Home Blog Page 588

Veliki korak napred: Neće se graditi MHE u Varešu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na osnovu Zaključka o potpunoj zabrani izgradnje MHE u Federaciji Bosne i Hercegovine koji je Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izglasao prošle godine u junu, Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-Dobojskog kantona (ZDK) odustalo je od postupka dodele koncesije za malu hidroelektranu (MHE) „Očevlja 1“, na reci Očevlji, na području opštine Vareš što predstavlja veliki pomak i daje nadu da pojedine institucije ipak rade svoj posao na pravi način i u interesu građana, poručuju iz Koalicije za zaštitu reka Bosne i Hercegovine.

“Nadamo se da će se ta praksa u Federaciji nastaviti, ali i da će na teritoriji Republike Srpske početi da se poštuju i sprovode zahtevi iz Deklaracije o zaštiti reka RS koja je jednoglasno usvojena u Narodnoj skupštini prošle nedelje. Usvajanje Deklaracije predstavlja političku volju i osnov su za još veći pritisak ka nadležnima kako bi se izmenilo zakonodavstvo u oblasti obnovljivih izvora energije i zaštitile reke“, rekla je Dragana Skenderija, koordinatorka Koalicije za zaštitu reka BiH.

Iz Aarhus centra u BiH pozdravljaju navedene odluke ministarstava i nadaju se da će se i ostali kantoni u FBiH ugledati na pomenute pozitivne primere.

“U vreme kada većina kantona, nažalost, ne poštuje Zaključak Parlamenta, za šta je najbolji primer Srednjebosanski kanton (SBK) koji trenutno sprovodi procedure javnih rasprava za izmene Prostornog plana 2005.-2025. kojim je planirana izgradnja 38 novih MHE, ipak imamo i svetle primere poštovanja odluka zakonodavnog tela kao što je slučaj sa ZDK i HNK. Nadamo se da će i ostali kantoni u Federaciji nastaviti da donose odluke uvažavajući Zaključak zakonodavnog tela Federacije, i time sprečiti devastaciju reka naše domovine”, izjavila je Nina Kreševljaković, pravna savetnica Arhus centra.

Još jedna od pozitivnih vesti sa kojima je počela ova godina dolazi i iz Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK). Krajem januara Skupština HNK tražila je od Vlade HNK preispitivanje dodeljenih koncesija za izgradnju malih hidroelektrana Buna 1 i Buna 2 na lokalitetu Bunskih kanala jer je koncesija dodeljena nad zaštićenim delovima prirode. Zatražila je i preispitivanje ostalih koncesija za izgradnju MHE koje nisu realizovane u predviđenim rokovima.

Iz Koalicije za zaštitu reka Bosne i Hercegovine naglašavaju da je evidentno da se podigla svest o štetnosti malih hidroelektrana po ljude i životnu sredinu i zaključuju da je ovo početak kraja ovih projekata.

“Sve nam ovo govori da su konačno i nadležne institucije prepoznale ovaj problem što znači da se uništavanje naših reka neće još dugo tolerisati. Dugogodišnja borba aktivista i aktivistkinja Koalicije za zaštitu reka BiH sada iz dana u dan daje konkretne rezultate. Nastavljamo sa borbom dok se ne donese moratorijum na gradnju MHE na teritoriji cele BiH”, zaključila je Skenderija.

Energetski portal

Simpo ŠIK ponovo na sudu zbog pomora ribe

Foto: Unsplash / Jo-anne Mcarthur

Zbog sumnje da su u avgustu 2019. iz kuršumlijskog Simpo ŠIK-a, ćerke firme Simpa iz Vranja, ispuštene otpadne vode i ugrožen opstanak riba u reci Toplici, protiv ove firme i njenog v.d. direktora trenutno se vodi sudski postupak, saznaje CINS.

Firma je već dva puta osuđivana zbog zagađivanja vode i platila je gotovo dva miliona dinara. Novčane kazne su efikasne samo ako su kazne dovoljno visoke da se zagađenje ne ponavlja, ali to kod nas često nije slučaj, smatraju stručnjaci.

Crna reka, uginule ribe koje plutaju po površini i nepodnošljiv smrad koji opisuju meštani – ovakvo stanje zatekle su krajem avgusta 2019. kamere Radio-televizije Srbije (RTS) u delu reke Toplice u blizini Kuršumlije.

„Gotovo da nema živog sveta“, svedočio je novinar RTS-a.

Mogući uzrok neprijatnog mirisa i pomora ribe bilo je ispuštanje otpadnih voda u reku.

Kako otkriva Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS), inspekcija Ministarstva zaštite životne sredine za ovo sumnjiči kuršumlijski pogon, Simpo ŠIK, ćerku firmu fabrike nameštaja Simpo iz Vranja.

Zato što se sumnja ispuštanjem voda ugrozili zdravstveno stanje, život i opstanak riba u reci, inspekcija je u oktobru 2019. protiv ove firme i njenog vršioca dužnosti direktora Milorada Andrejevića podnela prijavu za privredni prestup javnom tužilaštvu. Suđenje je u toku u Privrednom sudu u Nišu, a ročište je zakazano za početak marta.

Simpo ŠIK se bavi proizvodnjom lesonita, šper ploča, parketa i masiva. Nalazi se uz obalu Banjske reke koja se ubrzo uliva u Toplicu.

Milorad Andrejević nije želeo da komentariše postupak koji je u toku.

Zakon o zaštiti i održivom korišćenju ribljeg fonda koji je, prema navodima inspekcije, u ovom slučaju prekršen, navodi da je zagađivanje ribolovne vode štetnim i opasnim materijama zabranjeno. Ukoliko sud utvrdi da je kombinat prekršio zakon, zaprećena je novčana kazna do tri miliona dinara.

Novčane kazne mogu da reše problem samo ako su dovoljno visoke, tako da se zagađivaču ne isplati da zagađuje životnu sredinu, smatra biolog Miroslav Nikčević.

