Home Blog Page 562

Holandski KLM ponovo leti za Beograd

Foto: EP
Foto: EP

Nakon više od 30 godina pauze avion najstarije avio-kompanije na svetu KLM, koja i dalje leti pod svojim prvobitnim imenom, sleteo je u Beograd. Kako je najavljeno u početku će ova avio-kompanija povezivati Beograd – Amsterdam tri puta nedeljno, a od 11. juna, broj letova će biti povećan na jedan dnevno.

“Poznato je da se sektori avijacije i turizma danas bore s izazovima bez presedana koje je pred sve nas stavila pandemija. I zemaljsko i letačko osoblje KLM-a se trudi da putnicima obezbedi najviši nivo sigurnosti, kako putne, tako i zdravstvene. Nadam se da će ovaj novi direktni let između Beograda i Amsterdama biti zalog optimizma za budućnost i da će ljudima ponuditi dodatnu mogućnost da obiđu svet i ponovo se susretnu sa svojim prijateljima i članovima porodica koji žive u inostranstvu. Takođe se nadam da će ovaj let ojačati poslovne veze između Srbije i Holandije i omogućiti stranim putnicima da upoznaju Beograd”, rekao je Tajs Komen, generalni direktor grupe Air France – KLM za Alpe Balkan i Centralnu Evropu.

Iz ove kompanije poručuju da im je zdravlje i bezbednost putnika i osoblja prioritet i da od početka pandemije koronavirusa pažljivo prate situaciju i uvode neophodne mere. Osim brige o putnicima, kompanija KLM veliku pažnju posvećuje održivom poslovanju i zaštiti životne sredine.

Prema zvaničnim izveštajima u 2019. godini smanjili su emisiju ugljen-dioksida za 31 odsto po putniku po kilometru u poređenju s 2005. godinom. U značajnoj meri kompenzovali su svoj karbonski otisak, za 31 odsto smanjena je količina otpada koji se ne reciklira.

“Jedan od naših ciljeva je da do 2030. godine smanjimo emisiju ugljen-dioksida za 50 odsto po putniku. Obnavljamo flotu, jer želimo da je učinimo efikasnijom, novi modeli aviona troše manje goriva u odnosu na stare. Želimo da redukujemo težinu, jer lakši avioni troše manje goriva, a naši piloti u dogovoru sa kontrolama leta, uvek traže kraće rute za putovanja. Efikasan let donosi manju potrošnju goriva i manju emisiju ugljen-dioksida”, rekao je za Energetski portal Tajs Komen.

Prvi putnički let na održivo sintetičko gorivo, kerozin koji je napravljen na bazi ugljen-dioksida, vode i obnovljive energije vetra i sunca, imala je ova kompanija. Ova vrsta goriva garantuje smanjenje emisije CO2 za više od 85 odsto.

Foto: EP

Kako je istakao Komen, kompanija intezivno radi na razvoju održivog avio-goriva. KLM, SkyNRG, proizvođač održivog avio-goriva i SHV Energy, distributer tečnog naftnog gasa zajedno otvaraju prvu evopsku fabriku za proizvodnju održivog avio-goriva. Fabrika koja će se nalaziti u Holandiji, kao sirovinu će koristiti lokalni otpad, kao što je korišćeno ulje za spremanje hrane, a emisija ugljen-dioksida biće smanjena za 85 odsto u odnosu na proizvodnju i upotrebu fosilnih goriva.

“Naš glavni cilj je da sve potrebe za gorivom podmirujemo iz obnovljivih izvora, da koristimo alternativna goriva, smanjimo emisije CO2 i da do 2030. godine smanjimo potrošnju goriva za pet odsto”, kaže naš sagovornik.

Prema njegovim rečima posebna pažnja posvećuje se reciklaži, otpad iz aviona se selektuje i vodi se računa o tome da se što manje otpada stvara i da se bacanja hrane svede na minimum.

“Kada je reč o evropskim letovima, posada razdvaja sav otpad, karton, limenke, hranu i on se reciklira. PET ambalaža iz aviona pretvara se u filamete za 3D štampače i koristi se za izradu delova za popravku i održavanje aviona”, rekao je Komen.

Kompanija KLM sa Tehnološkim fakultetom u Delftu radi na razvoja aviona budućnosti Flying V. Ovaj avion dizajniran je tako da se putnička kabina, prtljažnik i rezervoar za gorivo nalaze u krilima, stvarajući tako poboljšani aerodinamični oblik. 

“Ovi avioni biće efikasniji, na njih će biti postavljeni solarni paneli. U saradnji sa mladim i talentovanim ljudima radimo na tome da ovi avioni budu što efikasniji i da troše što manje goriva”, naveo je naš sagovornik.

Milica Radičević

Plan detaljne regulacije Linijskog parka u Beogradu stavljen na javni uvid 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Sekretarijat za urbanizam grada Beograda oglasio je javni uvid u Nacrt plana detaljne regulacije budućeg Linijskog parka, koji je izradio Urbanistički zavod Beograda.

