Home Blog Page 591

Potpisan ugovor o finansiranju dela Transbalkanskog koridora za prenos električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Za finansiranje jedne deonice Transbalkanskog koridora, dvostrukog dalekovoda ObrenovacBajina Bašta, izdvojeno je 12,8 miliona evra.

Sporazum o dodeli sredstva za izgradnju potpisali su ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović, direktorka Elektromreže Srbije (EMS) Jelena Matejić i direktor kancelarije nemačke KfW banke u Srbiji Rudiger Hartman. Potpisivanju sporazuma prisustvovao je ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib.

“Transbalkanski koridor je regionalni projekat od strateškog značaja, koji znači stabilnost na tržištu električne energije ne samo u Srbiji, već i u regionu, u Rumuniji, Crnoj Gori, Italiji. Ukupna vrednost izgradnje Transbalkanskog koridora u Srbiji je 157 miliona evra, a ukupna dužina 321 kilometar”, rekla je Mihajlovićeva.

Kako se navodi u saopštenju ministarstva rudarstva i energetike, do sada je završena jedna sekcija Transbalkanskog koridora, u izgradnji je sekcija od Kragujevca do Kraljeva. Deo za koji je danas potpisan ugovor, od Obrenovca do Bajine Bašte, duga je 109 kilometara i ukupne vrednosti blizu 60 miliona evra, a ostaje da se izgradi još jedna deonia, od Bajine Bašte do granice sa Crnom Gorom i granice sa Bosnom i Hercegovinom.

Važan cilj ovog projekta, pored smanjenja gubitaka na prenosnoj mreži, i povezivanje Srbije sa regionom. 

“Naš cilj je da budemo tranzitni koridor i u energetici, zbog čega mreža na visokom naponu mora da bude najbolja i na tome radimo zajedno sa svojim međunarodnim partnerima”, rekla je ministarka Mihajlović.

Ministarka Joksimović rekla je da je u saradnji sa međunarodnim partnerima na projektu Transbalkanskog koridora napravljen važan korak u procesu evropskih integracija, imajući u vidu da je oblast energetike deo klastera 4, po novoj metodologiji pregovora o članstvu sa Evropskom unijom, gde je, između ostalog, Srbija preuzela obavezu da unapredi energetsko tržište i poveže se sa zemljama EU.

Šef kooperacija u Delegaciji Evropske unije, Ingve Engstrom, rekao je danas da je do sada kroz Investicioni okvir za zapadni Balkan, koji kombinuje finansiranje zemalja članica, Evropske unije i međunarodnih banaka, uloženo oko 220 miliona evra samo u Srbiju, a da ukupna ulaganja kroz ovaj mehanizam u regionu iznose oko 5,5 milijardi evra, u oblasti saobraćaja, energetike, zaštite životne sredine i digitalne infrastrukture.

Vrednost investicije za deo od Obrenovca do Bajine Bašte Tranbalkanskog koridora iznosi 58,95 miliona evra i realizuje se kroz zajam KfW u iznosu od 40 miliona evra, investicioni grant Investicionog okvira za zapadni Balkan (WBIF), u iznosu od 12,8 miliona evra, a preostali iznos od 6,15 miliona evra obezbeđen je iz tehničke pomoći WBIF i sredstava EMS-a.

Energetski portal

 

Biljka koja apsorbuje zagađen vazduh i pomaže da bolje dišemo

Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Bye)
Foto: Wikimedia (Cotoneaster franchetii)

Naučnici Kraljevskog društva za hortikulturu (RHS) otkrili su da Cotoneaster franchetii (dunjarica – zimska puzavica) može pomoći u apsorbovanju zagađenog vazduha na putevima sa gustim saobraćajem.

U studiji koja je upoređivala kako različite biljke umanjuju zagađenje, naučnici RHS-a otkrili su da je ova vrsta dunjarice najefikasnija.

Upoređivali su je su je i sa drugim grmljem, između ostalog i sa zapadnim crvenim kedrom i glogom.

Prema nalazima, ispostavilo se da je dunjarica „super biljka“ koja može da deluje kao “usisivač” za vazduh zagađen fosilnim gorivima.

Međutim, interesantno je da je studija utvrdila da je biljka bila efektnija u oblastima sa velikim prometom saobraćaja, dok je u manje prometnim oblastima sa ograničenim zagađenjem, potvrđeno da je biljka bila manje efikasna.

Dunjarica je čak 20 odsto bolja u apsorbovanju zagašenja u odnosu na sve ostale biljke.

„Na glavnim gradskim putevima, na kojima su svakodnevno pristune gužve u saobraćaju, otkrili smo da su biljne vrste sa gustim krošnjama, hrapavim i dlakavim lišćem, poput onih koje ima dunjarica najefikasnije. Potvrđeno je da za samo sedam dana dobro održavana, gusta, živa ograda dužine jednog metra apsorbuje istu količinu zagađenja koju automobil emituje prilikom vožnje od skoro 800 kilometara“, tvrdi Tijana Blanusa, vodeći istraživač studije.

Zagađenje vazduha je velika briga savremenog sveta. RHS je sproveo istraživanje koje je uključivalo preko 2.000 učesnika kako bi se utvrdilo njihovo mišljenje o pitanjima zagađenja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Rezultati su pokazali da je 33 odsto ispitanika pogođeno zagađenjem vazduha, ali da je samo šest odsto njih preduzelo nešto po tom pitanju. Naime, samo su oni odlučili da pomognu tako što su zasadili biljke u svoje bašte.