„Samo treba zakon da se sprovodi striktno i da kazne budu odgovarajuće. Vrlo često kazne kod nas nisu odgovarajuće.“

Banjska reka je bila zagađena tog avgusta, utvrdio je niški Institut za javno zdravlje. Ispitivanje je pokazalo da su u vodi bile povećane koncentracija amonijum-jona, sulfida, fenola, mangana i gvožđa, kao i smanjene vrednosti kiseonika. Analiza je utvrdila i da su u reci Toplici bile povećanje koncentracije arsena, amonijum-jona i ortofosfata.

„Ribama smetaju dve stvari“, objašnjava Nikčević za CINS, „jedna je nedostatak kiseonika. Dakle, ako ima puno organskih materija u vodi, raspadanjem organskih materija dolazi do gubitka kiseonika, i onda dolazi do gušenja ribe. Druga stvar je ako kroz otpadne vode neko pusti neki industrijski otrov.“

Ako se ispuštaju teški metali, to može da bude štetno za dalju budućnost, objašnjava Nikčević, budući da se oni talože pa mogu kroz duže vreme da truju živi svet.

Ministarstvo zaštite životne sredine do objave teksta nije odgovorilo na pitanje šta radi kako bi se rešio problem pomora ribe, kao i na koji način se sprečava da jedno preduzeće ili pojedinac više puta zagađajuju reku i ugrožavaju živi svet u njoj.

Simpo ŠIK već dva puta osuđen zbog zagađenja reke

Ovo nije prvi put da se kuršumlijski pogon nađe pred sudom zbog ispuštanja otpadnih voda i ugrožavanja riba, pokazuju dokumenti u koje je CINS imao uvid.

Prvi postupak vodio se na početku rada fabrike, u 2011. godini kada su inspektori Ministarstva zaštite životne sredine (stari naziv: Ministarstvo životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja) prilikom vanredne inspekcije utvrdili da firma nije ispitivala kvalitet otpadnih voda pre i posle prečišćavanja po propisima, iako je morala. Inspektori su utvrdili i da je i nakon prečišćavanja kvalitet vode koji je ispuštan u Banjsku reku bio loš, čime je opstanak riba mogao biti ugrožen.

Prilikom suđenja okrivljeni su naveli da su oni pratili kvalitet vode pre ispuštanja u reku, kao i da je koncentracija otpadnih voda pre ispuštanja u reku bila u skladu sa propisanim vrednostima. Međutim, sud ove navode nije mogao da prihvati pošto ih, kako se navodi u presudi, nije radilo ovlašćeno lice, a podaci su u suprotnosti za analizama niškog Instituta za javno zdravlje.

Foto: Unsplash / Michael Weidner

Privredni sud u Nišu doneo je odluku da su pogon i direktor kao odgovorno lice dužni da plate novčanu kaznu – 400 hiljada dinara bila je kazna za Simpo ŠIK, dok je tadašnji direktor morao da plati deset puta manje, odnosno 40 hiljada dinara.

Naredne godine ponovila se slična situacija: Ministarstvo (tadašnje Ministarstvo prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja) je ponovo uočilo da je došlo do ispuštanja otpadnih voda u Banjsku reku i uginuća riba.

Okrivljeni su, kao i prvog puta, negirali krivicu. U presudi u koju je CINS imao uvid navodi se da oni nisu jedini zagađivači, kao i da ne može da se utvrdi da su oni odgovorni za pomor ribe.

Sud je prihvatio navode da postoje i drugi zagađivači, ali to ne isključuje činjenicu da je i Simpo ŠIK, kako se navodi u presudi, ispuštao štetne materije u nedozvoljenim količinama.

Privredni sud u Nišu utvrdio je da je firma odgovorna za ispuštanje štetnih materija i da je time ugrozila opstanak riba. Ovog puta novčana kazna je bila veća – Simpo ŠIK osuđen je na kaznu od 1,5 miliona dinara, dok je tadašnji direktor bio dužan da plati 100 hiljada dinara.

Ispuštanje otpadnih voda i ugrožavanje opstanka ribe u reci Toplici je problem koji se ponavlja, kaže ribočuvar Dragan Mijajlović i smatra da će postojati sve dok se ne izgradi fabrika za prečišćavanje vode.

„Mi na tome insistiramo više od 30 godina, ali od toga nema ništa.“

Prilikom prethodnih suđenja iz Simpo ŠIK-a su naveli da njihovo postrojenje za prečišćavanje vode radi, ali ono, prema podacima niškog Instituta za javno zdravlje, nije dovoljno. Sud je dva puta utvrdio da je reka bila prekomerno zagađena.

U Kuršumliji trenutno ne postoji postrojenje za prečišćavanje vode, ali je ova investicija najavljena za naredni period. Krajem 2020. godine predsednik opštine Kuršumlija Radoljub Vidić rekao je da je u toku izrada studije izvodljivosti.

Izvor: Cins

Predlog programa za dodelu praznih kuća mladim poljoprivrednicima

Foto: Unsplash /Filip Zrnzevic

U Ministarstvu za brigu o selu nedavno je najavljeno da će uskoro biti iznet detaljan predlog programa za dodelu praznih kuća mladim poljoprivrednicima.

Ministar u Vladi Republike Srbije Milan Krkobabić naveo je da pustih kuća, prema nezvaničnim podacima, u Srbiji ima oko 150.000, a za dodelu ovih kuća biće raspisan javni poziv.

Broj dodeljenih kuća zavisiće od visine opredeljenih sredstava, ali i od realne ponude takvih kuća, rejona i zainteresovanosti građana.

Ovaj program vršiće se u saradnji sa lokalnim samoupravama, a prvenstveno će biti namenjen mladim bračnim parovima koji žele da se osamostale i zasnuju svoju porodicu i poljoprivredno gazdinstvo, budući da u Srbiji često po tri generacije žive u jednom domaćinstvu.

Kuće će takođe biti ponuđene i mladim nezaposlenim stručnjacima – agronomima, veterinarima, lekarima, stomatolozima i slično, a neće biti izostavljeni ni oni mladi koji trenutno ne žive na selu ali imaju nameru da se oprobaju kao savremeni poljoprivrednici.