Ovaj Linijski park će se prostirati od Beton hale do Pančevačkog mosta, on obuhvata područje od 66 hektara, od čega 1.200 kvadratnih metara sam park. Izgradnja parka trajaće tri godine i koštaće 55 miliona evra.

“Tamo gde je nekad pruga odvajala Beograd od reke, sada će biti Linijski park sa pet kilometara biciklističkih staza, 100.000 kvadratnih metara pešačkih površina, 200 hiljada metara kvadratnih zelenih površina, 5.000 novih stabala i 500 klupa. To će potpuno promeniti taj deo grada” – rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Kako je naveo Linijski park će imati sedam celina i biće jedinstven. Predviđeni su zeleni zidovi, zeleni krovovi i krovne bašte, a u okviru javne zelene površine treba obezbediti i sadržaje za ptice i druge životinje, ekološka staništa, ostrva svežine, eko-urbani mobilijar i zelene zvučne barijere kod tranzitnog sadržaja, navodi se u saopštenju.

Ispod parka biće izgrađena četiri podzemna prolaza za automobile.

“Biće izgrađeni podzemni prolazi u nastavku Ulice Tadeuša Košćuška u pravcu Dunava, od Dubrovačke ispod Dunavske ulice, u Knežopoljskoj ulici i u nastavku Cvijićeve ulice. Gradiće se i nova vodovodna, kanalizaciona i elektroenergetska mreža, telekomunikaciona infrastruktura i novi gasovodni kapaciteti – rekao je zamenik gradonačelnika.

Plan je na javnom uvidu do 15. juna.

Energetski portal

Organizacije civilnog društva: Zaustavite izgradnju tri brane na Drini

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Branevgd)

Nevladine organizacije, ljubitelji reka i ekstremnih sportova na vodi, upozorili su u zajedničkom saopštenju da je neophodno zaustaviti planove za izgradnju tri brane na gornjem toku reke Drine u Bosni i Hercegovini, piše Nova Ekonomija.

Oni poručuju da jedinstvene lepote Drine moraju da se zaštite, prvenstveno zato što predstavljaju stanište strogo zaštićenih vrsta i najvažnije svetsko stanište ugrožene vrste ribe mladice (Hucho hucho), ali i zato što Drina postaje sve popularnija turistička destinacija.

Postavljanje kamena temeljca za hidroelektranu “Buk Bijela” planirano je za danas, 17. maja, a radove će zajedno izvoditi Elektroprovreda Republike Srpske i Elektroprivreda Srbije. U planu je izgradnja tri hidroakumulacije na gornjoj Drini – “Buk Bijela”, “Foča” i “Paunci”, koje bi bile ukupne snage od oko 180 MW.

“Ne samo što su Tara i Drina dugi niz godina popularne za rafting i kajakarenje, one svojom lepotom predstavljaju prave bisere Balkana. Izgradnjom planiranih hidroakumulacija na Drini potpuno će se uništiti skoro 30 kilometara toka, a građanima Foče i okoline predstavlja pretnju po zdravlje”, dodao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke.

Kako zaključuje, shodno tome, potreba za očuvanjem reka za buduće generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne sme se dovesti u pitanje.

Zbog izgradnje pokrenuto nekoliko postupaka

Krajem prošle godine 24 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine pokrenulo je postupak pred Ustavnim sudom protiv odluke Republike Srpske o izdavanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini, jer smatraju da odluka o tome treba da se dodnese na državnom nivou.

U toku je, kako se dodaje u saopštenju, i slučaj pred Odborom za sprovođenje Espoo konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, zbog propusta BiH da se posavetuje sa Crnom Gorom o izgradnji hidroelektrana.

Pred Vrhovnim sudom Republike Srpske takođe se osporava odluka Republike Srpske iz 2019. godine, kojom je omogućeno ERS-u da se osloni na procenu uticaja na životnu sredinu koja datira od pre deset godina i koja, kako se napominje, sadrži mnogo propusta.

Saopštenje su zajednički poslale organizacije Aarhus Centar iz Sarajeva, Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, Green Home, Nature Lovers Montenegro, NVO Da zaživi selo i SRK “Lipljen” Pljevlja iz Crne Gore, kao i WWF Adria (Svetski fond za prirodu).

Izvor: Nova Ekonomija

 

Spašena dva orla belorepana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dva orla belorepana (Haliaeetus albicilla) spašena su od skoro sigurne smrti zahvaljujući intervenciji državnih organa – Republičke i Pokrajinske inspekcije zaštite životne sredine, Šumarsko – lovne inspekcije, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirde, LU „Mostonga” i Veterinarske ambulante „Šapica” iz Odžaka.

