Home Blog Page 590

Pušten u rad Centar za prikupljanje i obradu podataka i punjač za električne automobile

Foto: EP
Foto: Vlada Republike Srbije

Centar za prikupljanje i obradu podataka o saobraćaju na autoputevima u Srbiji otvoren je danas na naplatnoj stanici “Beograd” u Vrčinu. Predsednica Vlade Ana Brnabić, obišla je ovaj Centar i ujedno je proverila kako radi punjač za električne automobile.

Ona je navela da će Centar povećati bezbednost učesnika u saobraćaju i doprineti zaštiti životne sredine. Ujedno je čestitala JP „Putevi Srbije“ na modernizaciji i digitalizaciji praćenja saobraćaja, objasnivši da taj centar obrađuje sve podatke sa nadzornih kamera na auto-putu i naplatnih stanica i da se iz njega upravlja svom signalizacijom na auto-putevima u Srbiji.

“Centar za prikupljanje i obradu podataka o saobraćaju na auto-putevima omogućiće i da se proverava brzina vozila i dobiju podaci o njihovim registarskim tablicama i prosečnoj brzini kojom su se kretali na auto-putu. Ceo ovaj projekat uradio je Institut „Mihajlo Pupin“, a država će i ubuduće podržavati domaću pamet i inovacije kako bi naša privreda bila konkurentnija, što će se raditi kroz Fond za inovacionu delatnost, Fond za nauku, ali i mnoge druge fondove”, istakla je premijerka.

Ona je iskoristila priliku da proveri kako radi punjač za električne automobile, koji se nalazi nakon naplatne rampe u Vrčinu, iz pravca Niš-Beograd. Ovaj punjač predstavlja najavu razvoja elektromobilnosti koja bi trebalo da  doprinese značajnom smanjenju aerozagađenja u zemlji. Kako je premijerka precizirala, trenutno imamo osam punjača na auto-putevima u Srbiji, budžetom za ovu godinu predviđeno je još 10, a po gradovima i opštinama u Srbiji još ih ima oko 90, navodi se na sajtu Vlade.

Punjač ABB HP 175 koji se nalazi kod naplatne rampe u Vrčinu nedavno je ugradila kompanija MT-KOMEX i integrisala ga u prvu regionalnu platformu charge&GO. Ovaj sistem za naplatu korišćenja mesta za punjenje omogućava brzo i lako punjenje električnih vozila a vozačima je na raspolaganju i mobilna aplikacija charge&GO za Android i iOS telefone.

“Biće izmenjen zakon kako bi počelo da se naplaćuje punjenje vozila na struju na elektropunjačima, “Putevi Srbije” pokrenuli su inicijativu da se za 13 odsto smanji putarina za električna i hibridna vozila”, rekla je Ana Brnabić.

Foto: EP

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, rekla je da davanjem subvencija za  kupovinu električnih i hibridnih vozila, kao i izgradnjom neophodne prateće infrastrukture, građani se podstiču na kupovinu ekološki čistijih vozila.

Kako je navela saobraćaj svuda u svetu, posebno u velikim gradovima, značajan je uzročnik aerozagađenja, sa prosečnom emisijom ugljen-dioksida od 22 odsto, a partikularnih čestica 12 odsto. Prema nekim predviđanjima, u Evropi će narednih godina svako treće vozilo biti na ekološki prihvatljiviji pogon, što je standard kojem i Srbija teži.

Predsednica Vlade je istakla da je pokrenut čitav niz inicijativa kako bi se smanjila zagađenost vazduha u Srbiji i da se zato, na primer, ulaže više od 500 miliona evra u postrojenja za odsumporavanje u termoelektranama.

Istovremeno, Brnabić je ukazala na to da će u narednih nekoliko dana u Službenom glasniku biti objavljena odluka o smanjivanju troškova priključka na gas za približno 100.000 dinara po domaćinstvu.

Prema njenoj oceni, to je veliki podsticaj svim našim građanima da se priključe na gasovodnu mrežu kako bi se smanjio broj individualnih ložišta koja su, takođe, jedan od ogromnih zagađivača vazduha.

Energetski portal

U središtu tehnološke transformacije i modernizacije

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Fernandez Salas)
Foto: Ambasada Španije

Španija je jedna od evropskih zemalja koje su najviše zabrinute zbog klimatskih promena budući da južna područja ove mediteranske države odlikuju prilično oštri klimatski uslovi, kao što su visoke temperature, suše, oskudne padavine i nedovoljna količina vode. Ipak, španska vlada se aktivno bavi ublažavanjem klimatskih promena, između ostalog, i stvaranjem okvira za održivi rast koji će omogućiti da nacionalna ekonomija do 2050. godine dosegne klimatsku neutralnost. Prvi korak je predstavljalo usvajanje Strateškog okvira za energiju i klimu. Podršku će pružiti i Ministarstvo ekološke tranzicije kroz finansiranje projekata koji budu ispunjavali određene kriterijume, među kojima je možda najvažniji uslov da primenjena tehnologija doprinosi smanjenju zavisnosti od fosilnih goriva. Novčano će biti podržano i skladištenje energije u sklopu vetroparkova i solarnih elektrana, a prednost se daje projektima koji će biti smešteni na mestima zatvorenih elektrana na ugalj. Ujedno, španska vlada se takođe obavezala na izgradnju vetroelektrana i solarnih elektrana snage 3.000 MW u narednih desetak godina.

U razgovoru sa ambasadorom Španije u Srbiji Raulom Bartolomeom Molinom nastojali smo da saznamo kako vlasti planiraju da ublaže ranjivost, i povećaju sigurnost i otpornost ove zemlje na uticaj klimatskih promena, kao i da unaprede sposobnost prilagođavanja novom i izazovnom klimatskom i energetskom scenariju.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Prema rezultatima istraživanja koje je Ipsos sproveo u martu 2019. godine, više od 50 odsto Španaca smatralo je da je globalno zagrevanje najvažniji ekološki izazov sa kojim se Španija suočava. Sa čim se izlazi pred zabrinutu javnost kako bi se ublažile posledice globalnog zagrevanja u budućnosti? 

