Home Blog Page 616

Gašenje jedna od opcija za “Montenegro erlajns”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanje u nacionalnoj kompaniji “Montenegro erlajns” (Montenegro Airlines), po pitanju likvidnosti i dešavanja unutar kompanije, nije nimalo dobro, saopštio je nakon sastanka sa rukovodstvom ministar kapitalnih investicija, Mladen Bojanić i dodao da će odluka o sudbini nacionalnog avio-prevoznika svakako biti doneta.

Sastanku su prisustvovali Milojko Spajić, ministar finansija i socijalnog staranja, Jakov Milatović, ministar ekonomskog razvoja, kao i rudovodstvo kompanije “Montenegro erlajns” i predstavnici Agencije za zaštitu konkurencije.

„Kompanija je u popriličnim problemima. Stanje je veoma zapušteno po pitanju finansija i kada je u pitanju zakon o konsolidaciji MA, koji je donesen pre godinu. Agencija je donela jedno privremeno rešenje da se ta pomoć obustavi i našli smo se u pat poziciji. Jedan deo sredstava je iskorišćen, a jedna blokiran“, kaže Bojanić i dodaje da kompanija ima problema sa tekućom likvidnošću.

Prema njegovim rečima ministarstvo neće bežati ni od kakve odluke kada je u pitanju nacionalni avio-prevoznik.

“Kakvo god da je naše viđenje u vezi budućnosti “Montenegro erlajnsa”, mi ćemo tu odluku doneti. Nećemo je odlagati kao što se unazad godinama odlagala sudbina kompanije. Nastavljamo razgovore i pokušaćemo sve što budemo mogli da uradimo kao Vlada, da pronađemo rešenje održivo za MA”, poručio je Bojanić. 

Kako je naveo jedna od opcija je i gašenje ove kompanije, ali će se truditi da do toga ne dođe.

“Ako nam svi pokazatelji kažu da je i to opcija, mi ćemo doneti rešenje. Nećemo pobeći od toga ako smatramo da nemamo drugu opciju ili da je to najbolje. Pored toga što nas obavezuju zakoni, obavezuju nas i direktive Evropske unije i u razgovoru sa njima tražićemo rešenje šta raditi sa državnom pomoći upućenoj MA. Mi u prvom redu moramo da odlučimo kako će poslovati MA, da se reorganizuje, pa tek onda da kažemo šta sa novcem“, precizirao je Bojanić.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, rekao je da ga je iznenadio loš odnos Borda direktora i menadžmenta kompanije koja je u problemima i da je to potrebno promeniti kako bi stvari počele da se rešavaju.

Izvor: RTCG

 

 

 

Šid na poklon dobio četiri nova električna bicikla

Foto-ilustracija: Unsplash (Alisa Anton)
Foto: Opština Šid

Nemačka organizacija za međunardonu saradnju (GIZ) obezbedila je električne bicikle za Šid.

Bicikli dolaze kao podrška zaposlenima u oblasti socijalne zaštite u vreme ponovnog povećanja broja zaraženih od koronavirusa.

Namenjeni su gerontodomaćicama koje pružaju pomoć u kući za starija lica i čija je podrška posebno značajna zbog ograničenog kretanja i zdravstvenih rizika kojima su izloženi stariji.

Donaciju uručuje projekat nemačko-srpske razvojne saradnje Usluge socijalne zaštite za osetljive grupe i obuhvata četiri električna bicikla, zajedno sa kacigama i sigurnosnim lancima.

Električni bicikli rade na bateriju i mogu se voziti sa i bez elektro pogona, a bicikli za Šid prilagođeni su i vožnji na ravnom terenu.

“Pomoć u kući za strarija lica je jedna od najčešće korišćenih usluga socijalne zaštite. Veoma nam je drago da ćemodonacijom električnih bicikala podržati zaposlene u socijalnoj zaštiti i time olakšati dolazak do korisnika, a imati i pozitivan efekat na zaštitu životne sredine. Činjenica da su bicikli proizvedeni u Srbiji je dodatni bonus jer time podržavamo i razvoj domaće zelene ekonomije”, rekao je Markus Majer, vođa projekta.

Podrška Šidu deo je veće mere podrške GIZ-a koja obuhvata 16 gradova i opština.

Do kraja 2020. godine biće uručeno 58 električnih bicikala- 26 prilagođenih brdskim predelima i 32 namenjena ravničarkom terenu.

Izvor: Opština Šid

Zamena stabala na Trgu republike

Foto: pixabay
Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Zelenilo – Beograd”, u sklopu redovnih aktivnosti na zameni drvorednih stabala u okviru koje je ove godine zamenjeno oko 230 stabala u glavnom gradu, sutra započinje radove na zameni stabala na Trgu republike i na površini ispred TC „Staklenac”.

Pojedina stabla vrste gorski javor, koja su prethodno bila zasađena na Trgu republike, biće izvađena, a na njihovo mesto biće zasađene visokokvalitetne sadnice platana visine deset metara. Sadnice je „Zelenilo – Beograd” nabavilo tokom jeseni kako bi na centralnom trgu bila zasađena ova kvalitetna stabla velike visine, navedeno je u saopštenju iz ovog preduzeća.

Na ovaj način, rekonstruisani Trg republike dobiće ujednačen izgled po pitanju vrste drveća koje će ga krasiti, čime će estetski doživljaj biti unapređen. Krošnje ovih stabala moći će da se orezuju posebnom tehnikom i da se oblikuju na različite načine kako se to radi na velikim trgovima u svetskim metropolama.

Na Trgu republike će biti zasađeno ukupno dvanaest stabala platana. Sadnice gorskog javora, koje su u dobrom stanju, biće presađene na druge lokacije u gradu, u skladu sa planom sadnje ovog preduzeća.

Foto-ilustracija: Pixabay

Po završetku sadnje na Trgu republike, tokom naredne nedelje će se nastaviti sadnja i na površini ispred Tržnog centra „Staklenac”, gde će, umesto lipa, biti zasađeno devet sadnica jasena.

Kvalitetne sadnice platana i jasena „školovane” su u rasadniku i već su dostigle zavidne dimenzije.

