Home Blog Page 561

Za ovaj električni “mikro-automobil” nije potrebna vozačka dozvola

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Mali električni dvosed Ami, koji proizvodi Citroen, uskoro bi mogao da postane veoma popularan među mladima u Francuskoj. Naime za upravljanje ovim “mikro-automobilom” nije potrebna vozačka dozvola.

Mladi stanovnici Francuske, sa punih 14 godina, mogu upravljati ovim četvorotočkašem koji je namenjen isključivo za gradsku upotrebu.

Automobil Ami je dugačak 2,41, širok 1,39, visok 1,52 metra i ima pun radijus okreta od svega 7,2 metra. 

Opremljen je baterijom, koja se nalazi u podu, jačine 5,5 kWh, i sa jednim punjenjem može se preći 70 kilometara uz maksimalnu brzinu od 45 km/h.

Neobičnim izgledom, Ami, privlači posebnu pažnju, vozilo je dizajnirano tako da je na prvi pogled teško proceniti šta je “napred”, a šta “pozadi”. Vozačeva vrata otvaraju se u suprotnom smeru od suvozačevih, a sva svetla na vozilu gotovo da su ista. 

Panoramski krov krasi ovaj električni automobil, dok su unutra smeštene najosnovnije komande. Instrument tabla je zapravo mali ekran koji se nalazi ispred vozača.

Početna cena ovog automobila iznosi 6.000 evra i za sada se može kupiti u Francuskoj, dok će za nekoliko meseci početi prodaja u Španiji, Italiji, Belgiji, Portugaliji i Nemačkoj.

Milica Radičević

 

Smrznuto povrće iz Srbije u marketima Dubaija

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandr Podvalny)
Foto-ilustracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Sve je više prehrambenih kompanija iz Srbije čiji se proizvodi nalaze na rafovima velikih trgovinskih lanaca u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što pokazuje da kvalitetna domaća hrana uvek nađe put do zahtevnih tržišta i kupaca, piše Privredna komora Srbije.

“Potrošačima ovog tržišta na raspolaganju je više od deset proizvoda iz “Florinog” asortimana, i to u jednom od najvećih trgovinskih lanaca u Dubaiju, sa 20 hipermarketa”, objašnjava Miloš Mijović, direktor PIK Bečeja.

On dodaje da je u pitanju veliki uspeh srpskog brenda smrznutog i konzervisanog povrća i voća jer je fabrika “Flora” do sada bila prisutna u zemljama Bliskog istoka samo kroz proizvodnju za trgovačke marke.

“Ovo je prvi put da se njeni proizvodi pod sopstvenim brendom nalaze u prodavnicama u Dubaiju“, podseća Mijović.

“Flora” izvozi na 50 tržišta – EU, CEFTA i Ruske Federacije, a uspešno širi izvozne poslove na Bliskom istoku. Među najzastupljenijim proizvodima su smrznuti grašak, zelena boranija, kukuruz šećerac, brokoli, karfiol, ali i proizvodi iz premijum kategorije, poput edamamea i različitih mikseva.

Nedavno smo objavili da Ujedinjeni Arapski Emirati svega 25 odsto potreba za hranom pokrivaju sopstvenom proizvodnjom, a osim smrznute hrane, ova zemlja je neograničeno tržište i  za našu organsku proizvodnju.

Na tamošnje tržište izvoze se mahom jabuke, mleko i kukuruz, a sada su traženi proizvodi od meda, tvrdi sirevi, vino, testenine, kukuruz i stočna hrana, navodi se na sajtu Vlade.

Izvor: Privredna komora Srbije

Svaki naš program je mali doprinos odluci da se ostane u zemlji

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto: Milica Đurić Jovičić-Privatna arhiva

Za nepune dve godine od osnivanja, Fond za nauku Republike Srbije otvorio je čak pet programa podrške naučno-istraživačkom radu. U 2021.  godini očekuje se otvaranje dodatnih programa koji će naučnicima ponuditi nove prilike za finansiranje istraživačkog rada. Na čelu ovog Fonda, na poziciji v.d. direktora, nalazi se Milica Đurić Jovičić, doktor nauka elektrotehnike i računarstva. Imajući u vidu njeno opsežno iskustvo u sprovođenju multidisciplinarnih projekata koji povezuju nauku i privredu, pitali smo je o mogućnostima za podršku inovacijama u preduzetništvu. Ipak, glavna tema našeg razgovora bio je plan za razvoj projekata naših mladih istraživača pod okriljem fonda kojim Milica rukovodi.

EP: U raznim projektima koje Fond finansira uključeno je 809 istraživača. Kako posmatrati ovaj podatak budući da je to manje od 10 odsto od ukupno 12.000 istraživača u Srbiji? 

Milica Đurić Jovičić: Fond za nauku je osnovan sa ciljem da podržava naučno-istraživački rad kroz kompetitivne pozive, da ima visoke kriterijume za selekciju projekata i podrži one koji su najbolje rangirani prema kriterijumima naučne izvrsnosti, uticaja tog istraživanja na dalji razvoj nauke, privrede ili društva, kao i na osnovu kompetencije svih članova tima, ali i plana realizacije istraživanja. Ovo je potpuno drugi model u odnosu na to kako su se u poslednjih 10 godina birali projekti ili pratila njihova realizacija. Fond ubrzano raste, kao i broj projekata i istraživača koji ce biti uključeni. Do kraja 2021. godine očekujemo da bude uključeno više od 2.000 istraživača kroz različite programe. Bitno je istaći da zajednica ni na koji način nije oštećena, jer su istraživači nastavili da primaju finansijsku podršku od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja kroz insistucionalno finansiranje zahvaljujući reformi i novom zakonu.

EP: Koje ideje su odabrane u okviru Programa za izvrsne projekte mladih istraživača (PROMIS) koje će Fond podržati u naredne dve godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Reed)

Milica Đurić Jovičić: U okviru programa PROMIS izabrani su projekti 59 istraživačkih timova koji će realizovati osnovna i primenjena istraživanja iz svih oblasti nauke: prirodne i matematičke nauke, tehničke i tehnološke, medicinske, biotehničke i društvene i humanističke nauke. Rezultati istraživanja će imati najširu primenu u svakodnevnom životu, od zaštite životne sredine, očuvanja kulturnih spomenika, poboljšanja zdravstvene zaštite i psihijatrijskog lečenja, kreiranja novih energetskih materijala, konzervacije biljnih resursa do razvijanja prehrambenih proizvoda. Mnogi istraživači očekuju da će njihovi projekti imati dugoročan efekat na ekonomiju, proizvodnju, industriju i da će njihova istraživanja biti od koristi celokupnom društvu. 

EP: Publikaciju o programu PROMIS krase odlične ilustracije koje prate sažetke o projektima. Da li je ovo znak da smo krenuli u promociju pravih sadržaja, ideja i uzora na način koji je zanimljiv publici?