Istraživači se nadaju da će rezultati ove studije navesti građane da uz pomoć svojih zasada pomognu i sebi, a i drugima, u borbi za poboljšanje kvaliteta vazduha. Ko bi rekao da će baštovani biti u prvoj liniji odbrane protiv tako velikog neprijatelja!

„Stalno identifikujemo nove „super biljke“ sa jedinstvenim kvalitetima, koje u kombinaciji sa drugom vegetacijom pružaju brojne prednosti, a istovremeno mogu pružiti i preko potrebna staništa za divlje životinje“, objasnio je Alister Grifits iz RHS-a.

Studija je pokazala i da bršljen pomaže u hlađenju zgrada, a glog i peršun pomažu u ublažavanju jakih letnjih padavina i smanjenju lokalizovanih poplava. Ukoliko se ove biljke budu smišljeno sadile po vrtovima i drugim zelenim površinama, po mestima gde su ekološki problemi najzastupljeniji, mogla bi se napraviti značajna razlika i doprinos u ublažavanju klimatskih promena.

Jovana Canić

Koliko vozila je potrebno da bi se postigli ciljevi Pariskog sporazuma?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi se postigli ciljevi Pariskog klimatskog sporazuma u naredne tri godine potrebno je uložiti 2.000.000.000.000 dolara godišnjih investicija, rezultati su istraživanja Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA).

U ostvarivanju zadatih ciljeva glavnu ulogu ima elektromobilnost, pa se zato procenjuje da će do 2030. godine biti potrebno čak 350 miliona električnih vozila u saobraćaju. Zato se predviđa brz razvoj automobilske industrije. Da se svest ljudi menja i da su sve više upućeni u to koliko je štetna upotreba fosilnih goriva, pokazuje podatak da je prošle godine došlo do rekordne prodaje električnih automobila.

Stručnjaci predviđaju da će sve veća potražnja biti i za električnim kamionima, te su i proizvođači uvideli da je potrebno ponuditi i više različitih modela.

Kako bi e-vozila neometano učestvovala u saobraćaju potrebno je napraviti i adekvatnu mrežu punjača. Prema procenama do 2030. godine biće potrebno oko 35 miliona javnih stanica za punjenje, ali i mnogo više, nego što ih trenutno ima, privatnih punjačkih mesta. 

Da će električna vozila biti vozila budućnosti pokazuje i to da sve više proizvođača najavljuje da će u skorijoj budućnosti prestati da proizvode automobile sa motorima na unutrašnji pogon.

Tako je britanski proizvođač automobila Jaguar najavio je da će do 2025. godine svi njihovi modeli biti na električni pogon. Dok je Ford najavio da će do 2030. dve trećine prodatih vozila u Evropi biti na električni i hibridni pogon, a nakon toga u ponudi će imati samo e-vozila.

Milica Radičević

U avgustu počinje izgradnja VE u Sarajevu vrednosti 30 miliona evra

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)
Foto: Vlada Kantona Sarajevo

Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić potpisao je u petak Aneks ugovora o koncesiji za izgradnju i korišćenje Vetroelektrane (VE) „Ivan Sedlo–Hadžići“ sa direktorom kompanije „Suzlon Wind Energy BH“ Samirom Džaferbegovićem.

Ovo je prva vetroelektrana koja će se graditi na području Kantona Sarajevo ove godine, investicione vrednosti oko 30 miliona evra.

Njenom izgradnjom Kanton će se priključiti zajednici proizvođača energije iz obnovljivih izvora.

Kako je Aneksom ugovora precizirano, radi se o vetroelektrani sa pet vetroagregata, po pet MW. Koncesija na izgradnju i korištenje je data na period od 30 godina, ranije potpisanim ugovorom između Vlade KS i ove kompanije.

Aneks na ugovor je potpisan jer je menjana projektna dokumentacija za gradnju vetroelektrane. Kako je objasnio Džaferbegović, utvđeno je da će biti neophodno nabaviti najnoviju tehnologiju za odleđivanje nakon što su praćene vremenske prilike na Ivan Sedlu.

“Gradnja vetroelektrane bi trebala da počne u augustu ove godine. Ostalo je da uradimo elaborat priključka na elektroenergetsku mrežu i objasnimo kako će naš vetropark uticati na nju, kao i da nabavimo energetsku i građevinsku dozvolu. Ukoliko sve bude po planu, vetroelektrana bi mogla biti puštena u probni rad naredne godine, dok bi u pogon bila puštena 2023. godine”, naveo je Džaferbegović.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar Delić je istakao da je ovo veoma značajan projekt.

“Interes nam je da se proizvodnja energije bazira na obnovljivim izvorima u što većoj meri, za razliku od fosilnih goriva, a posebno uglja, po čemu je naša zemlja još uvek prepoznatljiva. Vetroelektrane nemaju štetnog uticaja na prirodu, a snaga energije koju proizvedu ne dovodi do zagađenja vazduha. Tako štitimo okolinu, a kroz naplatu ove vrste koncesije biće ostvareni i značajni prihodi za Kanton Sarajevo i lokalnu zajednicu. U planu je i otvaranje novih radnih mesta”, izjavio je ministar Delić.