Zbog toga će nova stabla u veoma kratkom vremenskom periodu po sadnji dati estetski efekat ulepšavanjem gradskog pejzaža i ostvarivati sve ekološke funkcije koje vrši zelenilo u gradskim sredinama – zaštita od buke, prečišćavanje i poboljšanje kvaliteta vazduha, ublažavanje temperaturnih ekstrema i regulacija mikroklime Trga republike, ublažavanje udara vetrova i slično.

Na ovaj način biće unapređen izgled i funkcionalnost Trga republike i njegove okoline, na radost Beograđana i gostiju našeg grada, ocenjeno je u saopštenju.

Izvor: Grad Beograd

U BiH šaltersko plaćanje struje u poslovnicama Pošte i to bez provizije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Bosne i Hercegovine od 1. januara 2021. godine ukida svoje šaltere za plaćanje struje, tako će korisnici svoje račune moći da izmire elektronskim putem ili u poslovnicama Pošte. Troškove provizije plaćanja računa u BH Pošti od sledeće godine preuzuma EP Bosne i Hercegovine. Mogućnost plaćanja računa na šalterima pošte imaju kupci iz kategorije domaćinstva.

“Za kupce kojima više odgovara elektronska komunikacija, omogućena su plaćanja bez provizije putem usluga e-plaćanja. Naime, osim standardnih elektronskih uplatnica, EPBiH je ugovorila posebnu uslugu e-plaćanja sa unapred popunjenim uplatnicama. Klijenti komercijalnih banaka mogu se besplatno prijaviti za ovu uslugu, a po izdavanju mesečnog računa za električnu energiju, EPBiH banci šalje iznos sa poslednjeg računa na osnovu kojeg banka priprema gotovu uplatnicu i postavlja je na korisnički nalog internet ili mobilnog bankarstva. Korisnicima je omogućena i korekcija uplatnog iznosa ukoliko za to postoji potreba. Plaćanje odobrava kupac kada on to želi. Usluga e-plaćanja je dostupna za sve kupce koje električnom energijom snabdeva EPBiH”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Kako navode, korisnici e-računa, koji su prijavljeni za korišćenje ove usluge, oslobođeni su plaćanja troškova provizije, koje je na sebe preuzela elektroprivreda. Dok se za plaćanje putem klasičnih elektronskih uplatnica naplaćuje bankarska provizija u skladu sa cenovnicima banaka.

“Našim korisnicima omogućeno je i plaćanje računa karticom putem digitalne aplikacije HuHu i OPA mobilne aplikacije. Korisnicima koji račune za električnu energiju primaju putem mejla rok plaćanja produžen je na 30 dana”, piše u saopštenju.

Izvor: Elektroprivreda Bosne i Hercegovine

Počinje takmičenje „Ptice moje hranilice – Novogodišnje brojanje ptica“

Foto: Velika senica (Dejan Sklopić)
Foto: Jelena Milutinović

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije drugu godinu zaredom organizuje jedinstveno takmičanje u zimskom prihranjivanju ptica koje ove godine ima praznični karakter, „Ptice moje hranilice – Novogodišnje brojanje ptica“.

Za početak je potrebno postaviti jednostavnu hranilicu za ptice i redovno ih prihranjivati neslanim, sirovim hranivima poput semenki suncokreta, pšenicom, lomljenim kukuruzom, prosom, orasima, kikirikijem.

Hranilica će sigurno olakšati potragu za hranom pticama tokom zimskih meseci, ali će učiniti i vaš život ispunjenijim.

Posmatranje ptica ima blagotvorno dejstvo na psiho-fizičko zdravlje ljudi i čini svojevrsnu vezu čoveka sa prirodom.

Takmičenje traje od 15. decembra 2020. godine do 15. januara 2021. godine i u njemu mogu učestvovati osobe svih uzrasta sa teritorije Republike Srbije. Da biste učestvovali u takmičenju, potrebno je da posmatrate ptice koje posećuju vašu hranilicu i svoja zapažanja zabeležite popunjavanjem izveštaja koji možete pronaći OVDE.

„Učesnik u takmičenju je svako ko najmanje jednom pošalje izveštaj sa hranilice. Najbolje je da jednom sedmično pošaljete najbolji zabeleženi rezultat za tu sedmicu. Za sigurniju i lakšu identifikaciju ptica koje dolaze na hranilicu možete koristite besplatnu aplikaciju ’Ptice na dlanu’“, savetuje Nataša Jančić, organizatorka takmičenja iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Foto: Jelena Žikić

Cilj takmičenja je da se motivišu građani da prihranjuju ptica tokom zimskih meseci, ali i da na taj način obrate pažnju na prirodu u svom okruženju. Velika senica, vrabac pokućar, severna zeba, zelentarka, češljugar, batokljun, brgljez, crvendać, kos, samo su neke od vrsta koje će ove zime boraviti u vašem komšiluku. Ptice su najbolji ambasadori zaštite prirode, a ovo je sjajna prilika da ih upoznate tako što ćete im ponuditi hranu.

Takmičenje ’Ptice moje hranilice’ prošle godine trajalo je 12 sedmica. Tokom tog perioda, učesnici su izbojali više od 12.000 jedinki ptica i zabeležili 48 različitih vrsta na svojim hranilicama“, kaže Jančić i dodaje: „Podaci koje takmičari šalju u svojim izveštajima izuzetno su značajni. Informacije poput vrsta koje posećuju hranilicu, njihove brojnosti i ponašanja važni su podaci koj služe za procenu ugroženosti populacija ptica i njihovu zaštitu“.

Beleženje ptica koje dolaze na hranilicu nije jedina kategorija u kojoj se možete oporobati.

Pobednici takmičenja „Ptice moje hranilice“ biraće se u sledećim kategorijama:

1) hranilica sa najviše različitih vrsta

2) hranilica sa najviše jedinki ptica

3) najlepša fotografija na fotokonkursu

4) likovno/literarni konkurs za decu

Pobednike u svim kategorijama čekaju zanimljive nagrade. Više informacija o takmičenju možete pronaći OVDE.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Vlast građanima uskratila prisustvo na javnoj raspravi o Makišu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove grada Beograda je 12. decembra objavio saopštenje i obavestio građane Beograda da im je Komisija za planove ukinula zakonom garantovana prava da učestvuju u procesu donošenja odluka o planskim i urbanističkim aktima.