Milica Đurić Jovičić: Rad naših naučnika ima veliki potencijal i važno je da o tome budu svi informisani na jedan razumljiv način. Izdanje PROMIS koje smo objavili u saradnji sa Centrom za promociju nauke predstavlja projekte na jedan originalan i kreativan način – kroz 59 originalnih ilustracija naših najboljih ilustratora. Publikacija sadrži opise svih projekata iz programa PROMIS, kao i kraće tekstove o glavnim ciljevima, očekivanim rezultatima i metodologiji istraživanja. Ideja nam je bila da javnosti predstavimo ove interesantne projekte, ali i da inspirišemo nova istraživanja i nove saradnje.

EP: Prošle godine odobrena su sredstva u okviru programa za istraživanje COVID-19 za 14 projekata. Među njima bilo je i onih koji se bave istraživanjem mentalnog zdravlja na nacionalnom nivou nakon pandemije, kao i imunološkim odgovorima pacijenata koji su preležali ovu virusnu infekciju. Kako bi ove rezultate trebalo iskoristiti da bi doprineli uspehu naše borbe sa pandemijom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bee Naturalles)

Milica Đurić Jovičić: Naši naučnici će tražiti odgovore na mnoga pitanja koja je izazvala pandemija: od toga koje su nove efikasnije metode za detekciju virusa, kako da očuvamo mentalno zdravlje ljudi, do toga kako da se ekonomski izborimo sa posledicama pandemije na mikro i makroekonomskom nivou. Jedan od projekata koji će Fond za nauku finansirati je projekat istraživača sa Instituta ekonomskih nauka koji će najpre identifikovati grupe koje su najviše ekonomski pogođene ovom pandemijom, a potom istraživati kako je kriza uticala na njihov položaj i predložiti najefikasnije mere. Vrlo interesantan je i projekat Kapsido u okviru kog će naučnici sa Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu razvijati metodu detekcije virusa na bazi specifičnih antitela u životinjama. U okviru drugog projekta naučnici će proučavati kako je pandemija uticala na duševno zdravlje ljudi. Teme su različite, a očekivanja od naših istraživača velika jer su svi ovi projekti i njihovi rezultati vrlo značajni za naše građane.

EP: Finansiranje ovih projekata za istraživanje COVID-19 obezbeđeno je iz kredita Svetske banke. Na koji način Fond inače obezbeđuje sredstva?

Milica Đurić Jovičić: Programi Fonda za nauku finansiraju se iz budžeta Republike Srbije, kredita Svetske banke, a u 2021. godini očekujemo da ovome dodamo i sredstva koja će biti obezbeđena i kroz IPA program Evropske unije. Narednu godinu ćemo dosta posvetiti međunarodnoj saradnji, što će takođe uključiti i mogućnosti za nove izvore finansiranja. U budućnosti očekujemo da se u finansiranje nauke uključi i privreda. Mnogi projekti koji su već podržani u okviru programa Fonda za nauku imaju odličan potencijal za razvoj inovativnih rešenja ali i komercijalizaciju, tako da je saradnja nauke i privrede sledeći logičan korak u daljem radu Fonda i naučnika.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala KRUŽNA EKONOMIJA mart 2021. – maj 2021.

 

Istražne bušotine nisu predviđene na teritoriji opštine Topola

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

O geološkim istraživanjima plemenitih i obojenih metala na lokalitetu Rudnik, na kojem istražni prostor delom obuhvata i teritoriju opštine Topola razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, predsednik Opštine Topola Igor Petrović i član Opštinskog veća te lokalne samouprave Dragan Jovanović.

Mihajlović je tom prilikom rekla da je istražno pravo izdato u skladu sa uslovima koje izdaje Zavod za zaštitu prirode, kao i Zavod za zaštitu spomenika kulture, a u ovom slučaju su traženi i dodatni uslovi od same opštine Topola, čime su iz projekta izuzeti svi lokaliteti koji su vezani za vodozahvat i sve što je Zavod za zaštitu prirode preporučio.

“Pri tome, nijednog trenutka nije bilo predviđeno da se izvode geološke istražne radnje na teritoriji opštine Topola u naredne tri godine, koliko traje istražno pravo”, istakla je ona, navodi se u saopštenju. 

Ministarka je navela da nadležni ostaju otvoreni za sva dodatna razjašnjenja koja su potrebna kako bi građani, kao i sama lokalna samouprava, imali sve neophodne informacije.

Energetski portal

 

Meštani i aktivisti protestuju protiv gradnje mini-hidroelektrane u Bosilegradu

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Poništenje građevinske dozvole i zabranu radova na gradnji mini-hidroelektrane u koritu Musuljske reke, podno planine Besne kobile, traže aktivisti i meštani bosilegradskog sela okupljeni u grupi “Eko Krajište”. Prvi protest zakazali su za sredu, 19. maja, na mestu izgradnje mašinske zgrade za MHE “Orniče”.

Na teritoriji Bosilegrada predviđena je izgradnja 22 mini-hidroelektrane. Dok su neke izgrađene i već rade, pre svega u južnom delu opštine, početak izgradnje jednog ovakvog energetskog objekta u istočnom delu je ujedinio meštane sela Musul i druge aktiviste da stanu na put gradnji.

Kako kažu u Inicijativnom građanskom komitetu “Eko Krajište”, oni su podneli prijavu građevinskom inspektoru Opštine Bosilegrad i zatražili da Građevinska inspekcija interveniše i zabrani, po njima, bespravne radove u koritu Musuljske reke.

Traže zabranu zbog, kako kažu, ugrožavanja zaštićenog područja kao posebnog staništa zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, a posebno planinske pastrmke i potočnog raka koji su na crvenoj listi ugroženih vrsta.

Kako su naveli u prijavi građevinskoj inspekciji, gradilište nije obeleženo, nema table, a kako saznaju, dozvola ili je nema ili je istekla.

Gradnja mini-hidroelektrane “Orniče”, to jest mašinske zgrade, je predviđena na ušću Crne i Barske reke, pritokama Musuljske reke, a vodozahvati su, prema građevinskoj dozvoli, udaljeni 2.461 i 1.883 metara dalje na tim rekama.

Kako kaže Ivan Nikolov iz Kulturno-informacionog centra Bosilegrada, na ovoj reci je i zabranjen ribolov, a postojeće MHE u drugim krajevima već ugrožavaju i uništavaju prirodnu sredinu.

Uvidom u dokumentaciju, građevinska dozvola za gradnju ove mini-hidroelektrane u podnožju Besne Kobile izdata je 18. septembra 2017. godine Predragu Trajkovu, inače direktoru jednog od lokalnih javnih preduzeća, da bi onda ona bila izmenjena 21. marta naredne godine jer je projekat, pa samim tim i dozvola, prodata vranjanskoj firmi IG Sistem.