On je istakao i da Kanton Sarajevo ima predispozicije za širenje proizvodnje energije iz vetra, a s obzirom na interes investitora, čak i da postane regionalni HUB centar održavanja vetroparkova.

Naglasio je da će se odluke donositi u najboljem interesu Kantona i lokalnih zajednica.

Na izgradnji vetroelektrane biće angažovane domaće firme, dok će vetroelektranu održavati ukupno 20 radnika.

Pored ove novosti, krajem januara Elektroprivreda Republike Srpske (ERS) prenela je da planira da u ovoj godini započne gradnju solarne elektrane i vetroparka, vrednih više od 250 miliona maraka (oko 135 miliona evra) što je svojevrsni zaokret u njihovoj proizvodnji električne energije koja se do sada zasnivala na uglju i vodi, saznaje portal CAPITAL.

Prema Privremenom operativnom planu nabavki za 2020. godinu, u prvom kvartalu će biti raspisan tender za izgradnju vetroparka “Hrgud” na istoimenoj lokaciji u opštini Berkovići.

Projekat vredan 126,12 miliona maraka (oko 65 miliona evra) u ERS-u planiraju da finansiraju vlastitim sredstvima, kreditom i donacijama, a pokretač će biti Direkcija za investicije ERS-a.

Energetski portal

Stiže oprema za izgradnju toplane na biomasu u Priboju

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Opština Priboj

Izgradnja nove toplane u Priboju počela je u septembru prošle godine, a ovih dana stigli su delovi kotla na biomasu. Zahvaljujući drvnoj biomasi koja će biti korišćenja za rad ove toplane, značajno će biti smanjemo aerozagađenje u ovom gradu.

Kako se navodi na sajtu opštine svi radovi teku po predviđenom planu, a specijalna oprema za ovu toplanu stiže iz Austrije.

“Postoji mogućnost da toplana bude puštena u probni rad i pre predviđenog roka”, rekao je Saša Vasilić, zamenik predsednika opštine Priboj.

Uporedo sa izgradnjom toplane, teku i projektne aktivnosti na rekonstrukciji podstanica i toplovoda, što će se inače raditi po završetku aktuelne grejne sezone.

Kako je ranije najavljeno, umesto mazuta, biće korišćeno ekološko gorivo, pa će i vazduh biti čistiji i biće značajno smanjena emisija ugljen-dioksida (CO2).

Toplana će biti snage od 8 MW na biomasu, a imaće i dva rezervna kotla na lož ulje ukupne snage 15 MW. Planirano je da radovi, čija je ukupna vrednost sedam miliona evra, budu gotovi do 1. oktobra 2021. godine.

Energetski portal

Nastavljena sanacija plaže na Adi Bojani, stanje još gore

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Etornam Ahiator)

Na Adi Bojani nastavljeni su radovi na sanaciji erozije plaže. Prve napere, koji su postavljeni početkom februara, odnelo je nevreme, zato se ponovo postavljaju vreće koje će pomoći u tome da se spreči dalje širenje erozije.

“Imamo još dva i po meseca, u kojima je uobičajeno da bude jakih južnih vetrova i talasa, tako da mislim da naper koji je na plaži neće zaštititi dalje širenje erozije i naše objekte”, objasnio je direktor Ulcinjske rivijere Bojan Đakonović, prenosi Radio Televizija Crne Gore.

Kako je naveo stanje na pojedinim delovima plaže je gore nego što je bilo.

“Šteta na našim objektima je 297.000 evra. Mi smo taj elaborat, koji je sastavljen pre nekoliko dana, prosledili Vladi i nadležnom ministarstvu sa molbom da, u što hitnijem roku, odgovore na naš zahtev. Dakle, da nam pomognu u sanaciji objekata, izgradnji restorana i odvoženju šuta – materijala koji je nastao rušenjem objekata na našem imanju”, rekao je Đakonović.

Direktor Ulcinjske rivijere smatra da će trebati dosta novca da se pričinjena šteta sanira. 

O eroziji na Adi Bojani se govori duži niz godina i tek sada je napravljena Studija koja je ponudila nekoliko rešenja za ovaj problem.

Energetski portal

 

Život po dizajnu sa Marsa

Foto: © Tetyana Milojevic
Foto: © Tetyana Milojevic

U današnje vreme smatra se da je susedna planeta Mars nemoguća za život.

Međutim, prema pretpostavkama naučnika moguće je da su ranijih godina vladali mnogo povoljniji uslovi za život.

Da bi saznali više o mogućim biološkim procesima u ranom periodu Crvene planete međunarodni tim istraživača sa bečkog Hemijskog fakulteta, na čelu sa Tatjanom Milojević, koja je nosilac nagrade Evropskog istraživačkog saveta (ERC), razvili su eksperimentalni jedinstveni prototip mikrobiološkog života na pravom materijalu s Marsa – život po dizajnu s Marsa.

„Ima naznaka da je život na Marsu u geološkoj prošlosti bio sličan životnim uslovima na Zemlji, za razliku od sadašnjih prilika, i da su postojala tela sa tekućom vodom, bile toplije temperature i viši atmosferski pritisak“, objasnila je astro-biolog Tatjana Milojević.

Ti mogući raniji oblici života su mogli koristiti postojeće resurse Crvene planete, na primer, dobijali su energiju iz anorganskih mineralnih izvora i pretvarali CO2 u biomasu.