U ovoj objavi Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove grada Beograda se poziva na odredbe Zakona o planiranju i izgradnji i Pravilnika o sadržini, načinu i postupku izrade dokumenata prostornog i urbanističkog planiranja, a zatim, u istom saopštenju izmišlja proceduru kojom se javnosti uskraćuju prava koja joj garantuju Ustav i zakoni Republike Srbije.

Nezakonito je i neustavno derogirati odredbe zakona i podzakonskih akata koji uređuju postupke javnog uvida „merama“ koje je propisala Vlada Srbije, a koje grad Beograd arbitrarno tumači onako kako odgovara dnevnoj potrebi i partikularnim interesima. Dodatno, Komisija za planove se ne poziva ni na jedan zakonski akt Vlade RS kojim su propisane epidemiološke mere, te je osnov za donošenje ovakvog Zaključka upitan i sporan.

Javna sednica Komisije za planove je javni događaj kojem mogu da prisustvuju sva zainteresovana lica i proces sprovođenja javnog uvida i javne sednice se temelji na osnovnom načelu planiranja i izgradnje propisanom u Zakonu – načelu učešća javnosti. Svođenje prisustva na “minimalan broj predstavnika”, “samo onih čije je prisustvo neophodno” i “učestvovanjem jednog predstavnika (…) da bi se ispoštovale sve zakonske odredbe i norme” predstavlja grubo kršenje koncepta javne rasprave i učešća javnosti, i svodi ih na puku formu.

Foto: Ministarstvo prostora (Facebook)

Ovi zakonski akti ne delegiraju ni Komisiji za planove ni Sekretarijatu za urbanizam i građevinske poslove nadležnost da određuju ko može, a ko ne može da prisustvuje javnoj sednici, niti da određuju broj zainteresovanih građana koji mogu da ostvare svoje pravo. Mandat za izmene navedenih zakona i pravilnika nema Komisija za planove, već organi državne uprave koji su ova akta i doneli, te je ovim postupkom Komisija za planove Skupštine grada Beograda izašla iz okvira svojih nadležnosti i grubo prekršila zakon. Ukoliko uslovi za održavanje javne sednice ne postoje, što je nesumnjivo imajući u vidu epidemiološku situaciju, sednica se ne može održati dok se uslovi ne steknu.

Javnost do sada nije imala ni jednu priliku da od nadležnih institucija čuje argumentaciju opravdanosti kako plana za Makiško polje, tako i plana za Kosančićev venac i plana kojim se predviđaju izmene i dopune PGR-a grada Beograda. Javne sednice predstavljaju prvu i jedinu mogućnost da čujemo argumente u prilog realizaciji ovih, i mnogih drugih, protivzakonitih i po grad Beograd i Beograđane opasnih i štetnih planova. Baš zbog toga što plan i izveštaj o strateškoj proceni uticaja sadrže brojne formalne i materijalne nedostatke potrebno je da ovi dokumenti budu detaljno predočeni i objašnjeni građanima na javnoj sednici. Skrivanje iza epidemioloških mera je postupak nedostojan javnih institucija.

Potencijalna intenzivna izgradnja na Makiškom polju u neposrednoj zoni zaštite vodoizvorišta predstavlja izrazit ekološki rizik i preti narušavanju javnog zdravlja i kvaliteta života u Beogradu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zakonom o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu utvrđena je obaveza organizovanja javnog uvida i javne rasprave u postupku odobravanja izveštaja o strateškoj proceni uticaja. Izveštaj o strateškoj proceni uticaja Nacrta plana detaljne regulacije dela Makiškog polja izrađen je ispod zakonskog minimuma, odnosno nezakonit je i ne predočava posledice planirane izgradnje, i u skladu s tim mora se odbaciti. Pri tome, ni jedan dokument ne sme ući u proceduru odlučivanja bez sprovedene javne rasprave – za koju nije dovoljno obezbediti samo fizičke minimume za prisustvo ljudi (potrebna odstojanja i mere zaštite), već se u uslovima pandemije, kada je desetine hiljada građana usled narušenog zdravlja sprečeno da učestvuje u javnoj raspravi, ona ne može ni održavati.

Sekretarijat oglašava da Komisija za planove nema osnova za drugačije održavanje javnih sednica u prostorijama Gradske uprave. Komisija za planove je u martu ove godine pokazala da postoji mogućnost za drugačije postupanje i odlaganje (ranih) javnih uvida i javnih sednica. Dakle, postoji osnov za obustavljanje i odlaganje, ali ne i za ograničavanje prava koja su garantovana zakonom.

Komisija za planove Skupštine grada Beograda, kao izvršno telo, ima nadležnost i zakonsku obavezu da proces javnih uvida i javnih sednica sprovede u svemu prema važećim zakonima i podzakonskim aktima Republike Srbije. Budući da epidemiološki uslovi onemogućavaju sprovođenje istih na način kojim bi se svim zainteresovanim licima omogućilo uživanje prava na učešće u procesima donošenja odluka koje se tiču planiranja grada, zahtevamo da se svi (rani) javni uvidi i javne sednice Komisije za planove prekinu i odlože do smirivanja epidemiološke situacije i ukidanja vanredne situacije.

Izvor: RERI

Startapovi iz Srbije – najbolje inovacije za smanjenje zagađenja vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)
Foto: Promo

Srpski startapovi “Nanobile”, “Dr. Agro” i “City and Me” učestvovali su u finalu regionalnog konkursa za najbolju inovaciju za smanjenje zagađenja vazduha na Balkanu pod nazivom BASF Start-up Science. Oni su se predstavili sa idejama za takozvani pametan transport, održivu poljoprivredu i komunikaciju grada i građana, a u cilju smanjenja zagađenja.

Prvo mesto pripalo je startapu iz Slovenije. Ovaj startap predstavio se sa idejom za biorazgradivo pakovanje napravljeno od mlečnih proteina.  