Ministar Milan Krkobabić i akademik Dragan Škorić, kopredsednici Nacionalnog tima za preporod sela Srbije, razgovarali su u Novom Sadu sa predsednikom Zadružnog saveza Vojvodine o usvojenom Programu preporoda zadrugarstva čiji se početak realizacije očekuje krajem matra ove godine.

Cilj ovog programa je vraćanje radno sposobnog stanovništva na selo, kako bi se ponovno oživele ruralne sredine u Srbiji i ojačao njihov društveni i socijalni status.

Nema sumnje da je važno ojačati demografsku strukturu ruralnih sredina jer je to preduslov za njihov privredni i ekonomski razvoj.

Milena Maglovski

 

 

 

U Kuli posađeno 5.000 sadnica bagrema

Foto: JVP "Vode Vojvodine"
Foto: JVP “Vode Vojvodine”

Na desnoj obali Velikog Bačkog kanala u Kuli, na delu do Pontonskog mosta nizvodno ka Vrbasu posađeno je 5.000 sadnica bagrema. Radnici JVP “Vode Vojvodine” uz pomoć pčelarskih udruženja iz Kule i Sivca zajedno su pošumljavali ovaj deo grada.

Sadnjom bagrema počela je velika akcija pošumljavanja Vojvodine koju organizuje JVP “Vode Vojvodine”.

“Na ovom području posađeno je 5.000 sadnica, na površini od 2 hektara, što je samo početak jer će u narednom periodu biti posađeno ukupno 170.000 sadnica na 80.000 hektara širom Vojvodine. Sledi pošumljavanje u Crvenki, Vrbasu, Somboru, Novom Sadu i ostalim naseljima uz kanal. Pošumljavanje počinjemo od Kule jer ovde imamo najviše pripremljenog prostora za pošumljavanje“ rekao je Srđan Kružević, vršilac dužnosti direktora  JVP “Vode Vojvodine“.

On se zahvalio pčelarima i predstavnicima lokalne samouprave na podršci i najavio je radove na prevodnici u Malom Staparu u koju decenijama nije ulagano.  

U celoj Srbiji preterana i neplanska seča dovela je do toga da je sve manje povšina pokrivenom šumom što u velikoj meri utiče na degradaciju životne sredine

Prema podacima Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja Republike Srbije za period 2014-2024. godine i Nacionalne inventure šuma iz 2009. godine, stepen šumovitosti u Republici Srbiji je samo 29,1 odsto. Ovaj podatak zabrinjava, jer je prema postavljenim ciljevima u Prostornom planu Republike Srbije od 2010. do 2020. godine, optimalna šumovitost trebalo je da bude 41,4 odsto.

Posebno zabrinjava podatak da je na području Vojvodine u periodu od 2014. do 2017. godine planirano da bude pošumljeno 1.196 hektara, međutim na svega 509 hektara zasađeno je drveće.

Akcije kao ova u znatnoj meri doprineće pošumljavanju ovog dela Srbije.

Energetski portal

Prekršajna prijava za Otpad-promet iz Koceljeve

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon prijave građana zbog dima i buke od sečenja starih automobila, kao i zbog širenja neprijatnih mirisa inspektori za zaštitu životne sredine obavili su u ponedeljak nadzor nad kompanijom Otpad-promet doo iz Koceljeve.

Prema rečima resorne ministarke Irene Vujović, inspektori će i ubuduće nastaviti da reaguju na svaku prijavu nepoštovanja propisa koje narušava kvalitet života i vazduha u Srbiji.

Vujović je naglasila i da ova kompanija može da očekuje prekršajnu prijavu.

Prema njenim rečima, inspektori su na terenu zabeležili da su otpadna ulja uskladištena van boksova koji su predviđeni za privremeno skladištenje, i to na neadekvatnom prostoru koji nije izbetoniran, pored prese za baliranje otpadnih vozila.

Boksovi i ambalaža u kojoj je pakovan otpad nisu adekvatno obeleženi, otpad nije razvrstan, a posude u kojima je skladišten nisu odvojene od ostalog otpada poput guma, metala, plastike. Kompanija nije imala ni relevantan izveštaj o merenju buke u životnoj sredini.

“Upravljanje i skladištenje otpada je ozbiljan posao, a naši inspektori su svakodnevno na terenu – rade čak i vikendom. Otpad mora da se tretira po propisima, jer se tako čuva životna sredina, što je u opštem interesu čitavog društva”, poručila je ministarka Vujović.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ona je u nedelju obišla, zajedno sa inspektorima, nekoliko kompanija koje se bave skladištenjem neopasnog otpada u „Luci Beograd“, gde je zbog nepoštovanja propisa vezano za zaštitu životne sredine i neposedovanja neophodnih dozvola, najavila prekršajne prijave protiv odgovornih lica.

Vujović je navela da, pored toga što su uočene brojne nepravilnosti, poseban problem pravi skladištenje opasnog otpada na nedozvoljenom mestu.

U nekoliko kompanija koje se bave skladištenjem neopasnog otpada na lokaciji „Luke Beograd“, uočeno je da su radile bez dozvole, jer je ona prestala da važi početkom godine, a nije podnet zahtev za izdavanje novog dokumenta u zakonskom roku od 120 dana pre isteka važenja. Uočeno je, primera radi, i da neki od operatera ove godine uopšte nisu unosili podatke u server Agencije za zaštitu životne sredine i nisu poslali nikakav podatak o ulazu ili izlazu sa skladišta.

Energetski portal

Solarni trotočkaš rasprodat za prva 24 sata

Foto: Wikimedia

Istorija kompanije „Aptera Motors”, sa sedištem u San Dijegu, je za kratko vreme bila izuzetno turbulentna!

Od kada je osnovana pre šesnaest godina, kompanija je već jednom, posle šest godina, bila primorana da proglasi bankrot. Međutim, nekoliko godina kasnije, 2019. godine, njeni originalni tvorci su joj dali još jednu šansu. To će se, sa ove tačke gledišta, pokazati kao pametan potez.

„Aptera motors” je privukla pažnju svetske javnosti kada je najavila kako se priprema za prvu masovnu proizvodnju solarnog automobila do kraja 2021. godine.

