutnog stanja.

I u Sidneju je veoma toplo i samo zahvaljujući vetru, dnevna temperatura nije prelazila 40 stepeni. Vlasti su zabrinute, jer vetar, koji u nekim trenucima rashladi, u sledećem može da ubrza eventualne požare. Zato je zabranjeno paljenje vatre na otvorenom.

Veliki šumski požari zahvatili su Australiju tokom 2019. i 2020. godine i borba sa vatrenom stihijom u nekim krajevima ove zemlje mesecima je trajala. Uništeno je preko 2.000 domova i izgorelo je više od 12 miliona hektara zemlje.

Požari su imali veliki uticaj na porast emisije ugljen-dioksida na globalnom nivou, a kako stručnjaci procenjuju, godišnje koncentracije gasova sa efektom staklene bašte biće među najvećim otkako je pre 60 godina počelo njihovo merenje.

Ipak, najviše zabrinjavaju podaci koji je se odnose na broj uginulih životinja – 143 miliona sisara, 180 miliona ptica, 2,5 milijardi gmizavaca i oko 51 milion žaba stradalo je u ovim požarima.

Milica Radičević

 

(Ne)očekivan način da se okonča 2020. godina: Zombi apokalipsa ubijenih kuna u Danskoj?

Foto: Wikipedia/Patrick Reijnders
Foto: Wikipedia/Patrick Reijnders

Da li kao i ja uhvatite sebe da u toku filma ili serije ne možete da procesuirate scene u kojima veća grupa ljudi na okupu ne nosi maske na licu i nije na “fizičkoj” udaljenosti? Meni bukvalno dođe da uskočim u ekran i razdvojim ih. “New normal” je u tolikoj meri prožeo moj život da mi “old” deluje nepojmljivo. Ova godina je u potpunosti uzdrmala temelje naše nekadašnje svakodnevice i okrenula nas naopačke, a razloga je mnogo više od zloglasnog virusa. Više ništa ne deluje neočekivano, pa čak ni zombi apokalipsa kako su  pojedini mediji nazvali nedavna dešavanja u Danskoj. Uprkos tome što bi nam svima bilo drago da se iza senzacionalizma krije obični maskenbal ili nešto slično, stvari nisu toliko naivne. No, da krenemo od početka…

Danska je najveći proizvođač krzna i kože nerčeva na svetu sa neverovatnim udelom od 40 odsto tom tržištu. Zemlju je tokom oktobra uzdrmala pojava mutiranog oblika virusa KOVID-19 koji ove životinje prenose na ljude. Njime je bilo zaraženo dvanaestoro osoba.

U strahu od daljeg širenja nove infekcije i potencijalnom podrivanju naučnih napora da pronađu vakcinu za koronavirus, vlasti su naložile usmrćivanje 17 miliona nerčeva, što je naravno nije naišlo na odobravanje javnosti, a pogotovo aktivista za zaštitu prava životinja. Ovo nije prvi put da su ove krznašice masovno stradale u jeku trenutne pandemije s ciljem navodne zaštite zdravlja ljudi. Španci su u julu s istim motivom uništili 93.000 jedinki.

Ubijanje gotovo svih danskih nerčeva, koje su obavljali farmeri uz pomoć službenika policije i vojske, ocenjeno je kao nezakonito, te je ministar hrane i poljoprivrede Mogens Jensen priznao grešku i nedavno podneo ostavku na svoje mesto u vladi.

Međutim, neće ga samo savest progoniti, već i tela uginulih životinja koja su se “izdigla” iz podzemlja. Usled gasova koji nastaju tokom raspadanja, životinje sahranjene u masovnoj grobnici na vojnom poligonu na Jitlandu pojavile su se na površini zemlje.

Mesta sahranjivanja su još jedan u nizu problema u vezi sa ovim slučajem s obzirom na to da se nalaze u blizini jezera za kupanje i izvora pijaća vode, te se rodila zabrinutost oko potencijalnog zagađenja.

Nerčevi predstavljaju vrstu malih zveri iz porodice kuna (lat. Mustelidae) poreklom iz Severne Amerike. Oni se širom planete odgajaju na životinjskim farmama radi razmnožavanja i korišćenja njihovog krzna u modnoj industriji. Zajedno sa drugim vrstama koje se odgajaju u istu svrhu, nerčevi se svrstavaju u tzv. krznašice. Status autohtonih populacija u divljini je povoljan i stabilan. Nerčevi se van svog autohtonog areala smatraju izrazito invazivnom vrstom, čija pojava nije dobrodošla s aspekta očuvanja prirode. U Evropisu ove životinje uspele da se nasele i ustale svoje prisustvo najpre u zemljama Fenoskandije i baltičkim zemljama, a u ostalom delu Evrope se sreću ređe i u manjem broju. Kod nas je prvi i poslednji put zvanično zabeležena jedna jedinka 1974. godine u okolini Pančeva. Pretpostavlja se da je odbegla s farme koja je nekada postojala u Pančevačkom ritu, a taj jedini dokazni primerak se čuva u Prirodnjačkom muzeju u Beogradu.