Prijava radova usvojena je 3. avgusta 2018. godine, a radovi na izgradnji, kako svedoče meštani krenuli su tek početkom ovog meseca. Kako je prošlo više od 2 godine koliko je rok, prema lokacijskim uslovima, da krenu radovi, aktivisti smatraju da je ona postala nevažeća.

Izvor: Južne Vesti

Slovenija: postizanje klimatske neutralnosti u šest ključnih koraka

Foto-ilustracija: Unsplash (Damien Checoury)
Foto-ilustracija: Pixabay

Visoke temperature vazduha i vode, pad biodiverziteta, ekstremni vremenski uslovi i narušeno zdravlje stanovništva samo su neke od vidljivih posledica klimatskih promena u Sloveniji, ali je ova mala evropska zemlja sada odlučna da dosledno sprovede klimatsku strategiju i u budućnost zakorači kao klimatski neutralna.

Klimatska strategija predviđa da će do 2050. godine Slovenija biti klimatski otporno društvo zasnovano na održivom razvoju i zato teži efikasnom upravljanju energijom i prirodnim resursima uz istovremeno održavanje visokog nivoa konkurentnosti kružne ekonomije, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine i prostornog planiranja Slovenije.

Stoga je Ministarstvo, u saradnji sa 15 partnera iz javnog i nevladinog sektora, 2019. godine pokrenulo projekat LIFE IP Care4Climate u cilju podizanja svesti, obrazovanja i osnaživanja ključnih aktera za klimatsku tranziciju Slovenije.

Projekat pod sloganom “Imamo samo 1 planetu!” deluje u šest ključnih oblasti: zelene javne nabavke, održiva mobilnost, otpad od hrane, energetska efikasnost, održiva upotreba zemljišta i šumarstvo, kao i podizanje svesti i razvijanje novih znanja u oblasti zaštite životne sredine.

1) Zelene javne nabavke

Iako uredba o zelenim javnim nabavkama postoji od 2018. godine i odnosi se na 20 predmeta javnih nabavki, usled slabe svesti naručilaca o prednostima zelene nabavke dobara i usluga, izostaje njena adekvatna primena.

Osim toga, zanemaruje se značaj zelene kupovine u borbi protiv klimatskih promena, a to se može promeniti samo ukoliko se budu radilo na unapređivanju znanja naručilaca putem radionica, vebinara i drugih oblika obrazovanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

2) Održiva mobilnost 

Na putu ka postizanju klimatske neutralnosti, transport je jedan od najvećih izazova u Sloveniji. Prema podacima koje je 2017. godine objavio Zavod za statistiku Slovenije, ukupno stanovništvo ove zemlje dnevno je prešlo 12 milijardi kilometara, što je 7.200 kilometara po stanovniku.

Zato je važno da intenzivna mobilnost, koja je karakteristična za stanovnike Slovenije, uključuje i hodanje, vožnju biciklom, upotrebu javnog prevoza, električna vozila i druge oblike održivog transporta.

3) Otpad od hrane

U globalnom lancu ishrane bacamo trećinu ukupne proizvedene hrane svake godine, dok je svaki osmi stanovnik naše planete gladan, a svaki treći pati od nestašice hrane. Osim što je kontroverzan u etičkom smislu, otpad od hrane predstavlja problem i zbog prekomerne potrošnje prirodnih resursa (zemljišta, vode i energije).

Čitav lanac snabdevanja hranom, od proizvođača do potrošača, rezultuje velikim količinama gasova staklene bašte i zato će kroz projekat Care4Planet biti organizovane radionice i vebinari o održivoj proizvodnji i potrošnji hrane.

4) Energetska efikasnost

Prekomerno korišćenje energije predstavlja jedan od najvećih pritisaka na životnu sredinu, ali kada koristimo manje energije za postizanje istog cilja, možemo govoriti o energetskoj efikasnosti.

Budući da je energetska efikasnost neizostavna u borbi protiv klimatskih promena, Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja od 2015. godine svake godine organizuje Urbani forum, a ove godine će forum pod nazivom “Energetska efikasnost – Sigurnost od zemljotresa – Kompletna obnova zgrada” biti održan onlajn 14. maja 2021.

5) Podizanje svesti i sticanje novih znanja

Razvoj novih znanja i kompetencija veoma je važan faktor u procesu prelaska u društvo sa niskom emisijom ugljenika, što potvrđuju i međunarodni izveštaji i analize.

Iako većina zainteresovanih strana razume i podržava potrebu za sprovođenjem mera u borbi protiv klimatskih promena, često im nedostaje motivacija, znanje i kompetencija za stvarno delovanje, piše na sajtu Care4Planet.

Stoga je neophodno razviti prilagođene programe obuke i obrazovanja, kao i odgovarajuće mehanizme za praćenje napretka u ključnim oblastima, ali se ne sme izostaviti unapređenje okruženja koje mora biti pogodno za promene u načinu života pojedinca.

6) Održivo korišćenje zemljišta i šumarstvo 

Strategija održivog korišćenja zemljišta podrazumeva brže i bolje sprovođenje mera u oblasti prenamene zemljišta i šumarstvu.

Procenjuje se da će održivim upravljanjem šumama, obradivim površinama, močvarama, travnjacima i ostalim zemljištem, emisija ugljen-dioksida biti smanjena za oko 100 tona godišnje, pri čemu će se zalihe ugljenika neprestano pratiti.

Milena Maglovski

Balkan u svetskom vrhu po zagađenosti vazduha

Photo-illustration: Unsplash (Daphne Fecheyr)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Svetska banka upozorila je da ljudi na Zapadnom Balkanu često udišu vazduh koji je među najzagađenijima na svetu, te da je njegovo zagađenje vodeći faktor ekološkog rizika koji najviše doprinosi ukupnom broju smrtnih slučajeva i invaliditeta u regionu, a negativno utiče i na životnu sredinu i ekonomiju.

Zbog toga je, tokom proteklih petnaest godina, Svetska banka uložila više od 250 miliona dolara u unapređenje energetske efikasnosti i smanjenje zagađenja vazduha i emisija gasova sa efektom staklene bašte u čitavom regionu, između ostalog kroz projekte usmerene na smanjenje ukupne tražnje za toplotnom energijom, zamenu zastarelih ložišta na drvo i ugalj i veću upotrebu štedljivije rasvete, navodi se u saopštenju.

Istaknuto je da građani Sarajeva, Skoplja, Beograda i mnogih drugih gradova širom Zapadnog Balkana često udišu vazduh koji je među najzagađenijima na svetu – naročito u zimskim mesecima, kada zagađujuće materije koje potiču iz termoelektrana na ugalj, individualnih ložišta za grejanje, vozila, fabrika i drugih izvora pomračuju sunce, zagađuju životnu sredinu i stvaraju probleme pri disanju.