Raul Bartolome Molina: Jedan od ključnih elemenata je usvajanje Nacionalnog integrisanog energetskog i klimatskog plana. Njime se postavlja put dekarbonizacije za sledeću deceniju i on sadrži sledeće ciljeve koje treba postići do 2030. godine, kao što su smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte za 23 odsto u odnosu na 1990. godinu, zatim udeo od 42 odsto energije u finalnoj potrošnji iz obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske efikasnosti za 39,5 odsto i 74 odsto udela obnovljive energije u sektoru električne energije. Ovi ciljevi će omogućiti postizanje dugoročnih ciljeva, prvenstveno klimatske neutralnosti do 2050. godine, što podrazumeva 100 odsto obnovljivih izvora u sistemu električne energije i smanjenje od najmanje 90 odsto u ukupnoj emisiji gasova sa efektom slatklene bašte (GHG) u poređenju sa 1990. godinom. 

EP: Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) predviđa da će najveći porast sušnih perioda u Evropi biti upravo na Iberijskom poluostrvu, što će doprineti većoj opasnosti od dezertifikacije. Kakav je plan prilagođavanja na ove promene?

Raul Bartolome Molina: Većina uticaja klimatskih promena mogla bi se drastično umanjiti i sprečiti kroz programe prilagođavanja. U tom kontekstu, nedavno usvojeni Nacionalni plan prilagođavanja klimatskim promenama 2021–2030. definiše 81 oblast delovanja za izgradnju otpornosti i smanjivanje štete u 18 sektora, među kojima su zdravlje ljudi, voda, prirodno nasleđe, biodiverzitet i zaštićena područja, obale i morsko okruženje, zaštita šuma, borba protiv dezertifikacije, poljoprivreda i stočarstvo ili sigurnost hrane. Ove akcije će morati da se razvijaju tokom naredne decenije i zahtevaće zakonodavne promene i duboke strukturne reforme. 

Foto-ilustracija: Unsplash ( Vitor Monteiro)

EP: Španija je pokrenula ambiciozni plan potpunog prelaska na obnovljive izvore do 2050. godine i ubrzo potom i na potpunu dekarbonizaciju svoje ekonomije. Koje mere su preduzete i šta je preostalo da se uradi za postizanje ovog cilja?

Raul Bartolome Molina: Španija je snažno posvećena postizanju klimatske neutralnosti do sredine veka, preuzevši vođstvo u sprovođenju Pariskog sporazuma i obaveza koje je na sebe preuzela međunarodna zajednica. S tim u vezi, Predlog zakona o klimatskim promenama i tranziciji energije – o kom se trenutno raspravlja u španskom parlamentu – uključuje značajan spektar ambicioznih ciljeva usmerenih na smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prelazak na obnovljive izvore energije u potpunosti do 2050. godine. Da bi se postigao ovaj cilj, utvrđeno je da do 2030. godine najmanje 35 odsto finalne potrošnje energije treba da bude iz obnovljivih izvora. To se može postići širenjem mreže električnih vozila, promenama u načinu transporta, da se umesto teretnog transporta koristi električna železnica, ili promenom izvora energije sa nižim emisijama u stambenom, industrijskom i uslužnom sektoru. Štaviše, španski elektroenergetski sistem mora biti 70 odsto obnovljiv do 2030. godine, da bi se dostigao zacrtani cilj od 100 odsto do 2050. godine. Ovaj cilj će zahtevati instaliranje novih kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije, kao i dovoljno rezervnih kapaciteta koji garantuju sigurnost snabdevanja. Osim toga, merama energetske efikasnosti moraće da se smanji potrošnja primarne energije za najmanje 35 odsto, na primer kroz sisteme implementirane u nove građevinske poduhvate, kao i kroz obnavljanje postojećih zgrada i primenu novih industrijskih procesa.

Foto-ilustracija: Pixabay

EP: Termoelektrane na ugalj u EU se zatvaraju, a Španija ima dve koje i dalje rade. Da li se očekuje njihovo zatvaranje u narednim godinama?

Raul Bartolome Molina: Španija je u kratkom vremenskom roku zatvorila dosta termoelektrana, i smanjila 69 odsto njihovo korišćenje tokom dve godine. Samo u 2020. godini u Španiji je prestalo sa radom sedam termoelektrana. Njihovo zatvaranje je zaista opravdano iz ekoloških i ekonomskih razloga, jer su upravo one glavni izvor zagađenja i nisu ekonomski održive. Ipak, socijalne posledice ovih mera nisu zanemarive i treba ih na odgovarajući način rešiti. Stoga se nedavno zatvaranje elektrana na ugalj odvijalo u duhu intenzivnog procesa koji je obeležen snažnim socijalnim dijalogom da bi se osigurala pravedna tranzicija poslova i regiona, tako da niko ne bude izostavljen. Kao što ste istakli, još uvek postoje neke termoelektrane na ugalj koje rade i mi ulažemo kontinuirane napore u reorganizaciju i dalji razvoj područja koja su bogata ugljem. Stoga se zatvaranje preostalih elektrana ne očekuje u narednih nekoliko godina, sve dok se ne razmotre i u potpunosti reše svi ekonomski, ekološki i socijalni aspekti.

Intervju vodila: Jovana Canić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala PAMETNI GRADOVI decembar 2020. – februar 2021.

 

 

U najvećoj akciji sadnje “Zasadi drvo” posađeno 140.000 sadnica

Foto-ilustracija: Unsplash (Crema Joe)
Foto-ilustracija: Unsplash (Neslihan Gunaydin)

U akciji “Zasadi drvo“, koja traje već godinu i po dana, u Srbiji je zasađeno više od 140.000 sadnica i prikupljena 1,5 tona semena za sađenje, saopšteno je u sredu.

Učesnici volonterske akcije obučavaju građane o značaju pošumljavanja i očuvanja prirode.

Akciju su pokrenuli Adrija medija grupa i kompanija “DM drogerije” u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Upravom šuma, “Srbijašumama”, “Vojvodinašumama”, Pokretom gorana Srbije, Privrednom komorom Srbije, beogradskom Botaničkom baštom “Jevremovac”, Šumarskim fakultetom u Beogradu i Šumarskom školom u Kraljevu.

Veliki broj građana se uključio u akcije sadnje na lokacijama širom Srbije, pa su najposvećeniji među njima dobili priliku da postanu ambasadori, odnosno promoteri očuvanja prirode i okoline.

U aktuelnom ciklusu sadnje akcije će biti organizovane do kraja marta, a raspored lokacija sa datumima dostupan je na stranici zasadidrvo.rs.