Nerčevi u zarobljeništvu predstavljaju poludomestifikovane životinje koje su na farmama podvrgnute veštačkoj selekciji radi dobijanja različite boje i bogatijeg krzna. Poznati su još kao američke vidrice ili vizoni.

Iako u svetlu opisanih događaja situacija za krznašice deluje prilično sumorno, a i ovogodišnji Međunarodni dan borbe protiv trgovine krznom je pao na Black Friday, nije sve tako crno. Danska zadruga krznara Kopenhagen Fur stavlja katanac. Kopenhagen Fur je najveća aukcijska kuća za krzno.

U nadi da neće da se povampiri,
Jelena Kozbašić

Vodeni cvet proglašen insektom 2021. godine

Foto: Pexels
Foto: Pexels

Međunarodna grupa entomologa izabrala je u petak Vodeni cvet za insekta 2021. godine, ali on neće dugo uživati u svojih 15 minuta slave.

Insekt, čije je naučno ime Ephemeroptera, samo nekoliko dana da leti, pari se i polaže nova jaja.

“Ono što čini jedinstvenim ove insekte je njihov životni ciklus koji traje samo nekoliko dana: od jajašca položenog u vodu do insekta sposobnog za let i parenje”, rekao je Tomas Šmit, predsednik komisije naučnika i istraživača iz institucija i organizacija za zaštitu iz Nemačke, Austrije i Švajcarske.

Vodeni cvetovi postoje oko 355 miliona godina i danas oko 140 vrsta živi u centralnoj Evropi, navela je komisija.

Uprkos njihovom kratkom životu kao odraslih jedinki, njihov razvojni ciklus je prilično dug.

Ženke insekta između maja i septembra polažu hiljade jaja u vodu, koja potom padaju na dno i iz njih se za nekoliko dana izleže larva.

Larve rastu nekoliko dana i na kraju dobiju škrge, a zakopane na dnu reka razvijaju se od jedne do tri godine.

“Ubrzo pre prelaska iz vodenog u kopneni život, stvara se sloj vazduha između stare i nove kože odraslih larvi”, rekao je Šmit, koji je direktor nemačkog entomološkog instituta Zenkenberg u Minhenbergu, istočno od Berlina.

Smanjivanjem svoje specifične težine, larva se diže do vodene površine, a kad tamo stigne, koža larve puca i za nekoliko sekundi izleće insekt.

Bez delova usta i funkcionalnih creva, potpuno razvijeni insekt ima samo nekoliko dana za parenje i polaganje jaja pre nego što ugine.

Komisija svake godine, počev od 1999. bira po jednog jedinstvenog insekta kako bi “ljudima približila retke vrste”.

Energetski portal

U Hrvatskoj predstavljena prva jedrilica na svetu sa dva električna motora

Foto-ilustracija: Unsplash (Johnatan Smith)
Foto-ilustracija: Unsplash (vaun0815)

U Splitu je predstavljena prva jedrilica na svetu sa dva električna motora.

Reč je o iskoraku splitskog proizvođača brodova u ekološku proizvodnju, a model je rezultat hrvatske domišljatosti i tehnologije.

Brodogradilište “Salona Yachts”, koje je u vlasništvu bosanskohercegovačke “Prevent Grupe”, premijerno je predstavilo novu jedrilicu, na Saloni 46 na kojoj je godinu i po dana radio mladi tim inženjera iz Splita.

“Ovo je prvo plovilo opremljeno sa dva elektromotora, što će znatno ubrzati punjenje baterija tokom plovidbe. Na ovom brodu smo implementirali naprednije propelere koji mogu da menjaju ugao lopatice propelera u zavisnosti od brzine plovidbe, što će vam omogućiti punjenje baterija pri bilo kojoj brzini. Dva elektromotora omogućiće mnogo bolje manevarske karakteristike plovila u luci”, kaže Marin Donadini, direktor “Salona Yachts”.

Sa motorima plovite bez buke, a dok jedrite, propeleri pune baterije strujom. Model je prikladan za okeanske plovidbe u kojima se jedri u dužim vremenskim intervalima.

“Dok jedri brod ponovno stvara električnu energiju i njemu od potpuno prazne baterije do potpuno pune treba oko 20 sati jedrenja pri brzini od pet i po, šest čvorova”, objašnjava Donadini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Stenholm)

Salona 46 će na svom “Jutjub” kanalu predstaviti i mladi Kanađanin Den Dekert, koji sa verenicom već pet godina plovi na električnoj jedrilici i promoviše ekološki osvešćenu plovidbu.

“Mislim da je svetsko tržište spremno za električne brodove. Poslednjih šest godina borimo se da dokažemo vrednost ovakvih motora na jedrilicama – nije vam potreban klasičan motor da biste prešli neku razdaljinu kad imate jedra”, kaže Dekert.