Iz Svetske banke podsećaju da se 2019. godine, sa 175 smrtnih slučajeva na 100.000 stanovnika, Srbija našla na vrhu liste smrtnosti od zagađenja u Evropi i zauzela 9. mesto na svetu – ispred Indije.

Ukazano je i da kreatori politika nastavljaju da istražuju višestruke pristupe za otklanjanje negativnih efekata zagađenja na zdravlje, životnu sredinu i ekonomiju.

“Postoje tri osnovna pravca delovanja. Smanjiti emisije iz grejanja, saobraćaja i energetskih postrojenja – a ovo poslednje podrazumeva gašenje postojećih postrojenja koja proizvode i troše enormne količine uglja i izvor su ogromnog zagađenja”, kazao je predsednik Udruženja za zaštitu okoline, prirode i zdravlja “Ekotim iz Bosne i Hercegovine Rijad Tikveša.

Emisije koje potiču od grejanja, elektrana i toplana, ložišta na čvrsto gorivo i drugih izvora zajedno proizvode čestične materije (PM) koje se mogu udahnuti kada im je promer manji od 10 mikrona. Izloženost česticama PM2,5 naročito je opasna po zdravlje, jer mogu da dospeju duboko u pluća i krvotok.

Pored toga, procenjeni godišnji ekonomski troškovi povezani sa zdravstvenim oštećenjima izazvanim ovim zagađenjem zapanjujuće su visoki. Ti troškovi iznosili su, kako se navodi, 2016. u proseku 240 miliona dolara na Кosovu* (3,6 odsto BDP), 750 miliona dolara u Severnoj Makedoniji (6,9 odsto BDP) i 1,38 milijardi dolara u Bosni i Hercegovini (8,2 odsto BDP).

Foto-ilustracija: Pixabay

Zdravstveni i ekonomski izazovi koje donose ove toksične čestice dodatno pogoršavaju i druge zagađujuće materije koje narušavaju kvalitet vazduha, doprinose emisiji gasova sa efektom staklene bašte i negativno utiču na kvalitet života svih žitelja Zapadnog Balkana.

Svetska banka podseća da su, prepoznajući ove rastuće izazove, lideri zemalja Zapadnog Balkana ambiciozno objavili nameru da sarađuju na ostvarenju cilja ugljenično neutralne Evrope do 2050. godine, kao što je opisano u zajedničkoj deklaraciji iz novembra 2020, a Svetska banka ostaje opredeljena pružanju podrške tim nastojanjima.

Ta podrška podrazumeva realizaciju projekata sa ciljem rešavanja problema zagađenja vazduha, na osnovu analiza sprovedenih kako bi se bolje razumeo ovaj problem i osmislile intervencije sa ciljem maksimiziranja efikasnosti smanjenja emisija, unapređenja zdravstvenih ishoda i smanjenja ekonomskog uticaja zagađenja vazduha.

U narednom periodu, je istaknuto, Svetska banka će nastaviti da pomaže zemljama Zapadnog Balkana u ozelenjavanju ekonomija kroz ulaganje u čiste izvore energije, pomoć pri zatvaranju rudnika-velikih zagađivača na ekološki i socijalno odgovoran način i podršku za povećanje energetske efikasnosti i smanjenje ugljeničnog otiska privreda ovih država.

Ozelenjavanje ekonomija širom Zapadnog Balkana omogućiće svim građanima ekonomski prosperitet, ali i čist vazduh i čistu vodu za piće – a taj trostruki uspeh će unaprediti životni standard, poboljšati zdravlje i obezbediti održivi rast ka čistijoj, zdravijoj budućnosti, objavila je Svetska banka.

Izvor: Euractiv/Beta

Moguća saradnja sa Portugalom u oblasti energetike

Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gücklhorn)
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija i Portugal sledeće godine obeležavaju 140 godina diplomatskih odnosa, a u duhu sve brže energetske tranzicije naše zemlje, otvoriće se nove mogućnosti za saradnju sa Portugalom u oblasti energetike, navodi se na sajtu Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović razgovarala je sa državnim sekretarom Portugala Eurikom Dijas Brilanteom o daljem razvoju političkih i ekonomskih odnosa dveju država i saradnji u oblasti energetike.

Ona je  istakla da postoji mnogo potencijala za saradnju srpskih i portugalskih kompanija, naročito kada je reč o obnovljivim izvorima energije, te da je ova godina ključna za investicije u oblasti energetike.

“Energetska tranzicija je veliki izazov. Doneli smo četiri nova zakona, koji predstavljaju bazu za stvaranje boljeg poslovnog okruženja i nove investicije, pri čemu pripremamo novu strategiju razvoja energetike, kao i integrisani nacionalni plan za klimu i energetiku. Mogućnosti za saradnju dveju država i naših kompanija je mnogo, a cilj je da razmenimo iskustva i znanja, s obzirom na vaše iskustvo, posebno ako govorimo o obnovljivim izvorima i zelenoj energiji“, rekla je ministarka.

Državni sekretar Portugala je rekao da je u Srbiji bio pre 10 godina, a da danas u našoj zemlji vidi dosta promena nabolje, uz napomenu da je energetika tema budućnosti, a da su zelena energija, obnovljivi izvori energije i klimatske promene veliki izazovi.

“Hvala vam na podršci koju pružate portugalskim kompanijama, cenimo vašu posvećenost u privlačenju stranih investicija. Pokrenuli smo i veliki projekat u oblasti zelenog vodonika, a želimo da ulažemo i u električne automobile”, naglasio je on.

Srbija i Portugal će uskoro potpisati sporazum u oblasti zaštite životne sredine, a na sastanku je bilo reči i o seminaru koji će se zajednički realizovati sa ciljem unapređenja saradnje srpskih i portugalskih kompanija, navodi se u saopštenju Kabineta ministarke rudarstva i energetike.

Energetski portal

 

Schneider Electric – pionir promene u četvrtoj industrijskoj revoluciji

Fotografija: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, pokrenuo je Projekat nulte emisije ugljenika u okviru svoje inicijative ostvarivanja ciljeva u oblasti održivosti u periodu 2021-2025. godine. Nakon uspešnih izlaganja Schneider Electric-a na digitalnom Sajmu u Hanoveru,  razgovarali smo sa Petrom Divitakovim, direktorom industrijskog biznisa za Jugoistočnu Evropu, o pomenutom Projektu nulte emisije ugljenika i drugim ciljevima kompanije Schneider Electric u budućnosti.