Stene sa Marsa kao izvor energije za prastare oblike života

„Možemo da pođemo od toga da su na mladoj planeti Mars postojali oblici života slični nama poznatim hemolitotrofnim mikroorganizmima, koji od stena mogu da dobiju energiju“, dodaje Milojević.

Za istraživanje se koristio meteorit iz severozapadne Afrike (NWA 7034) star oko 4,5 milijarde godina. Ukoliko je postojao život na Marsu moguće je da su ostali sačuvani tragovi u vidu bio-potpisa na tlu iz Nojevog perioda (prvih nekoliko milijardi godina Marsa) – otkada potiče i NWA 7034. Istraživači pretpostavljaju da su ti tada vlažni predeli sa mineralnim izvorima mogli biti naseljeni hemolitotrofima.

Foto: Tetyana Milojevic (levo) © Oleksandra Kirpenko

Milojević i njen tim uzgojili su na komadu stene tzv. termoacidofilne mikroorganizme vrste „Metallosphaera sedula“, prastare „stanovnike“ termalnih izvora na zemlji.

Oni su u Beč isporučeni od strane istraživača iz Kolorada (SAD).

Za potrebe studije istraživači su usitnili nekoliko grama dragocene stene sa Marsa da bi reprodukovali raniji život na toj planeti. Koristeći najmoderniju tehniku istražene su jedinstvene interakcije mikroba sa pravom brečom (stenom) sa Marsa sve do najsitnijih atoma.

Mikroorganizmi su na kori stene proizveli specifične mineraloške i metaboličke otiske koji ukazuju na naslućivane procese biološke promene kore Marsa. Mikrobi su formirali čvrste mineralne kapsule koje se sastoje od fosfata gvožđa, mangana i aluminijuma. Pored masivne inkrustacije ćelijske površine (hvatanje kamenaste kore) istraživači su posmatrali i unutarćelijsko formiranje kompleksnih kristalnih naslaga (oksida gvožđa, mangana, mešanih mangan-silikata).

„Ovo su jedinstveni primeri biominerala na steni sa Marsa koje ranije prilikom kultivisanja tih mikroba na mineralnim izvorima sa Zemlje i običnog hondrita nismo videli“, kaže Tatjana Milojević. To ukazuje na značaj izvođenja eksperimenata na pravom materijalu sa Marsa kada su u pitanju astro-biološka istraživanja Crvene planete.

Publikacija:

Publikation in Communications Earth & Environment:
Chemolithotrophy on the Noachian Martian breccia NWA 7034 via experimental microbial biotransformation. T. Milojevic, M. Albu, D. Kölbl, G. Kothleitner, R. Bruner, M. Morgan, Nature Communications Earth & Environment (2021), DOI: 10.1038/s43247-021-00105-x

Izvor: Eurocomm-PR

Do 2025. svi automobili britanskog proizvođača biće na električni pogon

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Proizvođači automobila kao da se utrkuju ko će pre proizvoditi i prodavati vozila na električni pogon. Sve više novca ulažu u razvoj tehnologije električnih i autonomnih vozila, što znači da će automobili sa motorima na unutrašnje sagorevanje uskoro otići u zaborav.

Britanski proizvođač automobila Jaguar najavio je da će do 2025. godine svi njihovi modeli biti na električni pogon. Iz ove kompanije su otišli i korak dalje, pa kupci neće moći da biraju između vozila na gas i hibridni pogon, jer će isključivo proizvoditi električne automobile.

Kako navode, uložiće oko tri milijarde dolara u novu strategiju, a posebnu pažnju posvetiće kvalitetu jer im je on bitniji od količine proizvedenih i prodatih vozila.

Sve više postajemo svesni klimatskih promena, zaštita životne sredine i očuvanja planete za generacije koje dolaze i to polako postaje prioritet. Moderno društvo dovelo je do toga da je za normalno funkcionisanje neophodno koristiti automobile, autobuse, kamione i to su uglavnom vozila sa motorima na unutrašnji pogon koja emituju emisije štetnih gasova koji imaju negativan uticaj na klimatske promene i kvalitet vazduha koji udišemo.

Za razliku od njih, za pokretanje električnih vozila nisu potrebna fosilna goriva, pa samim tim nema emisija ovih štetnih gasova i zato ona postaju vozila budućnosti.

Milica Radičević

 

Pokrenuta kampanja “Ujedinjeni Balkan za čist vazduh”

Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)
Foto ilustracija: Pexels

Stanovnici Zapadnog Balkana već godinama udišu zagađen vazduh, ova crna tačka Evrope ugrožava zdravlje miliona ljudi. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije čak 13.500 ljudi prevremo izgubi život zbog lošeg kvaliteta vazduha.

U želji da ujedine sve ljude u okruženju, Pravo na grad iz Beograda u saradnji sa Evropskim Fondom za Balkan i udruženjima iz regiona, pokrenuli su kampanju “Ujedinjeni Balkan za čist vazduh”.

Kako se navodi u saopštenju, svi smo izloženi zagađenom vazduhu koji dolazi iz toplana i fabrika koje koriste fosilna goriva, industrijskih postrojenja, individualnih ložišta, saobraćaja.

Ova kampanja pokrenuta je kako bi se planovi za smanjenje zagađenja vazduha definisali kao nacionalni, regionalni i međunarodni prioritet. Kako smatraju iz udruženja, potrebno je da se povećaju sredstva u državnom budžetu koja bi se koristila za kontrolu zagađenja, a potrebno je uspostaviti sistem za praćenje zagađenja i kako ono utiče na zdravlje.