Naime, najavljen automobil će se prodavati na malo i po ceni od 25.900 dolara (21.500 evra), što ga, za ovu vrstu vozila, i u poređenju sa ostalim na tržištu, čini izuzetno pristupačnim.

Međutim, pre nego što se dođe do distribucije ovog modela, moraju da se zadovolje određeni kriterijumi i automobil, mora da prođe određene testove bezbedosti pre nego što bude predstavljen na tržištu, prenosi Vašington post.

Kris Entoni i Stiv Fambro, idejni tvorci „Aptere”, tvrde kako je ovaj model automobila čak četiri puta efikasniji od prosečnog električnog vozila i 13 puta efikasniji od kamiona koji koristi klasično gorivo.

Automobil je pokriven sa 3 kvadratna metra solarnih ćelija (koje se mogu nadograditi i samim tim povećati domet vozila), koje, uz zadovoljavajuće vremenske uslove, obezbeđuju i do 72 pređenih kilometara.

Što se izgleda tiče, automobil se smatra ultra-aerodinamičnim električnim vozilom zbog dizajna vozila koji uključuje zakrivljenja koji mu pomažu u smanjenju otpora vazduha tokom kretanja. Automobil se kreće na tri točka i dostiže brzinu od 100 km/h za samo 3,5 sekundi. Najveća brzina koju može da postigne je 180 kilometara na čas.

Prilikom svakodnevnog korišćenja, nije potrebno punjenje automobila – dovoljna je dnevna svetlost kojoj je izložen prilikom korišćenja, da bi mogao da obavlja uobičajene gradske vožnje. Ova mogućnost ga i čini prvim takvim vozilom na tržištu.

Treba napomenuti da je vozilo opremljeno baterijskim paketom i da njegov okvir čini lagani ugljenični kompoziti i stakloplastika koje je moguće proizvesti uz pomoć 3D štampača.

Narudžbine za ovaj model pristižu već uveliko od početka decembra, a prvih 330 automobila rasprodato je u prva 24 sata, dok je preko sedam hiljada ljudi na listi čekanja – spremno da odmah uplati depozit. To znači da će kompanija nakon svih uplata biti u plusu za 240 miliona dolara (skoro 200 miliona evra).

Isporuka prvih modela se očekuje krajem 2021. godine.

“Aptera” očigledno dolazi do tačke kada je industrija i investitori shvataju ozbiljno, tako da šanse za uspeh moraju biti prilično dobre!

Jovana Canić

Evropska komisija izdvojila 9 milijardi evra za Zapadni Balkan 

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto ilustracija: Pexels

Evropska komisija je 2020. godine usvojila „Ekonomski i investicioni plan za zapadni Balkan“ i za njegovu primenu u periodu od 2021. do 2027. godine izdvojeno je 9 milijardi evra.

Kako se navodi na sajtu Evropske komisije značaj deo sredstava biće izdvojen za obnovu zgrada i dekarbonizaciju sektora grejanja i hlađenja. Renoviranjem javnih zgrada i stambenih objekata značajno bi se smanjile emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Komisija je objavila dokument u kom se navodi u kom pravcu treba da ide talas obnove na Zapadnom Balkanu. U ovom dokumentu akcenat je stavljen na renoviranje zgrada koje imaju najveći potencijal za uštedu energije. Kako navode da bi se planovi realizovali potrebno je da sve nadležne institucije sarađuju, a moraju biti uključene i građevinska industrija, inženjeri i sve zainteresovane strane.

Dokument možete pogledati OVDE.

Kada je usvojen plan za Zapadni Balkan navedeno je deset vodećih investicionih inicijativa u ključnim oblastima za ekonomski razvoj, kao što su održiva transportna i energetska povezanost, zelena i digitalna transformacija, jačanje konkurentnosti privatnog sektora i podrška zdravstvu, obrazovanju i socijalnoj zaštiti, uključujući i stvaranje mogućnosti zapošljavanja mladih.

Energetski portal

 

Evropska unija menja politiku prema nuklearnim elektranama

Foto: Unsplash / Mick Truyts

Nuklearne elektrane su drugi najveći izvor električne energije u Evropskoj uniji, odmah posle elektrana na fosilna goriva, sa čak 26 odsto proizvedene energije. U Evropskoj uniji trenutno se nalazi 106 aktivnih nuklearnih reaktora koji ukupno proizvode 765.337 GWh, a više od 50 odsto ukupne nuklearne energije proizvodi se u Francuskoj – čak 399.011 GWh.

Ipak, novi Evrostatovi podaci pokazuju da je od 2006. godine proizvodnja električne energije u nuklearnim elektranama opala za 16,3 odsto. Jedan od glavnih uzroka je trajno gašenje osam nuklearnih  reaktora u Nemačkoj u 2011. godini, a plan je da do 2022. godine ova zemlja zatvori i preostalih 9 nuklearnih elektrana.

Tako će Evropska unija u narednih godinu dana ostati bez nemačkih nuklearnih elektrana koje trenutno proizvode 75.071 GWh i imaju udeo od  9,8 odsto u proizvodnji električne energije u EU. Sa druge strane, Italija je već zatvorila sve svoje nuklearne elektrane.

Belgija, Nemačka, Španija i Švajcarska postepeno gase nuklearne elektrane sa krajnjim rokom do 2030. godine, kada bi sve trebalo da budu zatvorene. Mnoge druge evropske zemlje, među kojima je i Srbija, nemaju nijednu nuklearnu elektranu, a i otvoreno se protive ovom vidu proizvodnje energije.

Zašto dolazi do gašenja nuklearnih postrojenja u EU?

Poznato je da nuklearne elektrane koriste uranijum, izuzetno opasan metal, kao gorivo prilikom nuklearne fisije (razdvajanja atomskog jezgra). Uranijum je relativno čest metal u stenama širom sveta, ali je uranijum U- 235, koji se koristi u nuklearnim elektranama, znatno ređi i neophodno ga je dodatno obraditi pre upotrebe u elektranama.