Tokom svojih redovnih lovočuvarskih aktivnosti Damir Ivanović iz LU „Mostonga” je primetio u ataru između Odžaka, Karavukova i Srpskog Miletića, dva belorepana kako leže jedan do drugog, što je kod lovočuvara izazvalo sumnju da nešto nije u redu, te je to odmah i prijavio svojim nadređenima, koji su o svemu obavestili Republičke i Pokrajinske inspekcijske organe.

“S obzirom na to da se sve dešava oko 20 časova, kao i na urgentnost same situacije gde se dva orla nalaze u ropcu za život, klјučni faktor je bilo vreme za koje će im se pružiti prva pomoć. Okolnosti na licu mesta i položaj u kojem su nađene ptice ukazivale su na potencijalno trovanje pesticidima i to najverovatnije kroz lanac ishrane”, navodi se u saopštenju.

Prema instrukcijama Pokrajinske inspekcije za zaštitu životne sredine i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, lovočuvar je ptice odneo do prve dostupne veterinrske ambulante „Šapica” u Odžacima, gde im je pružena prva pomoć od strane Tanje Jovanović dr vet. medicine, gde su ptice i dočekale jutro do dolaska Tima za zbrinjavanje strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta životinja iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Orlovi belorepani se trenutno nalaze u Prihvatilištu ZOO vrta Palić, gde će i ostati na lečenju do oporavka, a nakon čega će biti vraćeni u prirodu.

Izvor: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

 

OIE zabeležili rekordan rast uprkos pandemiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

Iako su u 2020. godini mnoge privredne grane pretrpele gubitke usled pandemije, kapacitet obnovljivih izvora energije (OIE) uvećao se za čak 45 odsto, odnosno blizu 280 GW, navodi se u izveštaju Međunarodne agencije za energetiku IEA.

I dok potražnja za ostalim izvorima energije opada, predviđa se znatno uvećanje OIE u 2021. i 2022. godini kada će obnovljivi izvori činiti čak 90 odsto ukupnog proširenja energetskih kapaciteta u svetu.

Solarna energija nastavlja da ruši rekorde, a udeo ovog čistog izvora biće uvećan za 162 GW u 2022. godini, što je oko 50 odsto više u odnosu na 2019. godinu, izveštava IEA.

Kada je reč o energiji vetra, kapaciteti su se uvećali za blizu 90 odsto u 2020. godini dostigavši 114 GW. Tempo godišnjeg rasta biće nešto sporiji u ovoj i narednoj godini, ali i dalje za 50 odsto veći od proseka između 2017. i 2019. godine.

 Kina i Indija usporavaju ulaganja u OIE 

Godišnji porast OIE biće usporen u Kini, a na osnovu trenutnih političkih i ekonomskih prilika, predviđa se da će udeo obnovljivih izvora u kineskom energetskom sektoru dostići svega 17 odsto do 2030. godine u poređenju sa 13 odsto iz 2010. godine, saopštava Međunarodna agencija za obnovljive izvore IRENA.

Kina je nedavno izašla iz izuzetne ekspanzije obnovljivih izvora koja je okončana sa ukidanjem subvencija, što je jedan od razloga trenutnog zastoja u razvoju OIE, navodi IEA u izveštaju.

U Indiji je uvećanje kapaciteta obnovljivih izvora takođe opalo za preko 50 odsto u odnosu na 2019. godinu, ali su prognoze ipak pozitivne pa se očekuje da će ova zemlja postaviti nove rekorde u čistoj energiji u 2021. i 2022. godine, jer će biti realizovani odloženi projekti sa prethodnih aukcija.

Udeo OIE raste u Evropi i SAD-u

Kako potražnja za energijom iz obnovljivih izvora raste, a troškovi za realizaciju OIE projekata se smanjuju, Evropa nastavlja sa uvećanjem kapaciteta zelene energije.

Nemačka je doslednim sprovođenjem energetske tranzicije sebe učinila svetskim liderom u razvoju obnovljivih izvora energije. Očekuje se da će do 2030. godine dve trećine proizvodnje električne energije u ovoj zemlji dolaziti iz čistih izvora, pri čemu polovina od solarne i energije vetra.

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Gücklhorn)

Da bi se to postiglo, Nemačkoj će u narednim godinama biti potrebne nove tehnologije za poboljšanje integracije obnovljivih izvora, zajedno sa inovativnim poslovnim modelima i unapređenje elektroenergetskih mreža, piše IRENA u izveštaju.

Prognoze za obnovljive izvore u SAD-u takođe su dobre nakon što je ova država prepoznala značaj borbe protiv klimatskih promena, pa se očekuje veći udeo OIE od 2022. godine.

Severna Amerika je jedan od svetskih lidera u obnovljivim izvorima jer raspolaže nekim od najbogatijih resursa vetra, sunca, geotermalne energije, hidro i biomase u svetu. U Kanadi hidroenergija čini 63 odsto proizvodnje električne energije, a neke brane stare su više od 100 godina, saopštava IRENA.

Osim toga, za uspešnu implementaciju obnovljivih izvora važno je sve ono što Severna Amerika ima – sklonost inovacijama, velike mogućnosti finansiranja i visokokvalifikovana radna snaga.