Električni pogon sa puteva polako prelazi i na more. Vlasnici nastavljaju da ulažu u zelene tehnologije.

“To je budućnost ne samo u ovoj branši, odnosno industriji, nego i u drugim industrijama koje se bave nekom vrstom mobilnosti – pogledajte samo uspeh gospodina Rimca i njegovog tima u Hrvatskoj”, kaže Almir Jazvin, član Uprave ”Prevent grupe”.

Ovaj hrvatski proizvod je spoj ekologije i luksuza. Brodogradilište planira da proizvodi dvadesetak jedrilica godišnje. Prva je već otputovala svom kupcu u Sjedinjene Američke Države.

Izvor: HRT

Studija o proceni uticaja na životnu sredinu za RTB Bor ponovo u prvom planu

Foto-ilustracija: Unsplash (Javad Esmaeili)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mladen Borisov)

Kompanija “Srbija Ziđin Koper” podnela je zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta za povećanje kapaciteta topionice bakra u okviru kompleksa RTB Bor.

Zainteresovani mogu da izvrše uvid u sadržinu zahteva svakog radnog dana od 11 do 14 časova, u prostorijama Ministarstva zaštite životne sredine u Beogradu, u Ulici Omladinskih brigada 1, u sobi 428 i na vebsajtu.

Građani mogu da dostave svoje mišljenje u roku od 15 dana, od datuma objavljivanja ovog obaveštenja.

U toku nedelje potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović, održale su sastanak sa Đan Simingom, generalnim direktorom kompanije „Ziđin“, većinskim vlasnikom RTB Bor.

Na sastanku je bilo reči o realizaciji projekata kompanije „Ziđin“, sa posebnim osvrtom na standarde koje je neophodno ispuniti u cilju zaštite životne sredine.

“Investicija u RTB Bor je veoma važna za nas i Vlada Srbije je tu da pomogne u realizaciji projekata i planiranih ulaganja u zelene tehnologije i zaštitu životne sredine. Oba ministarstva su tu, jer želimo da se projekti u koje investirate realizuju brže i efikasnije, budući da je to u interesu svih nas”, rekla je Mihajlović.

“Ziđin” je ranije najavio da planira da poveća kapacitet proizvodnje katodnog bakara sa trenutnog kapaciteta od 80.000 tona na 150.000 tona godišnje, sa mogućnošću daljeg proširenja kapaciteta na 200.000 tona. Ulazni kapacitet prerade koncentrata je 400.000 tona godišnje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Na pređašnjem sastanku sa potpredsednicom Vlade, Đian Siming je izrazio zahvalnost na podršci Vlade i Ministarstva na projektima koje kompanija realizuje u Srbiji i najavio da „Ziđin “ planira da investira u našu zemlju 1,26 milijardi dolara.

„Do sada smo u RTB Bor uložili 640 miliona dolara. Pored aktivnosti na proširenju i sanaciji postrojenja, ulažemo u zaštitu životne sredine i unapređujemo uslove i bezbednost na radu. Zasadili smo više od 56.000 sadnica u industrijskoj zoni, a za 88 odsto smanjili povrede na radu u ovoj godini“, precizirao je Siming.

Podestimo, kompanija je u septembru zaustavila rad topionice bakra i u planu je bio remont koji je, nakon kvara na opremi pogona doveo do povećane emisija dimnih gasova i negativno uticala na kvalitet vazduha u Boru.

U okviru dokumentacije koju je “Ziđin” priložio uz zahtev za određivanje obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu, priložen je i izveštaj Instituta za rudarstvo i metalurgiju Bor u kojem su kao rezultat merenja navedene dozvoljene koncentracije oksid-azota i oksid-sumpora, kao i praškastih materija.

Jovana Canić

Zlatibor uskoro dobija postrojenje za preradu otpadnih voda

Foto-ilustracija: Unsplash (Gorana B)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dejan Zakic)

Kako piše Nova ekonomija, na Zlatiboru se privodi kraju izgradnja postrojenje za preradu otpadnih voda. Radovi su počeli krajem 2018. godine, a planom je predviđeno da budu završeni do kraja tekuće godine.

Postrojenje u blizini rečice Obudojevice na Zlatiboru, uskoro bi trebalo da bude pušteno u probni rad, koji će trajati oko godinu dana.

“Otpadne vode će se prerađivati na principu SBR tehnologije i to postrojenje će biti jedno od najboljih u Srbiji, jer će podzemne i druge vode biti zaštićene od zagađenja”, rekla je za Novu ekonomiju Slađana Vulović iz kabineta predsednika Opštine Čajetina.

Prema njenim rečima, cilj je da se na Zlatiboru stvori “ekološki zdravije i lepše okruženje”.

U projekat je uloženo više od 4,6 miliona evra. Centar za međunarodnu saradnju i razvoj Vlade Slovenije uložio je million i po evra bespovratnih sredstava, dok je ostatak novca izdvojila lokalna samouprava. 