„Startap “City and Me” omogućava aktivnu komunikaciju grada i građana. Jedan segment naše aplikacije odnosi se na to da korisnici bivanju nagrađeni za svoje aktivnosti, pa na primer, za 50 kilometara pređenih biciklom dobijaju token za pola sata besplatnog parkiranja ili karte za pozorište. Dodatno, uz pomoć “City and Me” moguće je organizovati različite aktivnosti, kao što je prikupljanje reciklažnog otpada u zgradama. Ovaj startap za sad funkcioniše u Nišu”, objasnio je Aleksandar Stamenković, jedan od osnivača startapa “City and Me”.

Konkurs BASF Start-up Science je najveći regionalni konkurs iz oblasti održivog razvoja i namenjen je startap idejama iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Inovatori su se, između ostalih, bavili pitanjima ekološkog transporta, rešenjima za parkiranje i mogućnostima za održivu poljoprivredu.

Simon Franko, izvršni direktor kompanije BASF u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji i jedan od članova stručnog žirija smatra da je još jednom potvrđeno da ovaj region izrodio mnogo talentovanih i inovativnih ljudi.

Kvalitet vazduha je jedan od najvećih izazova savremenog doba i tema koja je u fokusu svakog pojedinca. Drago mi je što mnogo dobrih rešenja za ovo važno pitanje dolazi sa Balkana. Imali smo priliku da čujemo kako mladi inovatori razmišljaju na ovu temu, da sa njima podelimo višedecenijsko iskustvo iz oblasti kvaliteta vazduha i veliko mi je zadovoljstvo što ćemo omogućiti makar inicijalni razvoj startap ideja”, napomenuo je Franko.

BASF Start-up Science konkurs organizovala je hemijska kompanija i evropski lider u istraživanju i razvoju BASF. Konkurs je trajao tri meseca, a priliku da prijave ideju koja se odnosi na smanjenje zagađenja vazduha imali su mladi inovatori iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije. Nagradni fond uručen najboljoj ideji iznosio je 5.000 evra.

Izvor: Press Office

Dodatna zaštitita životne sredine u dva jednostavna koraka

Foto-ilustracija: Unsplash (Simone Daino)
Foto-ilustracija: Unsplash (Angelo Stara)

Tokom 2019. godine, Srbija je za zaštitu životne sredine izdvojila skoro 360 miliona evra – 10,7 odsto više nego godinu dana ranije.

U strukturi investicija za zaštitu životne sredine udeo za prevenciju zagađenja životne sredine iznosio je približno sedam miliona evra, dok su investicije za tretman nastalog zagađenja iznosile 433 miliona evra.

Od pomenute sume najviše sredstava je izdvojeno za upravljanje otpadom, više od 35 miliona evra.

Kada pogledamo definiciju zaštite životne sredine videćemo da ona podrazumeva skup različitih postupaka i mera koji sprečavaju ugrožavanje životne sredine sa ciljem očuvanja biološke ravnoteže. Nažalost, definicija nam ne vredi puno ako se ona ne vidi kao neka vrsta “obaveze”, ili bolje rečeno kulture, svih članova društva. Zdrava životna sredina je osnov za očuvanje ljudske egzistencije, zdravog razvoja društva i bitan faktor koji ukazuje na nivo života stanovništva.

Važan faktor u očuvanju životne sredine dolazi i od izbora mesta u kojem živimo, a jedno od rešenja nalazimo u sektoru zgradarstva koje ima ogroman potencijal za uštedu energije i identifikovan je kao jedan od najvažnijih u oblasti unapređenja energetske efikasnosti u Srbiji. Najveći izazov je smanjenje potrošnje energije u stambenim zgradama koje čine 75 odsto svih zgrada. Znatno manje troškove imaju vlasnici pasivnih kuća.

Kada se odlučite za kupovinu novog stambenog objekta, a pri tome želite da vaš novi dom bude po ekološkim standardima, važno je da prođete procenu ekoloških i socijalnih rizika pre odobrenog kreditiranja.

Foto-ilustracija: Unsplash (NISCHAL MALLA)

Za primer ćemo uzeti ProCredit banku koja pored pažljive finansijske analize, proteže svoju odgovornost i na zaštitu životne sredine koja bi trebalo da ostane čista i zdrava i za generacije koje tek dolaze.

Politika zaštite životne sredite u ProCredit banci primenjuje se kroz visokе standardе po pitanju uticaja poslovnih aktivnosti na životnu srеdinu i kroz internu edukaciju i informisanje zaposlenih.

Menadžment ProCredit banke opredeljen je za neprekidno unapređenje sistema upravljanja zaštitom životne sredine (Environmental Management System – EMS) u skladu sa zahtevima standarda ISO 14001 i shodno tome obavlja aktivnosti, odnosno pruža finansijske usluge klijentima na ekološki održiv način.

Banka omogućava detekciju i izbegavanje potencijalnih negativnih uticaja na životnu sredinu još u ranoj fazi, a svi zaposleni ProCredit banke su u obavezi da u svojim svakodnevnim radnim aktivnostima poštuju principe EMS-a.

Kao rezultat sistematičnog pristupa podizanja svesti, i kod zaposlenih i kod kliljenata, postignut je viši nivo svesti o zaštiti životne sredine i osećaj pripadnosti zaposlenih banci kao instituciji koja je striktno podređena ekološkim principima poslovanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)

U savladavanju brojnih izazova na polju očuvanja životne sredine, ProCredit banke primenjuje upravljanje ekološkim i socijalnim rizicima u kreditiranju koje je zasnovano na stalnoj proceni kreditnog portfolija kroz dubinsku analizu svih privrednih aktivnosti koje nose potencijalni rizik po životnu sredinu i društvenu zajednicu, i na kraju odbijanje zahteva za finansiranje preduzeća koja neodgovornim poslovanjem i praksama štete životnoj sredini ili se nalaze na listi isključenih delatnosti institucije.

Sistem upravljanja zaštitom životne sredine u ProCredit banci usklađen je sa međunarodnim standardom ISO 14001:2015.