Milena Maglovski 

 

Poljoprivredna komora Beča predstavila novi brend

‚Stadternte Wien‘: Regionalmarke für landwirtschaftliche Produkte aus Wien Die Landwirtschaftskammer Wien hat die Regionalmarke ‚Stadternte Wien‘ entwickelt und präsentiert diese zum ersten Mal der Öffentlichkeit im Wiener Rathaus. Landwirtschaftliche Produkte, mit hoher Qualität und Wiener Herkunft kann man nun leichter an der neuen Marke erkennen. Wien verfügt über eine einzigartige und vielfältige Landwirtschaft. Mit der Regionalmarke ‚Stadternte Wien‘ ist nun die Kennzeichnung hochwertiger landwirtschaftlicher Erzeugnisse aus Wien möglich. Die neue Regionalmarke wurde von der Landwirtschaftskammer Wien mit der Agentur Magistris entwickelt und am 11. Mai 2021 gemeinsam mit Bürgermeister Dr. Michael Ludwig, Umweltstadtrat Mag. Jürgen Czernohorszky und LK-Präsident Ök.-Rat Ing. Franz Windisch im Arkadenhof des Wiener Rathauses präsentiert.
Foto-ilustracija: Unsplash (PHÚC LONG)

Poljoprivredna komora Beča razvila je novi lokalni brend „Gradska žetva Beča“ i nedavno ga predstavila javnosti u skupštini grada. Zahvaljujući novom brendu, poljoprivredni proizvodi visokog kvaliteta i bečkog porekla će sada biti prepoznatljivi.

„Gradska žetva Beča“ se zasniva na državno priznatim sertifikatima o kontroli kvaliteta i porekla. Novim brendom mogu da budu označeni samo proizvodi koji su uzgajani na bečkom zemljištu.

Beč ima 645 poljoprivrednih gazdinstava, a od 5.700 hektara bečkog obradivog zemljišta, 4.300 hektara su oranice. Proizvodnja povrća se prostire na 543 hektara, dok se bečko vino proizvodi na 637 hektara.

U okviru 207 uglavnom porodičnih gazdinstava proizvodi se 40 različitih sorti povrća, a najzastupljenije kulture su paradajz, krastavac i paprika. Sa 29.270 tona ubranih krastavaca u 2019. godini, Beč pokriva 65,3 odsto proizvodnje krastavaca u Austriji.

„Zahvaljujući kratkim linijama transporta lokalni proizvodi daju značajan doprinos zaštiti klime. Raznovrsni proizvodi, od povrća do vina i piva, koji se proizvde na području grada, stižu sveži na sto“, objašnjava Jirgen Černohorski, član gradskog veća zadužen za klimu.

Od 1978. godine grad Beč je počeo da organizuje sva poljoprivredna gazdinstva kao ekološka, a danas raspolaže sa 1.700 hektara ekološki obradivog zemljišta.

„Novi regionalni brend će olakšati održivu kupovinu za sve Bečlije“, izjavio je Mihael Ludvig, gradonačelnik Beča.

Izvor: EurocommPR

Kreće turistička sezona u Crnoj Gori, u planu i razvoj ruralnog turizma

Foto-ilustracija: Unsplash (Faruk Kaymak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Oskar Hagberg)

Nakon što su prvi turisti već počeli da pristižu na Grčko primorje, i Crna Gora je najavila da će od sledeće nedelje otvoriti granice za turiste, piše RTCG.

“Ovaj dan je simboličan, jer je Grčka otvorena za sve turiste. Počele su da rade prodavnice, ugostiteljski objekti i hoteli, što ukazuje na značaj jake veze koju mi treba da sledimo, jer su naši protokoli slični, pristupi približno isti i Crna Gora će sledeće nedelje otvoriti sve granice za turiste, sa onom najznačajnijom rečju – Dobrodošli na crnogorsko primorje”, saopštio je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

On je dodao da će grčka Vlada i biznismeni kroz investicije pružiti snažnu podršku Crnoj Gori za dalji razvoj turizma, kako bi Crna Gora postala Grčka na Balkanu, odnosno Jadranskom moru.

Osim toga, važno je razvijati i ruralni turizam, a iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavljen je novi agrobudžet sa velikim brojem mera, od koji će neke prvi put biti realizovane u Crnoj Gori, prenosi RTCG.

 

Nakon posete opštini Mojkovac, ministar Aleksandar Stijović je poručio da se ruralni turizam mora razvijati udruženim snagama, dok su predstavnici ove lokalne samouprave izneli strateški pravac razvoja opštine, kao i potencijale, projekte i aktivnosti koji se trenutno realizuju u oblasti poljoprivrede, sa planovima za ovu godinu.

Kada je reč o ruralnom turizmu, turisti mogu izabrati neko od mnogobrojnih domaćinstava u severnom, centralnom ili južnom regionu Crne Gore koji se znatno razlikuju po svojim geografskim karakteristikama, piše na sajtu udruženja Turizam na selu.