U prvoj godini rada, upravljanje postrojenjem će biti povereno Javnom komunalnom preduzeću “Vodovod Zlatibor” i slovenačkom konzorcijumu “Hidroinženjering” koje je bilo jedan od izvođača radova.

U Opštini Čajetina kažu da je u planu izgradnja posebnih postrojenja za preradu otpadnih voda za Čajetinu, Sirogojno i Mačkat za koju je norveški institut “Niva” izradio studiju.

“Počeli smo sa pripremom projektne dokumentacije za ta postrojenja i očekujemo da ćemo njihovom izgradnjom za tri godine stvoriti uslove za najčistiju vodu i ekološki zdravo okruženje”, navode sagovornici portala.

Pored Zlatibora, postrojenje za preradu otpadnih voda gradi se i u Leskovcu. Šabac i Vrbas su gradovi koji svoja postrojenja za preradu kanalizacije već imaju. Prema podatku koji je prošle godine objavio NALED, Srbija prerađuje svega 16 odsto svojih otpadnih voda.

Autor: Čedomir Savković

Izvor: Nova ekonomija

Budisava dobija vetrozaštitni pojas

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)
Foto: Grad Novi Sad

Kako bi zaštitili atare na području Grada Novog Sada nadležni su počeli sa sadnjom vetrozaštitnih pojaseva. U Budisavi će u naredne dve nedelje biti završena sadnja oko 14.500 sadnica viših i nižih vrsta u dužini od 14 kilometara.

Vrednost ovog projekta je 2,5 miliona dinara, započet je 2019. godine, rok za završetak radova je decembar 2020. godine i realizuje ga JKP “Gradsko zelenilo”

Kako napreduje sadnja proverili su Milorad Radojević, član Gradskog veća za privredu, Miloš Egić, direktor “Gradskog zelenila” i prof. Dr Saša Orlović, predstavnik saveta Gradonačelnika Novog Sada za pružanje stručne pomoći u preduzimanju aktivnosti u ozelenjavanju i pošumlјavanju gradskih površina.

Vetrozaštitni pojasevi na području Grada Novog Sada nisu postojali u dovolјnoj meri i zbog toga smo posebnu pažnju posvetili njihovom formiranju. Još 2016. godine smo uradili Studiju za podizanje vetrozaštitnih pojaseva u polјoprivrdnom reonu na područjima svih katastarskih opština Grada Novog Sada. Studija je urađena u skladu sa Godišnjim programom zaštite, uređenja i korišćenja polјoprivrednog zemlјišta, a finansirana je iz namenskih sredstava od zakupa polјoprivrednog zemlјišta u državnoj svojini. Studiju je uradio Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu i ove godine krećemo sa realizacijom sadnje pojasa u Budisavi. Ukupna vrednost podizanja svih vetrozaštitnih pojaseva iznosi preko 100 miliona dinara čime su obuhvaćene sve katastarske opštine Grada Novog Sada. Efekti koji se postižu njihovim podizanjem su brojni. Oni doprinose smanjenju gubitka plodnih slojeva zemlјišta i očuvanju njegove plodnosti. Takođe, štite saobraćajnu infrastrukturu od snežnih smetova”, rekao je Milorad Radojević.

Direktor Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu prof. dr Saša Orlović je rekao da je danas istorijski trenutak za grad, jer je počelo podizanje vetrozaštitnih pojaseva koji imaju višenamenske funkcije.

“Pojasevi će biti podignuti na ukupno 209 hektara, odnosno 387 kilometra će iznositi dužina pojaseva i biće zasađeno oko 240.000 sadnica. Ovi podaci se odnose na kompletan atar, dakle celo područje Grada Novog Sada. Biće korišćene uglavnom domaće vrste sadnica, poput hrasta lužnjaka, kao i bagrem koji je dobar za ovo područje. Izborom vrsta sadnica želimo da pored zaštite od vetra utičemo i na biodiverzitet tako praktično stvaramo jedan zeleni prsten oko grada. Kad bude formiran,naš zadatak je da ga dobro održavamo i čuvamo kako bi u potpunosti mogao da vrši svoju funkciju”, rekao je prof. dr Saša Orlović i dodao da je mnogo stvari urađeno u gradu kada je reč o ozelenjavanju u poslednjih godinu dana, jer je zasađeno dva i po puta više sadnica od ranijeg godišnjeg proseka.

Izvor: Grad Novi Sad

 

 

Energetski gigant ulaže više od 150 milijardi evra za čistiju budućnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanska kompanija Enel Group najavila je da će tokom naredne decenije uložiti skoro 16 milijardi evra u proširenje proizvodnje struje iz obnovljivih izvora struje, kao i poboljšanje infrastrukture za njeno dostavljanje potrošačima, piše Axios.

Energetski gigant, koji već znatno ulaže u obnovljivu energiju, saopštio je da će nameniti 69 milijarde evra u planove da svoj trenutni energetski kapacitet od oko 45 gigavata proizvodnje iz obnovljivih izvora proširi na 120 gigavata do 2030. godine.