Prema podacima, koje je navela Vlatka Matković, učestvujući na konferenciji “Balkanski vazduh između dve vatre”, emisije štetnih gasova iz 16 termoelektrana na ugalj u regionu zaslužne su za više od 3.900 preuranjenih smrti godišnje, dok su troškovi lečenja zbog štete po zdravlje građana veći od 11 milijardi evra.

Da je situacija u celom svetu alarmatna kada su u pitanju posledice koje nastaju zbog udisanja zagađenog vazduha pokazuju istraživanja naučnika sa Harvarda i tri britanska univerziteta, prema kojima je čak 8,7 miliona ljudi 2018. godine preminulo od zagađenja vazduha koje je nastalo zbog sagorevanja fosilnih goriva

Energetski portal

 

Usvojena Deklaracija o zaštiti reka u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Deklaraciju o zaštiti reka, što znači da je napravljen prvi korak ka zaštiti vodotokova i zaustavljanju izgradnje malih hidroelektrana.

Donošenje ove odluke potvrda je rada mnogih građanskih inicijativa i organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini, oni su proteklih godina na sve načine branili reke i ukazivali su na štetnost MHE, navodi se u saopštenju Centra za životnu sredinu.

Naime, usvojena deklaracija temelji se na Deklaraciji o zaštiti reka Zapadnog Balkana u kojoj je jedna od tačaka i uvođenje moratorijuma na izgradnju malih hidroelektrana, kao i revizija postojećih ugovora i ukidanje podsticaja za ove projekte. 

“Iako konačnim tekstom Deklaracije nismo u potpunosti zadovoljni, pozdravljamo usvajanje Deklaracije sa amandmanima, jer predstavljaju prvi korak ka zaštiti naših reka. Sledeći korak je na Vladi Republike Srpske i menjanju samog zakonodavstva u oblasti obnovljivih izvora energije. Osnov novog zakona treba da bude ukidanje podsticaja za sve nove projekte u oblasti obnovljivih izvora energija (OIE) i okretanje ka podsticanju građanske energije gde bi građani koji plaćaju naknadu za OIE mogli biti i investitori, što je već praksa u susednoj Hrvatskoj”, istakao je Viktor Bjelić, potpredsednik Centra za životnu sredinu.

Kako se dalje navodi, Deklaracija o zaštiti reka i zaključak o potpunoj zabrani gradnje malih hidroelektrana na celoj teritoriji Bosne i Hercegovine izglasana je u junu i u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, ali do danas nisu usklađeni federalni i kantonalni propisi, te je promena zakonodavstva u ovoj oblasti još u toku.

U Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko stotinu MHE, od planiranih 400. Nepovratno su uništeni ekosistemi, naneta je velika šteta prirodi i lokalnim zajednicama.

Nakon Crne Gore koja se odlučno bori protiv izgradnje MHE, još jedna država u regionu kreće njenim stopama.

Podsetimo, Svetska organizacija za zaštitu prirode pokrenula je kampanju protiv izgradnje MHE na Balkanu. Kako se navodi na sajtu ove organizacije naš region je dom poslednjim rekama slobodnog toka u Evropi.

Energetski portal

Amerika se ponovo pridružila Pariskom klimatskom sporazumu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jennifer Birdie Shawker)

Sjedinjene Američke Države su od petka ponovo zvanično deo Pariskog klimatskog sporazuma.

Pored ovog velikog koraka, Bajdenova administracija je najavila i drastično smanjenje emisija štetnih gasova do 2050. godine.

Pre skoro šest godina, 2015. godine, skoro 200 zemalja je potpisalo Sporazum u Parizu ne bi li se svet ozbiljno pozabavio rešavanjem problema klimatskih promena.

Amerika je, do sada, jedina zemlja koja je istupila, odlukom bivšeg predsednika Donald Trampa koji je svoj postupak opravdao time da borba protiv klimatskih promena previše košta državu.

Džo Bajden je još prvog dana svog mandata potpisao ukaz kojim je započet povratak SAD-a u Sporazum, a sada je on postao i zvaničan, što je naišlo na odobravanje velikog broja naučnika i diplomata u svetu.

Naučnici su još jednom podsetili da je potrebno da se globalne emisije prepolove do 2030. godine kako bi se sprečili razorni uticaji globalnog zagrevanja.

Mnogi su optimistični po pitanju nove politike koja očekuje Ameriku, do su na vrhu “crne liste” najvećih emitra ugljenika i dalje Kina Indija koje još uvek nisu pristupile Pariskom sporazumu o klimi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Manny Becerra)

Neke od akcija koje Bajden planira da pokrene u borbi protiv klimatske krize i smanjenja emisija je ograničenje zagađenja metanom za pogone na naftu i gas, koristiće savezni sistem javnih nabavki da bi se što pre došlo do vozila sa 100 odsto čistom energijom i nultim emisijama, dalje sprovođenje već postojećeg Zakona o čistom vazduhu (Clean Air Act) i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte iz transporta razvojem novih standarda ekonomičnosti goriva.

Tu je i zaštita biodiverziteta, trajna zaštita Arktičkog nacionalnog rezervata za divlje životinje, kreiranje programa za unapređenje pošumljavanja i razvoja obnovljivih izvora energije na tlu saveznih država i voda kako bi se udvostručio priobalni vetar do 2030. godine. Lista se nastavlja, a u narednim godinama ćemo biti svedoci šta će od svega biti ispunjeno.