Petar Divitakov Naša strategija na polju održivosti je tesno povezana sa našom svrhom i poslovanjem. Sastoji se od šest dugoročnih obaveza: da radimo na stvaranju klimatski pozitivnog sveta, budemo efikasni sa resursima, poštujemo principe poverenja, stvaramo jednake šanse, koristimo energiju svih generacija i osnažujemo lokalne zajednice. U Jugoistočnoj Evropi smo veoma posvećeni ovim inicijativama i kao najlokalnija od svih globalnih kompanija u svakoj zemlji definisali smo lokalne ciljeve održivosti. U Srbiji smo posvećeni razvoju mladih i tehničkoj edukaciji. Kao globalni lider u upravljanju energijom i automatizaciji, razvili smo proizvode i usluge kao i platformu na bazi IoT koji našim klijentima omogućavaju da uštede energiju i budu produktivniji, nude im pametna rešenja koja podstiču elektrifikaciju, energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije, rešenja koja produžavaju radni vek opreme; optimizuju usluge održavanja i povećavaju fleksibilnost ponude. Mi u Schneider Electric-u verujemo da će automatizacija dati ogroman doprinos boljem učinku i stvaranju „industrije budućnosti”.

EP Kako Schneider Electric doprinosi digitalizaciji industrijskog sektora?

Petar Divitakov Schneider Electric rešenja koriste agilnu robotiku za prilagođavanje i stalnu kontrolu industrijskih sistema. Schneider je više od tehnološke kompanije. On je pionir koji donosi promene i ima ključnu ulogu u 4. industrijskoj revoluciji. Schneider poseduje i vodi 200 fabrika i 100 distributivnih centara širom sveta. Svetski ekonomski forum je odabrao devet najpametnijih fabrika na svetu koje ističu prednosti 4.0 revolucije, a pet od njih su Schneider-ove pametne fabrike – od kojih su tri označene kao „napredne”, a dve „u razvoju”. Među ovim modelima je fabrika u francuskom gradu Le Vodreju, koju je Svetski ekonomski forum nominovao za model budućnosti. Ona se oslanja na EcoStructure ™ tehnologiju i pokazuje sve prednosti primene pametnih tehnologija, ali i jednostavan način na koji svaka kompanija može da započne svoje digitalno putovanje. Jedno od najmodernijih postrojenja je pametna fabrika u bugarskom gradu Plovdivu. Ona je krajem 2019. godine dobila najviši industrijski sertifikat u okviru kompanije i tako stekla status pametne fabrike. Da bi se to postiglo, bilo je neophodno ispuniti niz kriterijuma kao što su, između ostalih, najmanje 65 odsto automatizovanih procesa, implementacija uređaja i sistema za upravljanje energijom i izuzetno efikasno održavanje primenom tehnologije proširene realnosti (augumented reality). IoT platforma EcoStruxure je najzaslužnija za ovaj uspeh. Ona se sastoji iz tri nivoa – povezanih uređaja, edge kontrole i softvera, aplikacija i usluga – što nam omogućava da razvijamo različite arhitekture prilagođene svakoj pojedinačnoj lokaciji, da upravljamo i prikupljamo podatke i koristimo preventivne i predikativne alate. Jedna od najmodernijih fabrika u regionu zauzima površinu od 12.000 kvadratnih metara i bavi se proizvodnjom i ugradnjom minijaturnih prekidača koji se izvoze u čak 30 zemalja širom sveta. I u Srbiji imamo primere dobre prakse. Inovativna rešenja kao što je EcoStruxure platforma se koriste u domaćim kompanijama, među kojima su fabrika Immi u Nišu, SNE Energy iz Čačka, hotel Hilton, poslovna zgrada Green Heart GTC u Beogradu i mnogi drugi.

EP Predstavili ste nekoliko inovacija u oblasti industrija budućnosti i pozvali na veću međusektorsku saradnju na digitalnom Sajmu u Hanoveru 2021. godine. Šta su tačno industrije budućnosti?

Petar Divitakov Schneider Electric podstiče industriju da unapredi osnovni tehnološki model kako bi odgovorila na moderne zahteve u pogledu agilnosti i izdržljivosti. „Otvorena automatizacija” kakva danas postoji nije dovoljno otvorena. Nasuprot tome, univerzalna automatizacija je svet interoperabilnih, „plug and produce” softverskih komponenata za automatizaciju na osnovu IEC 61499 standarda. Prenosivi softveri za primenu su osnovni preduslov za industrije nove generacije koji donose postepena unapređenja u efikasnosti i održivosti kakva nisu bila moguća pre deset godina. EcoStruxure Automation Expert je prva ponuda Schneider Electric-a na bazi vizije univerzalne automatizacije. Ovo rešenje je budućnost automatizacije. Evropa koristi 12 odsto svog digitalnog potencijala (izvor: McKinsey), a 30 odsto resursa se gubi svake godine zbog neefikasnosti proizvodnje (izvor: IDC). Skoro svaka fabrika gubi od 5 do 20 odsto produktivnosti usled zastoja u radu (izvor: ISA.org). Schneider Electric traži veću industrijsku saradnju i savetuje kompanijama da prihvate univerzalnu automatizaciju, održivu efikasnost i digitalizaciju kako bi podstakle globalni ekonomski oporavak i unapredile proizvodnu i procesnu industriju. Primena EcoStruxure™ platforme u industriji dovodi do: smanjenja kapitalnih troškova za oko 30 odsto (inženjering i podizvođači), smanjenje operativnih troškova za 28 odsto (održavanje), porast raspoloživosti i pouzdanosti opreme za 22 odsto i smanjenje problema sa kvalitetom za oko 15 odsto. Digitalna transformacija i automatizacija u industriji omogućava da fabrike i procesi budu potpuno optimizovani u pogledu efikasnosti, pouzdanosti, produktivnosti i održivosti zahvaljujući fleksibilnoj, sajber bezbednoj platformi za digitalnu automatizaciju.

EP U cilju rešavanja pitanja klimatskih promena i najvećih izazova XXI veka u smislu ubrzane energetske tranzicije i rastuće potražnje za energijom, Schneider Electric pokreće Partnerstva za budućnost. Šta možemo da očekujemo od njih?

Petar Divitakov Povećana digitalizacija i industrijska inovacija čine pojednostavljena, otvorena standardna rešenja, obuku i prenos znanja jednostavno dostupnim našim partnerima. Želimo da iskoristimo Partnerstva za budućnost tako da naši partneri otvoreno međusobno sarađuju, razmenjuju i stiču znanja u uzajamnu korist i, na kraju krajeva, u korist svojih klijenata. Sa više od 650.000 članova, 300 aplikacija i više od 100 zajednica, naš otvoreni ekosistem je ogroman resurs za sve uključene strane. On omogućava saradnju sa drugim snabdevačima električnom opremom i kolegama, pristup najsavremenijoj tehnologiji, priliku da drže korak sa brzim razvojem tržišta kako bi se privukli novi klijenti. S obzirom na to da električna i digitalna rešenja postaju sve složenija, cilj Schneider-a je da za svoju široku mrežu partnera obezbedi efikasne, prilagodljive, korisne i pojednostavljene proizvode, kao i konektivnost i ostvarive ciljeve na polju održivosti i elektrobezbednosti. Želimo da isporučujemo digitalna rešenja i povezane proizvode koji ostvaruju dobre rezultate za naše partnere. Danas uvodimo niz rešenja nove generacije u oblasti bezbednosti, pouzdanosti i konektivnosti za ključne industrijske segmente, zgrade i infrastrukturu. Istraživanja pokazuju da prosečan trošak prekida rada u bolnicama iznosi 8.662 dolara po minutu, dok 98 odsto organizacija kaže da jedan sat prekida rada košta više od 100.000 dolara. Zahvaljujući EcoStruxure™ platformi, očekivana prosečna ušteda obuhvata 35 odsto vremena inženjera, uštedu potrošnje struje od 24 odsto i optimizaciju CO2 otiska od 20 odsto. Danas EcoStruxure™ pokriva 500.000 lokacija širom sveta, povezuje oko 45.000 sistem integratora, 3.000 instalacija i 650.000 provajdera i partnera kao jednu zajednicu. Nama su partneri veoma važni i u Srbiji imamo jaku mrežu partnera zahvaljujući kojoj uvodimo globalne inovacije u lokalne kompanije.