Plan takođe uključuje investicije u skladištenje, digitalne mreže i širu elektrifikaciju.

Najava predstavlja deo šire inicijative nekih od najvećih energetskih kompanija na svetu, koje svoju budućnost vide u proizvodnji struje uz emisija gasova staklene bašte.

Ovog meseca je i vodeći španski snabdevač Iberdrola otkrio planove da uloži skoro 74 milijardi evra u unapređenja “zelenih” kapaciteta tokom narednih pet godina, dok će većina tih sredstava ići ka proširenju obnovljivih izvora energije i električne mreže.

Podsetimo, što se regiona tiče,  Crna Gora i dalje predvodi sa energetskom tranzicijom, ali se Ukrajina probila na drugo mesto preskočivši Severnu Makedoniju i Srbiju, pokazao je Godišnji izveštaj o implementaciji 2020 Energetske zajednice (EZ) objavljen 23. novembra.

Izveštaj Sekretarijata EZ pokazao je da su ugovorne strane, odnosno članice Zajednice, ostvarile napredak u tržišno orijentisanim i održivim energetskim reformama uprkos krizi zbog koronavirusa.

Prosečan procenat implementacije propisa u članicama EZ porastao je na 53 sa 48 odsto u prethodnom izveštaju za 2019. godinu.

U sredini rang liste su Kosovo i Albanija sa izvesnim napretkom, dok je reforma u Moldaviji bila skromna.

Energetski portal

Dalji razvoj saradnje sa Nemačkom u sektoru energetike

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplah (Karsten Wurth)

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorom SR Nemačke u Srbiji Tomasom Šibom o saradnji u oblasti rudarstva i energetike, naročito u vezi sa povećanjem energetske efikasnosti i zelenom energijom.

Mihajlović je istakla da je u prethodnom Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture postojala veoma dobra saradnja i da veruje da će ona biti uspešno nastavljena i u resoru rudarstva i energetike.

Povećanje energetske efikasnosti jedna je od prioritetnih oblasti u kojoj očekujemo uspešnu saradnju, a verujem da imamo prostor da unapredimo saradnju i u oblasti zelene energije i energetske tranzicije, navela je ona.

Prema njenim rečima, Ministarstvo priprema novi zakonodovni okvir i reforme e-energetika i e-rudarstvo, kojima će se pojednostaviti procedure i ovaj sektor otvoriti za nove investicije.

Na sastanku je navedeno da ukupna vrednost projekata koji se realizuju, uz podršku Nemačke razvojne banke KfW, uključujući Ministarstvo, kao i javna preduzeća EPS i EMS, iznosi više od 800 miliona evra.

Ambasador Šib je izrazio uverenje da će saradnja sa resornim ministarstvom biti dodatno proširena, napomenuvši da je za Nemačku razvojnu banku energetika jedan od najvažnijih sektora.

Imamo i veliko iskustvo sa Zelenom agendom i energetskom tranzicijom, koje smo spremni da podelimo sa vama, poručio je on.

Izvor: Vlada Srbije

Novi zahtevi za subvencije za kupovinu električnih i hibridnih vozila od 2021. godine

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U skladu sa Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i vozila koja uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i električni pogon ( hibridni pogon) (“Službeni glasnik RS, broj 27/20), Ministarstvo zaštite životne sredine od marta ove godine subvencionira kupovinu električnih i hibridnih vozila.

Imajući u vidu da je Pravilnikom o sistemu izvršenju budžeta Republike Srbije („Službeni glasnik RS“ 20/20) regulisano da se zahtevi za preuzimanje obaveze za tekuću budžetsku godinu, moraju uneti u informacioni sistem izvršenja budžeta najkasnije do 15. decembra tekuće godine, a da razmatranje i rešavanje prispelih predmeta po pitanju subvencionisane kupovine vozila po proceduri zahteva minimalno 15 radnih dana, Ministarstvo zaštite životne sredine, u skladu sa navedenim propisima, od 27. novembra 2020. godine neće primati nove zahteve za sprovođenja subvencionisane kupovine električnih i hibridnih vozila, a koji se mogu uzeti u obradu do kraja 2020. godine.

Podsetimo, sredinom marta ove godine  Vlada  je  donela Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila koja imaju isključivo električni pogon, kao i vozila koja uz motor sa unutrašnjim sagorevanjem pokreće i električni pogon (hibridni pogon).

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

Ovom uredbom neposredno se podstiče korišćenje ekološki prihvatljivog vida transporta, u okviru sprovođenja mera za poboljšanje kvaliteta vazduha, i u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine.

Uredbom se propisuje da pravo na subvencionisanu kupovinu vozila imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica.

