Home Blog Page 628

Beloglavi supovi ponovo lete nad Pešterskim poljem

Foto-ilustracija: Unsplash (Nora Rademacher)
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

U Specijalnom rezervatu prirode “Peštersko polje” nastanili su se beloglavi supovi i to u blizini lokaliteta Krnja Jela i vrh Trojan, gde je formirano hranilište za nekrofagne vrste životinja.

Hranilište je izgrađeno u skladu sa uslovima zaštite prirode Zavoda za zaštitu prirode Srbije i svim standardima za ovakvu vrstu objekata i počelo je sa radom početkom 2020. godine. Sa početkom rada hranilišta primećena su jata beloglavih supova (Gyps fulvus) čija se brojnost kretala od 30 do 180 jedinki, kao i da oko 50-ak jedinki beloglavih supova noći u šumi u blizini hranilišta i stenama neposredno ispod vrha Trojan.

“Uspešan rad hranilišta i širenje prostora na kojima obitava beloglavi sup rezultat je dobre prakse i saradnje Zavoda i upravljača, a pre svega, čuvara prirode na terenu”, istakao je direktor Zavoda za zaštitu prirode Srbije mr Aleksandar Dragišić.

On podseća da je rad hranilišta u SRP “Peštersko polje” rezultat višegodišnjeg spoja i rada stručnjaka, upravljača i svih zaštitara prirode na uspostavljanju nacionalne mreže hranilišta za nekrofagne vrste životinja koja je deo Balkanske mreže hranilišta, čime se omogućava neometano kretanje i širenje populacije ovih ugroženih vrsta na celom Balkanskom poluostrvu i šire u Evropi.

U granicama zaštićenih područja nalazi se mreža hranilišta i to u Specijalnim rezervatima prirode “Uvac“, “Klisura reke Mileševke“, “Klisura reke Trešnjice“, i sada “Peštersko polje“, a u planu je i mesto u Parku prirode “Stara planina“.

Hranilište na Pešterskom polju je ograđeno, ima objekat za fotografisanje i posmatranje životinjskih vrsta uz stalni video nadzor. Upravljač zaštićenog područja – Turistička organizacija Sjenice vodi evidenciju o prisustvu vrsta i obezbeđivanju i iznošenju hrane. Pored beloglavih supova, hranilište posećuju gavran (Corvus corax) i vetruška (Falco tinnunculus), a od krupnih zveri zabeležen je vuk (Canis lupus).

Foto-ilustracija: Unsplash (Anton Petrov)

Turistička organizacija Sjenica, kao upravljač rezervata, od februara 2020. do trenutka stručnog nadzora koje je obavio Zavod za zaštitu prirode Srbije u drugoj polovini oktobra, je organizovala iznošenje oko 23 tone hrane, čime je ujedno smanjeno nekontrolisano odlaganje uginulih životinja na širem području.

Uginule životinje se, u saradnji sa lokalnom zajednicom, dovoze sa područja Pešterske visoravni i šire okoline. Takođe, planira se postavljanje rampe na prilaznom putu ka hranilištu koje je ograđeno drvenom ogradom i izgradnja pojilišta za životinje u okviru hranilišta, u skladu sa instrukcijama Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

U odnosu na propisane režime zaštite i dozvoljene aktivnosti, posete novoizgrađenom objektu za posmatranje životinja su ograničene, i to prevashodno u naučno-istraživačke i edukativne svrhe, uz obavezno prethodno prijavljivanje upravljaču. Osnovni cilj ovako koncipiranih poseta jeste dobijanje novih podataka koji će biti iskorišćeni za poboljšanje statusa ugroženih vrsta na ovom području i u promotivne svrhe, sa ukazivanjem značaja sprovođenja aktivnih mera njihove zaštite.

Izvor: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Bil Gejts otkriva ekonomske čari “zelenog” vodonika

Foto-ilustracija: Unsplash (Adolfo Félix)
Foto-ilustracija: Unsplash (ALE SAT)

Oni, koji imaju ideje, ne propuštaju šansu kakvu u bliskoj budućnosti pruža „zeleni“ vodonik.

Inovativni pokretač na polju održive energije širom Evrope – EIT InnoEnergy – osnovao je Evropski centar za ubrzavanje primene zelenog vodonika (Eghac), u nastojanju da podrži razvoj ekonomije ovog energenta, koja bi sa 100 milijardi evra godišnje od 2025. godine mogla da otvori pola miliona direktnih i indirektnih radnih mesta u lancu aktivnosti vezanih za zeleni vodonik.

Inicijativu podržava Breakthrough Energy, Evropski institut za inovacije i tehnologiju mreža entiteta, koju su osnovali Bil Gejts i vrhunski svetski tehnološki i poslovni lideri kako bi ubrzali prelazak na čistu energiju.

Kao dokazani izvor energije sa niskim emisijama, zeleni vodonik je u dobroj poziciji da postane centralni deo klimatski neutralne ekonomije EU – pomažući kontinentu da obezbedi stratešku autonomiju smanjenjem zavisnosti od uvoza fosilnih goriva.

U julu je Evropska komisija objavila svoju dugo očekivanu strategiju za vodonik, navodeći da od 2025. do 2030. vodonik treba da postane sastavni deo integrisanog energetskog sistema EU.