Bajden je nakon svog govora, prilikom polaganja zakletve, istakao da je pred SAD mnogo izazova.

“Nemamo vremena za gubljenje, moramo odmah da se bacimo na posao. Moja želja je da ponovo ujedinim Ameriku i pozivam sve građane da mi se u tome pridruže”, rekao je tada američki predsednik.

Jovana Canić

Hrvatska raspisuje aukcije za 400 MW iz obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na neformalnom sastanku sa novinarima o aktivnostima u oblasti energetike, ministar ekonomije i održivog razvoja Tomislav Ćorić informisao je novinare o važnim energetskim projektima čija se realizacija očekuje u Hrvatskoj.

„Usvajanjem Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine, odnosno Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, Republika Hrvatska je napravila značajan iskorak u odnosu na prethodni period“, rekao je ministar Ćorić.

Takođe je istakao da je Hrvatska krajem prošle godine ušla u novi sistem podsticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, koji ima svoju zakonodavnu platformu u Zakonu o obnovljivim izvorima energije. Uslovi su se promenili, naglasio je ministar Ćorić, dodajući da smo “svesni činjenice da cene tehnologija padaju i da je izvodljivost ovih projekata zagarantovana mnogo nižim cenama”.

Najavljena je aukcija za 400 MW obnovljivih izvora energije (pre svega za velike solarne elektrane i vetroparkove), gde bi mogli da se takmiče projekti koji sada imaju lokacijsku dozvolu. Ministar je rekao da će tender biti postavljen tako da se ne dogodi da jedan ili dva projekta “pojedu celu kvotu”.

Ćorić se dotakao referentnih vrednosti najvećih hrvatskih kompanija JANAF, PLINACRO, HEP i INA, i naglasio da se u njihovoj interpretaciji pozivamo na činjenicu da su ova tržišta u velikoj meri liberalizovana.

„Naglašavam činjenicu da je Plinacro u protekle dve godine uložio velika sredstva u izgradnju priključnog gasovoda“, rekao je ministar.

On je istakao i da je posebno važno otvaranje prostora za funkcionisanje najvažnijeg energetskog i infrastrukturnog objekta u Hrvatskoj u poslednjih 30 godina – LNG terminal (terminala za tečni prirodni gas) na ostrvu Krk.

Odgovarajući na novinarska pitanja u vezi sa INA-om, ministar Ćorić je naveo da je država ponudu za kupovinu udela MOL-a u Ini podnela u novembru prošle godine.

Od tada traju konsultacije, a cilj je da se u narednim mesecima dogovori oko rešavanja svih pitanja vezanih za INA-u.

Energetski portal

Estonija planira da gradi prvi mali reaktor u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: IAEA

Estonija planira da u narednih deset godina izgradi svoju prvu nuklearnu elektranu, i ujedno i prvi mali modularni reaktor (SMR) u Evropi, i da na taj način obezbedi stabilnu i veću proizvodnje električne energije.

Nuklearno postrojenje trebalo bi da bude smeštno oko 100 kilometara od glavnog grada Talina, na obali Finskog zaliva, preneo je estonski javni servis ERR.

Jedan od bitnih razloga za realizaciju tog projekta je i dostizanje klimatskih ciljeva. Estonija je po štetnim emisijama prilikom proizvodnje električne energije prva u Evropi.

Estonska vlada tek je nedavno donela odluku da do 2035. godine iz upotrebe izbaci elektrane koje rade na uljane škriljce.

Belgijski inženjenerski biro Tractabel odlučio je da investira u estonsku firmu Frmi Energia, koja je nosilac projekta, i da postane deoničar. Savetodavnu ulogu u projektu imaće finski energetski konzorcijum Fortum.

Mali modularni reaktori (Small modular reactor) smatraju se bezbednijim od tradicionalnih reaktora i mogu da rade i u blizini gradova.

Svetsko nuklearno udruženje (WNA) pod pojmom SMR podrazumeva nuklearne reaktore snage do 300 MW koji, za razliku od velikih centrala koje se grade na licu mesta, imaju modularnu izvedbu. To znači da se mnogi fabrički izrađeni delovi donose na mesto gde se elektrana nalaziti, što ubrzava i pojeftinjuje izgradnju.

Prema podacima Međunarodne organizacije za atomsku energiju (IAEA) u svetu trenutno postoji oko 50 dizajna i koncepata za izgradnju SMR, i oni su glavnom u eksperimentalnoj fazi. Jedine četiri takve elektrane koje su u poodmakloj fazi izgradnje nalaze se u Argentini, Rusiji i Kini.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Estonija za sada nema nijednu nuklearnu elektranu, a protiv izgradnje konvencionalne elektrane treće generacije uglavnom govore veliki troškovi, dug period izgradnje i finansijski rizici.

Zagovornici izgradnje malog reaktora u Estoniji tvrde da tome u prilog govori mogućnost ugradnje standardizovanih modula, da bi izdaci zahvaljujući veličini postrojenja bili manji, i da bi vlasti mogle uverljivo da pobiju i argumente protiv korišćenja atomske energije, piše portal Heise.de.

Konsultantska grupa Deep Isolation, koja se između ostalog bavi i proplemom odlaganja nuklearnog otpada, nedavno je po nalogu preduzeća Fermi Energia izradila studiju u kojoj se navodi da su geološki uslovi u Estoniji pogodni za zbrinjavanje te vrste opada, dodaje portal.