U severnom regionu nalaze se tri nacionalna parka – Durmitor, Biogradska Gora i Prokletije, a karakteriše ga mnoštvo brzih, planinskih reka, glečerskih jezera i izazovnih planinskih vrhova sa četinarskim i listopadnim šumama.

Centralni deo bogat je kutlurno-istorijskim spomenicima, a turisti mogu posetiti Podgoricu, Cetinje i nacionalne parkove Lovćen, Danilovgrad i Nikšić, kao i Skadarsko jezero koje se prostire na teritorije Crne Gore i Albanije.

Južni region nalazi se na obali Jadranskog mora i obuhvata opštine Ulcinj, Bar, Budvu, Kotor, Tivat i Herceg Novi, a naročito se izdvaja  Bokokotorski zaliv sa Kotorom u kome se nalaze zidine starog grada koje su pod zaštitom UNESCO.

Energetski portal

Toplana u Priboju prva u Srbiji na biomasu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

U Priboju se gradi prva toplana na biomasu u Srbiji. Izgradnja ove toplane doprineće boljoj energetskoj efikasnosti i kvalitetu energije koju će koristiti građani ovog grada i u velikoj meri će doprineti zaštiti životne sredine, jer se smanjuje emisija štetnih gasova za najmanje 70 odsto.

Radove na izgradnji toplane obišla je ministarka Zorana Mihajlović, koja je navela da oko 10 odsto toplana u Srbiji koristi mazut, 10 odsto ugalj, a 80 odsto gas.

“U narednom periodu posetićemo i druge gradove koji koriste lošije energente kako bismo razgovarali sa njima o tome da se prebace na druge izvore energije. To je važno ako želimo da imamo zelenu Srbiju koja će koristiti dobra i kvalitetna goriva, a građani samim tim dobre i kvalitetne izvore toplotne energije”, navela je Mihajlović.

Direktor KfW u Srbiji Ridiger Hartman rekao je da projekat koji se realizuje u saradnji sa Vladom Srbije i partnerima iz Švajcarske dobro napreduje i da će kada bude završen predstavljati doprinos i klimatski neutralnom razvoju i boljem životu građana.

Predsednik Opštine Lazar Rvović naglasio je da će Priboj biti jedna od prvih opština u Srbiji koja će sa fosilnih goriva preći na biomasu kao energent u toplani, i najavio da će u slobodnoj zoni krenuti i sa korišćenjem solarne energije.

“Pored ekoloških efekata, građani Priboja imaće i kvalitetnije grejanje. Nadam se da će ovo biti primer i za druge opštine u Srbiji i zbog ekonomskih efekata i zbog zaštite životne sredine”, naveo je predsednik opštine.

Načelnik Zlatiborskog okruga Boban Perišić izrazio je uverenje da će projekti prelaska sa fosilnih energenata na alternativna goriva u ovom okrugu i drugi projekti u oblasti energetike doprineti većoj energetskoj efikasnosti, kvalitetnijem životu građana i razvoju u skladu sa principima održivog razvoja, navodi se na sajtu Vlade.

Vrednost investicije je oko sedam  miliona evra, a po završetku radova, koji je planiran u oktobru, nova toplana će zameniti staru na mazut i obezbediće grejanje za blizu 1.500 domaćinstava, odnosno za više od 4.000 stanovnika u Priboju.

Energetski portal

Uskoro počinju radovi na uređenju Mirijevskog potoka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Hayley Catherine)

Stanovnici Mirijeva uskoro će odahnuti jer je na pomolu rešavanje dugogodišnjeg problema, Mirijevski potok biće uređen. Naime, opština Zvezdara dobila je ovlašćenje da izradi tehničku dokumentaciju i izvede radove na uređenju Mirijevskog potoka.

Radovi će se obaviti od uliva u zacevljeni deo potoka u Ulici Matice srpske, uzvodno u dužini od 285 metara, do Ulice Marije Crnobori 9 u naselju Mirijevo, navodi se na sajtu grada.

U ovom momentu zacevljavanje dela Mirijevskog potoka predstavlja tehničko rešenje problema kojim se uklanjaju neprijatni mirisi iz potoka. Neprijatni mirisi su posebno izraženi tokom letnjih meseci. Realizacijom ovog projekta oni će biti uklonjeni čime ćemo obezbediti bolje uslove za život građana ovog dela Mirijeva”, istakao je Zoran Radojičić, gradonačelnik Beograda

Kako je naveo izradu projektno-tehničke dokumentacije obezbeđuje i finansira Opština Zvezdara, dok će izvođenje radova finansirati Grad Beograd.

Prema njegovim rečima realizacija projekta očekuje se do sredine avgusta. Vrednost investicije je oko 73 miliona dinara, a izvođenje radova izvršiće Javno vodoprivredno preduzeće „Beogradvode”.