Da bi ostvarila ovaj naum, Evropa mora da stvori investiciono okruženje svetske klase za ubrzanje inovacija i proizvodnih kapaciteta. Eghac obećava da će ubrzati proizvodnju zelenog vodonika u gigavatnim razmerama kako bi ovim energentom snabdeo velike industrijske projekte širom Evrope.

Izvor: Senerges

Ugrožene tresave i Gradac kod Tutina

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je tokom sprovođenja projekta „Protect Pešter Wetlands!“ u više navrata obilazila opštine Sjenica i Tutin. Prilikom obilaska tresave koju prave Stublina, Bezanac, Berovački i Staroselski potok na lokalitetu Svačiće u selu Mitrova primećeno je da se tresava aktivno zatrpava od strane kamenoloma.

Na sajtu ovog društva navodi se da je pored kamena primećen i komunalni otpad, a iako se voda podzemnim putem prevodi ispod kamenoloma došlo je i do zadržavanja vode. Kao i da su primećeni građevinski radovi na brdu Gradac iznad Tutina.

„Planinske tresave su jedan od najugroženijih tipova staništa na planeti Zemlji. U Srbiji i svetu su one zaštićene Ramsarskom konvencijom. Tresave filtriraju vodu kroz zemljište i održava visok nivo podzemnih voda. Ovo je posebno važno zbog kraškog karaktera tla i činjenice da celo područje ima problema sa vodosnabdevanjem. Zatrpavanje tresetišta kamenjem i komunalnim otpadom pored toga što nepovratno uništava ovo jedinostveno stanište može negativno da utiče i na zagađivanje podzemnih voda, a pored tresave kod Južnog Kočarnika ovo je jedno takve stanište u okolini grada“, rekao je Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Veliki kamenolom koji trenutno ugrožava tresavu nije jedina pretnja za brdo Gradac iznad Tutina. Pored velikog kamenoloma na mestu nekadašnjeg praistorijskog utvrđenja započeta je izgradnja velikog turističkog centra koji će ovaj arheološki lokalitet trajno uništiti i sve to o trošku građana za privatni interes.

“Opština novcem građana omogućava i podržava uništavanje najverovatnije ilirskog utvrđenja starog između 2700-2600 godina. Lokalna zajednica time umesto jedinstvene istorijske turističke atrakcije dobija privatni turistički kompleks kakav je mogao da bude izgrađen na bilo kojem drugom okolnom uzvišenju. Zaboravljena je legenda da je grad Tutin svoje ime dobio upravo zahvaljujući ilirskoj kraljici Teuti koja je navodno stolovala i u ovom utvrđenju. Žalosno je što širom zemlje svuda moramo gledati primere teškog nepoštovanja prema zajedničkom kulturnom i prirodnom nasleđu“, dodaje Šćiban.

Izvor: Ptice Srbije

Ugovor sa EBRD od 85 miliona evra za auto-put Niš–Merdare

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za projekat izgradnje auto-puta Niš-Merdare i to za deonicu od Niša do Pločnika potpisan je ugovor o kreditu od 85 miliona evra. Ugovor su potpisali Siniša Mali, ministar finansija u Vladi Republike Srbije i Žužana Hargitai, direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Drugi ugovor za implementaciju projekta izgradnje auto-puta potpisali su sa Hargitai  Tomislav Momorivić, ministar građevinarstva, saobraćaja i Aleksandar Antić, direktor Koridora Srbije.

Mali je nakon potpisivanja ugovora u Vladi Srbije rekao da se početak radova očekuje već polovinom naredne godine i istakao da su potpisana dva važna sporazuma koji predstavljaju korak napred u realizaciji tog važnog infrastrukturnog projekta.

On je ukazao na to da je vrednost projekta izgradnje prve deonice 225 miliona evra, izrazivši zahvalnost EBRD što je obezbeđeno preostalih 85 miliona evra u finansijskoj konstrukciji.

“Za prvu deonicu od Niša do Pločnika već je obezbeđen zajam Evropske investicione banke od 100 miliona evra, kao i grant od 40,6 miliona evra iz Investicionog okvira za Zapadni Balkana”, naveo je ministar finansija.

On je istakao da je to veoma važan projekat, pošto je deo Vašingtonskog sporazuma, kao i da će taj auto-put doprineti razvoju regiona, kao i bržem protoku robe i ljudi, ali i bezbednosti saobraćaja.

Mali je objasnio da se taj projekat potpuno uklapa u program „Srbija 2025“ u koji će biti uloženo više od 14 milijardi evra u narednih pet godina, samo u infrastrukturne projekte.

“Već naredne godine imaćemo u budžetu rekordan iznos za kapitalne investicije, preko 330 milijardi dinara, to jest 5,5 odsto našeg BDP-a”, najavio je Mali.

Ministar finansija je zahvalio svima koji su učestvovali u pripremi dokumentacije za realizaciju projekta, a naročito instituciji EBRD koja uvek pruža Srbiji podršku.

Deonica „auto-puta mira“ kroz Srbiju, Niš–Merdare, biće duga 77 kilometara.

Koridor 10 i novi auto-put će se povezati kod Niša i omogućiti izlazak Srbije na albanske luke na Jadranskom moru i bolje povezati 500.000 ljudi.