Čuvajmo prirodu zajedno!

Energetski portal

Akcioni planovi za zeleni grad, održivu energiju i klimu osnov daljeg razvoja Beograda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

U glavnom gradu Srbije mnogo se gradi, akcioni plan za zeleni grad (GCAP) i održivu energiju i klimu (SECAP) su strateški dokumenti koji su osnov za dalji razvoj, a pre svega u smislu ekologije i razvoja životne sredine.

“Aspekt koji se tiče životne sredine je značajan koliko i celokupni infrastrukturni razvoj Beograda. Od industrijske revolucije pa do danas, pitanje energije jedno je od ključnih kada je reč o razvoju privrede i ekonomije. Poslednjih decenija, uz aspekt potrošnje i proizvodnje energije, pitanje ekologije i životne sredine je neodvojivo od te teme. Potpisivanjem Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju, obavezali smo se da do 2030. godine smanjimo emisiju ugljen-dioksida za 40 odsto, a do 2050. godine cela Evropska unija ima cilj da se ta emisija smanji na nulu. Zahvaljujem ljudima iz Grada, svim sekretarijatima i onima koji su bili uključeni u izradu ova dva plana, s obzirom na to da se pokazalo da postoji velika energija, znanje i interesovanje ljudi koji brinu o gradu”, rekao je prof. dr Zoran Radojičić.

On je pozvao sugrađane da pošalju svoje ideje i sugestije kako bi ovi planovi izgledali još bolje.

“Deo akcionog dokumenta tiče se i proizvodnje i racionalne potrošnje energije, što je izuzetno važno. Sa druge strane, tiče se i celokupnog strateškog planiranja razvoja Beograda na polju ekologije, podrazumevajući različite pravce i pitanja. Takođe, bavi se i tretmanom otpadnih voda i otpada uopšte, razvojem zelenih površina, kao i svim ostalim aspektima koji se tiču kvaliteta života jednog grada”, objašnjava prvi čovek prestonice.

U predstavljenim dokumentima nalaze se konkretni projekti koji treba da se realizuju u narednom periodu. Reč je o investicijama od 5,2 milijarde evra za period od 10 godina, a ideja je da se polovina tog novca investira u narednih pet godina.

Ovi strateški dokumenti akcenat stavljaju na to da transport u Beogradu, ali i saobraćajnice koje izmeštaju saobraćaj na rubove grada, zauzimaju prioritetno mesto. Planom je predviđeno da se oko 770 miliona evra investira u tretman otpadnih voda, 300 miliona evra u energetsku efikasnost, 100 miliona na ozelenjavanje i podizanje procenta površina pod šumom na 20 odsto, 40 miliona na poziciju linijskog parka i razvoj zelenih površina koje će omogućiti zdraviji život u prirodi na moderan način. Važan deo projekta su i četiri centra za sakupljanje i reciklažu otpada, kao i dva centra za sakupljanje otpada u ukupnoj vrednosti od 20 miliona evra”, ističe gradonačelnik.

Planovi će biti tri nedelje na javnoj raspravi, nakon toga će o njima odlučivati skupština, a potom bi trebalo da počne i implementacija.

Energetski portal

Zabrinjavajući rezultati istraživanja uticaja ftalata na razvoj dečijeg mozga

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Projekat TENDR (Targeting Environmental Neuro-Development Risks) čini grupa dobrovoljnih naučnika, zdravstvenih radnika i zagovornika za dečja prava koji rade na proučavanju i smanjenju izloženosti dece neurotoksičnim hemikalijama i zagađivačima.

Njihovo prvo istraživanje pokazalo je da sintetičke hemikalije nazvane ftalati, koje se nalaze u plastičnim proizvodima, štete razvoju dečjeg mozga i da zbog toga moraju odmah biti zabranjene za upotrebu prilikom izrade potrošačkih proizvoda.

Ove opasne hemikalije se nalaze u mnoštvu proizvoda koje koristimo svakodnevno i za kuću i za ličnu higijenu, kao i za nameštaj i zavese za tuširanje, a pored toga koristi se i u plastici za pakovanje hrane, nekim lakovima za kosu i nokte.

Ftalati se dodaju u potrošačke proizvode kako bi plastika postala fleksibilnija i izdržljivija.

Između ostalog, studije su pokazale jasnu vezu ftalata sa gojaznošću dece u najranijem dobu, ali i sa raznim zdravstvenim problemima kao što su astma, kardiovaskularna oboljenja, rak i reproduktivni problemi.

„Imamo dovoljno dokaza da budemo zabrinuti zbog uticaja ovih hemikalija na razvoj dečjeg mozga“, rekla je Stefani Engel, vođa istraživanja i profesor epidemiologije na Univerzitetu Severne Karoline.

Foto-ilustracija: Pixabay

Tu nije kraj poduže liste loših vesti – pronađena je veza između izloženosti ftalatima i lošeg pamćenja kod dece, kao i da su deca koja su bila izložena višim nivoima ftalata u materici imala nivo inteligencije koji je bio sedam bodova niži od dece sa manjom izloženošću. Uočeno je i smanjeno perceptivno rezonovanje i verbalno razumevanje.

U Srbiji je decembra 2019. godine počela sa radom aplikacija Scan4Chem koja daje mogućnost korisnicima da, skeniranjem barkoda proizvoda, pošalju upit snabdevaču i saznaju da li taj proizvod sadrži neke od tzv. „supstanci koje izazivaju zabrinutost“, a koje su navedene na listi Evropske agencije za hemikalije. Proizvođači su, po Zakonu o hemikalijama, dužni da potrošačima daju informaciju o tome ima li ovih supstanci u njihovim proizvodima samo ukoliko tih supstanci ima više od 0,1 odsto. Međutim, ovaj Zakon ih, takođe obavezuje da, ukoliko im potrošač zatraži informaciju o sastavu proizvoda, oni na taj upit odgovore.

Aplikacija je tada lansirana u 13 zemalja Evrope, na nacionalnim jezicima, a Srbija je jedina zemlja izvan Evropske unije koja ima aplikciju dostupnu na svom jeziku.