Fermi Energia osnovana je pre dgodine upravo sa zadatkom da u Estoniji izgradi prvu mali modelarni reaktor.

Baltičke države najavile su da do 2025. godine žele da se isključe sa dalekovodne električne mreže Rusije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mick De Paola)

Francuska je najveći proizvođač nuklearne energije u EU

U 13 zemalja EU radi 106 nuklearnih reaktora, koji proizvode 765.337 gigavat sati (GWh) električne energije, što je oko 26 odsto ukupne proizvodnje struje u EU, prema podacima iz 2019. godine.

Evropska agencija za statistiku Eurostat je objavila 19. februara da je Francuska najveći proizvođač nuklearne energije u EU, sa 399.011 GWh, što čini 52,1 odsto ukupne nuklearne struje proizvedene u Uniji.

Iza nje su Nemačka, sa 75.071 GWh (9,8 odsto), Švedska sa 66.130 GWh (8,6 odsto) i Španija sa 58.349 GWh (7,6 odsto).

Te četiri zemlje proizvode više od tri četvrtine ukupne količine električne energije proizvedene u nuklearnim postrojenjima u EU.

Ukupna proizvodnja struje u nuklearnim elektranama u EU smanjila se od 2006. za 16,3 odsto, uglavnom zbog zatvaranja reaktora u Nemačkoj.

Izvor: Beta/Euractiv

U Crnoj Gori traže hitno uvođenje moratorijuma na lov

Foto-ilustracija: Unsplash (Sebastian Pociecha)
Foto-ilustracija: Pixabay

Građanski pokret URA skrenuo je pažnju kako smo samo u proteklih mesec dana bili svedoci čak pet slučajeva u kojima su stradale zakonom zaštićene životinjske vrste u Crnoj Gori.

Krivolov i masakriranje srna, ubistvo sove ušare kod Tehničkih fakulteta u Podgorici iz vazdušne puške, brutalno ubistvo mečke, ali i mnogo drugih primera, tokom ove, ali i prethodnih godina upućuju samo na jedno – zaštićene životinjske vrste kod nas to nisu, a ukoliko se na suzbijanju zlodela nad njima ne počne efikasno da se radi, biće kasno, saopštili su iz ovog Pokreta.

Rešenje je, po njima, da se što pre uvede moratorijum na lov.

“Po hitnom postupku moramo uvesti moratorijum, makar dok se stvari ne dovedu u red, jer je situacija alarmantna i zabrinjavajuća. Nakon toga, mora se ući i u proceduru rasformiranja lovačkih udruženja, jer je očigledno da svoj posao, čast izuzecima, ne obavljaju kako treba. U suprotnom, slučajevi kao što su pokušaj prodaje sove ušare putem Fejsbuka u Baru, mučenje čaplje Živke, trovanje sivog sokola otrovom furadanom, nezakonito hvatanje štiglića, ubijanje medvedice na Bioču, koji su se događali prethodnih godina, imali bi zadovoljavajući pravni završetak”, ističu iz URE.

Kako navode, ovakva zlodela upućuju i na to da se mora još mnogo raditi na podizanju svesti građana o dubini ove problematike.

“Zaista je žalosno i obeshrabrujuće što još uvek ima pojedinaca, i to ne mali broj njih, koji ne shvataju kakve posledice po prirodu Crne Gore ostavljaju njihovi kukavički pohodi na zaštićene vrste. Ne postoji druga reč koja bi opisala takve “podvige”. To je sve, samo nije patriotizam. Zbog toga se mora delovati i u pravcu izmene Zakona o zaštiti prirode i visina novčanih kazni za one koji taj zakon prekrše, jer je očigledno da samo “udar po džepu” može da spreči dalji krivolov”, navodi se u saopštenju.

Iz URE napominju da, kao deo Zelenih Evrope, Crna Gora treba da se gradi kao ekološka država i da su ovakve radnje pojedinaca apsolutno nedopustive.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ne odstupamo od zelenih politika, i kao što smo se zalagali za obustavljanje gradnje mini hidroelektrana, tako ćemo se institucionalno boriti i za suzbijanje krivolova. Moramo shvatiti da blago Crne Gore podjednako čine i zaštićene i druge životinjske i biljne vrste, vodotoci i more, kao i svi njeni građani”, zaključuju iz URE.

Što se Srbije tiče, nedavno je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo raspisao Konkurs za raspodelu sredstava iz budžetskog fonda za razvoj lovstva AP Vojvodine za 2021. godinu.

U pitanju su bespovratna sredstva, a ukupan iznos koji se dodeljuje ovim konkursom je 25.477.937 dinara.

Pravo učešća na konkursu ima korisnik lovišta i privredna društva, koja su registrovana za delatnost lovstva, koja se bave unapređenjem lovstva sa teritorije AP Vojvodine.

Cilj konkursa je unapređenje stanja populacije divljači i njenih staništa, opremanje korisnika lovišta i praćenje stanja pojedinih vrsta divljači na teritoriji AP Vojvodine.

Izvor: Energetski portal

Ford najavio da će do 2030. godine prodavati samo električna vozila u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Dennis)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nadine Shaabana)

Pored najave da će u Evropi za deset godina Ford prodavati samo električna vozila, predsednik Forda za evropsko tržište Stjuart Rouli rekao je da predviđa da će do 2030. godine dve trećine njihove prodaje komercijalnih vozila u Evropi biti električna ili sa hibridnim pogonom.