Dužina budućeg autoputa Niš–Drač je 383 kilometara, a autoput Niš–Merdare–Priština je deo osnovne indikativne transportne mreže EU.

Momirović je rekao da će gradnja prve deonice auto-puta mira, od Niša do Pločnika, krenuti početkom naredne građevinske sezone i istakao da je taj projekat veoma izazovan za Srbiju, kao i da će otvoriti perspekivu i za Srbe i za Albance.

On je dodao i da će taj auto-put Srbiju pozicionirati kao ključnu saobraćajnu destinaciju u jugoistočnoj Evropi.

Ministar građevinarstva je objasnio da izgradnja autoputa počinje od Merošine kod Niša, a do Pločnika dužine je oko 32 kilometara, imaće šest tunela sa ukupnom dužinom 2.600 metara i 16 mostova.

“Tender za izvođača radova biće raspisan do kraja ove godine”, dodao je ministar građevinarstva.

Hargitai je navela da je deonica Niš–Pločnik prvi deo auto-puta mira za koji kaže da je jedan od ključnih projekta za stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu, ali i jedan ključnih projekata Ekonomskog inevsticionog plana EU.

Ona je najavila da će prvi tender za radove biti objavljen već u decembru, a da do sredine sledeće godine kreću i radovi.

“Biće nam čast da i dalje sarađujemo sa Vladom Srbije, da pomažemo u finansiranju ostalih delova ovog auto-puta, ali isto tako da podržavamo sve ostale ključne infrastrukturne projekte u Srbiji”, rekla je Hargitai.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Najusamljeniji slon na svetu dobio novi dom

Foto-ilustracija: Unsplash (Tomáš Malík)

U celom svetu poznat kao “najusamljeniji na svetu”, slon po imenu Kavan (Kaavan) napokon odlazi u novi dom koji ga čeka u “Utočištu za slonove” u Kambodži.

Slon je većinu svog života proveo u zatočeništvu kao stanar zoo vrta “Islamabad” u Pakistanu. Kavan je stigao kao poklon vlade Šri Lanke vladi Pakistana zbog dobrih odnosa između dve zemlje.

Međutim, ono što je usledilo i nije davalo puno razloga za slavlje, jer je životinja provela život u malom ograđenom prostoru pakistanskog vrta, a medicinski pregledi u septembru pokazali su da su mu nokti ispucali i urasli, očigledno zbog godina života u prostoru neodgovarajuće veličine i sa podlogom koja mu je oštetila donji deo nogu.

Uslovi u zoološkom vrtu su toliko loši, da je još u maju doneta odluka da se životinje koje borave u njemu premeste na druge lokacije. Odmah potom je usledila i odluka pakistanskog Višeg suda da ovaj vrt treba da bude zatvoren.

Zvaničnici zoološkog vrtova su oduvek negirali da je Kavan držan u lošim uslovima i u lancima, pravdajući uzrok njegovog lošeg stanja kao tugu za partnerkom, slonicom Saheli (Saheli) koja je uginula 2012. godine. Saheli je takođe stigla iz Šri Lanke.

O katastofalnim uslovima u kojima živi “usamljenik” Kavan čula je i poznata pevačica Šer (Cher), koja se glasno zalagala za preseljenje slona. Kada je odluka o preseljenju bila zvanična Šer ju je nazvala jednom od “najvažnijih trenutaka” u životu.

Sada sva udruženja za zaštitu životinja mogu da odahnu. Slede pripreme i odgovarajuća veterinarska nega kako bi slon, za početak, bio spreman na uslove dalekog puta koji je pred njim.

„Kavan će biti prebačen u utočište za divlje životinje u Kambodži u nedelju”, rekao je Salem Šajih (Saleem Shaikh), portparol pakistanskog ministarstva za klimatske promene.

Jedini azijski slon u Pakistanu, dobio je oproštajnu zabavu, uoči svog preseljenja. Svi ljubitelji životinja došli su da se oproste od Kavana uz muziku, poslastice i balone, a za muziku je bio zadužen lokani bend.

„Želimo mu srećnu penziju”, rekla je Marion Lombard, ispred fonadacije “Četiri šape Internašnl” (Four Paws International), grupe za zaštitu životinja koja je predvodila akciju preseljenja.

Jovana Canić

Peticiju za zabranu sirovog lignita potpisalo 16.000 ljudi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Organizacija “Srbija u pokretu” pokrenula je peticiju za zabranu prodaje sirovog lignita u Srbiji koju je za nedelju dana potpisalo 16.000 ljudi.

Prilikom pokretanja peticije, organizatori su naveli da će, ukoliko skupe više od 10.000 potpisa, Vladi Republike Srbije i nadležnom Ministarstvu predati zahtev za promenu pravnog okvira. Njihov cilj je da se zabrani prodaju sirovog lignita i uvede daleko rigoroznija kaznena politika za kršenje ove zabrane.  

Ukoliko peticiju potpiše više od 25.000 ljudi, ekspertski tim “Srbija u pokretu” će izraditi detaljan predlog mera koje će proslediti na usvajanje Vladi Srbije i nadležnom ministarsrvu.

Na sajtu ove organizacije navodi se da će sa 40.000 potpisa, zahtevati od Vlade Srbije i da izradi digitalnu platformu na kojoj će biti dostupni svi relavantni propisi kao i izveštaji organa koji sprovode inspekcijski nadzor, kako bi građani mogli i sami da provere da li proizvođači ili prodavci energenata koji kupuju poštuju zakon.