Skladišta uranijuma U-235  raspoređena su na svih pet kontinenata sa Rusijom na čelu u kojoj se nalazi 19,8 odsto ukupnog uranijuma. Sledi Kazahstan sa 19,6 odsto, Niger sa 15,3 odsto, dok su ostale države bogate uranijumom Australija, Kanada i Namibija.

Budući da ga ima u ograničenim količinama, uranijum spada u neobnovljivi izvor energije, a kako je cilj Evropske unije da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine, akcenat se sve više stavlja na obnovljive izvore energije.

Veliki problem predstavlja odlaganje radioaktivnog nuklearnog otpada koji se uglavnom skladišti u privremenim postrojenjima i ne postoji trajno rešenje njegovog bezbednog odlaganja.  Poznato je da se uranijum raspada na alfa čestice što ga čini radioaktivnim, pa izlaganje velikim količinama uranijuma može izazvati rak kostiju, jetre i pluća kao i oštećenje bubrega.

Postoji i zabrinutost zbog moguće zloupotrebe nuklearnih tehnologija i širu upotrebu nuklearnog oružja, kao i zbog eventualnih terorističkih napada na nuklearna postrojenja. Istorija je takođe pokazala da su nesreće u nuklearnim elektranama, poput one u Fukušimi i Černobilju, i te kako moguće.

Milena Maglovski

ABB prepoznat kao jedna od vodećih inovativnih korporacija u svetu

Foto: ABB
Foto: ABB

Svetski lider u analitici, uključujući i oblasti naučnih i akademskih istraživanja, patentnog praćenja i standarda usaglašenosti, Clarivate, proglasila je ABB za jednu od najinovativnijih kompanija u svetu za 2021. godinu. Ovo je već peti put u deset godina da se ABB svrstava na prvo mesto vodećih inovatora u svetu.

Lista kompanije Clarivate od 2012. godine identifikuje svetske inovatore i ističe kompanije i istraživačke institucije koje su u samom vrhu ekosistema inovacija. Koristeći istu metodologiju svake godine, Clarivate analizira patentirane ideje preko 14,000 lica ispitujući njihov nivo investicija, uticaja i kvaliteta. Ove 2021. obeležavamo godinu kada je ABB peti put dospeo na ovu listu.

„Veoma smo ponosni što smo ponovo imenovani za jednu od 100 najinovativnijih korporacija u svetu. Inovacije su u našem DNK još od osnivanja kompanije pre više od 130 godina i nastavićemo da ulažemo u istraživanje i razvoj kako bismo zadržali naš vodeći položaj u oblasti tehnologije da bismo uspostavili dugoročan isplativi rast i doneli vrednost našim klijentima i društvu“, rekao je Bjorn Rosengren, izvršni direktor.

ABB je 2020. godine povećala ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) i u digitalizaciju na 4,8 odsto od prihoda Grupe, što iznosi oko 1,3 milijarde dolara. Kompanija zapošljava oko 7000 istraživača širom sveta, pri čemu se preko 60 odsto njih bavi razvojem softvera i digitalizacijom.

Kompanija nastavlja da razvija partnerstva sa preko 100 vodećih univerziteta širom sveta. Između ostalih, ABB sarađuje sa univerzitetima Karnegi Melon i Stanford u Sjedinjenim Američkim Državama, Univerzitetom u Britanskoj Kolumbiji u Kanadi, Imerijal Koledžom u UK, Indijskim institutom tehnologije, kineskim Univerzitetom Đinghua, švedskim Kraljevskim institutom tehnologije i ETH Cirih u Švajcarskoj.

Foto: ABB

ABB (ABBN: SIX Swiss Ex) je vodeća svetska inženjering kompanija koja pokreće transformaciju društvenog i industrijskog razvoja, u cilju postizanja produktivnije i održivije budućnosti. Povezujući softverska rešenja sa portfoliom elektroenergetike, robotike, automatizacije i elektromotornih pogona, ABB pomera granice tehnologije i njen uticaj podiže na više nivoe. Na temeljima 130 godina duge tradicije, koja se zasniva na modelu izvrsnosti, iza uspeha ABB-a stoji 105 000 talentovanih ljudi u preko 100 zemalja sveta.

ABB u Srbiji, osnovan 1990. godine, deo je ABB Grupe i kao jedna od vodećih kompanija u oblasti industrijskih tehnologija pomaže kupcima u unapređenju korišćenja električne energije, povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju negativnog uticaja na okolinu. ABB d.o.o. sa sedištem u Beogradu nadležan je za celokupan asortiman ABB-ovih proizvoda i sistema na teritoriji Republike Srbije. Zahvaljujući svojoj strukturnoj organizaciji koju čine četiri poslovna sektora organizovana u odnosu na industrije kojima služe, ABB d.o.o. ima razvijenu saradnju sa lokalnim partnerima i kupcima, zadužen je za puštanje u rad, servis i održavanje ABB-ove opreme i sistema, kao i adekvatnu obuku korisnika.

Izvor: ABB

 

Osam novih opština u Severnoj Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji dobija kontejnere za reciklažu staklene ambalaže

Photo illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je u decembru 1.000 kontejnera za reciklažu staklene ambalaže počelo da pristiže u region, projekat „Upravljanje staklenom ambalažom na Zapadnom Balkanu“ proširen je na još osam opština u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini.

Kontejneri će, osim u Somboru, Nišu, Bihaću, Novom Travniku, Štipu i Ilindenu, biti raspoređeni i u Kragujevcu, Varvarinu, Konjicu, Ilidži, Skoplju, Bitolju, Đevđeliji i Tetovu. Kompletna oprema biće postavljena do kraja marta, u gradskim jezgrima, ugostiteljskim objektima, kao i u prigradskim naseljima.

Jedan od glavnih ciljeva projekta, koji je pokrenula Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju – GIZ, u saradnji sa operaterima ambalažnog otpada – kompanijama Sekopak, Pakomak i Ekopak, je da se u ovim opštinama poveća količina sakupljene staklene ambalaže za 20 odsto i postigne isplativost reciklaže stakla. Uz finansijsku podršku Apatinske pivare i Nemačke razvojne saradnje, u ukupnoj vrednosti od 300.000 evra, Sekopak i NALED će Nišu dodeliti 300 reciklažnih kontejnera, Somboru 150, Kragujevcu 120, dok će građani Varvarina na raspolaganju imati 30 kontejnera.