Jovana Canić

Rešeno pitanje Prirodnjačkog muzeja

Foto: nhmbeo.rs
Foto: Ministarstvo kulture i informisanja

Tokom jučerašnjeg dana, Prirodnjački muzej u Beogradu saopštio je kako ovoj ustanovi preti da uskoro izgubi svoj 125-godišnji status značajne samostalne nacionalne ustanove kulture, nauke i prosvete i postaje radna jedinica Zavoda za zaštitu prirode Srbije.

Kako su juče naveli, čak i 125 godine posle osnivanja, Prirodnjački muzej je još uvek u privremenom smeštaju, bez prostora za normalan rad i čuvanje i zaštitu zbirki, bez stalne izložbene postavke koja bi na jednom mestu prezentovala veliku prirodnu i kulturnu baštinu Srbije.

“Osim jednog zvaničnog razgovora 25. januara ove godine, kada je donedavnom pomoćniku ministra predočeno neslaganje sa namerama o pripajanju Prirodnjačkog muzeja resoru zaštite životne sredine, daljih podrobnijih i zvaničnih informacija i kontakata s predstavnicima Ministarstva kulture i informisanja nije bilo. Pokušaji uspostavljanja dijaloga od strane Prirodnjačkog muzeja nisu nailazili na odziv nadležnih u Ministarstvu kulture”, navedeno je iz ove ustanove.

Danas su se tim povodom sastali potpredsednica Vlade Republuke Srbije i ministarka kulture i informisanja Maja Gojković i direktor Prirodnjačkog muzeja Milan Paunović.

Na sastanku je istaknuto da je Nacrt zakona o muzejskoj delatnosti, koji će se uskoro naći pred Narodnom skupštinom Republike Srbije, definisao između ostalog i status Prirodnjačkog muzeja. Iz teksta Nacrta zakona je potpuno jasno da je to republička ustanova kulture i da će i nakon usvajanja ovog zakona nastaviti da radi u ovakvom statusu.

Tako su na sastanku razjašnjenje sve informacije koje su se tokom jučerašnjeg dana mogle pročitati u svim novinama i portalima.

Direktor Muzeja i ministarka kulture i informisanja su nakon toga razgovarali o daljim planovima rada sa posebnim osvrtom na planove vezane za izgradnju zgrade Muzeja.

Ministarstvo kulture i informisanja za ovu godinu opredelilo je sredstva za raspisivanje konkursa za idejno rešenje za zgradu Muzeja koja je predviđeno da bude na Novom Beogradu odlukom Skupštine grada Beograda.

Izvor: Energetski portal

Zašto moratorijum na lov?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: CZIP

Stanje u oblasti lovstva u Crnoj Gori već duže vreme može se opisati kao alarmantno do te mere da je ubijanje nelovnih pa čak i zaštićenih vrsta postalo naša svakodnevnica. Pre par dana svedočili smo slučaju ubijanja mečke, dok je sudbina mečića još uvek neizvesna.

Takođe, desila su se još dva slučaja ustreljenih ptica, velike ušare i jastreba, koje dodajemo na dugačak spisak nama poznatih krivolovnih radnji koje su desile u proteklih par godina. Upravo su posljednja dešavanja kap koja je prelila času i postala poziv nadležnim institucijama da što pre postupe radikalno i oštro kako bi se ovaj problem rešio.

Inicijativa za uspostavljanje moratorijuma na lov u trajanju od pet godina, koju je potpisalo više od 60 organizacija, predata je nadležnom Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede kao i ministru Aleksandru Stijoviću lično. Zabrana lova, na kojoj insistiramo, je jedini način da omogući dovoljno vremena za sprovođenje efikasne zakonodavne i institucionalne reforme lovstva, kao i revizije liste zaštićenih vrsta i trajanja lovnih sezona.

Pre svega, problem je u samoj organizaciji u oblasti lovstva. Lovački savez i lovačke organizacije uglavnom su NVO (38 NVO i tri javna preduzeća) koje su vezane za Ministarstvo poljoprivrede, a lovišta su im data na upravljanje bez obaveze plaćanja naknade državi. Lovačke organizacije same vrše monitoring divljači po lošim protokolima ili čak bez ikakvih protokola o čemu svedoče razlike i nelogičnosti o podacima o divljači koji se prikazuju svake godine.

Upravo na osnovu tako nepouzdanih podataka, prave se planovi upravljanja i lovne osnove. Takođe, potpuno izostaje eksterni mehanizam kontrole njihovog rada, jer se ona obavlja isključivo interno, unutar samih organizacija. Iz svega navedenog, može se samo zaključiti da je sistem zreo za kompletnu reformu.

Foto: CZIP

Dalje, problem se ogleda u nedovoljnim kapacitetima za sprovođenje redovnih aktivnosti lovočuvarske službe ali i samih inspektora koji bi trebalo da vrše nadzor. Zaposlenih lovočuvara je uglavnom malo u svakom lovištu, a neretko izostaje i adekvatna oprema za njihov nesmetan rad.

Sa druge strane, inspekcija za šumarstvo i lovstvo zapošljava 11 inspektora, sa sedištem uglavnom u Podgorici. Većina ih pokriva više područja, a na terenu su retko ili nikako. Nedovoljne kapacitete za inspekcijski nadzor i nepostojanje volje da se problem krivolova rešava unutar samih lovačkih organizacija, dokazuje i podatak da je inspekcija podnela svega 39 prekršajnih naloga za period od 2013. – 2018. godine. Izostaju kontrole u ranim jutarnjim časovima, u doba najveće aktivnosti divljači, kada se krivolov uglavnom i događa, već se inspekcijski organi odazivaju isključivo u radno vreme od 7 do 15h.

Edukacija i jačanje svesti o posledicama krivolova, nije potrebna samo za širu javnost, već i za one koji su u lovočuvarskim službama, inspekciji, tužilaštvu i svim drugim nivoima u sistemu. Na primer, Lovočuvari u NP Skadarsko jezero su se prvi put sreli sa vabilicom u septembru 2020. kada su na naš poziv izašli na teren, pritom tvrdeći da njihov deo posla treba da se tiče samo krivolova na ribe, nesvesni da kontrola lova i krivolova na sve grupe organizama, takođe mora biti u njihovoj nadležnosti.

Situaciju dodatno otežava sve intenzivniji razvoj lovnog turizma, koji cveta bez ikakvih prijava, registracija, donoseći prihod direktno lokalnim lovcima koji to organizuju, dok se sa druge strane ubijena divljač švercuje.