Kako dalje navode,tema zagađenja vazduha nije novost, ali smo u poslednjih nekoliko godina počeli i da vidimo, a nekada i zaobilazimo vazduh. 

Prema izveštaju “Hronično zagađenje uglja” svaki TWh (teravat sat) električne energije proizvedene iz uglja, u proseku nastupi 24,5 smrtnih slučajeva povezanih sa zagađenjem vazduha, 225 slučajeva teških kardiovaskularnih, respiratornih i cerebrovaskularnih bolesti, kao i 13.288 slučajeva lakših bolesti u Evropi.

Ove brojke su još veće kada se posmatra samo lignit, vrsta uglja koji najviše zagađuje, iz koga se proizvodi oko 70 odsto električne energije u Srbiji.

Izvor: Srbija u pokretu

 

 

 

Energetska zajednica: Srbija kasni u razvoju obnovljivih izvora energije

Foto: Marina Stančević
Foto: Miloš Karaklić

Prema Godišnjem izveštaju o implementaciji koji je objavila Energetska zajednica, Ukrajina je pretekla Srbiju i Severnu Makedoniju, dok Crna Gora i dalje prednjači u energetskoj tranziciji. Kako je navedeno Srbija kasni sa razvojem “zelene energije”, a slična situacija je u Severnoj Makedoniji i Ukrajini.

“Crna Gora je prva ugovorna strana Energetske zajednice koja je uvela šemu trgovine emisijama (štetnih gasova), dok je Moldavija četvrta zemlja u svetu koja je dostavila svoj drugi Nacionalno utvrđeni doprinos u okviru Pariskog sporazuma o klimi”, rekao je Janez Kopač, direktor Sekretarijata EZ.

Kako navodi, članice su ostvarile napredak u tržišno orjentisanim i održivim energetskim reformama uprskos krizi koju je izazvala pandemija koronavirusa.

U odnosi na prethodni izveštaj, prosečan procenat implementacije propisa kod članica Energetske zajednice porastao je sa 48 na 53 odsto, u odnosu na prethodni izveštaj koji je objavljen prošle godine.

Bosna i Hercegovina je zemlja sa najviše pokrenutih procedura zbog kršenja pravila, a na samom dnu liste nalazil se i Gruzija koja je najnovija članica Energetske zajednice. Kako navode, i pored slabe pozicije na rang listi, Gruzija je jedna od država koje je najbrže uvodila reforme.

Severna Makedonija prednjači u pripremi integrisanih nacionalnih energetskih i klimatskih planova, a slede je Albanija, BiH i Gruzija.

U izveštaju je ocenjeno da je Energetska zajednica na putu da ostvari ciljeve zacrtane u 2020. godini koji se odnose na oblast energetske efikasnosti i njeno finansiranje.

Energetska zajednica je međunarodna organizacija osnovana potpisivanjem Ugovora o osnivanju Energetske zajednice 25. oktobra 2005. godine u Atini, sa ciljem proširenja unutrašnjeg tržišta energije Evrope na region Jugoistočne Evrope i crnomorski region. Trenutno ima osam Ugovornih strana, a pored Srbije, to su Albanija, Bosna i Hercegovina, Severna Makedonija, Moldavija, Ukrajina, Crna Gora i  Privremena misija Ujedinjenih nacija na Kosovu UMNIK.

Izvor: Energy community

 

Novi slučaj uništavanja novoposađenog zelenila u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JKP “Gradsko Zelenilo”

Prošle nedelje je počela realizacija projekta „Očuvanje i unapređenje zelenila u Tolstojevoj ulici“ u okviru kojeg je planirana revitalizacija postojećeg zelenila i sadnja novog.

“Krenula je sadnja 40 komada lišćarskog drveća, 957 komada sadnica šiblja, sadnica žive ograde i uređenje cvetne gredice, rekonstrukcija travnjaka na površini od 865 metara kvadratnih, kao i postavka metalnih stubića kako bi se zaštitio rekonstruisani travnjak”, navode u Gradskom zelenilu.

Nakon sadnje žive ograde i šiblja, zaposleni su na terenu uočili da je više od polovine sadnica izvađeno i odneto – najviše hibiskusa i fotinije.

Iz JKP „Gradsko zelenilo“ apeluju na građane da ne uništavaju zelenilo i ne čine ovakve stvari koje, pored toga što narušavaju izgled grada, spadaju u kategoriju krivičnog dela.

Podsetimo, pre tačno mesec dana uništen je i tek rekonstruisan travnjak u ulici Prote Mihaljdžića, nakon čega je ponovo rekonstruisan i ponovo uništen nakon par dana. I pored apela koje stalno upućuje JKP „Gradsko zelenilo“ ovakve situacije se ponavljaju.

Sadnjom mladih sadnica javora i sibirskog bresta u ulicama Braće Petković, Solunskoj i Spasenije Cane Babović, JKP “Šumadija” počela je jesenja sadnja drveća i na području Kragujevca.

Za početak sadnje nabavljeno je 155 sadnica javora, liriodendrona, lipe i sibirskog bresta, a u planu je da se tokom novembra i decembra meseca posadi još oko 350 ukrasnih listopadnih sadnica.