“Ovo je još jedan pokazatelj dobre saradnje Opštine Zvezdara i Grada Beograda i primer dobre komunikacije sa građanima. Dali smo dobar primer kako se izlazi u susret  inicijativi građana, a u cilju rešavanja ekoloških i komunalnih pitanja i poboljšanja kvaliteta života naših sugrađana”, zaključio je gradonačelnik.

Energetski portal

Projekti iskopavanja litijuma u Evropi nailaze na otpor stanovništva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Fejsbuk skrinšot

Još uvek je neizvesno hoće li kompanija Rio Tinto dobiti dozvolu za iskopavanje litijuma u dolini Jadar, a slično je i sa projektima iskopavanja ove rude u drugim Evropskim zemljama.

Neka od najbogatijih nalazišta litijuma nalaze se u Portugalu, Španiji, Finskoj, Češkoj i Austriji, ali projekti se ne odvijaju glatko jer su građani zabrinuti zbog mogućeg negativnog uticaja na okolinu.

Kako piše portal Potitico, Portugal je na korak od otkazivanja projekata iskopavanja litijuma jer kompnija „LusoRekursos“ nije obavila kompletnu procenu uticaja na životnu sredinu.

Lokalno stanovništvo oštro se protivi eksploataciji litijuma jer ovi projekti nose rizik da zagade vode i onesposobe poljoprivredu, kao i da degradiraju planinu Sera Darga koja, osim što je bogata biljnim i životinjskom svetom, predstavlja i važnu turističku destinaciju.

Španija bogata litijumom, ali i kulturnim bogatstvom koje je ugroženo

Španija je jedna od zemalja sa velikim rezervama litijuma – preko 37,2 miliona tona. Zato je ova zemlja jedna od ključnih za snabdevanje Evrope, a u toku je projekat “San Hose” koji se realizuje na oko 280 kilometara od Madrida, piše MiningTechnology.

Međutim, nedavno su 134 lokalne samouprave i organizacije za zaštitu životne sredine izrazile svoje protivljenje eksploataciji ove rude u pismu upućenom Evropskoj komisiji. Oni navode da “San Hose” preti da zagadi životnu sredinu i pristup vodi, da ugrozi lokalnu ekonomiju i turizam, kao i istorijski centar Kaseres koji je pod zaštitom UNESCO, prenosi Resursni centar za poslovna i ljudska prava.

Australijska kompanija “Infiniti Litijum”, koja sprovodi ovaj projekat, u odgovoru je navela da ne postoji zvanični izveštaj prema kome proizvodnja litijuma ugrožava zdravlje stanovništva, te da “San Hose” ne predstavlja nikakvu opasnost za turizam ili istorijsko i kulturno nasleđe, što će detaljna procena uticaja na okolinu i pokazati.

 Finska primer održive eksploatacije litijuma

Kompanije Kerliber i Nordik Majning uveliko razvijaju projekat litijuma na zapadu Finske koja je izutetno bogata ovom rudom, a kako piše Euractiv, u močvari u blizini gada Kokola pronađene su rezerve od oko 9 miliona tona litijuma.

Iako studija uticaja na životnu sredinu još uvek nije gotova, na sajtu kompanije Kerliber navodi se da se ova kompanija pridržava strogih zakona o zaštiti životne sredine, a da proizvodni proces ispunjava kriterijume odgovorne i održive proizvodnje litijuma.

Prilikom procene uticaja na okolinu, ispituju se različite mogućnosti izvođenja projekata i njihovi efekti u skladu sa propisima Administracije za energetske informacije (EIA) kako bi se sprečio negativan uticaj na okolinu, a svi građani na koje projekat utiče, bilo direktno ili indirektno, mogu i moraju da učestvuju u donošenju odluka, kao i da imaju kompletan pristup informacijama.

Milena Maglovski

Španija planira da dostigne ugljeničnu neutralnost do 2050. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Willian Justen de Vasconcellos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Fernandez Salas)

Španija je još 2018. godine postavile ambiciozan cilj, a to je da do 2050. godine u potpunosti koristi obnovljive izvore energije. Tada je Vlada napravila detaljan i konkretan plan kako bi ostvarila ovaj cilj.

Međutim, tek nakon tri godine od ovih najava, usvojen je Zakon o klimatskim promenama i energetskoj tranziciji, a sve u cilju da dostignu ugljeničnu neutralnost do 2050. godine i da se usaglase sa ciljevima Evropske unije.

Tako Španija planira da do 2030. godine emisije gasova sa efektom staklene bašte smanji za 23 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine. Prodaja automobila sa motorima na unutrašnje sagorevanje biće zabranjena do 2040. godine, a iz saobraćaja će biti isključeni do 2050. godine. U prvi plan stavlja se upotreba vozila na električni i hibridni pogon.

„Za planetu, za našu budućnost i za sledeće generacije. Od danas Španija ima klimatski zakon na osnovu kojeg može graditi zelenu, održivu, poštenu i prosperitetnu budućnost za sve “, objavio je na tviteru premijer Pedro Sančez.

