Home Blog Page 613

Fabrika bioetanola gradi se u Apatinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kompanija Bioneks planira izgradnju fabrike za proizvodnju bioetanola na lokaciji Slobodne zone u Apatinu. Ova kompanija je od opštine Apatin kupila zemljište na kom će biti izgrađena fabrika.

Bioneks je kompanija sa švajcarskim kapitalom koja na lokaciji Slobodne zone u Apatinu planira gradnju pogona za proizvodnju bioetanola, a najavljena investicija je u vrednosti od oko 5 miliona evra.

“Ono što je posebno važno za opštinu je što nakon nekoliko godina parcela u industrijskoj zoni prodata po realnoj tržišnoj ceni. Mislim da je to veliki uspeh za našu opštinu. Gradnja fabrike bi trebalo da počne u martu, nakon ishodovanja svih potrebnih dozvola. Na početku rada, posla će biti za tridesetak radnika, posle čega bi firma trebalo da napreduje”,  rekla je predsednica opštine Apatin Dubravka Korać.

Bioetanol je biogorivo koje se širom sveta koristi kao zamena za fosilna goriva.

Izvor: Opština Apatin

 

Struja skuplja i zbog naknade za zelenu energiju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije 18. decembra donela je odluku da posebna naknada za podsticaj povlašćenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora ubuduće iznosi 0,437 dinara po kilovat satu. Građani su do sada ovu stavku u računima za struju plaćali 0,093 dinara po kilovat času.

Prostom računicom, na potrošenih 1.000 kilovata naknade za zelenu energiju do sada je plaćano 93 dinara, a sa najavljenim poskupljenjem, biće 437 dinara.

Kako je ranije najavljeno struja u Srbiji poskupeće od 1. februara za 3,4 odsto, a uvećanje naknada za zelenu energiju dodatno će uticati na račune građana.

Prema saopštenju Agencije za energetiku struja je prethodno poskupela 1. decembra 2019. godine za 3,9 odsto, a pre toga je cena uvećana u oktobru 2017. godine za dva odsto.

Kada je reč o naknadi za podsticaj povlašćenim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora, ona je uvedena 2013. godine, a poslednji put uvećena je 2015. sa 0,081 dinara na 0,093 dinara po kilovat času.

Energetski portal

 

Sad za budućnost – Posađeno 500 hrastova lužnjaka

Foto: Pixabay.com
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (Aleksa Vukićević)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je zajedno sa svojim članovima, u okviru akcije „Sad za budućnost“, posadilo 500 sadnica hrasta lužnjaka.

Sadilo se protekle nedelje širom Srbije, na 11 lokacija u Vojvodini, sedam u Centralnoj i Istočnoj Srbiji, pet u Beogradskom okrugu i Šumadiji. Učesnici akcije su za sadnju birali obode livada i šumaraka, privatne posede van grada, ali su i četiri školska dvorišta u Kruševcu, Kragujevcu, Čačku i Sremskoj Mitrovici postala bogatija za novo drveće.

U akciji su sađene sadnice hrasta lužnjaka, dugoživućeg listopadnog drveta. Hrast lužnjak se na ovim prostorima svrstava u mitsko drveće koje je često birano za zapise i bilo poštovano od davnina. Danas, možda više nego ikad, ovo drvo zaslužuje pažnju, jer stari hrastovi dom su za stotine vrsta insekata, ptica i sisara.

Trenutno je samo 30 odsto teritorije Srbije pokriveno šumama, a u Vojvodini svega 6 odsto. Živimo u vremenu kada se svako drvo nalazi na udaru neodrživog šumarstva, bespravne seče i siromaštva. Cilj akcije „Sad za budućnost“ je da se pošalje poruka da bez aktivnog rada na očuvanju drveća i šuma nema ni rada na očuvanju staništa ugroženih vrsta i ublažavanja negativnih efekata klimatskih promena.

„Srbija spade u srednje šumovite zemlje, što ne umanjuje prirodno bogatstvo i raznovrsnost šumskih ekosistema, koje moramo sačuvati“, rekao je Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, i dodao: „Kao što i sam naziv akcije kaže zajedno sa svojim članovima želimo sad da učinimo nešto kako bi nam budućnost bila izvesnija i zelenija.“

U Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije kažu da će ova aktivnost postati tradicionalna i da prva nareda akcija sadnje drveća njihove članove očekuje već na proleće 2021. godine.