Pravo na subvencionisanu kupovinu vozila nemaju pravna lica i preduzetnici koji su ostvarili pravo na subvencionisanu nabavku putničkih vozila za potrebe obnove voznog parka taksi prevoza kao javnog prevoza, u skladu sa Uredbom o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane nabavke putničkih vozila za potrebe obnove voznog parka taksi prevoza kao javnog prevoza („Službeni glasnik RS“, broj 94/19).

Sredstva za subvencionisanu kupovinu vozila dodeljuju se za kupovinu jednog vozila. Podsticajna sredstva u 2020. godini dodeljuju se do iznosa od 120.000.000 dinara.

Više o ovoj temi, možete pročitati OVDE.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Modernizacija aerodroma “Nikola Tesla” bez većih zastoja

Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

Obimni radovi na modernizaciji i proširenju beogradskog aerodroma “Nikola Tesla” odvijaju se svakodnevno u skladu sa preporukama nadležnih državnih organa uz maksimalno poštovanje mera zaštite od koronavirusa. Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović obišao je gradilište novih objekata na beogradskom aerodromu i proverio je kako teku radovi.

Vlada Srbije je dodelila koncesiju za beogradski aerodrom kompaniji “Vansi” jer delimo isti san, a to je da podignemo kapacitet i kvalitet usluga i pretvorimo beogradski aerodrom u najvažnije transportno i putničko čvorište u jugoistočnoj Evropi. Sve nas je pogodila ova globalna pandemija i svestan sam svih problema teškoća koje je izazvala naročito u međunarodnom vazdušnom saobraćaju. Sa druge strane, srećan sam što je koncesionar iskoristio ovaj period da pokrene investicioni ciklus i započne radove na modernizaciji aerodroma”, naveo je ministar Momirović.

Generalni direktor Aerodroma „Nikola Tesla“ Fransoa Berizo naveo je da očekuje da će uprkos svim izazovima, veliki radovi biti završeni po planu u roku od tri godine.

“Kroz planirana proširenja kapaciteta, aerodrom, koji je prošle godine opslužio oko 6,2 miliona putnika, biće u mogućnosti da opsluži projektovanih 15 miliona putnika do kraja koncesionog perioda. Naš cilj je da značajno poboljšamo nivo usluge, komfor i raznovrsnost komercijalne ponude na beogradskom aerodromu “Nikola Tesla””, rekao je Berizo.

Kada radovi budu završeni, aerodrom će imati proširene terminale, novu umetnutu poletno-sletnu stazu i dodatne rulne staze, dodatne pozicije za parkiranje aviona, novu platformu za odleđivanje i sprečavanje aviona od zaleđivanja, dodatna parking mesta za automobile i nove pristupne puteve.

Izvor: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

 

Bolji prinosi jagodastog voća uz holandsku podršku

Foto-ilustracija: Unsplash (Jessica Ruscello)
Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Martínez)

Srbija ima veliki potencijal za razvoj jagodastog voća, iako se proteklih godina beleže pozitivni rezultati u tom sektoru, ima dosta mogućnosti za povećanje prinosa, uvođenje novih sorti i unapređenje kvaliteta. Na tom putu dragocena su iskustva Holandije, jer se kroz razmenu stručnog i praktičnog znanja, savremenih tehnologija i inovacija može unaprediti proizvodnja i povećati izvoz, istaknuto je na vebinaru PIB projekta – „Holandske preporuke proizvodnji u sektoru jagodastog voća (i trešnje) u Srbiji“.

Borovnica iz Srbije veoma je tražena na holandskom tržištu, istakao je Žil Bešor Plug (Gilles Beschoor Plug), ambasador Holandije u Srbiji i dodao da su velike šanse za saradnju dve zemlje u sektoru jagodastog voća. „Imamo nove sorte, najnovije tehnologije, vešte poljoprivredne proizvođače i to nam daje mogućnost da se nadopunjujemo i sarađujemo“, rekao je ambasador. Ističe da je 2020. godina teška za sve, ali je sektor jagodastog voća, uprkos teškoćama na početku, dobro prošao.

Veljko Jovanović, savetnik predsednika PKS, rekao je da je u Srbiji dominantno gajenje maline, da je borovnica u ekspanziji, kao i da jagoda ima veliki potencijal.

U Srbiji je 40.000 hektara pod jagodastim voćem, prošle godine izvezeno je 209 miliona evra smrznute maline. Imamo i odlične rezultate u izvozu tokom pandemije. Prosečna izvozna cena nam je oko 1,5 EUR po kilogramu, što znači da bi bilo dobro da izvozimo više prve klase nego sada. Međutim, veliki problem su i dalje niski prinosi svega 5,5 tona po hektaru, što je na nivou nerazvijene proizvodnje. Imperativ je da se ova situacija promeni u narednom periodu, da se radi na kvalitetu maline koji traži i prepoznaje tržište što će se najpre desiti kroz uvođenje novih sorti, naveo je Jovanović.