Sadnjom mladih sadnica biće obnovljeni i popunjeni drvoredi na više lokacija u gradu – u Pešačkoj zoni, Velikom parku, Malom parku, Kreativnom parku, u naselju Aerodrom (ul. Svetogorska, Neznanog junaka, Vladimira Rolovića), na skveru kod Suda, u ulicama Kralja Aleksandra I Karađorđevića, Karađorđevoj, Janka Veselinovića, Luja Pastera i ulici Božidara Milosavljevića.

 

Izvor: JKP “Gradsko zelenilo”

Nedopustivo stanje upravljanja otpadom na severu Crne Gore

Foto-ilustracija: Unsplash (Wladislaw Peljuchno)
Foto-ilustracija: Pixabay

Crna Gora ni posle 16 godina od uspostavljanja strateškog i zakonskog okvira za regionalizaciju u oblasti upravljanja otpadom nije uspela da uspostavi takav model na severu naše države, a ni u ostalim regionima to nije rešeno na adekvatan način, ocenili su iz Koalicije 27.

Veći deo evropskog zakonodavstva je preuzet, no, kako tvrde, kada je reč o implementaciji principa evropske hijerarhije upravljanja otpadom, ona je još uvek na početku.

O tome govore izveštaji o napretku, koje svake godine donosi Evropska komisija. Na probleme u ovoj oblasti je ukazala i Koalicija 27, kako u ovogodišnjem, tako i u prethodnim izveštajima iz senke, koje je radila.

U poslednjem Izveštaju iz senke, naglašavamo da su glavni izazovi u Crnoj Gori, u oblasti upravljanja otpadom: uspostavljanje adekvatne infrastrukture koja bi omogućila sistem selekcije i reciklaže otpada, sanacija brojnih smetlišta širom Crne Gore, rešavanje pitanja industrijskog otpada i uspostavljanje efikasnog inspekcijskog nadzora. Svakako da su uspostavljanje efikasnog i održivog sistema inspekcije, kao i neselektivna primena kaznene politike najveći izazovi.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

“Posebno zabrinjava činjenica da se ni nakon 16 godina ne nazire rešenje za adekvatno upravljanje otpadom za sever Crne Gore, imajući u vidu da se tek nedavno odredila lokacija za budući regionalni centar za upravljanje otpadom u Bijelom Polju, na lokaciji Čelinska kosa, koja se nalazi u blizini granice sa opštinom Mojkovac. Upitno je da li će ona ostati kao finalni izbor, imajući u vidu podatak da se meštani sela koja gravitiraju toj lokaciji bune”, navodi se u saopštenju.

Iz Koalicije 27 zatražili su od svih nadležnih organa da ubrzaju rešavanje pitanja upravljanja otpadom na severu Crne Gore.

“U momentu kada su i pregovori za Poglavlje 27 već uveliko otvoreni ne možemo sebi dozvoliti da nam se na polovini teritorije odlaže otpad suprotno svim ekološkim, ali i principima održivog razvoja, generalno”, zaključuje se u saopštenju.

Izvor: Koalicija 27

RERI: Javnost da se uključi u postupak donošenja Plana kvaliteta vazduha za narednih deset godina

Foto-ilustracija: Unsplash (Eilis Garvey)
Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)

Plan kvaliteta vazduha za grad Beograd, koji je gradskim vlastima trebalo da bude vodič za rad na smanjenju zagađenja vazduha u glavnom gradu – bio je za njih mrtvo slovo na papiru tokom poslednje četiri godine. Gradske vlasti, naime, nisu ispunile mere iz aktuelnog Plana kvaliteta vazduha koji važi od 2016. godine, a posledica toga je – prezagađen vazduh u Beogradu.

Do kraja godine vlasti u Beogradu bi trebalo da izrade novi Plan kvaliteta vazduha koji će važiti narednih 10 godina. Posao izrade plana dobio je Gradski zavod za javno zdravlje Grada Beograda, kao jedini ponuđač na tenderu koji je Grad raspisao za ovaj posao. Stručna javnost i građani do sada su bili isključeni iz procesa izrade ovog dokumenta koji će definisati šta Grad treba da uradi da smanji zagađenje vazduha.

„Grad je skoro potpuno ignorisao svoje obaveze iz prethodnog Plana i mi se s pravom pribojavamo šta će da urade sada. Zato želimo da javnost bude uključena od samog početka, da nezavisni stručnjaci daju svoje predloge, da vidimo šta su predlozi i mere izrađivača plana. Za ovako važno pitanje neprihvatljivo je da se javnost uključi na kraju procesa samo da bi se zadovoljila forma. Pitanje zagađenja vazduha u Beogradu je suviše ozbiljno i nije realno da samo jedna institucija, bilo koja, sama može da reši taj problem“, kaže Mirko Popović, programski direktor organizacije RERI (Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu), koja se pravnim sredstvima bori za unapređenje i zaštitu životne sredine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Javad Esmaeili)

Iz javno dostupnih podataka se vidi da je Grad Beograd u oktobru ove godine doneo odluku da smanji iznos sredstava namenjenih za monitoring kvaliteta vazduha. U januaru je za Program kontrole kvaliteta vazduha za 2020. godinu predviđeno 53 miliona dok je u oktobru ovaj iznos smanjen na 39 miliona dinara. Očekujemo da gradske vlasti objasne zašto su smanjena prethodno planirana sredstva, gde je taj novac preusmeren i kako će to uticati na monitoring kvaliteta vazduha i praćenje uticaja zagađenog vazduha na zdravlje ljudi?