Postanite član Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i pomozite nam da za prirodu i ljude uradimo velike stvari.

Više informacija o članstvu možete pronaći OVDE.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Saradnja sa Belgijom u energetskom sektoru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa ambasadorom Kraljevine Belgije u Srbiji Kunom Adamom o mogućnostima saradnje dveju država u energetskom i sektoru rudarstva.

Mihajlović je upoznala ambasadora sa planovima i projektima ministarstva na čijem je čelu, i izrazila uverenje da saradnja Srbije i Belgije u ovoj oblasti može biti bolja.

Ona je navela da resorno ministarstvo priprema izmenu tri važna zakona – o energetici, rudarstvu i energetskoj efikasnosti, kao i potpuno novi zakon o obnovljivim izvorima energije.

Naš cilj je da stvorimo povoljno poslovno okruženje za nove investicije, povećamo energetsku efikasnost i više koristimo obnovljive izvore energije, objasnila je Mihajlović i dodala da je jedan od prioriteta i reforma javnih preduzeća u cilju njihovog efikasnijeg poslovanja.

Ambasador je, ocenivši da ima prostora za unapređenje bilateralne saradnje u sektorima rudarstva i energetike, poručio da je Belgija zainteresovana za energetski sektor i da će podržati Srbiju kada je proces evrointegracija u pitanju, odnosno otvaranje Poglavlja 15, koje se odnosi na energetiku.

Izvor: Vlada Srbije

Priroda se usled pandemije ipak ne oporavlja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi Nova ekonomija, uprkos karantinu i obustavljanju poslovanja i putovanja širom sveta, pandemija nije duguročno pomogla oporavak prirode, a zagađenje nastavilja da bude globalni problem za koji će biti potrebno dosta rada da bi se rešio.

U novembru je NASA shvatila da je pandemija dovela do globalnog pada koncentracije azot-dioksida za skoro 20 odsto, kao i još nekih gasova staklene bašte.

Azot-dioksid je gas je jedan od glavnih nus-produkata izduvnih gasova, pa je bilo očekivano da se njegova koncentracija smanji kako su ljudi ostajali kod kuće.

Međutim, zabeležen je rast zagađenje PM česticama, koje nastaju iz čađi i sagorevajućih goriva. Do rasta je došlo upravo zbog toga što su ljudi više boravili u svojim domovima, pokazala je nedavna studija Univerziteta u Delaveru.

Istraživači imaju neke ideje o tome zašto je zagađenje česticama raslo u SAD. Jedan od razloga može biti da je više čestica dolazilo iz kamiona na dizel, koji su isporučivali pakete više nego obično, usled rasta onlajn kupovine.

Zagađenje česticama predstavlja značajan problem, pogotovu tokom pandemije, jer može oštetiti disajne puteve i pluća.

U oblastima gde je vazduh bio više zagađen česticama, rizik od smrti od koronavirusa bio je povećan, otkrila je nedavna studija Univerziteta Oksford.

“Smanjenje (zagađenja) je privremeno, ali nije nastalo namerom, zvog čega mislim da ne pomaže mnogo. Ono što pomaže su strategije, planiranje i svesni napori za smanjenje zagađenja vazduha“, rekla je Kristina Arčer vodeća autorka studije i profesorka na Univerzitetu u Delaveru.

Sjedinjene Američke Države su zabeležile najveći međugodišnji pad emisije ugljen-dioksida u 2020. godini. Svetske emisije su u aprilu pale na najniže nivoe od 2006. godine, a do kraja godine predviđa se da će globalne emisije CO2 pasti za oko 7 procenata.

“Ali da bismo sprečili svet da krene ka katastrofalnim nivoima klimatskih promena, moramo da nastavimo da smanjujemo zagađenje za više od 7 procenata svake godine tokom naredne decenije, bez pandemije koja nam to nameće. Samo na taj način možemo zaista sprečiti rast zagađenja”, objasnila je Arčer.

Kada pandemije prođe, zagađenje će nastaviti da predstavlja značajnu pretnju za zdravlje ljudi, kao i za čitavu planetu.

Izvor: Nova ekonomija

 

Zagađenje vazduha utiče na starenje kože

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Michael Longmire

Starenje kože se ne dešava u izolaciji, već u kontaktu sa okolinom i procesima u celom telu koji se konstantno menjaju. Zagađenje životne sredine i sunčeva svetlost su uticaji koji ubrzavaju proces starenja.