Foto: PKS

Rešenja za unapređenje sektora, po njegovim rečima, su kvalitetan sadni materijal, stroga kontrola i primena standarda, razvoj ugovornih odnosa, koordinacija proizvođača, otkupljivača i prerađivača, razvoj pravih zadruga, edukacija. Podseća da je PKS organizovala veliki broj seminara posebno u regionima gde se gaji jagodasto voće kako bi se pomoglo farmerima da usvoje nova znanja i unaprede proizvodnju.

Konsultant Đorđe Petrović predstavio je projekat PIB u koji je uključeno 12 holandskih kompanija koji će sarađivati sa srpskim proizvođačima.

Projekat PIB je rezultat višegodišnje saradnje Srbije i Holandije u ovoj oblasti, a finansira ga Vlada Kraljevine Holandije. Sprovodiće se u Srbiji naredne tri godine.

Projekat će se realizovati kroz tri osnovna stuba saradnje: državnih organa (inspekcijskih i stručnih službi), naučnih institucija i poslovnih subjekata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Pelzer)

Jedna od aktivnosti je i organizacija demonstracionog polja u Zemljoradničkoj zadruzi “Agro Eko Voće“ iz Arilja kao pokaznog ogleda kako se sa novim tehnologijama, primenjenim znanjem i uvezivanjem celog lanca proizvodnje mogu unaprediti kvalitet i kvantitet proizvodnje.

O svojim iskustvima u proizvodnji jagodastog voća u Srbiji na vebinaru su govorili predstavnici srpskih proizvođača koji očekuju da će im saradnja sa holandskim partnerima u okviru projekta pomoći da povećaju prinose i izvoz, unaprede kvalitet i uvedu nove sorte.

Vebinar su organizovali Ambasada Kraljevine Holandije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Privredna komora Srbije.

Izvor: PKS

Radovi na prevodnici na Đerdapu u punom jeku

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Radove na adaptaciji brodske prevodnice na HE “Đerdap 1” obišli su prof. dr Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, Sem Fabricije, ambasador EU, Dubravka Negra, direktorka Evropske investicione banke i Milorad Grčić, direktor EPS-a.

Mihajlovićeva je ovom prilikom rekla da je Dunav veoma važna reka i kao energetski, transportni i vodni koridor.

“Đerdap je naša najveća hidroelektrana, radovi idu po ustaljenoj dinamici i sledeće godine na jesen prevodnica će biti završena. Počećemo adaptaciju i prevodnice na „Đerdapu 2“. Novac nije mali, 60 miliona evra je vrednost radova, polovina je grant i hvala EU na tome, a druga polovina je od EIB-a. To je važno jer je reč o partnerima koji su važni za Srbiju jer naš put jeste ka EU. Dodatno je važno i da će EPS  nastaviti da ulaže u revitalizaciju svojih hidroelektrana, pre svega agregat 6 i HE „Đerdap 2“, za koju je procenjena vrednost radova 145 miliona evra. Velike promene u energetskom sektoru su pred nama, da ne idemo korak po korak, već brže ka zelenoj energiji, zelenoj agendi i obnovljivim izvorima energije. Zajedno sa partnerima sigurna sam da ćemo u tome i uspeti”, izjavila je ona.

Fabrici je zahvalio potpredsednici Vlade, koja je od početka verovala u ovaj projekat.

“Održivi saobraćaj i pouzdan i jeftin energetski sistem predstavljaju dve glavne politike i investiciona prioriteta Evropske unije ovde u Srbiji – a sada i u svetlu nedavno najavljenog ekonomsko-investicionog paketa EU, gde povezivanje čini glavni element i nastaviće da bude pokretač za dalje ključne investicije u budućnosti. Đerdap je odličan, konkretan primer projekta povezivanja sa značajnim prekograničnim, ekonomskim i ekološkim efektima. Obnova i adaptacija brodske prevodnice doprineće unapređenju mobilnosti na reci Dunav. Povećaće efikasnost, pouzdanost i konkurentnost vodnog puta na Dunavu“, istakao je ambasador Fabrici tokom posete projektnom lokalitetu na Đerdapu.

Šefica regionalne kancelarije Evropske investicione banke za zapadni Balkan, Dubravka Negre, istakla je da je Srbija jedna od prvih zemalja van EU u koju je EIB počeo da ulaže u vodni saobraćaj. Bolja plovnost duž Save i Dunava ključna je za efikasniju trgovinsku i regionalnu povezanost.

“Ova brodska prevodnica važan je deo naših težnji da približimo Srbiju susednim zemljama i Evropskoj uniji i da podržimo stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta. Projekat je deo šireg investicionog plana sa Evropskom investicionom bankom, vrednog ukupno 100 miliona evra. Uslediće još mnogo projekata”, dodala je Negre.

Milorad Grčić istakao je da smo danas svedoci da projekat revitalizacije prevodnice na srpskoj strani na „Đerdapu 1“ ide odličnim tokom.