Beogradu je potreban ozbiljan Plan kvaliteta vazduha, koji je urađen u skladu sa preporukama EU i najboljim evropskim iskustvima. To, između ostalog, podrazumeva i učešće javnosti u donošenju tog dokumenta.

RERI poziva Grad Beograd da odmah otvori konsultacije o novom Planu kvaliteta vazduha i uključi stručnu javnost i građane u taj proces, omogući svima koji su poznavaoci ovog problema da daju svoj doprinos njegovom rešavanju.

Da je vazduh u Beogradu zagađen znamo i osećamo svi. Kao organizacija koja se pravnim sredstvima bori za unapređenje i zaštitu životne sredine, RERI je ovom prilikom otišao korak dalje.

Foto-ilustracija: Pixabay

RERI je pokrenuo kampanju „Vazduh ubija“ i postavio pitanje – Po čijem nalogu? Kada ovih dana budete videli bilborde i banere sa ovom porukom, zamislite se nad ovim pitanjem.

Informišite se o kampanji na: https://www.reri.org.rs/vazduh-ubija/ ili putem društvenih mreža Facebook, Instagram , Twitter, LinkedIn.

Takoše, zapamtite ove podatke:

-Uzrok 3600 preranih smrti godišnje je čestično zagađenje vazduha. Više od polovine tog broja su prerano umrli stanovnici Beograda.
-Svetska zdravstvena organizacija je predvidela da će u narednih deset godina, ako se ovaj trend nastavi, Beograđani izgubiti ukupno 75.000 godina života.
-Tri najzagađenija merna mesta u Beogradu su – Novi Beograd, Stari grad, Mostar – već je u prva četiri meseca 2020.g identifikovano prekoračenje godišnjih graničnih vrednosti PM10 čestica, jednog od najvećih uzročnika zagađenja.

Izvor: RERI

Razmena iskustva sa Varšavom u domenu zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)
Foto: Grad Beograd

Gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić ugostio je u Starom dvoru ambasadora Poljske u Srbiji Rafala Perla sa saradnicima, sa kojima je razgovarao o razvoju odnosa i budućoj saradnji dve zemlje i njihovih prestonica.

“Naše dve zemlje imaju dobre i prijateljske odnose i posebno sam zahvalan na inicijativi Ambasade Poljske da se zajednička saradnja dodatno unapredi. Grad Beograd je otvoren za saradnju sa poljskim gradovima u svim oblastima, posebno u oblastima privrede, turizma, kulture i obrazovanja”, rekao je gradonačelnik Radojičić.

Ambasador Rafal Perl je izrazio posebno zadovoljstvo zbog saradnje dve zemlje u domenu umetnosti i kulture, poput nedavnog četvorodnevnog umetničkog projekta GPS mapiranja ulica Beograda u formi granica Poljske, a povodom Dana nezavisnosti te zemlje, zatim osvetljivanja simbola Beograda u bojama poljske zastave povodom 40. godišnjice pokreta „Solidarnost”, kao i održavanja tradicionalnog Šopen festa.

Takođe, izrazio je nadu da će uskoro u Srbiju doći veći broj poljskih investitora i kompanija, jer je Beograd grad koji uvek privlači moderna rešenja i nove ideje u mnogim oblastima.

“Razmena iskustva sa Varšavom u domenu zaštite životne sredine je veoma važna, a Beogradu će u ovom trenutku, takođe, značiti i iskustva Varšave u izgradnji metroa. Iskustvo Poljske nam je veoma važno i u domenu korišćenja evropskih fondova, jer je Srbija sada na svom sigurnom putu ka EU”, dodao je gradonačelnik.

Zvaničnici obe zemlje su zaključili da ima mnogo oblasti za saradnju i nove projekte, kao i to da su Beograd i Varšava prijateljski gradovi koji će, posebno nakon okončanja krize izazvane koronavirusom i pandemijom, nastaviti tamo gde ih je ona trenutno zaustavila.

Izvor: Grad Beograd

Projekat toplovoda TENT A-Obrenovac–toplana Novi Beograd važan za energetski sistem

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Uskoro formiranje posebne radne grupe koja će kontrolisati realizaciju projekta gradnje toplovoda TENT A – Obrenovac – toplana Novi Beograd. O ovom važnom projektu razgovarali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda, Andrej Mladenović, pomoćnik gradonačelnika i Rade Basta, direktor JKP „Beogradske elektrane“.

Na sastanku je rečeno da je ovo važan projekat za Grad Beograd, o kojem se govori duže od dve decenije, ali i za srpski energetski sistem, jer će EPS ovim projektom postati i važan proizvođač toplotne energije.

“Kako bismo osigurali da se sve pripreme za realizaciju projekta odvijaju maksimalno efikasno, formiraćemo posebnu radnu grupu za ovaj projekat, u kojoj ćemo okupiti sve učesnike, i iz Vlade, i iz javnih preduzeća, i predstavnike Grada Beograda”, dodala je Mihajlović.