U novoj Kristijan Dopler laboratoriji „Skinmagine“ u Beču udružili su se dermatolozi Medicinskog univerziteta sa stručnjacima Biotehnološkog i Tehničkog univerziteta (TU) i kompanijom Šanel kako bi istražili uzajamno delovanje metabolizma, komunukacije između ćelija i ćelijske kontrole kvaliteta u procesu starenje kože.

“Normalno starenje kože i starenje kože pod uticajem životnog stila u gradu odnose se na metabolizam masti, proteina i šećera u organizmu, sposobnost regeneracije i komunikacije u tkivu. Starenje se najviše primećuje na koži. Ova laboratorija će nam pružiti dodatna saznanja o mehanizmima ćelijskog starenja i biće osnova za nove, inovativne proizvode za negu kože“, naglasila je Margarete Šrambek austrijska ministarka privrede.

Jedan od ciljeva istraživača jeste razvoj novih metoda pomoću kojih će promene na koži kod zdravih osoba moći jednostavno, brzo i bezbolno da se prate. Takve metode će u budućnosti pojednostaviti testiranje novih proizvoda za negu kože. 

Kristijan Dopler laboratorije su tehničko-naučne institucije koje se osnivaju u okviru austrijskih univerziteta i istraživačkih centara, a predstavljaju saradnju između nauke i privrede.  

Izvor: EurocommPR

Uskoro puštanje u rad gasovoda “Balkanski tok”

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Radovi na izgradnji gasovoda “Balkanski tok” privode se kraju i uskoro bi trebalo da bude pušten u rad. Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike, prof. dr Zorana Mihajlović, razgovarala je sa predstavnicima glavnog izvođača na projektu “Balkanski tok”, ruske kompanije IDC, o završnim radovima na izgradnji ovog gasovoda.

“Izgradnjom gasovoda „Balkanski tok“ Srbija dobija još jedan pravac snabdevanja gasom, a time i povećava svoju energetsku bezbednost. Ministarstvo se aktivno uključilo i pomaže u rešavanju svih preostalih pitanja kako bi sve bilo spremno da gasovod do kraja godine postane operativan”, rekla je Mihajlovićeva.

Predstavnici kompanije IDC, glavnog izvođača na ovom projektu, izvestili su potpredsednicu o trenutnim aktivnostima kako bi se do kraja 2020. gasovod pustio u rad.

Na sastanku se razgovaralo i o potencijalnoj saradnji sa ovom kompanijom na projektu proširenja gasovoda “Banatski Dvor”.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Izvoz voća i povrća u EU još pet godina bez carina

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Proizvođači i izvoznici voća i povrća iz Srbije i drugih ekonomija Zapadnog Balkana će i u narednih pet godina svoju robu kupcima u Evropskoj uniji prodavati bez carine, saopštila je Privredna komora Srbije (PKS).

Odluka Evropske unije o Autonomnim trgovinskim merama (ATM) kojom se do kraja 2025. produžavaju dosadašnje trgovinske povlastice za izvoz proizvoda koji nisu obuhvaćeni Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SPP) objavljena je je u Službenom glasniku EU i danas stupa na snagu.

Odluku, koja se obnavlja svakih pet godina, na predlog Evropske komisije, doneo je Evropski parlament i potvrdio Savet EU.

“Ušteda od nekoliko desetina miliona evra na carinama (proizvođačima) daje im prednost u odnosu na konkurenciju, mogućnost za veći izvoz i zaradu i bolje pozicioniranje na velikom tržištu Evropske unije“, izjavio je Marko Čadež, predsednik PKS i Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana.

Osim jabuka, šljiva i kukuruza šećerca, bez carinskog opterećenja u EU izvoziće se, između ostalog, krompir, tikvice, pečurke, grožđe, kajsije, višnje, trešnje, nektarine, breskve, jagode, orašasti proizvodi, dinje i razni agrumi…

Po ATM-u i proizvođačima vina iz regiona produžava se mogućnost za izvoz dodatnih 30.000 hektolitara godišnje, nakon što iskoriste kvote koje je EU odobrila zapadnobalkanskim ekonomijama pojedinačno, po bilateralnim sporazumima.