Jovana Canić

Od Zrenjanina do Temišvara ploviće se ponovo posle šest decenija

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Na kanalu Begej, koji povezuje Zrenjanin i Temišvar, u toku su završni radovi na prevodnici Itebej, posle čega će biti moguća nautička plovidba između dva grada.

Za uspostavljanje plovnog puta za privredne brodove do 500 tona nosivosti biće neophodno izmuljivanje kanala Begej celom dužinom toka kroz Srbiju. Poslednji put se ovuda plovilo od Srbije do Rumunije pre šest decenija.

Radovi na prevodnici Itebej se obavljaju u isušenom koritu kanala. Begej je pregrađen, pa je prokopan novi kanal kojim se preusmerava voda oko prevodnice. Tek nakon isušivanja mogao se sagledati stepen potrebnih radova.

Ovakva rekonstrukcija nije rađena od otvaranja prevodnice 1912. godine. Zoran Petrović, izvođač radova, kaže da je malo falilo da se sruši zid u Begej i da napravi problem samoj ustavi.

“Na suprotnoj strani je prevodnica sa svojim kapijama, kompletne kapije su rađene nove”, kaže Petrović.

“Vode Vojvodine” dodatno rade i na uređenju okolnog prostora, korita i obala kanala Begej.

“Iza nas na dvesta, trista metara se nalaze mašine koje finansira Evropska unija kroz drugi projekat gde pokušavamo da izmuljen sadržaj odložimo na obalu i da pokušamo sa nekim biljnim vrstama i njihovim uzgojem na tom sadržaju da izvučemo sve one štetne materije, a radi se o teškim metalima“, kaže Srđan Kružević, direktor JVP “Vode Vojvodine”.

Osim u Itebeju, radilo se i na prevodnici Klek, a ovi radovi su direktno doprineli da se begejska voda pročisti i da se ponovo pojave neke od riba.

“Nakon ovih radova na revitalizaciji ova dva hidroobjekta, uočili smo da se pojavio linjak. To je jedna od tih zaštićenih vrsta, što jasno govori o pozitivnom uticaju na životnu sredinu”, kaže Darko Bađok iz Odbora za urbanizam i životnu sredinu Skupštine Vojvodine.

Revitalizacije kanala finansirana je iz projekta Prekogranične saradnje sa Rumunijom, ukupne vrednosti 13,9 miliona evra. Uz Begej su do sada izgrađeni biciklistička staza i pristan za brodove u Zrenjaninu. Prevodnica Itebej treba da se završi do kraja juna.

Izvor: RTS

Izgradnja HE “Buk Bijela” biće gotova za četiri godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Počela je izgradnja Hidroelektrane “Buk Bijela” u Foči i prema planovima radovi će biti gotovi za četiri godine. Polaganju kamena temeljca prisustvovali su Ana Brnabić, predsednica Vlade Republike Srbije, Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike i Radovan Višković, predsednik Vlade RS.

“Želimo da pokažemo da je regionalno povezivanje dobro zbog svih građanki i građana celog regiona. Drina je reka koja nas spaja i da nas nikad više ne razdvaja. Ovo je istorijski dan, jer se decenijama govorilo o „Buk Bijeloj“. Završićemo je pre roka i pokazati šta znače zajednički rad i efikasnost. Ponosna sam na saradnju sa Ministarstvom energetike RS. Duboko verujem da ovo neće biti jedina HE koju ćemo zajedno raditi. Infrastrukturno povezivanje, bilo da je transportno ili energetsko, najvažnije je za naš budući razvoj. Neka nam je uspešan današnji dan i da za četiri godine ova hidroelektrana počne da proizvodi kilovate električne energije”, poručila je Mihajlovićeva.

Prema rečima Ane Brnabić, “Buk Bijela“ je samo jedan element u mozaiku naših odnosa i projekat koji nam otvara mnoga druga vrata.

“Ovo je novi početak u odnosima Srbije i Srpske, ali i celog regiona. Da pokažemo kako se radi u interesu budućih generacija koje će koristiti ovu hidroelektranu, koji neće poznavati granice za ljude, kapital i projekte, koje će ostati ovde da žive”, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Radovan Višković, predsednik Vlade Republike Srpske, rekao je da ovaj projekat doživljava kao najznačajniji za Srbiju i RS.

“Čekali smo više od 60 godina da počnemo realizaciju i ponosni smo što ga radimo zajedno sa Srbijom i što ćemo na ponos građana obe države projekat završiti za četiri godine. Ovo je projekat koji znači život, povezivanje, opstanak i prosperitet”, rekao je on. 

Energetski portal

 

Od plastike do goriva u nekoliko koraka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Iako se već godinama mnogo ulaže u reciklažu plastike – jednog od najvećih izvora zagađenja u svetu, teško je nadomestiti njenu prekomernu proizvodnju i potrošnju, pa se, i pored svih napora, svega 9 odsto plastike u svetu reciklira.

Osim brojnih načina da se za plastične predmete nađe sekundarna namena, jedan od sve popularnijih oblika reciklaže plastike jeste njeno pretvaranje u ulje i gorivo. Neko bi pomislio da ovaj proces nije ekološki jer, osim što otapanje plastike sigurno dovodi do toksičnih isparenja, i korišćenje krajnjih produkata ima negativan uticaj na životnu sredinu.

Ipak, detaljna istraživanja su pokazala da je ovaj proces, iako daleko od savršenog, ipak znatno “zeleniji” od klasičnog recikliranja plastike jer rezultuje manjom emisijom štetnih gasova i zahteva mali utrošak energije. Razumljivo je da se još uvek traga za najboljim rešenjem za plastični otpad, ali je njegovo pretvaranje u gorivo i ulje možda najefikasniji metod kojim trenutno raspolažemo.