Za ovaj projekat u januaru je potpisan ugovor sa izvođačem, kineskom kompanijom „Pauer konstrakšen korporejšenn of Čajna“, vredan 193,7 miliona evra, za koji će investitor biti Grad Beograd.

Na sastanku je razgovarano i o saradnji Ministarstva i Grada Beograda na projektima u oblasti energetske efikasnosti i modernizaciji toplana i sistema daljinskog grejanja.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Koliko „veštačke šume” mogu podneti promenu klime i odoleti bolestima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Rich Morgan)

Pre nekoliko godina na Valjevskim planinama počelo je sušenje četinarskih šuma, starih od 80 do 100 godina. Razlozi su bolesti i klimatske promene. Od 2016. godine valjevska Šumska uprava, uz podršku države i prijatelja prirode, obnavlja zasade na Maljenu i Maglešu.

U vencu Valjevskih planina uzvišenje Magleš prostore se od 750 metara nadmorske visine do vrha Pali na 1.036 metara. Sušnje četinarskih šuma na većim površinama ovde je počelo je 2015. godine.

Neophodna je bila sanitarna seča. Šumska uprava Valjevo u protekle dve godine na 15 hektara zasadila je oko 37 hiljada sadnica lišćara. Sada se na četiri hektra sadi duglezija, vrsta brzorastućeg četinara.

„Najveći deo toga je drvo bukve i javora. Posadili smo malo i poljskog jasena, koji je vrsta koja uspeva na ovim visinama i na ovim terenima daje zadovoljavajuće rezultate. Negde oko sedam i po hiljida sadnica jasena smo ukupno posadili i zbog neke biološke stabilnosti uključujemo opet četinare, ali u nekom manjem procentu, negde do 20 odsto”, rekao je inženjer Vladimir Lazić iz Šumske uprave u Valjevu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iskustvo šumarskih inženjera je da su mešovite šume otpornije.

Zbog toga je i na Maljenu, od Divčibara do Ravne gore, crnim borom i u manjoj meri bagremom pošumljeno 144 hektara. Za to je bilo potrebno 419.000 sadnica.

„U tom periodu smo imali peh. Pre tri godine na području Maljena došlo je do požara u letnjem periodu na površini od 112 hektara. Veći deo je bio na državnim šumama, 81 hektar, a 31 hektar u privatnim. Međutim, dobar deo šume je preživeo taj požar, tako da smo morali da saniramo samo 32 hektara, odnosno da ponovimo pošumljavanje na istom lokalitetu”, objašnjava inženjer Boško Vidić iz Šumske uprave u Valjevu.

Valjevske planine su prirodno stanište lišćara. Ipak, dvadesetih godina prošlog veka počela su prva veštačka pošumljavanja četinarima. Nastavljena su i posle Drugog svetskog rata zbog razvoja industrije celuloze.

Upravo te veštačke šume nisu odolele bolestima i promeni klime.

Autor: Slađana Vasiljević

Izvor: RTS

Kompanija „Ziđin“ planira ulaganja u zelene tehnologije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i ministarka za zaštitu životne sredine Irena Vujović, održale su sastanak sa Đan Simingom, generalnim direktorom kompanije „Ziđin“, većinskim vlasnikom RTB Bor.

Na sastanku je bilo reči o realizaciji projekata kompanije „Ziđin“, sa posebnim osvrtom na standarde koje je neophodno ispuniti u cilju zaštite životne sredine.

“Investicija u RTB Bor je veoma važna za nas i Vlada Srbije je tu da pomogne u realizaciji projekata i planiranih ulaganja u zelene tehnologije i zaštitu životne sredine. Oba ministarstva su tu, jer želimo da se projekti u koje investirate realizuju brže i efikasnije, budući da je to u interesu svih nas”, rekla je Mihajlović.

Potpredsednica Vlade je rekla da očekuje od kineske kompanije da ispuni dogovore sa prethodnog sastanka i da dostavi strategiju razvoja i sve planove u vezi sa zaštitom životne sredine.

Đan Siming je rekao da je zaštita životne sredine jedan od prioriteta kompanije i da im je podrška Vlade Srbije i resornih ministarstava važna, naročito u delu ocene studija uticaja na životnu sredinu i odgovarajućih dozvola, posebno kada je reč o površinskom kopu „Veliki Krivelj“, rudniku „Jama“ i upravljanju deponijom otpada „Visoki planiri“ i jezerom Robule.

Vujović je istakla da je Ministarstvo za zaštitu životne sredine otvoreno da pruži svaku vrstu podrške u skladu sa zakonskom regulativom.

Izvor: Vlada Republike Srbije

 

Rasplet u slučaju TE „Rovinari“ pokazatelj šta bi moglo da sačeka Srbiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Rumunija je donela odluku da više neće graditi termoelektrane na ugalj, dok Srbija i Bosna i Hercegovina planiraju izgradnju nekoliko novih postrojenja i ostaju jedine zemlje jugoistočne Evrope koja nastavlju sa korišćenjem uglja.

Rumunski ministar ekonomije, energije i poslovnog okruženja, ranije je izjavio, da ova zemlja više neće graditi nove termoelektrane na ugalj, što praktično znači da je otkazan projekat izgradnje zamenskog bloka od 600 MW u termoelektrani „Rovinari”. 