Izvor: PKS

Novi ekološki pogon u Železari za čistiji vazduh Smederevaca

Foto: Wikipedia/Lošmi

Od jula naredne godine Smederevci će disati čistiji vazduh. Do tada će, obećavaju u Železari, “HBIS Srbija” u pogon pustiti novo ekološko postrojenje koje će emisiju štetnih gasova i drugih materija svesti i ispod evropskih granica.

Novo postrojenje aglomeracije pročišćavaće dim iz Železare i obezbediće 50 odsto veću proizvodnju. Omogućiće i da se ukloni deo dotrajalih pogona.

“Mi se trenutno nalazimo u početnoj fazi montiranja opreme, uglavnom su završeni svi građevinski radovi. Očekujemo da postrojenje sa hladnim probama krene najkasnije u junu, a sa proizvodnjom od 1. jula 2021. godine”, navodi Vladan Mihailović, izvršni direktor za proizvodnju u “HBIS Srbija”.

Kineski vlasnik tvrdi da uvodi najsavremeniju tehnologiju – elektro-filterima eliminiše štetne gasove, sprečiće raznošenje praškastih materija i napraviti pogon za odsuporavanje dimnih gasova.

“Ovo postrojenje je projektovano da maksimalno ima emisiju od 20 miligrama po kubnom metru, pa ćemo samim tim dva i po puta manje emitovati štetne gasove nego što zakon Republike Srbije dozvoljava. Planiran je i veliki napredak na polju otpadnih voda“, objašnjava Ljubica Dreik, direktorka Sektora za zaštitu životne sredine u “HBIS Srbija”.

Milovan Tasić, generalni direktor za investicije u “HBIS Srbija” navodi da će sva presipna mesta na svim transporterima biće opremljena dodatnim trasporterima za prečišćavnje otpadnih gasova i da će ih na čitavoj liniji aglomeracije biti ukupno sedam.

Nastavljaju se i zelena ulaganja vredna 160 miliona dolara. Istovremeno se bore i sa pandemijom i izvoznim kvotama koje je nametnula Evropska unija. Početkom jula ugasili su jednu peć i smanjili proizvodnju čelika i gvožđa.

“Biznis plan za 2021. godinu podrazumeva rad jedne visoke peći. Međutim, našu odluku ćemo preispitati tokom drugog i trećeg kvartala i u zavisnosti od situacije na tržištu i novih kvota Evropske unije moguće je da se ova odluka promeni”, navodi Vladan Mihailović, izvršni direktor za proizvodnju u “HBIS Srbija”.

Širenje koronavirusa u Železari zaustavili su kažu oštrijim preventivnim merama zaštite. Zaposleni u proizvodnji rade u dve smene, a veliki deo administracije koristi po izboru ili godišnji odmor ili je prinudni odmor, plaćen 70 odsto zarade.

Izvor: RTS

Promene u načinu poslovanja “Srbijagasa” i EPS-a neophodne

Foto: eps.rs
Foto: Vlada Srbije

“Promene u načinu poslovanja “Srbijagasa” i “Elektroprivrede Srbije“ su neophodne, jer hoćemo da imamo moderna, uspešna i moćna preduzeća”, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović.

“Direktori javnih preduzeća moraju da sprovode odluke Vlade Srbije“, dodala je Mihajlovićeva.

Zorana Mihajlović kaže da ne može država stalno da dotira novac i pokriva dugove, hoćemo preduzeća koja će biti regionalno poznata po uspešnosti, a ne po problemima.

“Nema tu ličnih odnosa, direktori javnih preduzeća moraju da sprovode odluke Vlade Srbije, a moj zadatak je da te reforme sprovedem i energetski sektor učinim stabilnim i jakim”, izjavila je u jutarnjem programu TV Prva potpredsednica Vlade Srbije i ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović, saopštlo je Ministarstvo za rudarstvo i energetiku.

Mihajlovićeva je rekla da u “Srbijagasu” mora da se odvoje delatnosti transporta i distribucije gasa, jer ta preduzeća nemaju licencu za rad.

“Formirali smo radnu grupu da pomognemo ‘Srbijagas’ u sprovođenju promena. Kada to uradimo, imaćemo jasne informacije o investicijama, kako se sprovode, koliko su isplative, imaćemo uređeno poslovanje i javne nabavke, po našim zakonima i međunarodnim obavezama, a preduzeća će dobiti licence za rad. Nema vremena za čekanje, država je samo u 2019. preuzela gubitke ‘Srbijagas’ u iznosu od 1,2 milijarde evra”, rekla je ona.