Jedan od načina da se plastični otpad konvertuje u gorivo zove se piroliza, a ovom metodom može se reciklirati gotovo četvrtina plastike u svetu koja sadrži polipropilen. Piroliza podrazumeva izlaganje plastike ekstremnim uslovima – visokoj temperaturi (od 380 do 500 stepeni) i velikom pritisku, pri čemu prelazi iz čvrstog u tečno stanje.

Efikasnost ove metode ogleda se u tome što se čak 91 odsto plastike pretvori u ulje koje se daljom preradom može koristiti za dobijanje goriva, gasa i raznih vrsta hemikalija, piše magazin Anthropocene.

Kineske kompanije imaju najrazvijenija postrojenja za dobijanje goriva od plasitike, gume, mešovitog komunalnog otpada, pa čak i medicinskog otpada. Dobijeni energent mahom se koristi u cementarama, fabrikama stakla, čeličanama i termoelektranama, a njegovom daljom preradom moguće je dobiti i kvalitetno dizel gorivo.

Osim goriva, u procesu reciklaže plastike može se dobiti i zapaljivi gas pogodan za zagrevnje reaktora u postrojenju, a jedan od produkata je i šljaka ili čađ – čvrsti materijal koji ima svoju primenu u građevinarstvu, piše PlugandPlay.

Vodonik iz plastike?

Tim istraživača sa Svonsi Univerziteta u Velikoj Britaniji otkrio je da se plastici mogu dodati foto-katalizatori koji apsorbuju sunčevu svetlost i pretvaraju je u hemijsku energiju, piše Anthropocene.

Kombinacija katalizatora i plastike dovodi do razgradnje materijala pri čemu se stvaraju mehurići vodinika, a osnovni cilj je da se ovako dobijeni vodonik koristi u vozilima na vodonični pogon. Na ovaj način moguće je izdvojiti čak 97 odsto vodonika iz plastike, a sam process traje svega 30 do 90 sekundi.

Naučnici sa Univerziteta veruju da je dobijanje vodonika iz plastike možda najodrživiji način reciklaže plastike, budući da dalje korišćenje vodonika, za razliku od ostalih energenata dobijenih iz plastike, nema štetan uticaj na životnu sredinu. Osim toga, ova jeftina metoda može dodatno ubrzati prelazak na ekološke automobile na vodonik, kako bi njihova masovna upotreba što pre ugledala svetlost dana.

Milena Maglovski

 

Holandski KLM ponovo leti za Beograd

Foto: EP
Foto: EP

Nakon više od 30 godina pauze avion najstarije avio-kompanije na svetu KLM, koja i dalje leti pod svojim prvobitnim imenom, sleteo je u Beograd. Kako je najavljeno u početku će ova avio-kompanija povezivati Beograd – Amsterdam tri puta nedeljno, a od 11. juna, broj letova će biti povećan na jedan dnevno.

“Poznato je da se sektori avijacije i turizma danas bore s izazovima bez presedana koje je pred sve nas stavila pandemija. I zemaljsko i letačko osoblje KLM-a se trudi da putnicima obezbedi najviši nivo sigurnosti, kako putne, tako i zdravstvene. Nadam se da će ovaj novi direktni let između Beograda i Amsterdama biti zalog optimizma za budućnost i da će ljudima ponuditi dodatnu mogućnost da obiđu svet i ponovo se susretnu sa svojim prijateljima i članovima porodica koji žive u inostranstvu. Takođe se nadam da će ovaj let ojačati poslovne veze između Srbije i Holandije i omogućiti stranim putnicima da upoznaju Beograd”, rekao je Tajs Komen, generalni direktor grupe Air France – KLM za Alpe Balkan i Centralnu Evropu.

Iz ove kompanije poručuju da im je zdravlje i bezbednost putnika i osoblja prioritet i da od početka pandemije koronavirusa pažljivo prate situaciju i uvode neophodne mere. Osim brige o putnicima, kompanija KLM veliku pažnju posvećuje održivom poslovanju i zaštiti životne sredine.

Prema zvaničnim izveštajima u 2019. godini smanjili su emisiju ugljen-dioksida za 31 odsto po putniku po kilometru u poređenju s 2005. godinom. U značajnoj meri kompenzovali su svoj karbonski otisak, za 31 odsto smanjena je količina otpada koji se ne reciklira.

“Jedan od naših ciljeva je da do 2030. godine smanjimo emisiju ugljen-dioksida za 50 odsto po putniku. Obnavljamo flotu, jer želimo da je učinimo efikasnijom, novi modeli aviona troše manje goriva u odnosu na stare. Želimo da redukujemo težinu, jer lakši avioni troše manje goriva, a naši piloti u dogovoru sa kontrolama leta, uvek traže kraće rute za putovanja. Efikasan let donosi manju potrošnju goriva i manju emisiju ugljen-dioksida”, rekao je za Energetski portal Tajs Komen.

Prvi putnički let na održivo sintetičko gorivo, kerozin koji je napravljen na bazi ugljen-dioksida, vode i obnovljive energije vetra i sunca, imala je ova kompanija. Ova vrsta goriva garantuje smanjenje emisije CO2 za više od 85 odsto.

Foto: EP

Kako je istakao Komen, kompanija intezivno radi na razvoju održivog avio-goriva. KLM, SkyNRG, proizvođač održivog avio-goriva i SHV Energy, distributer tečnog naftnog gasa zajedno otvaraju prvu evopsku fabriku za proizvodnju održivog avio-goriva. Fabrika koja će se nalaziti u Holandiji, kao sirovinu će koristiti lokalni otpad, kao što je korišćeno ulje za spremanje hrane, a emisija ugljen-dioksida biće smanjena za 85 odsto u odnosu na proizvodnju i upotrebu fosilnih goriva.

“Naš glavni cilj je da sve potrebe za gorivom podmirujemo iz obnovljivih izvora, da koristimo alternativna goriva, smanjimo emisije CO2 i da do 2030. godine smanjimo potrošnju goriva za pet odsto”, kaže naš sagovornik.

Prema njegovim rečima posebna pažnja posvećuje se reciklaži, otpad iz aviona se selektuje i vodi se računa o tome da se što manje otpada stvara i da se bacanja hrane svede na minimum.

“Kada je reč o evropskim letovima, posada razdvaja sav otpad, karton, limenke, hranu i on se reciklira. PET ambalaža iz aviona pretvara se u filamete za 3D štampače i koristi se za izradu delova za popravku i održavanje aviona”, rekao je Komen.

Kompanija KLM sa Tehnološkim fakultetom u Delftu radi na razvoja aviona budućnosti Flying V. Ovaj avion dizajniran je tako da se putnička kabina, prtljažnik i rezervoar za gorivo nalaze u krilima, stvarajući tako poboljšani aerodinamični oblik. 

“Ovi avioni biće efikasniji, na njih će biti postavljeni solarni paneli. U saradnji sa mladim i talentovanim ljudima radimo na tome da ovi avioni budu što efikasniji i da troše što manje goriva”, naveo je naš sagovornik.