„Proširenjem projekta na nove opštine, više od 500.000 stanovnika Srbije odnosno 1,5 miliona u tri zemlje će dobiti priliku da iskorišćenu staklenu ambalažu odlaže u reciklažne kontejnere, u blizini svojih domova, i na taj način doprinese zaštiti životne sredine. Sav stakleni ambalažni otpad je reciklabilan – u kontejnere mogu da se odlažu staklene boce, tegle, staklene bočice od kozmetike i parfema. Ipak, treba imati u vidu da neke vrste stakla, poput automobilskog, laboratorijskog, vatrostalnog stakla ili ogledala, ipak nisu pogodne za reciklažu, te odlaganje takvog materijala treba izbegavati. Svakako će, paralelno sa postavljanjem infrastrukture, biti sprovedena i edukacija javnosti o važnosti reciklaže“, objašnjava Violeta Belanović Kokir, generalna direktorka Sekopak-a.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Srbiji se reciklira tek 44 odsto staklene ambalaže, u Severnoj Makedoniji 30 odsto, a u Bosni i Hercegovini 12 odsto, što je nedovoljno za uspostavljanje isplativog sistema reciklaže na Zapadnom Balkanu. S obzirom na to da u regionu ne postoje reciklažni pogoni, staklena ambalaža mora da se izvozi i to je dodatni trošak za operatere ambalažnog otpada, a posledica ovakvog sistema je to što većina korišćene staklene ambalaže završi na deponijama ili ilegalnim odlagalištima, gde staklu treba više od 5.000 godina da se raspadne.

U okviru projekta, za lokalne samouprave će biti pripremljen i Vodič za uspostavljanje efikasnog i ekonomski isplativog sistema upravljanja staklenom ambalažom, a cilj projekta je i da doprinese poboljšanju primene zakona i uredbi u oblasti zaštite životne sredine što je, takođe, direktan doprinos daljem pridruživanju EU i usklađivanju pravila i propisa Srbije kao pretpristupne zemlje EU.

Projekat se sprovodi u Srbiji, Severnoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini, u okviru programa razvojne saradnje sa privatnim sektorom – develoPPP.de koji finansira Nemačko Savezno Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj, a implementiraju ga NALED, Regionalna razvojna agencija Hercegovine (REDAH) i Zajednica jedinica lokalnih samouprava (ZELS) iz Severne Makedonije.

Kako je Niš najveći grad  u Srbiji u kojem se sprovodi ovaj projekat, zamenica gradonačelnice Dušica Davidović je početkom meseva izrazila zahvalnost partnerima i istakla da je izuzetno važna činjenica da kontejneri neće biti postavljeni samo u gradskom jezgru nego i u seoskim područjima.

„Grad Niš će pružiti maksimum pri edukaciji i podizanju svesti građana o benefitima reciklaže staklene ambalaže“, rekla je zamenica gradonačelnice Niša.

O rasporedu lokacija tri stotine kontejnera u Nišu i operativnom upravljanju procesom prikupljanja staklene ambalaže rukovodiće JKP „Medijana“, Niš.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović se sredinom januara sastala sa predstavnicima NALED-a sa kojima je razgovarala o aktivnim projektima u oblasti zaštite životne sredine, kao i o modelima buduće saradnje.

Na sastanku je tada iznet predlog NALED –a za uspostavljanje održivog sistema sakupljanja i reciklaže ambalaže, izradom studije za upravljanje ambalažnim otpadom i depozit studije u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine.

Sagovornici su razmenili mišljenja o uređenju sistema naknada u oblasti zaštite životne sredine, podršci jedinicama lokalne samouprave i konceptu cirkularne ekonomije, kao jednom od prioriteta čijoj je implementaciji NALED zainteresovan da doprinese.

Energetski portal

Električni automobil od 4.500 dolara osvojio Kinu, uskoro na svetskom tržištu

Foto: Fejsbuk / Yicai Global

Kvalitet vazduha u Kini i dalje je zabrinjavajuće loš, a mapa zagađenja pokazuje da se svi veći gradovi nalaze u ljubičastoj ili čak bordo zoni. Jedan od vodećih uzroka zagađenja u ovoj zemlji su izduvni gasovi iz 258 miliona aktivnih vozila, pa je posebna pažnja usmerena na proizvodnju i promovisanje automobila na električni pogon.

Kako bi se uvećao broj električnih automobila na ulicama, vlada Kine podržala je proizvodnju jeftinih modela i uvela mnoge pogodnosti za one koji se odluče za ova ekološka vozila. Još jedna prednost korišćenja električnih automobila u Kini je i besplatna registracija ovih vozila, dok se registarske tablice za benzince ne mogu nabaviti i po nekoliko meseci, čak i godina.

Dosadašnji najprodavaniji električni automobil u Kini bio je Teslin Model 3 po ceni od 39.000 dolara, ali ga je zbog njegove visoke cene mogao priuštiti tek mali broj ljudi. Zato je kineska kompanija SAIC Motor u saradnji sa Američkom kompanijom Dženeral Motors počela da proizvodi Honguang Mini, električni automobil po ceni od samo 4.500 dolara, zbog čega je postao veoma popularan, kako zbog pristupačne cene, tako i zbog njegove udobnosti.

Pored toga što čuva životnu sredinu, ovaj maleni električni automobil pokazao se izuzetno praktičnim kada je u pitanju njegova svakodnevna upotreba. On poseduje četiri sedišta i gepek, a može razviti brzinu i do 100 km/h. Zato ne čudi što je Honguang Mini, kao pouzdan i udoban putnički automobil, drugi najprodavniji električni automobil u Kini, odmah posle Teslinog Modela 3.