Konkretan primer je slučaj iz Ulcinja, kada je prema lovnom planu pre tri godine planiran odstrel 100 prepelica za inostrane lovce, a mi smo u jednom danu za tri sata prijavili tri vabilice oko Ulcinjske solane i prebrojali preko 360 pucnjeva. Tada nam je rečeno da je pet italijanskih lovaca u poseti, a prema našoj evidenciji te godine je još najmanje četiri puta bilo organizovano slično gostovanje.

Jasno je koliko brzo se kvota ispuni, ali ostaje nejasno ko to prati, kontroliše i dozvoljava?

Takođe, nedozvoljena sredstva se intenzivno koriste u lovu. Konkretni podaci sa terena su: 49 zvučnih mamaca (vabilica), 38 plastičnih mamaca i 15 lovačkih koji su registrovani od strane CZIP-a u poslednje tri godine.

Pokušaj izmena Zakona o lovstvu i divljači izvršen je na krajnje netransparentan način, kako u pogledu izrade dokumenta tako i pogledu javne rasprave, budući da Koalicija 27, mreža nevladinih organizacija za praćenje Poglavlja 27, nije bila obaveštena niti uključena u proces, uprkos činjenici da se radi o realizaciji mere iz Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promena. Ove izmjene obustavljene su našim blagovremenim informisanjem Evropske komisije o njegovoj neusklađenosti sa pravnim tekovinama EU.

Foto: CZIP

Prošle godine u julu, država Crna Gora, usvojila je Rimski Strateški plan (Rome Strategic plan, baziran na Bernskoj konvenciji), a prema kojem se obavezala da stopu krivolova u CG smanji za 50 odsto do 2030. godine. Zbog naših obaveza prema konvecijama čije smo potpisnice, Evropskoj uniji, a pre svega nas samih, naše prirode i bogatstva biodiverziteta koje imamo, neophodno je uvođenje moratorijuma na lov kako bi se:

– sprovela reforma lovstva i izvršilo temeljno restruktuiranje lovačkih saveza i društava, čiji lovočuvari nisu na visini zadatka i nisu u stanju da kontrolišu lovišta;

– napravio održiv sistem koji neće funkcionisati na principu “Kadija te tuži, kadija ti sudi”;

– organizovao adekvatan monitoring, a pre svega izradilo nulto stanje divljači u lovištima od strane stručnih i kredibilnih institucija sa ciljem dobijanja podataka o stvarnoj brojnosti populacija;

– ojačali kapaciteti lovne inspekcije, rendžera LO i NPCG, policije, carine, tužilaštva i sudstva;

– Pooštrili kriterijumi za izdavanje novih dozvola za lov, a postojeće dozvole obnovile čime bi se postiglo obnavljanje znanje svih lovaca i skrenula pažnja na bitne članove zakona;

– edukovalo lokalno stanovništvo u svim lovištima.

Izvor: CZIP

Vazduh u Beogradu u “crvenoj” zoni, zabeležen visok nivo otrovnih čestica

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Od jutros je kvalitet vazduha u Beogradu veoma loš, prema podacima sajta AQI nivo otrovnih čestica PM 2.5 u vazduhu, trenutno je 161.

Prema podacima, ovaj nivo PM čestica u vazduhu je nezdrav, a preporuka je da deca i odrasli sa respiratornim oboljenjima izbegavaju duže napore na otvorenom. Ko je u mogućnosti danas bi trebalo da ostane kod kuće i nije poželjno otvarati prozore i voziti bicikl.

Da nije ništa bolja situacija ni širom Srbije, pokazuju podaci da je vazduh nezdrav i u Čačku, Nišu, Novom Sadu, Smederevu.

PM čestice predstavljaju prašinu manju od 10 mikrona, mešavinu čvrstih čestica dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaju kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije.

Uz PM10 uvek idu i PM2.5 čestice koje još lakše dospevaju u organizam jer su sitnije, i upravo one sa sobom nose teške metale.

U toku je izrada Plana kvaliteta vazduha za Beogradu, reč je o dokumentu od izuzetnog značaja, budući da je glavni grad suočen sa permanentnim zagađenjem vazduha, da koncentracije zagađujućih materija višestruko premašuju dozvoljene granične vrednosti, da je zagađen vazduh jedna od primarnih pretnji po javno zdravlje stanovništva, koji prema procenama Svetske zdravstvene organizacije, rezultira sa oko 1800 prevremenih smrti građana Beograda i da bi postojeći nivo zagađenja rezultirao u daljem skraćivanju životnog veka stanovnika Beograda – procenjenih preko 75.000 izgubljenih godina života (YLL) za stanovnike Beograda u narednih deset godina.

Plan za kvalitet vazduha donosi se za narednih deset godina, sa presekom u narednih pet godina, a predviđa i kratkoročne i dugoročne mere kada je u pitanju rešavanje problema zagađenja vazduha.

Milica Radičević

Fabrika za prečišćavanje otpadnih voda u Vranju za manje od tri meseca spremna za probni rad

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: vranje.org.rs

Predstavnici Ministarstva građevinarastva, saobraćaja i infrastrukture, državni sekretar Enes Buhić i pomoćnica ministra Danica Uskoković, gradonačelnik Vranja dr Slobodan Milenković, direktor Nemačke razvojne saradnje u Ambasadi Nemačke u Beogradu Kristijan Šiling, direktor kancelarije KfW banke u Beogradu Rudiger Hartman i direktor JP ,,Vodovod” Vranje Goran Đorđević obišli su radove na izgradnji fabrike za prečišćavanje otpadnih voda u Vranju.

Tom prilikom, gradonačelnik dr Slobodan Milenković istakao je da je na osnovu izveštaja od strane nadzornih organa očekuje da radovi budu završeni za 2,5 meseca i da fabrika za prečišćavanje otpadnih voda počne sa probnim radom. ,,Ovo je izuzetno značajan, kapitalni projekat, koji Grad Vranje realizuje zajedno sa Ministarstvom građevine, Vladom RS i KfW bankom.

Završetkom ovog postrojenja biće zaokružena komunalna infrastruktura što se tiče otpadnih voda, jer je završena izgradnja svih kolektora na teritoriji grada i gradske opštine Vranjska Banja. U narednom periodu planiramo da sa KfW bankom realizujemo značajne projekte što se tiče grada, a jedna od značajnih je proširenje regionalne deponije ,,Meteris”, rekao je Milenković.