Proizvođač automobila rekao je da će potrošiti milijardu dolara da svoju fabriku u Kelnu (Nemačka) pretvori u svoju prvu proizvodnu liniju električnih vozila na kontinentu.

Prvi model električnog putničkog vozila, iz ove fabrike, trebalo bi da izađe na tržište već sredinom 2023. godine, a u planu je proizvodnja još jednog modela u budućnosti, rekao je Stjuart Rouli.

Najavljeno je i da će se u Evropi praviti i njihov novi električni automobil koristeći Folksvagenov mehanički okvir – poznat pod nemačkom skraćenicom MEB (modularni električni set alata) koji omogućava Fordu da iskoristi ogromna ulaganja Folksvagena u električne automobile. Cela automobilska industrija radi na tome da svoja ulaganja  preusmerava ka vozilima sa nultom emisijom zagađenja.

Sve ove izmene su deo napora kompanije da do 2024. godine u ponudi ima samo električne ili hibridne verzije svih putničkih vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Najave Forda su i da će povećati svoje ulaganje, pored električnih, i u autonomna vozila na 29 milijardi dolara. Prethodno se proizvođač automobila obavezao da će potrošiti 11,5 milijardi dolara na elektrifikaciju svoje linije automobila do 2022. godine, a sada tvrdi da će potrošiti dvostruko više od tog iznosa, produžavajući vremenski rok do 2025. godine.

Folksvagen je još 2018. godine najavio je da će značajna sredstva uložiti u razvoj električnih vozila, digitalizaciju i tehnologiju autonomne vožnje, a sada, dve godine kasnije, u saradnji sa softverskom kompanijom “Majkrosoft” rade na razvoju sistema za autonomna vozila.

Glavna ideja je da Folksvagen koristi Majkrosoftove usluge računarstva u klaudu (cloud computing) za razvijanje “automatizovane platforme za vožnju” (ADP), koja će biti korišćena za automobile kojima nisu potrebni vozači.

Da bi autonomna vozila postala operativna u saobraćaju ključno je unapređenje sistema za prepoznavanje ostalih učesnika u njemu, ali i brza i efikasna razmena informacija između samih inteligentnih automobila, kako bi se mogućnost rizičnih situacija svela na nulu.

Jovana Canić

Uskoro manji troškovi za priključenje na gasovodnu mrežu

Foto: JP Srbijagas
Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Barbeau)

Izmenama i dopunama Pravilnika o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova koji se tiču smanjena troškova priključenja na gasovodnu mrežu, obezbeđeno je da troškovi koje će građani snositi prilikom priključenja na gasovodnu mrežu, budu umanjeni i do 100.000 dinara.

“Stupanjem na snagu Pravilnika drastično će se smanjiti troškovi građana Srbije koji su za izgradnju priključka na distributivnu gasovodnu mrežu JP “Srbijagas”, do sada plaćali iznos i do 200.000 dinara”, navodi se u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Cena je obuhvatala pribavljanje dokumentacije koja se odnosi na: lokacijske uslove za izgradnju priključka, rešenje o odobrenju za izvođenje radova i prijavu početka izvođenja radova.

Izmenama Pravilnika je obezbeđeno da troškovi koje će građani snositi u narednom periodu prilikom priključenja na gasovodnu mrežu, budu umanjeni i do 100.000 dinara. Tako će građani plaćati samo troškove tipskog priključenja na sistem za distribuciju prirodnog gasa na osnovu Odluke o visini troškova i saglasno Metodologiji.

U saopštenju se navodi da više od 95 odsto potencijalnih korisnika predstavljaju građani sa objektima iz kategorije A, površine do 400 kvadrata (porodične kuće, vile, vikendice, letnjikovci…) procena je da će ovakva izmena znatno olakšati građanima da regulišu pitanje prelaska na gas.

Dodaje se da su se do sada administrativni troškovi pribavljanja svih potrebnih uslova, saglasnosti i rešenja za izgradnju priključka na distributivnu gasovodnu mrežu JP “Srbijagas” i to bez troškova izrade geodetskog snimka postojećeg stanja na katastarskoj podlozi (KTP), troškove izrade Idejnog rešenja (IDR) i troškove izrade Idejnog projekta (IDP) , veoma razlikovali od slučaja do slučaja i kretali su se u rasponu od 30.000 do 80.000 dinara.

U ministarstvu ističu da kada se ovome dodaju troškovi izrade KTP, IDR i IDP (koji se obezbeđuju na tržištu i koji su neophodni da bi se mogao podneti zahtev), procena je da je minimalni iznos ukupnih administrativnih troškova izgradnje priključka na distributivnu mrežu ne manji od 60.000 dinara, a u nekim slučajevima i opštinama sigurno prevazilazi i 100.000 dinara.

Kako bi se obezbedilo da priključenje na gas i dalje bude bezbedno i tehnički sigurno, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, je o navedenim izmenama Pravilnika pribavilo i pozitvno mišljenje Ministarstva unutrašnjih poslova, dok se JP “Srbijagas” Novi Sad obavezalo da nedvosmisleno snosi odgvornost tehničke bezbednosti svojih instalacija, uključujući i kućne gasne priključke.

Energetski portal