Upravljanje rizicima kreditiranja sa aspekta zaštite životne sredine i društvene zajednice ima za cilj da smanji eksterni uticaj koji banka ima kroz finansiranje klijenata. Sve ProCredit banke imaju listu isključenih delatnosti na kojoj se nalaze aktivnosti koje kao grupa nisu nisu spremni da podrže, finansiraju ili promovišu jer nisu u skladu sa njihovim principima i negativno utiču na životnu sredinu i društvenu zajednicu. Za aktivnosti koje podržavaju primenjuju Standard za upravljanje uticajem kreditnih aktivnosti na očuvanje životne sredine i socijalne odgovornosti. Ovaj standard propisuje uslove i način procene ekoloških i socijalnih rizika prilikom kreditiranja klijenata.

Primenom ekoloških aspekata u procesu odobravanja kredita, ProCredit banka se trudi da unapredi sveukupnu ekološku svest svojih klijenata.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andryck Lopez)

U svemu tome, banka se, sa jedne strane, trudi da što pouzdanije oceni ekološki i društveni uticaj koji će imati investicije klijenata, a sa druge proverava se da li je njihovo poslovanje u skladu sa principima zaštite životne sredine koje je banka usvojila i u skladu sa važećim zakonima i propisima. Banka promoviše investicije koje ne ugrožavaju životnu sredinu i pomažu smanjenju štetnih ekoloških uticaja, kao i one koje su bazirane na obnovljivim izvorima energije ili energetski efikasnim tehnologijama.

Samo u toku 2019. godine, implementirani su ažurirani Standardi za upravljanje uticajem kreditnih aktivnosti na očuvanje životne sredine i socijalne odgovornosti, čime se dodatno ovaj aspekt procene rizika u banci poboljšao i uskladio sa savremenim izazovima zaštite životne sredine.

Razvojno orijentisano poslovanje ima za svrhu pozitivan uticaj na društvo, lokalnu ekonomiju i životnu sredinu. Takođe, kroz pozitivan primer društvene i ekološke odgovornosti, pri tome prateći i svetske trendove, važno je odabrati banku koja se trudi da uspostavi sistem koji doprinosi smanjenju negativnih uticaja na svet u kojem živimo.

Najvažnije je razumeti da procena rizika treba da obezbedi jasnu informaciju o potencijalnim rizicima kako bi banka donela pravilnu odluku vezanu za mogući problem u oblasti zaštite životne sredine. Troškovi koji proizilaze iz procene ekoloških rizika su minimalni u poređenju sa potencijalnom štetom koja nastaje ukoliko procene ne bi ni bilo. Ovakav vid odgovornog poslovanja ne postoji samo kao instrument za sprečavanje i upravljanje uticajima štetnih događaja po banku, već i kao sila da se bolje sagledaju mogućnosti razvoja u složenim ekonomskim, finansijskim, tehnološkim i ekološkim uslovima.

Nemamo vremena za gubljenje – u pitanju je opstanak planete, jedine koju imamo. Zato budimo odgovorni prema njoj, toliko joj dugujemo.

Jovana Canić

Prvi Simensov tramvaj iz Kragujevca krenuo ka Nemačkoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Tianyi Ma)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi tramvaj proizveden u fabrici “Simens Mobiliti” u Kragujevcu, dugačak 37 metara, uskoro će prevoziti putnike nemačkog grada Bremena. I ostalih 46 naručenih tramvaja biće proizvedeno u Kragujevcu.

Fabrika je u protekle dve godine prošla proces transformacije od proizvođača komponenti do proizvodnje kompletnih tramvaja.

Montaža “Avenio” tramvaja je u farici “Simens” počela u proleće 2020. godine, za samo nekoliko meseci iz proizvodnje je izašao prvi. Proizvodnja ostalih poručenih 46 tramvaja se nastavlja.

“Avenio  tramvaji zasnovani su na modularnom pristupu proverenih sistema i komponenti koji omogućavaju prilagođavanje potrebama kupaca, što za projekat ‘Avenio Bremen’ podrazumeva: dužinu vozila od 36,9 metara, širinu vozila od 2,65 metara, maksimalnu brzinu od 70 kilometara na sat i kapacitet za smeštaj 250 putnika”, navodi Aleksa Mančić, rukovodilac proizvodnje “Avenio” tramvaja u firmi “Simens Mobiliti”.

Osnovna delatnost ove kompanije su proizvodnja šinskih vozila i komponenti, kao i inženjering, a zahvaljujući stručnosti pedeset inženjera od sada i kompletnih tramvaja.

“Prošli smo kroz izuzetno težak proces koji je zahtevao proširenje svih naših kapaciteta, udvostručen je broj radnika, svi inženjeri i tehničari morali su da prođu kroz sve neophodne obuke, kako bi ostvarili ovaj uspeh. Ovaj tramvaj je svetski proizvod visokog kvaliteta proizveden u Srbiji, u Kragujevcu, to dosta govori o ovoj zemlji”, ističe Eberhard Lange, direktor fabrike “Simens Mobiliti” u Kragujevcu.

Tramvaj je prošao sve inspekcijske kontrole i utovaren je u kamion dužine 57 metara, spreman da krene prema nemačkoj granici.

“Simens” ima ugovorene projekte sa još četiri grada u Nemačkoj za oko 230 visokopodnih “Avenio” tramvaja koji će takođe izaći iz proizvodnje u rekordnom roku.

Izvor: RTS

Otvorena najveća evropska farma za vertikalni uzgoj povrća na 14 etaža

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako broj stanovnika u gradovima raste, inovatori traže nove načine uzgajanja hrane, uz što manju potrošnju resursa kao što su zemljište i voda.  Jedno od rešenja koje se uvodi širom sveta su vertikalne farme na kojima se usevi proizvode u više nivoa, najčešće u kontrolisanoj sredini.

Jedna takva farma, najveća u Evropi, otvorena je u glavnom gradu Danske, Kopenhagenu. Tamo je industrijska hala pretvorena u prostor za vertikalni uzgoj salate, začinskog bilja i kelja.