Foto: vranje.org.rs

Direktor Nemačke razvojne saradnje u Ambasadi Nemačke u Beogradu Kristijan Šiling dodao je da je osnovni princip Nemačke razvojne saradnje, pomoć Republici Srbiji da sprovodi zelenu agendu i da se na taj način približi članstvu u Evropskoj Uniji.

Direktor kancelarije KfW Banke Rudiger Hartman istakao je da je kroz ovakve projekte, poput ovog u Vranju, značajno poboljšano vodosnabdevanje, ali i tretman otpadnih voda u skoro 30 opština u Srbiji i time obuhvaćeno skoro 1,6 miliona stanovnika Republike Srbije.

Ukupan budžet projekta je 16 miliona evra i odnosi se na sisteme za sakupljanje otpadnih voda i izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Energetski portal

Peto zasedanje Skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEA5)

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Salja)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Državna sekretarka u Ministarstvu zaštite životne sredine Jelena Tanasković obratila se u utorak na liderskom dijalogu u okviru Petog zasedanja Skupštine Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEA5) i istakla da su zdravi ekosistemi od esencijalne važnosti za opstanak i zdravlje čovečanstva i da u tom pogledu Republika Srbija aktivno učestvuje u radu Otvorene grupe za globalni okvir biodiverziteta posle 2020. godine Konvencije o biološkoj raznovrsnosti UN, kao i da je 2020. godine postala članica Međuvladine naučno-političke platforme o biodiverzitetu i uslugama ekosisistema.

Tanasković je napomenula da efekte klimatskih promena treba prilagođavati i ublažavati merama, kao i primenom rešenja zasnovanih na prirodi i inovativnom urbanom planiranju i dodala da moramo biti istrajni u borbi za zajedničku zeleniju budućnost.

Državna sekretarka se posebno osvrnula na globalne negativne efekte pandemije koronavirusa, naglasivši da je Vlada Republike Srbije kroz usvojene pakete ekonomskih mera pomogla građanima i privredi u prevazilaženju ovih izazova.

Pored ovoga, Ministarstvo je u utorak pozvalo jedinice lokalne samouprave da dostave podatke o svojim potrebama u vezi sa opremom za sakupljanje otpada u cilju unapređenja i zaštite životne sredine.

Potrebno je dostaviti Spisak potreba sa sledećim informacijama:

  • model i vrsta opreme (čistilice, kante, kontejneri, smećari,…),
  • potrebnu količinu opreme za sakupljanje otpada,
  • potrebnu zapreminu opreme za sakupljanje otpada.

Prijave sa neophodnim podacima dostaviti do četvrtka 25. 02. 2021. godine do 16 sati, na email adresu: kabinet@ekologija.gov.rs

Energetski portal

Grad Beograd nabavlja deset električnih i sto autobusa na gas

Foto: GSP Beograd
Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom ove godine vozni park Gradskog saobraćajnog preduzeća “Beograd” biće obnovljen sa deset električnih i sto novih autobusa na gas, a procenjena vrednost nabavke je oko trideset miliona evra.

Kako je rekao gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić, od 2014. godine nabavljeno je 339 novih autobusa, dok je 2019. kupljeno 244 autobusa.

Savremeni i novi autobusi pružaju putnicima mnogo veći komfor, zbog čega će zasigurno i veći broj ljudi koristiti javni prevoz. S druge strane, nova vozila manje zagađuju životnu sredinu, što je u današnje vreme izuzetno važno. Dakle, nabavkom novih vozila doprinosimo daljem razvoju javnog prevoza u Beogradu”, istakao je Radojičić.

Kako je objasnio gradonačelnik, jedan autobus može da smanji tri stotine metara saobraćajne gužve ako se uzme u obzir broj ljudi koji bi, umesto automobilskog, koristio autobuski prevoz.

Nova EKO linija imaće trasu od Beograda na vodi do Kalemegdana, precizirao je Radojičić, dodajući da je tender već završen i da bi trebalo da se vozila nađu na ulicama grada do kraja ove ili početkom sledeće godine. Kada je reč o najavljenim vozilima na gas, procedura je u toku i oni će takođe od sledeće godine početi da prevoze putnike u Beogradu.

“Vrlo je važno da vodimo računa da se ispoštuju novi evropski ekološki standardi, odnosno da se pravi dobra kombinacija električnih i autobusa na gas”, rekao je Radojičić.

Radiša Momčilović je pojasnio da je javna nabavka za kupovinu deset novih elektroautobusa sprovedena, te da se isporuka očekuje krajem ove godine.

Nakon prijema autobusa, GSP će predložiti da nova linija ima oznaku EKO 2, te da trasa bude od Beograda na vodi, preko Nemanjine, Slavije, Terazija do Dorćola”, istakao je on.

Energetski portal

Budućnost isporuke onlajn narudžbina piše se zelenim slovima

Foto-ilustracija: Unsplash (Chewy)
Foto-ilustracija: Unsplash (RoseBox رز باکس )

Tokom protekle godine u Sjedinjenim Američkim Državama vrednost porudžbina koje su građani realizovali putem onlajn kupovine probila je sve rekorde – čak 860 milijardi dolara su građani Amerike potrošili ne bi li dobili ili poslali pakete širom kontinenta. To je za 44 odsto više u odnosu na 2019. godinu.

Sa jedne tačke gledišta, ovo je veliki plus za američku ekonomiju, ali sa druge, ekološke, strane tolika količina porudžbina značila je i mnogo veći broj paketa što na kraju dovodi i do veće količine otpada.

Nejt Faust, predsednik “Kvidsija” (Quidsi) i “Džeta” (Jet), došao je na interesantnu ideju dok je rasklapao kartonsku kutiju nakon što mu je stigla porudžbina na kućnu adresu. Kao i svaki put, prva stvar nakon otvaranja paketa je odlaganje kutije u kantu, ali ovaj put Faustu je sinulo – da li je moguće da niko do sada nije smislio rešenje kojim bi se  rešili svih kartonskih kutija i izbegli nepotrebno gomilanje otpada?