Zakon ograničava nove projekte kada je u pitanju eksploatacija uglja, nafte i gasa. Plan je da do 2030. godine obnovljivi izvori energije čine 42 odsto ukupne potrošnje električne energije u ovoj zemlji, navodi se na sajtu Parlamenta.

Zakonom je definisano da gradovi sa više od 50.000 stanovnika uvedu zone sa niskom emisijom ugljenika, poput onih u Madridu i Barseloni.

Španija je novi zakon usvojila nakon što je Evropska unija postigla načelni sporazum o klimi. Ovaj sporazum čanicama treba da obezbedi da dostignu klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Milica Radičević

 

 

ABB Ability™ Smart Sensor: Želite li da ih isprobate?

Foto: ABB
Foto: ABB

Kada bi Vaš elektromotor mogao da govori, šta bi Vam rekao?

Želimo da Vam pružimo priliku da potpuno besplatno saznate odgovor uz pomoć ABB Ability™ Smart Sensor, koji je od sada dostupan i za instalaciju na elektromotore u eksplozivnim sredinama!

Pametni senzor ABB Abiliti ™ pretvara tradicionalne motore, pumpe, montirane ležajeve i zupčanike u pametne, bežično povezane uređaje.

Meri ključne parametre sa površine opreme koji se mogu koristiti za dobijanje značajnih informacija o njenom stanju i performansama, omogućavajući korisnicima da identifikuju neefikasnosti unutar svog sistema i da smanje rizike u vezi sa radom i održavanjem.

Održavanje se sada može planirati prema stvarnim potrebama, a ne na osnovu generičkih rasporeda. Ovo produžava životni vek opreme, smanjuje troškove održavanja i smanjuje ili sprečava neplanirani zastoj.

Prijavite se u periodu od  10 – 21. maja 2021. godine: proverite neophodne uslove i pošaljite zahtev!

Mogu da učestvuju svi koji se prijave, a ispunjavaju uslove navedene OVDE i imaju sedište svoje kompanije u Srbiji.

Isporuka? Isporučujemo direktno na adresu Vaše kompanije!

Više o konkursu pogledajte ovde.

Kragujevac prvi u Srbiji gasi kotlarnice na ugalj i prelazi na gas

Foto-ilustracija: Unsplash (Eduardo Jaeger)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joey Harris)

Gradska toplana u Kragujevcu ove godine će u potpunosti izbaciti ugalj iz upotrebe i u potpunosti će preći na gas, što će u velikoj meri smanjiti aerozagađenja u ovom gradu. Osim zamene kotlova u toplani, biće sanirana i deponija pepela, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Evropska banka za obnovu i razvoj objavila je obaveštenje o javnoj nabavci usluga vezanoj za projekat daljinskog grejanja u Kragujevcu.

Kako se navodi, resorno ministarstvo će iskoristiti deo sredstava od zajma Evropke banke za obnovu i razvoj za ovaj projekat i to u dve tranše.

Deo sredstava u iznosu od 1 do 14 miliona evra biće upotrebljen za zamenu kotlova na ugalj novim kotlovima na prirodni gas. Dok će za sanaciju deponije pepela biti potrebno od 2 do 4 miliona evra.

Međunarodni tender za potrebe projekta biće raspisan 31. maja i uključiće radove i konsultantske usluge.

Čelni ljudi Kragujevca gašenje kotlarnica ranije su najavili. Uz povoljniju cenu i uslove priključka, nadaju se, da će se sve više domaćinstava opredeliti za grejanje na gas.

Energetski portal

Park ili parking na Keju oslobođenja?

Foto-ilustracija: Unsplash (Oakville News)
Foto: Grad Beograd

Zelena površina na Keju oslobođenja u Zemunu mora ostati javni park, koji treba dodatno da se uredi i opremi mobilijarom kako bi služio svim građanima ovog kraja – 0vo je zaključak analize koju je uradila Saobraćajna grupa Ne davimo Beograd povodom namera JKP “Parking servisa” da dodeli ugovor za izgradnju privremenog parkinga na njoj.

Nakon urađenih analiza opravdanosti izgradnje parkinga na zelenoj površini na Keju oslobođenja u Zemunu, Saobraćajna grupa Ne davimo Beograd ponudila je svoju viziju iskorišćenja ovog prostora.

“Smatramo da je jedina opravdana odluka, koja je u interesu svih građana, da ova zelena površina ostane u javnoj nameni, da se ona uredi i opremi mobilijarom kako bi postala park koji će služiti svim komšijama i građanima Zemuna”, navodi se na sajtu pokreta Ne davimo Beograd.

Članovi pokreta Ne davimo Beograd smatraju da su Zemunu, kao i celom Beogradu, preko potrebne zelene površine, drveće i parkovi, a ne više betona jer se grad, kako kažu, guši u zagađenju. Zato će kao građani nastaviti da se bore za očuvanje i unapređenje zelenih površina širom grada.