Povrće će biti uzgajano na 14 etaža koje se pružaju od poda do krova, a plan je imati berbu 15 puta godišnje, uprkos tome što ne rastu u zemlji niti dobijaju sunčevu svetlost. 

Ovakav sistem zauzima manje prostora u odnosu na tradicionalni uzgoj, a biljke će rasti uz pomoć LED svetla.

Vertikalna farma prostire se na 7.000 metara kvadratnih. Iz kompanije poručuju da će se za dve godine u njoj moći uzgajati i plodonosno povrće, a za pet do deset i korenasto. Inače, ova farma je plod saradnje “Nordic Harvest”-a i tajvanske grupe “YesHealth”, a težiće godišnjoj proizvodnji od 1.000 tona povrća.

“Nudimo održiviji način proizvodnje hrane tokom cele godine, lokalno, bez narušavanja prirode”, rekao je osnivač Nordic Harvest-a, Anders Riman.

Ali, ovi urbani objekti nisu naišli na dobrodošlicu poljoprivrednika koji smatraju da je tako u pitanje dovedena njihova sposobnost da nahrane planetu, a osvrnuli su se i na veliku potrošnju električne energije potrebne za takav uzgoj.

Međutim, Riman nabraja aktere koji pozitivno deluju na sredinu, kao što je uzgoj u blizini potrošača, korišćenje zelene energije, ali i to da povrće proizvode bez upotrebe pesticida.

Treba napomenuti kako je, prema podacima Svetske banke, u 2016. godini oko 37 odsto zemljine kopnene mase upotrebljeno za poljoprivredu. Ali, klimatske promene mogu ugroziti dostupnost zemljišta za uzgoj, iz Svetskog programa za hranu upozoravaju da je četvrtina proizvodnih površina degradirana, što je dovelo u pitanje bezbednost hrane. 

Izvor: Agroklub

Naredna godina će biti obeležena brigom za ekološku bezbednost

Photo-illustration: Unsplash (Iman Gozal)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Naredna i godine koje dolaze biće obeležene brigom za ekološku bezbednost, u energetsku efikasnost i smanjenje zagađenja biće uloženo 1,5 milijardi evra, najavila je Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike.

Mihajlović je, govoreći na otvaranju konferencije ”Svet u 2021”, naglasila da rudarstvo i energetiku očekuju velike promene, koje se dešavaju i u svetu, a koje neće zaobići ni Srbiju kao malu zemlju sa važnim geostrateškim položajem.

“Moramo se mnogo više okrenuti ekologiji, dati mogućnost našim građanima da povećaju energetsku efikasnost kako bismo smanjili potrošnju energije. Energija koju proizvedemo mora da bude sve više zelena”, rekla je potpredsednica Vlade.

Ona je pojasnila da to znači i mnogo veće korišćenje biomase i investicije u postrojenja koja će biti energetski efikasnija.

“Ako to ne budemo radili, onda nema razvoja i perspektive energetskog sektora, ni reformisanih preduzeća. U svetu se emituje približno 30 milijardi tona ugljen-dioksida, a u Srbiji više od 350.000 tona”, navela je Mihajlović.

Ministarstvo rudarstva i energetike i Vlada Republike Srbije, kako navodi ministarka, promeniće planove investiranja, pri čemu će više od 1,5 milijardi evra ići na energetsku efikasnost i smanjenje zagađenja u 2021. godini.

Izvor: Vlada Republike Srbije

„Đerdap” jedanaesto Ramsarsko područje u Republici Srbiji

Foto: Wikipedia/Dragoslav Ilić
Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Stojanović)

Područje „Đerdap” proglašeno je za jedanaesto područje u Republici Srbiji koje je upisano u Spisak močvara od međunarodnog značaja Ramsarske konvencije, međuvladinog sporazuma koji obezbeđuje okvir za nacionalne aktivnosti i međunarodnu saradnju na zaštiti i održivom korišćenju vlažnih područja.

„Đerdap“ se prostire na površini od 66.525,11 hektara i obuhvata opštine Golubac, Majdanpek i Kladovo, a dobio je status međunarodno značajnog lokaliteta naročito zbog staništa ptica močvarnica. To područje ispunjava osam od devet kriterijuma predviđenih Ramsarskom konvencijom za upis u Spisak močvara od međunarodnog značaja.

U okviru njega nalaze se Nacionalni park „Đerdap” i lokalitet od međunarodnog značaja za ptice „Mala Vrbica”, a Đerdapska klisura se ubraja u najveće i najstarije vodene probojnice i pripada retkim predelima na našem kontinentu u kojima je koncentrisan veliki broj geoloških, geomorfoloških, paleontoloških, klimatskih, edafskih, fitocenoloških, fitogeografskih, florističkih, faunističkih, ali i kulturno-istorijskih i arheoloških specifičnih fenomena.

Područje „Đerdap“ identifikovano je kao područje od međunarodnog značaja za zaštitu biljaka (IPA – Important Plant Areas) i deo je ekološke mreže Republike Srbije. Na tom prostoru zabeleženo je prisustvo 57 vrlo složenih i raznolikih šumskih zajednica, kao i više od 1100 vrsta i podvrsta vaskularne flore, što je nešto više od četvrtine ukupne flore naše zemlje.

Foto: Wikipedia/Dragoslav Ilić

Takođe, prisutno je i 48 vrsta insekata zaštićenih nacionalnim propisima, kao i 170 vrsta ptica među kojima su 110 gnezdarice. Zbog raznovrsnosti faune ptica i prisustva retkih, ugroženih i u drugom pogledu značajnih vrsta, područje je prepoznato kao međunarodno značajno za ptice (IBA – Important Bird Area), u okviru programa koji vodi Bird Life International i deo je ekološke mreže Republike Srbije. Većina ptica su strogo zaštićene, a neke od njih nalaze se na različitim međunarodnim listama ugroženih vrsta.

Faunu sisara čini preko 50 vrsta, među kojima su naročito značajne one koje imaju određeni status zaštite: vidra, mrki medved, vuk, ris, divlja mačka, evropski jelen, divokoza i bogata fauna slepih miševa. Tu je i oko 23 vrste vodozemaca i gmizavaca, 61 vrsta riba, od kojih većina živi u Đerdapskom jezeru i Dunavu. Na tom području nalazi se i fauna dnevnih leptira, koja broji preko 100 vrsta, zbog čega je Đerdap svrstan u međunarodno značajna područja odabrana za dnevne leptire (PBA – Prime Butterfly Areas) i deo ekološke mreže Republike Srbije.