Iako trajanje baterije i performanse Honguang Minija daleko zaostaju za Teslinim automobilima, prodaja ovog modela je u januaru ove godine bila duplo veća od prodaje Teslinih modela. Ipak, nesumnjivo je da će tvorci Honguang Minija nastaviti da unapređuju karakteristike ovog automobila, a već su ponudili poboljšanu verziju koja sadrži klimu i može se kupiti po ceni od 5.000 dolara.

Lepa vest je da će se Honguang Mini najverovatnije uskoro pojaviti i na svetskom tržištu mada će cena ovog vozila biti duplo veća zbog evropskih ekoloških standarda, ali će i dalje biti pristupačniji od ostalih automobila na električni pogon. To će biti prvi put da se kinesko električno vozilo prodaje van granica Kine, jer performanse Honguang Minija, za razliku od dosadašnjih kineskih električnih automobila, zadovoljavaju uobičajene potrebe vozača širom sveta.

Milena Maglovski

Pčelari udruživanjem postigli rekordan izvoz i cenu meda

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Savez pčelarskih organizacija Srbije

Zahvaljujući pogonu za prikupljanje i plasman meda “Naš med” u Rači, udruženi pčelari u prošloj godini uspeli su da ostvare rekordan izvoz meda u vrednosti od 15 miliona dolara. Kako se navodi na sajtu Vlade, povećana je i otkupna cena bagremovog meda za 56 odsto, a šumskog meda za čak 241 odsto.

Pogon u Rači obišla je premijerka Ana Brnabić, koja je iskoristila priliku da pozove sve poljoprivredne proizvođače da se udruže na sličan način kao pčelari.

“To bi moglo da bude rešenje i za probleme malinara, svi treba da se ugledaju na pčelare, jer onda sami sebi obezbeđuju dodatnu sigurnost i ne zavise od nepoštenih i nelojalnih posrednika i sami plasiraju proizvod i nalaze put do svojih kupaca. U ovaj pogon investirano je 1,6 miliona evra, pčelari su njegovi većinski vlasnici, dok manjinski deo ima opština Rača”, rekla je Ana Brnabić.

Ona je podsetila na to da se taj projekat realizuje uz podršku Vlade Srbije, i istakla da su pčelari za samo osam meseci, preko ovog pogona uspeli bez posrednika da otvore najzahtevnije evropsko tržište za izvoz srpskog meda, što je veliki uspeh.

Brnabić je rekla da se sada pčelarima plaća avansno 90 odsto bez posrednika i da su zato uspeli toliko da podignu cenu meda.

“Drago mi je da ćemo 2020. godinu pamtiti ne samo po koronavirusu, već i po istorijskom rekordu vrednosti izvoza meda. Pčelari su uspeli da plasiraju med i na tržište Saudijske Arabije i mogu da očekuju otvaranje i drugih tržišta”, navela je premijerka.

Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) Rodoljub Živadinović iskazao je zahvalnost premijerki na velikoj podršci i istakao da je projekat “Naš med” uspeo, kao i da je za osam meseci već otkupljeno 90 tona meda, uz napomenu da će danas to biti već 110 tona, a za neki dan i 130 tona.

U junu 2020. godine otvoren je Pogon za prikupljanje i plasman meda pčelara SPOS-a „Naš med“ u Rači.

Energetski portal

 

Kazne za operatere zbog skladištenja opasnog otpada u „Luci Beograd“

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović obišla je u nedelju, zajedno sa inspektorima, nekoliko kompanija koje se bave skladištenjem neopasnog otpada u „Luci Beograd“, gde je zbog nepoštovanja propisa vezano za zaštitu životne sredine i neposedovanja neophodnih dozvola, najavila prekršajne prijave protiv odgovornih lica.

Vujović je navela da, pored toga što su uočene brojne nepravilnosti, poseban problem pravi skladištenje opasnog otpada na nedozvoljenom mestu.

“Na terenu smo zatekli i opasan otpad, desetine automobila koji su naređani jedan na drugi na nekoliko nivoa. To nije dozvoljeno, jer su dozvolom definisane samo limene školjke i zato će biti pokrenut prekršajni postupak protiv odgovornih. Inspekcija obilazi sve vlasnike skladišta i pisaće prijave za privredne prestupe, jer više ne možemo da dozvolimo nonšalantno ponašanje. Ko se bavi ovim poslom, mora da ispuni sve zakonom predviđene uslove. Ne mogu da generalizujem, ima i primera dobre prakse, ali moramo svakoga dana da podsećamo jedni druge na obaveze prema životnoj sredini”, rekla je Vujović.

Ministarka je pohvalila inspektore zaštite životne sredine, ističući da su svakodnevno na terenu, da rade i vikendom, te da će strogo kontrolisati svaku dozvolu i stanje na terenu.

“Ovde smo da lošu praksu menjamo, i zato ćemo pažljivo iskontrolisati svaku izdatu dozvolu. Cilj nam je da skladište posluje poštujući propise i principe zaštite životne sredine. Svako ponašanje koje nije s tim u skladu, najstrože ćemo sankcionisati. Inspektori rade svakodnevno, ograničen su nam kapaciteti, ali sve raspoložive kapacitete ćemo staviti u funkciju borbe za zdraviju budućnost”, poručila je Vujović.

U nekoliko kompanija koje se bave skladištenjem neopasnog otpada na lokaciji „Luke Beograd“, uočeno je da su radile bez dozvole, jer je ona prestala da važi početkom godine, a nije podnet zahtev za izdavanje novog dokumenta u zakonskom roku od 120 dana pre isteka važenja. Uočeno je, primera radi, i da neki od operatera ove godine uopšte nisu unosili podatke u server Agencije za zaštitu životne sredine i nisu poslali nikakav podatak o ulazu ili izlazu sa skladišta.