“Radovi se odvijaju u roku. Projekat je od ogromnog značaja ne samo za ove krajeve, već i za celu Srbiju, a najlepši tok Dunava prolazi kroz našu zemlju. Dok ne završimo ovu prevodnicu, sva plovila prolaze kroz onu na rumunskoj strani. Posle pola veka moralo je ovo da se uradi. Prosečan broj plovila godišnje je bio 6.300, a modernija tehnologija omogućiće da dođemo do 10.000 plovila koja će ovuda proći. Sve ovo je važno za privredu, turizam i transport, za svaki segment koji napreduje zahvaljujući politici predsednika i Vlade Srbije”, rekao je Grčić. 

Obilasku je prisustvovao i Saša Nikolić, predsednik opštine Kladovo, koji je rekao da je ovaj projekat veoma značajan za državu, ali i ovu malu opštinu koja ima viziju turizma, te da će adaptacijom brodske prevodnice biti povećan broj putničkih brodova koji će pristati u Kladovu.

Brodska prevodnica Đerdap 1, koja je služila i duže od predviđenog veka od 40 godina, biće modernizovana pomoću sredstava EU u vidu bespovratne pomoći od 11,4 miliona evra. Dodatni 17,1 milion evra obezbeđen je u vidu zajma od Evropske investicione banke, pod povoljnim kreditnim uslovima za poreske obveznike Srbije. Realizacijom neophodnih radova, sveukupni tehnički vek obnovljene brodske prevodnice i njena funkcionalnost biće unapređeni za naredni period od 20 godina.

Projekat će podići pouzdanost infrastrukture brodske prevodnice, eliminisaće i sprečiće pojavu dugih zatvaranja, skratiće ciklus prevođenja i smanjiće vreme čekanja plovila, čime će Srbija postati pouzdan partner u prekograničnom transportu duž Dunava.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Do sutra traje uvid u nacrt plana za Makiško polje

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Blake)
Foto ilustracija: Pixabay

Gradski urbanista Marko Stojčić izjavio je da će ili do kraja 2020. ili početkom 2021. godine biti usvojen Plan detaljne regulacije Makiškog polja.

Gostujući na Studiju B istakao da će planirana izgradnja depoa na tom delu grada označiti početak izgradnje metroa u prestonici.

“Na početku Makiškog polja je predviđena izgradnja depoa za prvu i drugu liniju metroa. Nadamo se da ćemo uspeti da završimo sve aktivnosti, pre svih na eksproprijaciji zemljišta, a kasnije i na izgradnji čitavog platoa, kako bi se obezbedili uslovi da za kopanje tunela”, naveo je Stojčić.

Stojčić je objasnio da je zbog velike površine na kojoj bi se smestio predviđen broj kompozicija Makiško polje idealno za izgradnju depoa. Neće se samo depo graditi u ovom delu grada, već se na površini od 4,5 miliona metara kvadratnih očekuje gradnja najvećeg stambeno-poslovnog objekata koji će trajati narednih nekoliko decenija.

“Beograd ne može više da ide u širinu, osim u izuzetnim situacijama. Stoga, za budući razvoj grada, ostaju ovakve neizgrađene teritorije. Nadležne institucije su utvrdile da su pomenute površine van obuhvata vodozaštite”, objasnio je Stojčić.

Sa druge strane, na Fejsbuk stranici Ministarsta prostora upozoravaju se građani da je zaštićeno zemljište beogradskog vodoizvorišta u opasnosti.

Foto: Ministarstvo prostora (Facebook)

Navode da je “do petka, 27. novembra traje javni uvid u nacrt plana za Makiško polje (vodoizvorište). U pitanju je neopravdana urbanizacija i izgradnja celog stambenog naselja na zaštićenom zemljištu. Predviđa se izgradnja od oko 4,5 miliona m2 stambenog i komercijalnog prostora ugrožavajuči izvor pijaće vode za sve Beograđane. Ovo je javni uvid, što znači da će uslediti i javna rasprava gde će svi koji su predali primedbe moći usmeno da ih obrazlože i učestvuju u diskusiji.”

Ceo plan možete pronaći OVDE, a formular za pisanje primedbi OVDE. Za sva dodatna pitanja i konsultacije možete da pišete Ministarstvu prostora na ministarstvoprostora@gmail.com.

Ministarstvo prostora je kolektiv osnovan 2011. godine sa željom da doprinese demokratskom i pravednom razvoju gradova. U prvim godinama postojanja, Ministarstvo prostora je pokrenulo i učestvovalo u aktivaciji nekoliko napuštenih prostora za potrebe zajednice: Inex film, Ulična galerija, Bioskop Zvezda, Magacin, itd. Kroz ova iskustva, razvijali su i modele demokratskog upravljanja zajedničkim prostorima, ali i mehanizme kojima bi se ovakva aktivacija institucionalizovala na participativan i transparentan način. Pored toga, razvijali su i druge programe koji su rad organizacije širili u nekoliko dodatnih pravaca: analiza urbanih zajedničkih dobara, participativno urbanističko i prostorno planiranje i pravo na stanovanje.

Jovana Canić