Foto: JP Srbijagas

Mihajlovićeva se osvrnula i na reformisanje EPS-a, rekavši da se moraju odvojiti delatnosti proizvodnje i distribucije struje, kao i da trenutne investicije ovog preduzeća u iznosu od 600 miliona evra nisu dovoljne.

“Distribucija godišnje pravi gubitke od 250 miliona evra. Moramo da popravimo stvari da bi EPS bio regionalni igrač. Jer, EPS će graditi hidroelektrane na Drini, mora da bude moćan i jak, a trenutne vrednosti projekata od 600 miliona evra su jako male. Očekujem da distributivna delatnost u oba preduzeća dobije licence za rad najkasnije do aprila 2021, a da u 2021. vidimo koliko ćemo ulagati u distributivnu mrežu da bismo smanjili gubitke. I da se više ulaže u životnu sredinu, u koju je EPS do sada uložio samo 350 miliona evra”, poručila je ona.

Potpredsednica Vlade pojasnila je da promene u načinu poslovanja EPS-a ne znače otpuštanje radnika niti privatizaciju ovog preduzeća.

Izvor: Vlada Srbije

Napuštene parcele iskoristiti za organsku proizvodnju i vetrozaštitne pojaseve

Foto-ilustracija: Unsplash (Jasper Wilde)
Foto: Promo

Identifikacijom zemljišta u državnom vlasništvu utvrđen je tačan broj napuštenih parcela u 13 opština, na kojima postoji mogućnost podizanja vetrozaštitnih pojaseva za očuvanje zemljišta, kao i uzorkovanje tla koje bi pokazalo potencijal za bavljenje organskom proizvodnjom, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Uprava za poljoprivredno zemljište 2020. godine odabrala je 13 jedinica lokalnih samouprava za ovaj projekat, a to su Valjevo, Ub, Osečina, Lajkovac, Mionica, Ljig, Čačak, Gornji Milanovac, Ivanjica, Lučani, Irig, Vršac (Veliko Središte) i Niš (Medijana).

Tokom sprovođenja projekta, zaključno sa novembrom, 1.398 parcela je identifikovano, 546 parcela sa ukupnom površinom od 948 hektara pronađene su kao napuštene, odnosno neobrađene, dok su 852 parcele sa ukupnom površinom 1.228 hektara pronađene kao korišćene na terenu, odnosno da su predmet eksproprijacije.

Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) zajedno su radili na unapređenju upravljanja napuštenim zemljištem u državnoj svojini kroz komponentu “Jačanje ruralne konkurentnosti i produktivnosti u agrobiznis sektoru” koja je podrazumevala identifikaciju napuštenih parcela u državnom vlasništvu.

Republika Srbija, usled bogatih zemljišnih resursa i povoljne klime ima veoma pogodne uslove za poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivreda svakako predstvlja vitalni sektor srpske privrede.

Učešće poljoprivrede u nacionalnom BDP-u u 2018. godini iznosio je 6,2 odsto a spoljno trgovinska razmena u istoj godini, dostigla je 4,6 milijardi evra što je za 15,8 više od petogodišnjeg proseka a 15,9 odsto ukupne radne snage zaposleno je u poljoprivredi. Uz to, podatak koji ohrabruje jeste da je sve više je žena koje se bave poljoprivredom.

Izvor: Uprava za poljoprivredno zemljište

Održan sastanak Radne grupe za metro

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)
Foto: Ministarstvo finansija

Ministar finansija Siniša Mali održao je u ponedeljak u Palati Srbija prvi sastanak Radne grupe za realizaciju projekta „Izgradnja beogradskog metroa“.

Sastanku je prisustvao i ministar saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture Tomislav Momirović.

Na sastanku su razmatrane neophodne zakonske i tehničke aktivnosti, kako bi sve bilo spremno da radovi na Makiškom polju počnu krajem 2021. godine.

Ministar je ovom prilikom istakao da je sprovođenje projekta izgradnje beogradskog metroa apsolutni prioritet i dodao da je neophodno da svi članovi radne grupe, kao i uključene institucije, budu u potpunosti posvećene ovom poslu.

Kako je rekao, decenijama unazad se pričalo o tom projektu i dodao da je sada prilika da se sprovede istorijski važna stvar za grad Beograd.