Republika Srbija je članica Ramsarske konvencije sa jedanaest područja koja su upisana u Spisak močvara od međunarodnog značaja. Obaveze zemalja članica Ramsarske konvencije su zaštita i održivo korišćenje vlažnih područja kao i migratornih vrsta ptica, određivanje novih područja i podsticanje istraživanja.

Informacija o proglašenju dostupna je na internet stranici Ramsarske konvencije – Serbia adds Djerdap to the Ramsar List | Ramsar.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Otvoren prvi onlajn Međunarodni sajam poljoprivrede – budućnost agrara leži u digitalizaciji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ricardo Gomez Angel)
Foto: expoonline.rs/Printscreen

U ponedeljak je zvanično otvoren prvi onlajn novosadski Međunarodni sajam poljoprivrede na kojem će se u virtuelnom obliku predstaviti 184 izlagača sa svojim proizvodima i uslugama iz osam zemalja sveta: Češke, Holandije, Hrvatske, Italije, Mađarske, Turske, Španije i Srbije.

Direktor Novosadskog sajma Slobodan Cvetković naglasio je da je ovo prvi onlajn sajam na Balkanu i da će ovo biti jedan dobar pilot projekat, pa da će i u narednom periodu nastaviti da deluju u ovom formatu, a sa završetkom pandemije moći i da prave realne sajmove.

“S obzirom da su okolnosti takve da zbog koronavirusa, nije moguće održavati realne sajmove, a i negde politika Vlade Srbije je da se ide u pravcu digitalizacije, mi smo našli prostor i organizovali jednu atraktivnu aplikaciju preko koje ćemo da napravimo kvalitetan sajam”, rekao je Cvetković u uvodnom obraćanju.

Godina koja je pokazala važnost poljoprivrede

Počasna gošća na svečanom otvaranju bila je predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić koja je istakla da joj je drago da uprkos pandemiji koronavirusa, Međunarodni sajam poljoprivrede nastavlja da se održava i da postoji, kao i to da je ova godina ta koja nam je pokazala važnost poljoprivrede i prehrambene industrije.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Želim da iskažem zahvalnost našim poljoprivrednim proizvođačima što su bili spremni i što su uprkos ovakvim okolnostima pokazali žilavost i otpornost. Srbija, ne samo da nije imala nestašice, već pored toga što smo imali za nas, bila je u mogućnosti da pomogne i drugima. Ovo nam služi kao podstrek da ulažemo dalje u poljoprivredu, ali i da postanemo zemlja koja, ne samo izvozi sirovine, već izvozi i hranu – proizvode sa dodatom vrednošću”, najavila je premijerka.

Robna razmena Srbije i Češke u 2019. godini 36,7 miliona evra

Zemlja partner Poljoprivrednog sajma ove godine je Češka sa kojom Srbija ostvaruje značajnu robnu razmenu, ali je vezuje i slična istorija, prema rečima izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Republike Češke u Republici Srbiji Tomaša Kuhte.

“Raste izvoz čeških proizvoda u Srbiju, ali i srpskih u Češku, pa je razmena u 2019. godini bila 36,7 miliona evra, od toga je na izvoz iz Češke u Srbiju otpalo 20,6 miliona evra. Iz Češke se u Srbiju izvozi pivo, mleko u prahu, pavlaka, ali i živa stoka, a naša zemlja je poznata i poljoprivrednog tehnologiji. Sa druge strane, Srbija u Češku izvozi konzervisano i sveže voće, premikse za stočnu hranu, suncokretovo ulje. Dobro je što i u prvih devet meseci ove godine beležimo rast uzajmne robne razmene”, rekao je ambasador.

Budućnost poljoprivrede leži u digitalizaciji

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasmin Sessler)

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić obratio se sa porukom da je Pokrajinski sekreterijat prepoznao da budućnost poljoprivrede leži u digitalizaciji.

“Implementacijom naših strateških ciljeva daćemo značajni impuls našem poljoprivrednom razvoju i obezbediti održvost malih i srednjih poljoprivrednih gazdinstava uz poštovanje ekoloških principa”, istakao je Božić.

Direktan kontakt izlagača i posetilaca omogućen video i audio putem

Na ovogodišnjem Poljoprivrednom sajmu koji  trajaje od 14. do 18. decembra pripremljeni su popusti i akcije, za posetioce. Biće održano više od 50 konferencija, vebinara, promocija i prezentacija. Na Izložbi stoke nastupa 31 odgajivač iz Srbije. Biće promovisani najbolje ocenjeni proizvodi i usluge u 2020. godini.

Direktan kontakt izlagača i posetilaca omogućen je video i audio (telefonskim) pozivom, četom i mejlom. Poslovna publika ima mogućnost zakazivanja B2B sastanaka sa izlagačima. Posetioci i izlagači sreću se u realnom vremenu, u unapred dogovorenom terminu. Poseta sajmu je besplatna, potrebna je samo registracija na adresi expoonline.rs.

Izvor: Novosadski Sajam

Nova gnezda, nova nada za orlove

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije širom Vojvodine postavilo je 12 platformi za gnežđenje orlova krstaša (Aquila heliaca). Cilj ove akcije je da se na pogodnim lokacijama, gde se očekuje prisustvo ove ugrožene ptice, omoguće uslovi za njihovo gnežđenje.

“Sa nestankom autohtonih šuma u Vojvodini i sve većim pritiskom poljoprivrednih aktivnosti i ilegalne seče, sve je manje stabala na kojima bi orlovi krstaši mogli neometano da sagrade svoja velika, teška gnezda. Samim tim, ptice samostalno teško mogu da pronađu stablo koje bi ispunjavalo sve njihove potrebe – visina za osmatranje, blizina teritorije na kojoj mogu da love, bez prometnih puteva ili svakodnevnih poljoprivrednih aktivnosti u neposrednoj blizini stabala i dovoljno čvrsto stablo sa grananjem odgovarajućim za pravljenje gnezda. Danas ova vrsta, koja, između ostalog, predstavlja i naš nacionalni simbol, broji svega tri para na teritoriji Srbije”, navodi se na portalu Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Postavljanje gnezdećih platformi radi se kako bi se pružio dodatni podsticaj krstašima, da svoja gnezda prave na području Vojvodine.