“Izgradnjom parkiga neće se rešiti problem parkiranja stanara, već se novo parkiralište pravi za posetioce restorana i splavova, a da bi se zaradio dodatni novac od naplate parkiranja. Ne davimo Beograd podržava zahteve građana i ovom prilikom još jednom poziva JKP “Parking servis” i gradsku administraciju da odustanu od ovog štetnog projekta”, dodaje se u tekstu ovog pokreta.

Ne davimo Beograd poziva sve građane da pruže svoju podršku kako bismo se zajedno izborili da Beograd postane dobar i održiv grad za sve.

Analizu planiranog parkinga pogledajte ovde.

Izvor: Ne davimo Beograd

Norveška kompanija NBT zainteresovana za ulaganje OIE u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Clow)

Norveška kompanija NBT, koja ima iskustva sa projektima vetroelektrana u svojoj zemlji, Ukrajini i NR Kini, veoma je zainteresovana za ulaganja u obnovljive izvore energije u Srbiji, izjavio je potpredsednik kompanije Magnus Johansen.

Na sastanku sa ministarkom energetike Srbije Zoranom Mihajlović, on je rekao da se NBT već priključio projektima vetroelektrana koje je započela kompanija „Vind vižn“ (Windvision).

Ministarka je podsetila da je Srbija donela novi zakonski okvir u oblasti energetike, uključujući prvi poseban Zakon o korišćenju obnovljivih izvora energije

i istakla da zemlja želi da privuče kvalitetne investicije u ovoj oblasti, navodi se u saopštenju.

Ambasador Norveške Jern Jelstad koji je takođe prisustvovao sastanku, rekao je da se nada da će Norveška i norveške kompanije, koje imaju veliko iskustvo, biti još prisutnije u Srbiji i da će imati značajniju ulogu u razvoju i modernizaciji energetskog sektora u Srbiji.

Energetski portal

Očistili divlju deponiju, ali je u blizini počela da se stvara nova

Foto: Grad Beograd
Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon što je očišćena i stavljena pod nadzor inspektora jedna divlja deponija u blizini Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu, ta lokacija je čista, ali je smeće počelo da se gomila nedaleko odatle – pored zgrada u Triglavskoj ulici. Za Južne vesti iz Opštine Palilula kažu da rešenje za čišćenje nove deponije, ali i mere za sprečavanje da se ona ponovo stvara, još traže.

Divlja deponija u niškom naselju Crvena Zvezda pre nekoliko dana je očišćena, a kako bi se sprečili građani da na to mesto ponovo donose smeće, tu 24 sata dežuraju komunalni milicajci i inspektori.

Međutim, građani su tu lokaciju zamenili drugom, pa je novo smetlište postao prostor oko zgrada u Triglavskoj ulici.

“Problem postoji što je kod PMF-a očišćena deponija, a pošto sad tu dežura neko, ljudi koji su tamo bacali đubre dolaze kod naših zgrada da bacaju đubre. To je par stotina metara dalje” ukazuje stanar Triglavske Aleksandar Ilić i ističe da se na tom mestu smeće dovozi i kamionima iz kojih se istovaruje đubre i građevinski šut, a koliko god puta da se ono očisti, svaki put se iznova pojavi.

Novu divlju deponiju, dodaje Ilić, danas je obišla “delegacija” u kojoj su između ostalih bili direktor JKP Mediana Dragoslav Pavlović i predsednik Opštine Palilula Bratislav Vučković, kojeg je pre toga upravo Ilić, kako tvrdi, obavestio o novom smetlištu.

“Šetali su se tu pored deponije. Par nas građana sačekalo ih je da im objasni sa kakvim se problemima susrećemo. Nešto treba da se uradi da se to više ne dešava, a ne da svake druge godine neko dođe da čisti, da se slika tu i potom ode odatle, a mi ostajemo da živimo tu i opet imamo taj problem. Oni su međutim, prošli kroz tu deponiju i sišli kod PMF-a, pa ih posle toga nismo našli”, prepričava Ilić.

Vučković u odgovoru Južnim vestima nije precizirao kada bi i nova deponija mogla da bude očišćena i stavljena pod nadzor, ali je istakao da se radi na rešavanju tog problema.

“Kad bude, biće. Ja ne mogu prejudiciram, tražimo neka rešenja i nadam se da ćemo ih naći. I za preventivu, i za čišćenje”, kaže Vučković.

Podsetimo, pre nekoliko dana radnici JKP Mediana očistili su divlju deponiju u naselju Crvena Zvezda u Nišu kod Prirodno-matematičkog fakulteta, a kako je tada rekao Vučković, sa tim preduzećem dogovorili su da na tom mestu postave još jedan kontejner za kabasti otpad. Jedna od deponija u Crvenoj Zvezdi nedavno je bila u plamenu.

Izvor: Južne vesti