Ubrzo nakon ideje, došlo je i do realizacije, pa je tako nastao startap “Oliv” (Olive) koji omogućava kupcima da sve njihove onlajn porudžbine stižu zajedno upakovane u višekratnu torbu i isporučuju se jednom nedeljno na adresu jednog od distributivnoh centara startapa, nakon čega oni pakuju robu i isporučuju je na adresu naručioca.

Jedna od razlika, u odnosu na standardno naručivanje, je ta što na kraju porudžbine korisnik ne ukucava svoju adresu, već se automatski ispisuje adresa distributivnog centra kompanije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Meci)

Nakon što paket stigne u centar, on se prebacuje u višekratnu torbu, ostaje tu nekoliko dana da bi mu se pridodale porudžbine naručene od drugih partnera i onda se, jednom nedeljno, isporučuje. Računica je jasna – pošto su isporuke objedinjene, prelazi se manja kilometraža, a samo dupliranje paketa po isporuci, smanjuje ugljenični otisak po paketu za 30 odsto.

“Oliv”, između ostalog, sarađuje i sa kompanijama Adidas i Ray-Ban.

Cilj koji su zacrtali je da se u dogovoru sa trgovcima, smanji ili potpuno eliminiše upotreba kutija. Trenutno je to nemoguće, jer se paketi i dalje šalju u skladište, međutim u ovoj fazi važno je da se njima barem ne bavi kupac  napominje Faust.

Mnogi su rekli da je “minus” ove ideje, što se isporuka vrši jednom nedeljno, ali Faust veruje da će njihove mušterije shvatiti koje benefite, na duže staze, ovaj način isporuke donosi i njima i celoj planeti.

Osim toga, mušterije neće imati glavobolju oko povraćaja stvari, jer će za to biti zadužen “Oliv”, što je jedan veliki “plus” za ovaj startap koji će svoje poklonike sigurno naći i među korisnicima koje ne zanima ekološki otisak, već  sama činjenica da ne moraju da razmišljaju o odlaganju otpada.

“Naša misija je da napravimo održivi lanac e-trgovine. Za sada je i za trgovce i za mušterije naša usluga besplatna, dok će servis u samom početku biti dostupan samo trećini populacije koja se nalazi u blizini naših distributivnih centara”, objašnjava Faust.

Jovana Canić

Kopenhagen dobija stambeni blok otporan na klimatske promene

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Nick Karvounis)

Glavni grad Danske ima 150 kišnih dana u godini, zato kišnicu skupljaju u sisteme za navodnjavanje i upravo ovaj sistem postaje veoma važan u borbi protiv klimatskih promena.

Kako bi ispunili zacrtani cilj da do 2025. godine postanu prvi ugljenično neutralan grad na svetu, moraju da naprave drastične promene. Veliku ulogu u tome ima građevinarstvo, jer je potrebno smanjiti neposrednu potrošnju energije i emisije štetnih gasova. Održiva gradnja novih zgrada jedan je od prioriteta, ali važno je i postojeće građevine prilagoditi novim standardima i predviđenim vremenskim prilikama koje su izazvane klimatskim promenama.

Ovo se posebno odnosi na Kopenhagen, jer bi se prema procenama, u narednih 80 godina količina kišnice mogla povećati za čak 30 odsto, što će izazvati probleme za postojeću kanalizacionu mrežu i povećaće rizik od poplava u gradu i okoloni.

Međutim, kompanija Henning Larsen, našla je rešenje zahvaljujući kom kišnica i neće dospevati u kanalizaciju.

Naime, u istočnom delu ovog grada gradi se novi model stambenog bloka koji će biti otporan na klimatske promene. On će biti smešten u delu u kom su stambene zgrade koje su izgrađene u 19. i 20. veku i koje imaju karakteristično unutrašnje dvorište. Prema procenama gradskih vlasti u slučaju velikih vremenskih nepogoda ovaj deo grada bi bio posebno pogođen poplavama.

Zato je projektom detaljno proučen tok podzemnih voda i to je usklađeno sa urbanom topografijom i rekonstrukcija je usmerena ka unutrašnjosti stambenog bloka.

Renoviranjem i ozelenjavanjem fasade ovaj stambeni blok će u potpunosti apsorbovati priliv kiše, koja će zatim biti prečišćena i skadištena. Zahvaljujući ovom sistemu, stanovnici će koristiti vodu koja bi završila u već preopterećenoj kanalizaciji.

Kako je najavljeno većina zgrada u ovom stambenom bloku biće obnovljena do kraja 2021. godine, a izgradnja u potpunosti završena do proleća 2022. godine.

U Kopenhagenu postoji “klimatski park” koji je dizajniran tako da tokom iznenadnih vremenskih nepogoda skladišti preko 22 miliona litara vode, na ovaj način sprečavaju se poplave. Sistem je napravljen tako da tokom oluje voda teče u podzemni rezeorvar u parku, tu se skladišti, pomoću nje rade fontane, a u slučaju suše, ceo park može da navodnjava.

Milica Radičević

Akcija “Sad za budućnost – Hrastimo zajedno!”

Foto-ilustracija: Unsplash (Aiokr Chen)
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije/ Aleksa Vukićeviv

Tokom decembra prošle godine Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije sa svojim članovima posadilo je 500 sadnica hrasta lužnjaka. I tu nisu stali, nastavljaju akciju “Sad za budućnost”, a slogan za prolećnu sadnju je “Hrastimo zajedno!”.

Kako se navodi na sajtu, za prolećnu akciju poklanjaju sadnice hrasta lužnjaka zainteresovanim članovima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Svi članovi koji se prijave za sadnice moraju da obezbede odgovarajući prostor ili daju predlog površine za koju mogu dobiti dozvolu za sadnju. 

U Društvu ističu da su njihovi prioriteti staništa ptica van naseljenih mesta, posebno na teritoriji Vojvodine.

Kako kažu, njihova želja je da zajedničkim zalaganjem podignemo šumarke koji će postati prava staništa mnogih divljih vrsta.

Maksimalan broj sadnica po prijavljenom članu je 20, a prioritet imaju oni koji nisu učestvovali u jesenjoj sadnji.

Prijave za sadnju traju do 28.02.2021. godine, a za više informacija pogledajte ovde.

Tokom decembarske sadnje na 11 lokacija u Vojvodini, sedam u Centralnoj i Istočnoj Srbiji, pet u Beogradskom okrugu i Šumadiji posađeno je 500 sadnica hrasta lužnjaka.