Foto-ilustracija: Pixabay

Mali je na sastanku obavestio članove radne grupe da će u drugoj polovini januara biti potpisan Sporazum o razumevanju između Vlade Republike Srbije, Grada Beograda, kineske i francuske strane, kojim će se po prvi put ozvaničiti saradnja francuskih i kineskih kompanija na ovom projektu.

Kako je Mali istakao, nakon potpisivanja Sporazuma, srpska delegacija posetiće francusku kompaniju Alstom, gde će članovima delegacije biti predstavljena rešenja za dizajn vagona.

Prema postojećim dogovorima, francuska strana će biti zadužena za elktromehaniku, a kineska strana će se baviti građevinskim radovima na izgradnji metroa.

Podsećamo da je pre nekoliko nedelja ministar finansija Siniša Mali potpisao Sporazuma o saradnji u oblasti sprovođenja prioritetnih projekata u Republici Srbiji sa francuskim ministrom za spoljnu trgovinu Frankom Riesterom.

Izvor: Ministarstvo finansija

Očišćenja kulturno-istorijska staza Blagaja

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako prenosi portal bljesak.info ekolozi su očistili kulturno-istorijsku stazu Blagaja i ovo je samo nastavak akcija koje se organizuju u poslednje vreme.

Eko HUB Blagaj, kojim koordinira Omladinski klub Novi val, bio je organizator akcije čišćenja koju je podržala lokalna zajednica. Akcija čišćenja održana je u Eko centru Blagaj, kao i na lokaciji kulturno-istorijske staze Vrelo Bune.

”Odazvalo se mnogo udruženja i njihovih članova, a radili smo na potezu kulturno-istorijske staze, te vrela Bune. Hvala i Gradu Mostaru, koji je bio partner projekta. Ustupili su nam i infrastrukturu, bager, kamione, trimere, koji su nam dosta olakšali posao. I ovog puta, nažalost, bilo je mnogo otpada, koji nije bio vidljiv golim okom”, rekao je predsednik Novog vala Adnan Đuliman.

U akciji čišćenja učestvovali su članovi udruženja STK “Blagaj Siti”, “Bunica Boting”, “Laks”, Grad Mostar, kao i lokalno stanovništvo blagajskog kraja.

Izvor: Bljesak.info

 

Do sledeće grejne sezone sedam kotlarnica u Nišu prelazi na gas

Foto ilustracija: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Kako prenosi portal Južne vesti, 20 miliona dinara je odvojeno iz budžeta, a kako kaže većnica Sonja Milojković, biće potrebno još sredstava kako bi do sledeće grejne sezone 7 kotlarnica koje su u ingerenciji Grada, prešle sa uglja i mazuta na sistem daljinskog grejanja koji kao energent koristi manje štetni gas. To je, prema rečima većnice, plan gradskog rukovodstva kako bi sledeće zime zagađenost makar malo bila manja i apeluju i na republičke institucije da modernizuju svoja ložišta.

Iako u je u budžetu za 2021. u delu “energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije” predviđeno manje novca nego u ovoj godini, svega 14 miliona dinara, većnica Milojković kaže da je za zaštitu životne sredine naredne godine planirano 167,2 miliona dinara.

Od toga 20 miliona dinara biće utrošeno na priključenje 7 objekata na sistem daljinskog grejanja.

“Izvršili smo analizu i za sve one objekte za koje smo imali mogućnost i projektno-tehničku dokumentaciju, opredelili smo sredstva i to ćemo uraditi do sledeće grejne sezone. Planirano je gašenje 7 kotlarnica koja su u gradskim ustanovama i za to očekujemo i neka sredstva iz Ministarstva”, rekla je većnica.

Ona apeluje na republičke ustanove da na isti način reše i svoje zagađivače. Pre svega, kako kaže, misli na zgradu Univerziteta, ali i na još nekoliko objekata u Nišu koji i dalje koriste ugalj i mazut.

“Medicinski fakultet, Ekonomski i Pravni fakultet, Studentski dom i restoran u Ulici Topličinboj 1, zgradu Železnica Srbije, Studentski dom u Velikotrnovskoj, Zavod za vaspitanje i omladine u Božidarčevoj. Apelujemo na njih kao republičke ustanove da obezbede sredstva i do sledeće grejne sezone se priključe na sistem daljinskog grejanja”, rekla je Milojković.