Izgradnja novog bloka termoelektrane „Rovinari” planirana je od 2012. godine i trebalo je da je rade državno preduzeće Complexul Energetic Oltenia i kineski partneri. 

Organizacija CEE Bankwatch od početka ukazuje na to da je ovaj projekat neisplativ i da ne bi mogao da radi uz predviđenje cene lignita, a netačne su bile i pretpostavke koje su se koristile za proračun ekonomske isplativosti. 

Primera radi, naknada za ugljen-dioksid (CO2) koja se mora platiti u EU bila je procenjena na 21 evro po toni, dok je cena sada viša i kreće se od 27 evra po toni. Inače, preduzeće Complexul Energetic Oltenia je u dubokim ekonomskim problemima i samo zahvaljujući pomoći države još uvek nije bankrotirala.

Planovi za izgranju „Kostolca B3“ u Srbiji i „Tuzle 7“ u Bosni i Hercegovini bi mogli imati sličan epilog, sa teškim posledicama za državne firme koje ih promovišu. 

Studija izvodljivosti za TE „Kostolac B3″ izostavila je cene za ugljen-dioksid tvrdeći, bez ikakvog pravnog osnova, da će ih, ukoliko budu uvedene, platiti Vlada. Studija izvodljivosti za „Tuzlu 7” je takođe nerealno procenila da će naknade za ugljen-dioksid, biti uvedene tek 2034. godine i to po nerealno niskoj ceni od 7,10 evra. 

Međutim, već sad je jasno da ni Srbija ni Bosna i Hercegovina ne mogu računati na trgovinu električnom energijom sa EU, ukoliko domaći operateri ne budu poštovali ista pravila igre koja važe za akreditovane operatere u EU.  

Zbog toga EU trenutno planira da uvede carine na uvoz iz zemalja koje nemaju sistem plaćanja naknade za ugljen-dioksid, a Energetska zajednica već ispituje mogućnosti za uvođenje sistema trgovine emisijama ugljen-dioksida među državama potpisnicama Ugovora o osnivanju energetske zajednice u regionu.

Iz Beogradske otvorene škole (BOŠ) i Centra za ekologiju i održivi razvoj (CEKOR) ukazuju da je rasplet u slučaju TE „Rovinari“ u Rumuniji pokazatelj šta bi moglo da čeka Srbiju. Pored toga, potpisivanje “Zelene agende za Zapadni Balkan“, koju su vlade država iz regiona potpisale 10. novembra ove godine, predstavlja snažnu političku poruku, koja zajedno sa ohrabrujućim vestima iz Rumunije, predstavlja jasan pokazatelj da je krajnje vreme da se odustane od izgradnje novih termoblokova na ugalj na Zapadnom Balkanu.

Pored izgradnje postrojenja „Kostolac B3” i „Tuzla 7”, Srbija i Bosna i Hercegovina još uvek planiraju izgradnju nekoliko novih termoenergetskih postrojenja, uključujući  projekat „Kolubara B”, „Kakanj 8”, „Banovići”, „Gacko 2” i „Ugljevik 3”. 

Poput dve pomenute zemlje, i Rumunija je očekivala korist od kineskog finansiranja izgradnje novih termoenergetskih postrojenja na ugalj, ali nije uzela u obzir današnju ekonomsku realnost, koja čini ugalj nekonkurentnim. 

Izvor: BOŠ

Da li prelazak Kine na električna vozila okončava eru nafte?

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Na ulicama svetskih gradova sve više je automobila na električni pogon i vozila sa SUS motorima (motori sa unutrašnjim sagorevanjem) polako odlaze u zaborav. Tome doprinosi i činjenica da mnoge velike zemlje počinju sa zabranom prodaje novih automobila sa unutrašnjim sagorevanjem, dok sve više subvencionišu kupovinu električnih vozila.

Velika Britanija planira da do 2030. godine zabrani prodaju automobila sa SUS motorom, iste planove imaju i Nemačka, Irska i Holandija

Norveška je sebi zadala da tranziciju završi do 2025. godine, dok Francuska zabranu planira tek za 2040. godinu. Kada je reč o regionu, Slovenija je donela odluku da od 2030. godine počne da eliminiše automobile sa motorima na unutrašnje sagorevanje. 

Stručnjaci predviđaju da će Kina napraviti nagli prelaz na električna vozila i da će do 2035. godine ona činiti polovinu ukupne prodaje svih novih vozila, dok će ostatak biti hibridni automobili. 

Nagli prelaz na električna vozila koji će predvoditi Kina smanjiće globalni rast potražnje za naftom za 70 odsto do 2030. godine i to će okončati doba nafte” pokazuje istraživanje savetodavne kuće Carbon Tracker.

Zahvaljujući prelasku na električna vozila, Kina bi za 10 godina mogla da uštedi više od 80 milijardi dolara, koje bi potrošila za uvoz nafte.

Prema istraživanju, trošak uvoza nafte potrebne za proizvodnju goriva za prosečan automobil deset je puta veći od troškova nabavke solarne opreme za proizvodnju struje za pogon električnih vozila. 

Kina još nije odredila kada će zabraniti prodaju i proizvodnju automobila sa unutrašnjim sagorevanjem, ali pretpoistavke su da će to biti do 2035. godine.

Milica Radičević