Energetski portal

 

Savet ministara Bosne i Hercegovine odlučio – na Vlašiću niče vetroelektrana!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet ministara BiH prihvatio je i Inicijativu i imenovao delegaciju za vođenje pregovora povodom zaključivanja Sporazuma o zajmu i projektu između Nemačke razvojne banke (KfW) i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Ministarstvo finansija i trezora (zajmoprimac), i Federacije Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Federalno ministarstvo finansija, i JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo (agencija za izvršenje projekta), u iznosu 36 miliona evra za Projekat izgradnje Vetroelektrane „Vlašić“.

Izgradnjom vetroelektrane snage do 50 MW na visoravni Vlašić u Srednjobosanskom kantonu stvaraju se uslovi za proizvodnju električne energije za potrebe bosanskohercegovačkog elektroenergetskog sistema.

Projekat će doprineti ekonomskom razvoju BiH, uz korištenje obnovljivih izvora energije i smanjenju gasova sa efektom staklene bašte.

Procenjena vrednost investicije iznosi 75 miliona evra, a finansirala bi se sredstvima kredita KfW i EIB-a u iznosima po 36 miliona evra i sopstvenim izvorima JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo u iznosu od tri miliona evra.

Pored ove VE, Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić potpisao je u petak Aneks ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje Vetroelektrane (VE) „Ivan Sedlo–Hadžići“ sa direktorom kompanije „Suzlon Wind Energy BH“ Samirom Džaferbegovićem.

Ovo je prva vetroelektrana koja će se graditi na području Kantona Sarajevo ove godine, investicione vrednosti oko 30 miliona evra.

Njenom izgradnjom Kanton će se priključiti zajednici proizvođača energije iz obnovljivih izvora.

Kako je Aneksom ugovora precizirano, radi se o vetroelektrani sa pet vetroagregata, po pet MW. Koncesija na izgradnju i korištenje je data na period od 30 godina, ranije potpisanim ugovorom između Vlade KS i ove kompanije.

“Interes nam je da se proizvodnja energije bazira na obnovljivim izvorima u što većoj meri, za razliku od fosilnih goriva, a posebno uglja, po čemu je naša zemlja još uvek prepoznatljiva. Vetroelektrane nemaju štetnog uticaja na prirodu, a snaga energije koju proizvedu ne dovodi do zagađenja vazduha. Tako štitimo okolinu, a kroz naplatu ove vrste koncesije biće ostvareni i značajni prihodi za Kanton Sarajevo i lokalnu zajednicu. U planu je i otvaranje novih radnih mesta”, izjavio je ministar Delić.

Energetski portal

Vlada Srbije usvojila uredbu o subvenciji prirodnih dobara sa 264,8 miliona

Photo illustration: Pexels
Foto-ilustracija: Unsplash (La coccinelle)

Vlada Srbije usvojila je uredbu kojom je definisala raspored i korišćenje subvencija namenjenih za upravljače zaštićenih prirodnih dobara od nacionalnog interesa.

Sredstva su obezbeđena iz državnog budžeta, a poslovi koji se subvencionišu ovom uredbom definisani su Zakonom o zaštiti prirode.

Subvencije se odnose na finansiranje radova, ali i drugih troškova, uključujući i zarade zaposlenih.

Navedeni ukupni iznos subvencija od 264,8 miliona dinara važi za period od 1. januara do 31. decembra 2021. godine i može da se koristi za sledeću vrstu poslova:

-čuvanje, održavanje i prezentacija zaštićenih područja;
-upravljanje posetiocima izgradnja, opremanje, održavanje objekata, kao i drugi slični poslovi;
-regulisanje imovinsko-pravnih odnosa (otkup, zakup ili zamena zemljišta i drugih nepokretnosti);
-praćenje i unapređenje stanja zaštićenih područja;
-uređenje prostora i održivo korišćenje prirodnih resursa;
-za zarade zaposlenih u Javnom preduzeću Nacionalni park Šar planina (navodi se da im se pomoć dodeljuje zbog poremećaja u poslovanju).

Vlada Srbije napominje da pravo na korišćenje subvencija imaju upravljači nacionalnih parkova i zaštićenih područja koji su proglašeni nekim njenim aktom.

Subvencije se dodeljuju upravljačima na osnovu programa upravljanja zaštićenog područja za 2021. godinu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Učešće subvencija u predračunu sredstava potrebnih za realizaciju nekog programa može da iznosi do 80 odsto, ali i 100 odsto vrednosti nekog posla.

Upravljači zaštićenim područjima koja su proglašena tokom 2021. godine mogu da podnesu zahtev za dodelu subvencija do 31. oktobra 2021. godine.

Кriterijumi za dodelu sredstava subvencija su: veličina, vrsta zaštićenog područja, izloženost zaštićenog područja uticaju ljudi kroz stanovanje, posetu i obavljanje privrednih aktivnosti.

Kao kriterijumi za dodelu subvencija navode se i stepen rizika od oštećenja ili uništavanja zaštićenog područja, kao i da li upravaljač ima mogućnosti da sredstva za radove ili određene aktivnosti može da obezbedi iz nekih drugih izvora.

Vrednovanje kriterijuma i ispunjenost uslova za dodelu i predlog iznosa subvencija, kako je naglašeno, utvrđuje komisija za dodelu subvencija u zaštićenim područjima, a nju formira ministar nadležan za poslove zaštite životne sredine.

Foto-ilustracija: Pexels

Srbija ima pet nacionalnih parkova: Fruška Gora, Đerdap, Tara, Kopaonik i Šar-planina, kao i veliki broj zaštićenih područja koja spadaju u ostale kategorije.

Članovi Vlade usvojili su i uredbu o proglašenju spomenika prirode „Kalemegdanski rt“, čime će ta posebna prirodna retkost biti zaštićena na značajno većoj površini.

Ovim aktom postiže se zaštita biodiverziteta i geodiverziteta posebno ekološki značajnog područja i obezbeđuje afirmacija, prezentacija i korišćenje ovog prostora na principima održivog razvoja, što je ujedno interes kako lokalne, tako i šire društvene zajednice.

Na jednom prostoru nalaziće se specifično kulturno i prirodno nasleđe koje će istovremeno činiti i raznovrsniju turističku ponudu u odnosu na druge delove grada.

Energetski portal