Pokrenut postupak protiv „Premium Čiken“, bez tolerancije za neodgovornost prema životnoj sredini

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović pohvalila je u subotu zajedničku akciju republičke i pokrajinske inspekcije nadležne za poslove zaštite životne sredine, koje su nakon prigovora građana obavile kontrolu i pokrenule postupak protiv „Premium Čiken d.o.o Žitište“ i odgovornih lica zbog nepravilnosti u radu i nepoštovanja propisa koji se tiču upravljanja otpadnim vodama.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

“Apelujem na sve da se odgovorno ponašaju prema životnoj sredini, jer je to u interesu svih nas. Želim da pohvalim brzu reakciju i timski rad republičke i pokrajinske inspekcije, koje su odmah po prijavi građana izašle na teren, utvrdile problem i pokrenule postupak. Nama nije cilj da kažnjavamo, već da jačamo svest o značaju odgovornog postupanja prema prirodi, ali nećemo tolerisati propuste u pogledu obaveza vezano za zaštitu okoline”, rekla je ministarka Vujović.

Ona je dodala da od kompanije „Premium Čiken“ očekuje da što pre otkloni sve nepravilnosti, i da ubuduće bude samo dobar primer za druge.

Usvojen Predlog zakona o klimatskim promenama

U petak je Vlada Republike Srbije usvojila i Predlog zakona o klimatskim promenama, čijom će se primenom uspostaviti sistem za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i obezbediti prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove.

Zakonom se ispunjavaju obaveze prema međunarodnoj zajednici, odnosno Okvirnoj Konvenciji UN o promeni klime i Sporazuma iz Pariza i usklađuje domaće zakonodavstvo sa pravnim tekovinama Evropske unije, navodi se u saopštenju.

“Usvajanjem ovog dokumenta dobićemo pravni okvir za dalje korake, a kojima je cilja da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte i da se brže prilagođavamo izmenjenim klimatskim uslovima”, rekla je Irena Vujović, ministarka za zaštite životne sredine.

Energetski portal

Autonomni autobus na ulicama Malage

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novi električni autonomni autobus počeo je da prevozi putnike ulicama Malage na jugu Španije. Ovo vozilo opremljeno je senzorima i kamerama i saobraća šest puta dnevno od luke do centra grada, u jednoj turi prelazi oko 8 kilometara. Izgleda kao i svaki gradski autobus i može da primi do 60 putnika.

Autobus kompanije “Irizar Group” je vozilo sa 100 odsto nultom emisijom, ima dvostruki režim vožnje, ručno upravljanje i automatski režim, navodi se na sajtu ove kompanije.

“Autobus u svakom trenutku zna gde se nalazi i šta se dešava oko njega”, rekao je predstavnik kompanije.

A kako prema španskom zakonu nije dozvoljeno kretanje vozila bez vozača, za upravljačem sedi čovek koji ne dira komande, ali u slučaju da je to potrebno može da nastavi vožnju.

Ministarstvo ekonomije Španije intenzivno radi na razviju tehnologiju za automatizaciju vozila u gradskom i industrijskom saobraćaju, čime bi značajno povećali efikasnost, sigurnost i održivost.

Zahvaljujući ovom projektu Malaga će postati prvi grad u Evropi u kom će saobraćati autonomni autobusi.

Da su autonomni autobusi vozila budućnosti pokazuje i grad Singapur. Naime u ovom gradu u sistemu gradskog prevoza saobraćaju autobusi bez vozača i to na dve linije. U toku je probni perioda od tri meseca, a nakon toga nadležni, na osnovu prikupljenih podatakata doneti odluku o tome da li su ova vozila isplativa i koliko su upotrebljiva.

Milica Radičević

 

Čuvena kompanija otvara pogon u Užicu

Foto: Grad Užice
Foto-ilustracija: Pixabay

Čuvena tekstilna kompanija Albiro novi je investitor u gradu na Đetinji. Ova kompanija ima svoje pogone u Švajcarskoj i Austriji, a od nedavno su i vlasnici pogona “Kadinjača” u ovom gradu.

Vlasnik kompanije postavio je jasne ciljeve kada je u pitanju buduće poslovanje, a zadržani su i svi zaposleni radnici, navodi se na sajtu opštine Užice.

“ Kratkoročni ciljevi su stabilizacije proizvodnje, proširenje mreže kupaca i novi proizvodi. Dok je dugoročni plan da kompanija u Užicu postane logistički centar za tržište država u regionu, Austrije i Švajcarske što će doneti nova radna mesta”, rekao je vlasnik kompanije Albiro, Benedikt Švajvhart , prilikom posete Užice.

Predstavnici grada Užica rekli su da su spremni da novom investitoru pruže svu potrebnu podrpšku.

Kompanija Albiro osnovana je pre više od 190 godina i bavi se proizvodnjom radne i zaštitne odeće.

Energetski portal

 

Usvojen Predlog zakona o klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je Predlog zakona o klimatskim promenama, čijom će se primenom uspostaviti sistem za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) i obezbediti prilagođavanje na izmenjene klimatske uslove.

Zakonom se ispunjavaju obaveze prema međunarodnoj zajednici, odnosno Okvirnoj Konvenciji UN o promeni klime i Sporazuma iz Pariza i usklađuje domaće zakonodavstvo sa pravnim tekovinama Evropske unije, navodi se u saopštenju.

“Usvajanjem ovog dokumenta dobićemo pravni okvir za dalje korake, a kojima je cilja da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte i da se brže prilagođavamo izmenjenim klimatskim uslovima”, rekla je Irena Vujović, ministarka za zaštite životne sredine.

Ona je naglasila da je Predlog zakona o klimatskim promenama rezultat saradnje i zalaganja svih nadležnih resora u Vladi, a predviđa donošenje strategije niskougljeničnog razvoja sa akcionim planom u roku od dve godine, čije će važenje biti deset godina od stupanja na snagu ovog propisa.

Naš cilj i jedan od pet strateških ciljeva Evropske unije, kao i osnova zelene i cirkularne ekonomije. Predloženim zakonom Srbija zadržava pravo da kreira zakonodavni okvir i postavlja ciljeve razvoja, uzimajući u obzir sve specifičnosti privrednog i energetskog sektora i druge nacionalne socio-ekonomske parametre”, navela je ministarka.

Zakon o klimatskim promenama jedan je od najvažnijih zakona i tiče se budućnosti Srbije. Ujedno je i veoma složen, jer svojim dejstvom ovaj zakon zadire u brojne sektore.

Predlog zakona upućen je u Skupštinu Srbije u dalju proceduru.

Energetski portal