“Pogranična područja su posebno važna i interesantna, a kroz saradnju sa kolegama iz okolnih zemalja, znamo da se populacija krstaša u Mađarskoj i drugim zemljama severno od Srbije prethodnih godina u velikoj meri uvećava, i da će ove ptice sa daljim rastom populacije tražiti nove teritorije za gnežđenje u delovima Panonske nizije na kojima još uvek nemaju znatno prisustvo i kompeticiju – pre svega sa drugim pripadnicima svoje vrste”, kažu u ovom društvu.

Foto: Wikipedia/AngMoKio

Orlovi krstaši neretko se uočavaju na nebu u pograničnim predelima Srbije sa Mađarskom. Predeli Gornjeg podunavlja i Subotičke peščare i još svega nekoliko izolovanih šumaraka čine poslednje ostatke šuma na severu Vojvodine. Na ovim lokacijama su prisutna i starija, snažnija, visoka stabla koja mogu biti dovoljno dobra osnova za platformu, a samim tim i potencijalno gnezdo orlova krstaša. Dodatno, samo postojanje šumovitog područja omogućava da lokacije ovih stabala budu pod manjim uticajem uznemiravanja kroz ljudske aktivnosti – poput saobraćaja, poljoprivrede, lovnih aktivnosti i slično, što je jedan od ključnih preduslova za potencijalno uspešnu gnezdeću sezonu ovih ptica.

“Kada sve ove podatke uzmemo u obzir, možemo zaključiti da su pogranična područja, ali i druge ciljane lokacije širom Vojvodine, veoma dobri prvi koraci koje bi ova vrsta mogla da preduzme u poduhvatu ponovnog naseljavanja našeg dela Panonske nizije. Kroz aktivnosti postavljanja veštačkih gnezdećih platformi kreiramo odgovarajuću osnovu, na kojima orlovi krstaši mogu potencijalno pronaći svoje idealno mesto za gnežđenje”, objašnjavaju u društvu.

Ptice već u zimskim mesecima nadleću teren i osmatraju potencijalne lokacije za gnežđenje. Tokom februara i početkom marta zauzimaju teritoriju i naseljavaju se na odabrana stabla, gde već u toku meseca marta možemo uočiti ptice koje leže u gnezdu. Naravno, nadamo se da ćemo u dolazećoj godini zateći na terenu što više ovakvih prizora.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Sbije

 

Bečka vozila se sve više pune na struju

Foto: © Wien Energie
Foto: © Wien Energie

I pored ograničenog kretanja zbog mera uvedenih usled izbijanja koronavirusa  elektromobilnost u glavnom gradu Austrije beleži znatan porast. Na stanicama za punjenje e-vozila registrovano je skoro duplo više punjenja nego prošle godine.

Bečko energetsko preduzeće „Wien Energie“ već dugi niz godina podstiče elektromobilnost.

Da bi se ekološka mobilnost omasovila od posebnog značaja je infrastruktura stanica za punjenje. Čak i u vreme pandemije vožnja automobila na struju u Beču je sve omiljenija.

Broj registrovanih automobila na struju je u čitavoj Austriji do kraja novembra porastao na više od 12.500, što je skoro duplo više od prošle godine. Istovremeno je na javnim stanicama za punjenje u Beču sve više vozila koji pune struju.

Dok je u oktobru 2019. godine zabeleženo 7.800 punjenja, u oktobru 2020. godine punilo se 15.100 puta.

I pored krize izazvane pandemijom koronavirusa „Wien Energie“ je izgradio 300 novih stanica za punjenje strujom.

„Time smo skoro ostvarili planirani cilj od 1.000 stanica. Do početka sledeće godine građani će moći na svakom ćošku da pune 100 odsto eko-struju“, rekao je direktor preduzeća „Wien Energie“, Mihael Štrebl.

Do kraja ove godine biće podignuto još 950 javnih e-pumpi.

„I pored koronavirusa, dva karantina i stopiranja gradnje tokom nekoliko nedelja, naš plan o izgradnji 1.000 e-stanica je samo blago u zaostatku. Tokom narednih godina planiramo da poboljšamo staničnu infrastrukturu u privatnoj sferi i za taksiste i transportna preduzeća“, rekao je Štrebl.

Izvor: EurocommPR

EMS: trafostanica “Valač” je i dalje u našem sastavu

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Akcionarsko društvo “Elektromreža Srbije” danas je saopštilo da je trafostanica “Valač“ na severu Kosova i Metohije dalje u njegovom sastavu i da su netačne infromacije da su zaposleni tokom vikenda praznili tu stanicu.

“Povodom navoda koji su se pojavili u pojedinim medijima, a po kojima su “radnici “Elektromreža Srbije” AD ( EMS AD) tokom vikenda praznili trafostanicu “Valač” (TS “Valač”)“, obaveštavamo javnost da su ti navodi apsolutno netačni”, navodi se u saopštenju ovog preduzeća.

Kako dalje objašnjavaju, “Elektromreža Srbije” ne predaje svoju trafostanicu, zaposleni koji su raspoređeni na radno mestu u TS “Valač” na svojim su radnim mestima i nikakvu opremu iz TS ”Valač” nisu iznosili, niti je trafostanica ispražnjena.

“EMS AD ne želi da se upušta u političke izjave koje pojednici daju, a pojedini mediji prenose, ali apelujemo na celokupnu javnost da ne naseda na netačne informacije i unosi nemir, pre svega među zaposlene u našoj kompaniji, ali i na sve ljude koji žive na Kosovu i Metohiji i celokupnu javnost”, kažu i saopštenju iz ovog preduzeća.

Izvor: “Eletromreža Srbije” AD