Inače, budžetski fond za zašitu životne sredine puni se od plaćanja taksi pravnih lica koji na neki način svojom delatnošću ugrožavaju životnu sredinu. Prema rečima Sonje Milojković, za narednu godinu u fondu se nalazi ukupno 90,5 miliona dinara.

Podsetimo, Niš je poslednjih godina, u zimskim mesecima, među najzagađenijim gradovima u svetu.

Izvor: Južne vesti

 

Efikasna realizacija projekata NIS-a u interesu države i građana

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je danas sa generalnim direktorom Naftne industrije Srbije (NIS) Kirilom Tjurdenjevim o aktuelnim i projektima koji se planiraju u budućem periodu u oblasti energetike.

Mihajlović je tom prilikom istakla da je resorno ministarstvo tu da pruži podršku i pomoć tamo gde je to potrebno, ali i da daje konstruktivne predloge kako bi se projekti što efikasnije realizovali jer je to u interesu naše države i građana.

“Zainteresovani smo za projekat eksploatacije uljnih škriljaca, kao i strategijom NIS-a definisane energetske projekte izgradnje TETO Pančevo i vetroparka Plandište”, prenela je ona.

Potpredsednica Vlade je iskazala zadovoljstvo zbog toga što je NIS usvojio biznis plan za naredne tri godine i što je strateški opredeljen da se regionalno širi.

Tjurdenjev je predstavio poslovanje kompanije iz ugla najvažnijih projekata, kao i planove za budućnost, istakavši da je ta kompanija spremna da pomaže Ministarstvu u rešavanju svih potencijalnih pitanja i problema, navodeći da je saradnja sa ovom državnom institucijom od strateške važnosti.

“Integracija u Petrohemiju Pančevo, proizvodnja škriljnog ulja i energije iz škriljaca, izgradnja vetroparka Plandište i ulaganja u zelenu energetiku samo su neki od projekata koji su u fokusu NIS-a”, poručio je on.

Na sastanku je bilo reči i o razvoju NIS-a, Nacionalnom naftnom komitetu Srbije, kao i o značaju formiranja obaveznih operativnih rezervi nafte.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Završetak uređenja Ovčarsko-kablarske klisure početkom 2022. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Milica Spasojević)
Foto-ilustracija: Unsplash (Milica Spasojević)

Ovčarsko-kablarska klisura biće revitalizovana kao prirodno dobro prve kategorije početkom 2022. godine kada u rad bude pušten auto-put do Požege.

Povodom početka novog projekta za uređenje klisure i Ovčar Banje, radove su obišle su Ana Brnabić, predsednica Vlade Republike Srbije, Irena Vujović, ministarka za zaštitu životne sredine i Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija.

“Izgradnja auto-puta do Požege značiće da se čitav saobraćaj iz klisure seli, tako da konačno imamo uslove da napravimo ono što je već na papiru, a to je zaštićeno područje izuzetnih odlika i prirodno dobro prve kategorije”, ukazala je premijerka Ana Brabić.

Prema njenim rečima, slično je urađeno sa izmeštanjem saobraćaja iz zaštićenih područja na nekim drugima mestima, kao na primer u Golupcu kod tvrđave, tako da je to danas jedan od najlepših delova Srbije i njenih kulturnih dobara.

“Ovo je predeo koji je važan kao prirodno dobro, ali i kao kulturno, istorijsko i versko nasleđe Srbije i dužni smo da ovo vratimo i prirodi i građanima”, poručila je premijerka.

Brnabić je podsetila na to da je projekat pokrenut kada je bilo sigurno da će auto-put do Požege biti otvoren početkom 2022. i da je cilj bio da se uporedo radi na uređenju klisure.

Ona je izrazila nadu da će sledeće godine biti rekonstruisan trg u Ovčar Banji, da će biti završeno izmuljavanje jezera Međuvršje i njegovo čišćenje, zatim izgradnja dva pristaništa na jezeru, otvaranje prirodnjačkog muzeja i drugo.

“Moramo uložiti značajna sredstva zbog turizma, ali i naše dužnosti prema prirodi i našem kulturnom nasleđu”, naglasila je predsednica Vlade.

Prema njenim rečima, na tom projektu će raditi zajedno ministarstva zadužena za turizam, životnu sredinu i infrastrukturu, u saradnji sa Gradom Čačkom.

Izvor: Vlada Republike Srbije