Milica Radičević

Plan detaljne regulacije Linijskog parka u Beogradu stavljen na javni uvid 

Foto: Grad Beograd
Foto: Grad Beograd

Sekretarijat za urbanizam grada Beograda oglasio je javni uvid u Nacrt plana detaljne regulacije budućeg Linijskog parka, koji je izradio Urbanistički zavod Beograda.

Ovaj Linijski park će se prostirati od Beton hale do Pančevačkog mosta, on obuhvata područje od 66 hektara, od čega 1.200 kvadratnih metara sam park. Izgradnja parka trajaće tri godine i koštaće 55 miliona evra.

“Tamo gde je nekad pruga odvajala Beograd od reke, sada će biti Linijski park sa pet kilometara biciklističkih staza, 100.000 kvadratnih metara pešačkih površina, 200 hiljada metara kvadratnih zelenih površina, 5.000 novih stabala i 500 klupa. To će potpuno promeniti taj deo grada” – rekao je zamenik gradonačelnika Goran Vesić.

Kako je naveo Linijski park će imati sedam celina i biće jedinstven. Predviđeni su zeleni zidovi, zeleni krovovi i krovne bašte, a u okviru javne zelene površine treba obezbediti i sadržaje za ptice i druge životinje, ekološka staništa, ostrva svežine, eko-urbani mobilijar i zelene zvučne barijere kod tranzitnog sadržaja, navodi se u saopštenju.

Ispod parka biće izgrađena četiri podzemna prolaza za automobile.

“Biće izgrađeni podzemni prolazi u nastavku Ulice Tadeuša Košćuška u pravcu Dunava, od Dubrovačke ispod Dunavske ulice, u Knežopoljskoj ulici i u nastavku Cvijićeve ulice. Gradiće se i nova vodovodna, kanalizaciona i elektroenergetska mreža, telekomunikaciona infrastruktura i novi gasovodni kapaciteti – rekao je zamenik gradonačelnika.

Plan je na javnom uvidu do 15. juna.

Energetski portal

Organizacije civilnog društva: Zaustavite izgradnju tri brane na Drini

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Unsplash (Branevgd)

Nevladine organizacije, ljubitelji reka i ekstremnih sportova na vodi, upozorili su u zajedničkom saopštenju da je neophodno zaustaviti planove za izgradnju tri brane na gornjem toku reke Drine u Bosni i Hercegovini, piše Nova Ekonomija.

Oni poručuju da jedinstvene lepote Drine moraju da se zaštite, prvenstveno zato što predstavljaju stanište strogo zaštićenih vrsta i najvažnije svetsko stanište ugrožene vrste ribe mladice (Hucho hucho), ali i zato što Drina postaje sve popularnija turistička destinacija.

Postavljanje kamena temeljca za hidroelektranu “Buk Bijela” planirano je za danas, 17. maja, a radove će zajedno izvoditi Elektroprovreda Republike Srpske i Elektroprivreda Srbije. U planu je izgradnja tri hidroakumulacije na gornjoj Drini – “Buk Bijela”, “Foča” i “Paunci”, koje bi bile ukupne snage od oko 180 MW.

“Ne samo što su Tara i Drina dugi niz godina popularne za rafting i kajakarenje, one svojom lepotom predstavljaju prave bisere Balkana. Izgradnjom planiranih hidroakumulacija na Drini potpuno će se uništiti skoro 30 kilometara toka, a građanima Foče i okoline predstavlja pretnju po zdravlje”, dodao je Viktor Bjelić iz Centra za životnu sredinu iz Banja Luke.

Kako zaključuje, shodno tome, potreba za očuvanjem reka za buduće generacije, upravo u netaknutom obliku kakve su nama date, ne sme se dovesti u pitanje.

Zbog izgradnje pokrenuto nekoliko postupaka

Krajem prošle godine 24 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine pokrenulo je postupak pred Ustavnim sudom protiv odluke Republike Srpske o izdavanju koncesije za izgradnju hidroelektrana na Gornjoj Drini, jer smatraju da odluka o tome treba da se dodnese na državnom nivou.

U toku je, kako se dodaje u saopštenju, i slučaj pred Odborom za sprovođenje Espoo konvencije o proceni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, zbog propusta BiH da se posavetuje sa Crnom Gorom o izgradnji hidroelektrana.

Pred Vrhovnim sudom Republike Srpske takođe se osporava odluka Republike Srpske iz 2019. godine, kojom je omogućeno ERS-u da se osloni na procenu uticaja na životnu sredinu koja datira od pre deset godina i koja, kako se napominje, sadrži mnogo propusta.

Saopštenje su zajednički poslale organizacije Aarhus Centar iz Sarajeva, Centar za životnu sredinu iz Banja Luke, Green Home, Nature Lovers Montenegro, NVO Da zaživi selo i SRK “Lipljen” Pljevlja iz Crne Gore, kao i WWF Adria (Svetski fond za prirodu).

Izvor: Nova Ekonomija

 

Spašena dva orla belorepana

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dva orla belorepana (Haliaeetus albicilla) spašena su od skoro sigurne smrti zahvaljujući intervenciji državnih organa – Republičke i Pokrajinske inspekcije zaštite životne sredine, Šumarsko – lovne inspekcije, Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirde, LU „Mostonga” i Veterinarske ambulante „Šapica” iz Odžaka.

Tokom svojih redovnih lovočuvarskih aktivnosti Damir Ivanović iz LU „Mostonga” je primetio u ataru između Odžaka, Karavukova i Srpskog Miletića, dva belorepana kako leže jedan do drugog, što je kod lovočuvara izazvalo sumnju da nešto nije u redu, te je to odmah i prijavio svojim nadređenima, koji su o svemu obavestili Republičke i Pokrajinske inspekcijske organe.

“S obzirom na to da se sve dešava oko 20 časova, kao i na urgentnost same situacije gde se dva orla nalaze u ropcu za život, klјučni faktor je bilo vreme za koje će im se pružiti prva pomoć. Okolnosti na licu mesta i položaj u kojem su nađene ptice ukazivale su na potencijalno trovanje pesticidima i to najverovatnije kroz lanac ishrane”, navodi se u saopštenju.

Prema instrukcijama Pokrajinske inspekcije za zaštitu životne sredine i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, lovočuvar je ptice odneo do prve dostupne veterinrske ambulante „Šapica” u Odžacima, gde im je pružena prva pomoć od strane Tanje Jovanović dr vet. medicine, gde su ptice i dočekale jutro do dolaska Tima za zbrinjavanje strogo zaštićenih i zaštićenih divlјih vrsta životinja iz Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Orlovi belorepani se trenutno nalaze u Prihvatilištu ZOO vrta Palić, gde će i ostati na lečenju do oporavka, a nakon čega će biti vraćeni u prirodu.

Izvor: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode