Home Blog Page 554

“Tesla” otvorio prvu solarnu punionicu za e-automobile u Kini

Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Dress)
Photo-illustration: Unsplash (Ben Mater)

Proizvođač električnih automobila “Tesla” u Kini je otvorio prvu solarnu punionicu za ova vozila. Solarna punionica napaja se pomoću solarnih panela i ima prostor u kom se skladišti energija.

Zahvaljujući sunčevoj energiji stanovnici grada Lasa, u kom je smeštena ova punionica, mogu da napune svoje električne automobile.

Prema pisanjima stranih medija, kompanija “Tesla” je 2016. godine kupovinom preduzeća SolarCity ušla u sektor solarnog biznisa. Tada su rekli da nameravaju da razviju sopstveno poslovanje u ovoj oblasti.

Kompanija proizvodi Solar Roof sistem za proizvodnju električne energije, koji izgleda poput običnih crepova za krov, i sistem Powerwall koji može da skladišti energiju koju generišu solarne ploče.

“Tesla” je u 2020. godini proizveo neverovatnih 500.000 električnih vozila, može se reći da je rad na solarnim punionicama samo nastavak njihovog uspešnog poslovanja.

Veća potražnja za e-vozilima zabeležena je širom sveta. A iz ove kompanije poručuju da je prošla godina bila prekretnica za planetu koja se guši toksičnim zagađenjima i emisijama ugljen dioksida (CO2), jer poizvodnja ovolikog broja električnih automobila predstavlja “dašak svežeg vazduha”. Uz električne automobile i solarne punionice ova kompanija donosi promene koje su veoma važne kada je u pitanju zaštita planete zemlje.

Milica Radičević

Schneider Electric na prvom mestu na listi Globalnih 100 najodrživijih korporacija na svetu

Foto: Schneider electric
Foto: Represent

Potvrda dugoročne posvećenosti pitanjima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja.

EP: Krajem januara Schneider Electric je najavio proširenje svoje dugoročne strategije u oblastima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja na sve svoje aktivnosti i obavezao se da će svojim klijentima i poslovnim partnerima pomoći da ostvare svoje ciljeve na polju održivosti. Na koji način planirate da to sprovedete?

Ksenija Karić: Kao kompanija koja predstavlja globalnog lidera u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizaciji, smatramo da nam je dužnost da doprinesemo da svet bude održivije, zelenije i inkluzivnije mesto. Mi smo se odavno posvetili ovim principima i stalno podižemo lestvicu kvaliteta za sebe, svoje kupce i partnere, a u prilog tome govori i činjenica da smo još 2005. godine prvi pratili uticaj koji smo imali na ljude, planetu i profit, pomoću Barometra održivosti.

Nedavno smo usvojili novi program pod nazivom Uticaj Schneider Electric-a na održivost (SSI), koji se odnosi na period od 2021. do 2025. godine i podrazumeva značajno proširenje prethodnih ciljeva. Zasniva se na šest dugoročnih obaveza koje se odnose na ispunjavanje svakog od ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. Ove obaveze obuhvataju delovanje ka klimatski pozitivnom svetu, efikasnost sa resursima, poštovanje principa poverenja, stvaranje jednakih mogućnosti, davanje šanse svim generacijama i osnaživanje lokalnih zajednica.

Uštedeli smo 120 miliona tona emisije CO2 tokom poslednjih 15 godina, i za oko 30 miliona ljudi širom sveta obezbedili pristup energiji. Pomažemo svojim kupcima i klijentima da posluju u skladu sa principima odživosti. Na primer, američka kompanija Walmart obratila nam se da joj pomognemo da „zelenije” posluje. Primenom naših rešenja u narednih 10 godina pomoći ćemo im da uštede 1 gigatonu ugljenika, dok je tokom 2020. godine više od 2.000 njihovih dobavljača uštedelo više od 230 miliona tona ugljenika – gotovo četvrtinu desetogodišnjeg cilja.

To je usledilo nakon što im je Schneider Electric pomogao da usvoje energetske sisteme zasnovane na obnovljivim izvorima. Razvili smo aplikacije, analitiku i usluge, koje koriste IoT podatke da bismo identifikovali dodatne mogućnosti za energetsku efikasnost, povećali životni vek imovine, optimizovali usluge održavanja i povećali fleksibilnost potražnje i obnovljivu električnu energiju.

Opcija Edge Control daje mogućnost upravljanja operacijama na licu mesta, uz svakodnevnu optimizaciju potrošnje energije putem daljinskog pristupa i napredne automatizacije. Povezani proizvodi su „ekološki dizajnirani“ kako bi poboljšali svoju efikasnost i omogućili uštedu električne energije.

EP: Vaša kompanija našla se na prestižnoj godišnjoj listi Corporate Knights kao najodrživija korporacija na svetu. Šta za vas znači ovo priznanje?

Ksenija Karić: Prvo mesto na listi Globalnih 100 najodrživijih korporacija na svetu za 2021. godinu predstavlja ogroman skok sa 29. mesta koje smo imali prošle godine. Ovo je ujedno i stručna eksterna potvrda dugoročne posvećenosti pitanjima životne sredine, društva i korporativnog upravljanja (ESG).

Cilj nam je da budemo primer drugima po svom poslovanju i ekosistemu i trudimo se da budemo deo rešenja za svoje klijente. Veoma nam znači što je ova prestižna medijska i istraživačka kompanija koja se bavi učinkom u oblasti korporativne održivosti uvidela naš trud i okretanje ka data centrima, skladištenju podataka i drugim resursima distribucije energije i pametnim rešenjima koja pospešuju elektrifikaciju, energetsku efikasnost i obnovljivost. Danas 70 odsto naših prihoda potiče od održivih rešenja, od kojih se ostvaruje i 73 odsto ukupnih investicija.

EP: Schneider Electric je učestvovao u izradi izveštaja „Gradovi sa nultom neto emisijom CO₂ – inicijative za sistemsku efikasnost”. Kakvi su zaključci ovog izveštaja?

Ksenija Karić: Reč je globalnom okvirnom obrascu koji definiše viziju ubrzanog rada na dekarbonizaciji i izdržljivosti u gradovima širom sveta. To je inicijativa u kojoj učestvujemo sa Enel Group, multinacionalnom energetskom kompanijom i vodećim integrisanim igračem u globalnoj energetici, i Svetskim ekonomskim forumom (SEF), a nastala je sa ciljem da naglasimo potrebu i prednosti integrisanog energetskog pristupa planiranju i upravljanju zgradama, mobilnosti, upotrebi digitalizovane i inteligentne elektromrežne infrastrukture u urbanom kontekstu.

Foto: Schneider Electric

Nažalost, gradovi danas učestvuju u globalnim emisijama CO₂ sa gotovo 70 odsto i troše 78 odsto energije na planeti, usled čega je ovakav pristup ključan za ostvarivanje cilja ograničavanja rasta globalnih temperatura za 1,5 °C u odnosu na nivo pre industrijalizacije. Imajući u vidu ove negativne trendove, neophodno je da istaknemo potrebu za integrisanim pristupom unapređenju energetske produktivnosti, elektrifikacije transporta, dekarbonizacije sistema za grejanje i hlađenje, kao i omogućavanju fleksibilnosti potražnje, pored davanja konkretnih preporuka i deljenja iskustava u vezi sa ovim konceptima.

Od pokretanja inicijative pre godinu dana, Schneider Electric i Enel sarađuju sa zajednicom na ubrzanom prelasku na nulte neto emisije CO₂ u 100 gradova do 2030. godine. Pored ovog dokumenta, biće izrađeni i alati, interaktivna platforma i instrumenti za merenje napretka gradova ka zelenoj i održivoj tranziciji. Svaki od ovih elementa će biti rezultat tesne saradnje između velikih gradova i nekoliko mreža gradova, kao i visokih predstavnika akademske zajednice, nevladinih organizacija, industrije i finansija.

EP: Schneider Electric je i u Srbiji pravi primer održivog poslovanja, a prelazak u nove, savremenije prostorije predstavlja još jednu potvrdu te opredeljnosti. Kakve ste sisteme primenili u novom prostoru i šta oni omogućavaju?

Ksenija Karić: Preselili smo se na jednu od najatraktivnijih prestoničkih lokacija i u novi prostor smo implementirali naša rešenja iz domena razvoda električne energije i Building Management Sistema. Različite sisteme poput razvodnih elektroormana, kontrole pristupa, grejanja, klimatizacije, osvetljenja i drugog, povezali smo u jedinstven, automatizovani sistem nadzora i upravljanja u realnom vremenu kome putem aplikacije možemo pristupiti i kada smo van kancelarije.

Ovako automatizovan sistem nadzora i upravljanja doprinosi poboljšanju operativne i energetske efikasnosti u poslovanju uz značajno smanjenje ukupnih troškova. Na istoj lokaciji je i beogradska kancelarija našeg Razvojnog centra.

EP: Kada pričamo o održivosti uvek se nametne pitanje transporta. Neka predviđanja govore da će do kraja sledeće decenije svaki treći prodati automobil u svetu biti na električni pogon. Gde je vaše mesto u razvoju ovog sektora?

Ksenija Karić: Prepoznali smo ove trendove i kako bismo ostvarili ambiciju da postignemo neto nultu operativnu emisiju ugljenika do 2030. godine, pridružili smo se inicijativi The Climate Group # EV100 kojom je obuhvaćena i zamena 14.000 kompanijskih automobila električnim vozilima.

Foto: Schneider Electric

Verujemo da je električna energija budućnost mobilnosti, a da je dobra infrastruktura mreže elektropunjača polazna tačka održivosti. Potrebno je i da elektropunjači budu kompatibilni sa različitim tipovima električnih vozila. Imamo puno iskustva u ovoj oblasti. U Evropi postoji oko 100.000 punktova za punjenje električnih vozila koje je isporučio Schneider Electric. Kada govorimo o Srbiji i Crnoj Gori, do sada je ugrađeno oko 100 elektropunjača.

EVlink stanice za punjenje električnih automobila su jednostavne za upotrebu, robusne i pametne. Prikladne su za svakodnevnu upotrebu i kompatibilne su sa svim električnim vozilima. Mogu se instalirati na javnim, privatnim, komercijalnim ili stambenim parkinzima i garažama.

EVlink Parking i Smart Wallbox nude i mogućnost merenja potrošnje energije kao i povezanost koja vam je potrebna da biste osigurali autentifikaciju korisnika, generisali izveštaje i obavljali daljinsko održavanje.

Povežite svoju EVlink stanicu za punjenje na softversku platformu EcoStruxure i generišite izveštaje o upravljanju energijom ili dodelite troškove individualnim korisnicima. EVlink, sve što vam je potrebno da bi se punjenjem električnih automobila upravljalo lakše nego ikad!

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala KRUŽNA EKONOMIJA mart 2021. – maj 2021.

 

Subvencije za zamenu stolarije, u petak potpisivanje ugovora sa lokalnim samoupravama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ugovori sa 67 lokalnih samouprava o zameni stolarije, odnosno povećanju energetske efikasnosti, biće potpisani u petak u Kraljevu.

„U petak će biti potpisani i uručeni ugovori gradovima i opštinama koje su ispunile sve uslove za početak realizacije projekta. Nakon toga, nastavak procedure je u nadležnosti lokalnih samouprava, koje raspisuju dva javna poziva – za kompanije i građane. Smanjenje potrošnje toplotne i električne energije trebalo bi da bude nacionalni cilj, zbog toga će ovaj projekat trajati i naredne godine i ukupno će nam biti potrebno između 400 i 500 miliona evra“, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, navodi se u saopštenju.

Ona je istakla ključnu ulogu domaćinstava, odnosno pojedinaca u ovom procesu, s obzirom na činjenicu da je prosečna potrošnja energije za 40 odsto veća u odnosu na EU. 

Prema njenim rečima za mesec dana biće završeni podzakonski akti i raspisan javni poziv za subvencije za postavljanje solarnih panela, a procedura će biti jednostavna.

„Učinili smo sve da procedura bude jednostavna i da svako ima želju da učestvuje u tome. To je pitanje korišćenja obnovljivih izvora energije, zdravije životne sredine i nižih računa za utrošenu energiju“, istakla je ona.

Energetski portal

Novi Sad – Raspisan javni poziv za subvencije za kupovinu bicikla 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Udruženje “Novosadska biciklistička inicijativa” raspisalo je javni poziv za podršku nabavke bicikla za 2021. godinu. Prijave se mogu slati od 25. juna do 5. jula.

Sredstva obezbeđena za dodelu podsticaja iznose 7.020.000 dinara.

Pravo učešća na Javnom pozivu imaju sva fizička lica koja imaju važeću ličnu kartu sa prebivalištem na teritoriji Grada Novog Sada, u trenutku podnošenja prijave.

Kako se dalje navodi, samo jedno lice iz porodičnog domaćinstva može dobiti sredstva po ovom Javnom pozivu. Domaćinstvo kome pripada fizičko lice može da ostvari pravo na podršku za nabavku novog bicikla jednom u 3 godine.

Pojedinačan iznos sredstava koji se dodeljuje po ovom javnom pozivu za podršku nabavke novog bicikla je 10.000 dinara. 

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Gradska uprava za zaštitu životne sredine

CG smanjuje emisije gasova za 35 odsto do 2030. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Faruk Kaymak)
Foto-ilustracija: Pixabay

Crna Gora je ažurirala svoj nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) i obavezala se da do 2030. godine smanji emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 35 odsto, saopšteno je iz Ministarstva ekologije, planiranja prostora i urbanizma.

Vlada Crne Gore je 3. juna 2021. godine usvojila Izveštaj za pripremu ažuriranog nacionalnog utvrđenog doprinosa (NDC) iz 2020. godine.

“Ažurirani nacionalni utvrđeni doprinos (NDC), je obaveza preuzeta prema Okvirnoj Konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim pomenama (UNFCCC) po Pariskom sporazumu, i predstavlja političko obavezivanje da se emisije gasova sa efektom staklene bašte smanje do 35 odsto do 2030. godine. Sadrži informacije o nacionalnim okolnostima, procesu planiranja, pretpostavkama i metodološkim pristupima za koje postoje realistične prilike da budu implementirane”, objasnili sui z Ministarstva.

Scenario emisija po NDC-ju pedviđa smanjenje emisija od 35 odsto u poređenju sa nivoom emisija iz 1990. godine, koja se smatra referentnom.

“NDC koji je Crna Gora izradila je pravedan i ambiciozan jer ima za cilj da obezbedi dodatno smanjenje nacionalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG), a da istovremeno zadovolji potrebe zemlje za ekonomskim razvojem, omogućavajući na taj način izvodljivo kretanje u pravcu dugoročne dekarbonizacije. Oporavak ekonomije Crne Gore i prilagođavanje postpandemijskom periodu podrazumeva strukturne reforme, inovativne modele poslovanja i investicije za čiju će održivost važan preduslov biti smanjenje emisije GHG”, navodi se u saopštenju.

Ciljne vrednosti NDC-ja predložene u ovom izveštaju baziraju se na već postojećim merama, za koje postoje realistične procene u pogledu implementacije.

“Dakle, izvedena ciljna vrednost NDC-ja nije pripremljena sa namerom da se postigne dugoročan cilj, kao što je klimatska neutralnost do sredine veka, ali se prepoznaje da je ovaj dugoročni nisko-karbonski razvoj potreban da bi se pružila podrška Pariskom sporazumu i da bi se izvršilo usklađivanje sa ambicijom u okviru Zelenog sporazuma za Zapadni Balkan. Preporučuje se da Crna Gora elaborira strategiju dugoročnog nisko-karbonskog razvoja i da analizira kako i kada se klimatska neutralnost može postići”, navodi se u saopštenju.

Vlada Crne Gore je u procesu ažuriranja svog Nacionalno utvrđenog doprinosa imala podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori. UNDP se, u okviru svog „klimatskog obećanja“ obavezao da će pomoći Crnoj Gori da revidira NDC. Najveći broj predloženih mera odnosi se na sektore energetike, zatim industrije i otpada.

Izvor: RTCG

Albanija raspisala prvi tender za vetroelektrane

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)
Photo-illustration: Pixabay

Albanija je raspisala tender za svoj prvi program postavljanja vetroelektrana na kopnu. Na tender se mogu prijaviti pojedinačni projekti snage između 10 i 75 megavata.

Kako se navodi na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) biće izabrano nekoliko projekata koji će biti predstavljeni u prvoj polovini 2023. godine. 

Razvojem vetroelektrana Albanija želi da ponudi raznovrsniju proizvodnju energije okrećući se ka obnovljivim izvorima. Inače, ova zemlja 95 odsto energije dobija iz hidroelektrana i to iz postrojenja koja se nalaze na reci Drim. 

“Oduševljeni smo napretkom koji Albanija postiže u povećanju energije vetra i sunca putem otvorenih i transparentnih tendera. Ovo je još jedna prekretnica za diverzifikaciju, otpornost i održivi razvoj energetskog sektora zemlje“, rekao je Mateo Kolanđeli, šef EBRD-a za zapadni Balkan.

Predlog lokacije za razvoj vetroelektrana jedan je od uslova koji mora biti sadržani u projektu. Kako bi ponuđačima pomogli, nadležni su pripremili studije lokacije vetra, koja uključuje kriterijume pogodnosti za odabir lokacija, kao i preliminarni pregled zabranjenih područja na visokom nivou. 

Albansko Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku organizovaće konferenciju za potencijalne ponuđače na kojoj će razjasniti sve nejasnoće i nedoumice.

Albanija intenzivno radi na tome da što više koristi obnovljive izvore energije. Ona se nalazi među zemljama sa najviše sunčanih sati u Evropi što predstavlja značajan potencijal za razvoj solarne energije. Nedavno su u rad pustili prvu plutajuću solarnu elektranu snage 0,5 MW koja se prostire na skoro 4.000 kvadratnih metara i sastoji se od 1.536 solarnih panela.

Milica Radičević

Naučno dokazano – zagađenje dovodi do ubrzanog starenja

Foto-ilustracija (mhrezaa Oyd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zagađenje životne sredine, prvenstveno vazduha, naučnici su do sada mahom povezivali sa ubrzanim starenjem kože. Izloženost izduvnim gasovima, PM česticama i pojačanom UV zračenju razlog je što nam se bore pojavljuju ranije nego što smo očekivali.

Ipak, koža nije jedino o čemu treba da brinemo kada je reč o uticaju zagađenaja na naš organizam. Novo istraživanje koje su sproveli stručnjaci sa Univerziteta Zapadne Virdžinije ukazuje na vezu brojnih zagađivača i starenja celokupnog organizma, piše ScienceDaily.

Vođa istraživačkog tima, Erik Keli, otkrio je da zagađenje dovodi do stvaranja slobodnih radilaka u našem organizmu.

Ovi nestabilni molekuli dovode do hemijskih reakcija sa delovima ćelija (između ostalog, i sa molekulima DNK) izazivajući niz strukturalnih i funkcionalnih poremećaja. Ukoliko naš organizam nije u stanju da popravi štetu nanetu molekulima DNK, to će dovesti do nepovratnog starenja organizma, zaključuju naučnici.

Za potrebe studije, Keli je sa timom posmatrao genetski modifikovane miševe kojima je nedostajao protein zadužen za popravljanje oštećenja na DNK. Ustanovili su da miševi stari svega 5 meseci imaju sve karakteristike onih od 2 godine – osteoporozu, gubitak sluha, oštećenje vida i ostale zdravstvene probleme koje prirodno dolaze sa godinama.

Naučnike je ovo dovelo do zaključka da su oštećenja na molekulima DNK razlog starenja celokupnog organizma, ne samo kože koja je direktno izložena zračenju i zagađivačima.

Među najčešće spoljne uzroke slobodnih radikala spadaju zračenje, zagađivači vazduha, pesticidi, duvanski dim, brza hrana i neki lekovi.

Milena Maglovski

Grčka gradi solarne elektrane za siromašne

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nema sumnje da će u Grčkoj, zemlji sa čak 250 sunčanih dana, solarna energija odigrati presudnu ulogu u procesu dekarbonizacije. Planirana  je izgradnja dve velike solarne elektrane ukupne snage 3GW, ali i realizacija manjih projekta koji će biti namenjeni lokalnim zajednicama.

Ministarstvo životne sredine Grčke namerava da subvencioniše opštine i regione za izgradnju solarnih elektrana ukupne snage 120 MW, a ovaj program posebno će biti usmeren ka osetljivim domaćinstvima, rekao je za „Kathimerini“  ministar životne sredine i energetike Kostas Skrekas.

On navodi da se program, od koga će blizu 30.000 domaćinstava imati koristi,  finansira sa 100 miliona evra iz Fonda za oporavak od pandemije.

Uz to, iz Fonda će biti izdvojeno i 40 miliona evra za zamenu taksija električnim vozilima, a vlasnici će biti subvencionisani sa 22.500 evra za povlačenje automobila ukoliko zadovoljavaju određene kriterijume.

Skrekas dodaje da su energetske zadruge veoma važne u procesu energetske tranzicije te će ih Vlada maksimalno podržati kako bi električna energija došla do onih kojima je potrebna. Ovo se prvenstveno odnosi na solarne elektrane, a kada je reč o vetroparkovima, ministar ističe da se tu radi o velikim ulaganjima koja premašuju mogućnosti energetskih zadruga.

Energetski portal

Sokobanja glavna uzdanica oporavka domaćeg turizma

Foto: Wikipedia/SashaSB
Foto: Wikipedia

Opština Sokobanja koja ima najdužu turističku tradiciju kako na prostoru naše zemlje, tako i na prostoru bivše Jugoslavije, jedna je od glavnih uzdanica razvoja i oporavka srpskog turizma od krize koja je nastala zbog proglašenja pandemije koronavirusa.

Ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija u Vladi Republike Srbije Tatjana Matić navela je da je u prethodnom periodu za projekte razvoja turizma u Sokobanji opredeljeno ukupno 95 miliona dinara, od toga 87,5 miliona za infrastrukturne projekte, kao što su opremanje Centralnog gradskog parka sa dečjim igralištem, rekonstrukcija pozornice “Vrelo” i dogradnja saobraćajne i komunalne infrastrukture, navodi se u saopštenju.

“Nastojaćemo da podržimo projekat izgradnje Sokograda. U postkovid periodu upravo će zdravstveni turizam biti jedan od prioriteta i zbog toga je neophodno da razvijamo banjski turizam, a posebno u svetlu činjenice da su i u prethodnom kriznom periodu upravo banje zadržale ili čak imale rast turističkog prometa, čemu je doprineo i program turističkih vaučera”, objasnila je ministarka naglasivši da otežano vodosnabdevanje koje traje već 30 godina predstavlja ogromnu prepreku za iskorišćavanje ove destinacije u srpskom turizmu.

Prema njenim rečima, u prva četiri meseca u Sokobanji je povećan broj turističkih dolazaka za čak 132,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u 2020. godini, prema broju realizovanih noćenja, Sokobanja bila u pet najposećenijih destinacija u Srbiji.

Matić je iskazala zahvalnost na plaketi za doprinos razvoju turizma u Sokobanji, koja joj je uručena povodom Dana opštine i 184 godine od organizovanog turizma u Sokobanji i Srbiji. Svečanost je održana na Letnjoj pozornici „Vrelo“, koja je ovom prilikom otvorena nakon završene rekonstrukcije.

Energetski portal

Raspisan javni poziv za IPARD podsticaje od 6,5 milijardi dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Tuttle)
Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Anfang)

Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva raspisala je javni poziv za IPARD podsticaje iz mere 1, koja se odnosi na nabavku fizičke imovine poljoprivrednih gazdinstava – kupovinu nove mehanizacije i opreme, kao i izgradnju objekata

Rok za podnošenje zahteva za odobravanje prava na podsticaje je od 21. juna 2021. godine do 10. septembra 2021. godine.

Po ovom Javnom pozivu opredeljena su sredstva u iznosu od 6.460.900.000 dinara, a visina podsticaja iznosi od 60 odsto do 70 odsto prihvatljivih troškova investicije, u zavisnosti od toga da li je podnosilac mladi poljoprivrednik i da li se poljoprivredno gazdinstvo nalazi u planinskom području.

Iznosi podsticaja koje korisnik može da ostvari u sektorima voća, povrća, ostalih useva, grožđa i jaja mogu biti od 5.000 do 700.000 evra, a za sektore mleka i mesa od 5.000 do 1.000.000 evra.

Za više informacija pogledajte ovde.

Izvor: Uprava za agrarna plaćanja

Za finansiranje prvog vetroparka u privatnom vlasništvu u Severnoj Makedoniji izdvojeno 51 milion evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Eckermann)
Foto: Siemens-Gamesa

Za prvi privatni vetropark u Severnoj Makedoniji, Bogoslovec, koji će imati kapacitet od 36 megavati, obezbeđeno je finansiranje u ukupnom iznosu od 51 milion evra.

Kao vodeći organizator, glavni poverilac i posrednik, Erste Grupa je organizovala i strukturisala ovu transakciju i pozvala lokalne banke, uključujući Šparkase Banku Makedonija, da se priključe institucijama koje će obezbediti finansijsku podršku tokom narednih 17 godina.

„Mi u Erste Grupi smo zahvalni što smo imali priliku da organizujemo finansiranje prvog značajnog privatnog projekta proizvodnje energije iz vetra u Severnoj Makedoniji. Vetropark Bogoslovec predstavlja još jedan važan korak u prelasku na zelenu energiju na Zapadnom Balkanu. Nastavićemo da podržavamo ovaj proces na našim ključnim tržištima,“ rekao je Ingo Blajer, član Upravnog odbora Erste Grupe zadužen za korporativno bankarstvo i međunarodna tržišta.

Prekretnica u prelasku Severne Makedonije na zelenu energiju

Pogon za proizvodnju energije vetra biće izgrađen 80 kilometara jugoistočno od Skoplja, u blizini sela Bogoslovec u Severnoj Makedoniji. Planirano je da se projekat izgradnje završi početkom 2023. godine.

Kompanija Siemens Gamesa će na lokaciji proizvesti i instalirati osam vetroturbina. Zahvaljujući rotorima prečnika 145 metara na visini čvorišta od 102,5 metara, ove turbine će imati ukupni kapacitet od 36 megavati kada jednom budu pokrenute.

Projekat Bogoslovec predstavlja prekretnicu za Severnu Makedoniju, jer je to prvi privatni projekat za proizvodnju energije vetra u zemlji, i drugi po redu nakon projekta Bogdanci koji je 2015. godine naručila državna komunalna kompanija ESM.

Bogoslovec je među poslednjim vetroparkovima u Severnoj Makedoniji koji će prodavati svoju energiju po povlašćenoj tarifi na osnovu dvadesetogodišnjeg ugovora o kupovini električne energije sa državnim operatorom.

Severna Makedonija je u međuvremenu uvela konkurentne aukcije za tržišne premije. Bogoslovec daje važan doprinos ambicioznim ciljevima ove zemlje da svoju nacionalnu proizvodnju električne energije, kojom još uvek dominira mrki ugalj (lignit), preusmeri na zelene izvore.

Izvor: Erste Grupa

Energetska zajednica objavila studiju o potencijalnim primenama vodonika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska zajednica je pre nekoliko dana objavila studiju u čijem fokusu se nalazi proizvodnja i upotreba zelenog vodonika koji će, kako se navodi, odigrati važnu ulogu na putu ka postizanju klimatske neutralnosti.

Države zapadne Evrope, Australija i Japan mogu se pohvaliti razvijenom vodoničnom strategijom i važnim aktuelnim ili planiranim projektima koje se tiču ovog zelenog izvora energije, dok se isto ne može reći za dobar deo Afrike i Azije.

Vodonik ima brojne prednosti koje ga dovode u centar pažnje kada je reč o obnovljivim izvorima energije. Između ostalog, u studiji se ističe obilje ovog elementa jer se nalazi u mnogim jedinjenjima iz kojih se može lako ekstrahovati i koristiti.

Osim toga, vodonik odlikuje i visoka gravimetrijska gustina energije. Tokom oksidacije vodonika oslobađa se 120 MJ / kg, što je skoro tri puta više od gustine energije po masi tradicionalnih fosilnih goriva (metan 55,6 MJ / kg, benzin 46,4 MJ / kg, dizel 45,6 MG / kg , sirova nafta 42 MJ / kg i ugalj 26-33 MJ / kg – videti srednju kolonu tabele 1).

Takođe, korišćenje vodonika ne rezultuje emisijama CO2, dok je skladištenje ovog goriva relativno lako budući da se može čuvati u velikim količinama tokom dugog vremenskog perioda.

Ono što se kao prednost vodonika svakako ističe jeste njegova široka primenljivost, a u praksi se pokazalo da je za pojedine namene daleko praktičniji od alternativnih goriva.

Sadašnja i buduća upotreba

Vodonik se danas mahom koristi za industrijske procese kao što su sinteza amonijaka, prerada ulja i proizvodnja hrane, navodi se u studiji. Ipak, izvesno je da će se vodonik polako uvući u brojne sektore koji trenutno koriste fosilna goriva, tim pre jer će ova tranzicija zahtevati mala prilagođavanja u procesnoj tehnologiji.

Na primer, vodonik bi se mogao koristiti u sintezi amonijaka za proizvodnju đubriva sa nižim ugljenikom, kao i za izradu goriva sa smanjenim emisijama ugljen-dioksida. Ovo će, kako se navodi u studiji, najverovatnije biti prva upotreba vodonika kroz koju će se dalje širiti i promovisati ovaj čisti izvor energije.

Vodonik se takođe može koristiti kao izvor toplote u industrijskim procesima, naročito tamo gde se koristi visoka temperatura plamena. Moguće primene uključuju proizvodnju kreča i cementa gde su potrebne visoke temperature i značajna ulazna energija. Dok se danas koriste ugalj, koks ili gas, vodonik bi mogao da se koristi kao zamena za ta fosilna goriva značajno smanjujući ugljenični otisak industrije.

Očekuje se da će vozila sa pogonom na vodonik imati dodatne prednosti u odnosu na električna vozila u komercijalnim primenama kao što su autobusi i kamioni. I domet i vreme punjenja goriva presudni su za donošenje tehnoloških izbora u ovim sektorima i trenutno se vodonik smatra najprikladnijim gorivom za teške kamione.

Osim toga, u studiji se navodi da je vodonik pogodan za napajanje vozova, brodova, aviona i tešku industriju kao što je proizvodnju čelika.

Milena Maglovski 

 

CLS predlaže zatvaranje Košutnjaka vikendom za motorni saobraćaj

Foto: Wikipedia/Vladakul
Foto: Wikipedia/Vladakul

Udruženje Centar za lokalnu samoupravu (CLS) uputiće formalnu inicijativu Gradskoj upravi Beograda, Skupštini grada i gradonačelniku da se vikendom zabrani motorni saobraćaj u jednosmernim ulicama unutar spomenika prirode „Košutnjak“, navodi se u saopštenju ovog udruženja.

Zabrana bi se odnosila na Pionirsku ulicu, ulicu koja ide od Hajdučke česme do Pionirskog grada, zatim saobraćajnicu koja povezuje parking FK Rakovica i parking kod Hajdučke česme, kao i saobraćajnicu koja počinje od ulice Luke Vojvodića i završava se kod parkinga FK Rakovica.

Oni dodaju da se ovim privremenim režimom zabrane saobraćaja ne bi sprečila gradska kretanja, jer sve navedene saobraćajnice imaju alternativne pravce za dolazak na destinacije koje okružuju spomenik prirode „Košutnjak“.

Donošenjem ove mere bi se, kako kažu, dodatno promovisala urbana mobilnost, aktivni vidovi kretanja, bezbednost rekreativaca i izletnika, kao i ukupna svest o značaju i vrednosti „Košutnjaka“ za imidž, čistiji vazduh i ublažavanje klimatskih promena u Beogradu.

Šuma Košutnjak jedno je od najlepših prirodnih bogatstava Beograda, a prema zakonu o zaštiti prirode predstavlja prirodni spomenik. Prostire se na površini od 330 hektara u opštinama Čukarica i Rakovica, a krase je mnogobrojna listopadna i četinarska stablala kao i staze koje rekreativci rado posećuju.

Izvor: Centar za lokalnu samoupravu

 

Leteći Hjundai automobili do 2025. godine

Foto-ilustracija: Printscreen/Youtube  

Kompanija Hjundai je 2020. godine predstavila leteći automobil koji će, prema najavama biti korišćen kao leteći taksi. Posetioci sajma CES u Las Vegasu prošle godine su imali priliku da vide prevozno sredstvo budućnosti u kom će biti mesta za četiri osobe i pilota, koje će prelaziti gradske relacije do 96 kilometara i to brzinom do 290 kilometara na sat na visinama od 300 do 600 metara iznad tla.

Kako je tada rečeno ova električna letelica ima domet od 100 kilometara, a za osnovno punjenje baterije potrebno je od pet do sedam minuta. Ima četiri propelera koja mogu da se rotiraju za 90 stepeni, što znači da može vertiklano da poleće i sleće, te joj nije potrebno mnogo prostora za poletanje, što je u vreme kada su saobraćajne gužve naša svakodnevnica veoma važno. 

Iz kompanije Hjundai stižu novosti, a to je da bi do 2025. godine mogli da putujemo letećim taski prevozom, prenosi Rojters. Prvobitno je najavljeno da će taski vozila u vazduhu biti 2028. godine, ali kako se tehnologija svakodnevno razvija, napredak u ovoj oblasti ubrzao je realizaciju planova.

Kako najavljuju čak 7,4 milijardi dolara Hjundai će investirati u razvoj i proizvodnju električnih vozila i pametnih rešenja za mobilnost uključujući leteće automobile.

Da se intenzivno radi na razvoju letećih vozila govori i projekat kompanije  “Dženeral motors“ koja je nedavno predstavila leteći “kadilak”. Ovo vozilo se  kreće bez vozača, vertiklano poleće i spušta se i vozi putnike “vazdušnom linijom”. Futuristički “kadilak”, tehnički je dron, koji je predviđen za vožnju jednog putnika. Iz kompanije “Dženeral motors“ ovo vozilo su opisali kao “koncept budućnosti ličnog prevoza“.

Postaje sve sigurnije da ćemo se uskoro voziti ili leteti električnim automobilima, dok će vozila sa motorima na unutrašnje sagorevanje postati rariteti.

Milica Radičević

IPARD konkurs – 60 miliona evra za poljoprivrednike

Foto-ilustracija: Unsplash (Jed Owen)
Foto-ilustracija: Pixabay

Bez modernih objekata, mehanizacije, opreme nema napretka u poljoprivredi. Osim nacionalnih podsticaja, proizvođačima su poslednjih godina na raspolaganju i sredstva iz Evropske unije. Danas bi trebalo da bude raspisan do sada najveći konkurs u okviru IPARD projekta vredan oko 60 miliona evra, ova sredstva će moći da iskoriste za nabavku fizičke imovine poljoprivrednih gazdinstava.

Ministar poljoprivrede Branislav Nedimović ukazuje da još ima dosta poteškoća u pogledu dopuna zahteva i konsultantskih kuća koje rade sa poljoprivrednicima.

“Ne mogu ja da im određujem koga će oni da izaberu za konsultanta. Naše je da ih provučemo kroz ceo postupak. Imaćemo jednu novinu, a to je da ćemo odobravati avansno plaćanje od 50 odsto”, ističe Nedimović.

Prema njegovim rečima, to će umnogome doprineti brzini realizacije investicija u srpsku poljoprivredu.

“Kad dobiješ rešenje, dobićeš 50 odsto unapred, pa kad realizuješ preostalih pedeset”, navodi Nedimović.

Interesovanje poljoprivrednika za programe IPARD-a raste. Prošle godine odobreno je 320 zahteva, a dve godine ranije samo 20. Sredstva Evropske unije proizvođači u Srbiji su koristili za nabavku traktora, modernizaciju opreme za preradu i pakovanje, izgradnju objekata i razvoj seoskog turizma.

Izvor: RTS

Protest u Surdulici zbog fabrike “Knauf”

Foto: Tviter
Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Jotham Sutharson)

Dve godine nakon prvih protesta Surduličani se ponovo bore za čistiji vazduh. Ovoga puta protestnom šetnjom članovi udruženja “Udahni duboko” i Surduličani ukazali su na ovaj dugogodišnji problem, a fabrici Knauf Insulation, za koju tvrde da u velikoj meri doprinosi zagađenju vazduha, uputili su nekoliko zahteva, pišu Južne Vesti.

Jedan od zahteva je, prema rečima jednog od osnivača udruženja “Udahni duboko” Stojana Ivkovića, da Knauf finansira izgradnju merne stanice kako bi građani Surdulice i šira javnost u svakom trenutku mogli da imaju uvid u stepen zagađenosti vazduha u Surdulici.

Surduličani takođe zahtevaju da firma obustavi proširenje proizvodnog pogona i povećanja kapiceta proizvodnje, jer bi taj način, kako su naveli, povećali nivo zagađenja i šansu da ponovo dođe do havarija u fabrici, kao i da Knauf finansira lečenje dece obolele od karcinoma u Surdulici.

Rok za ispunjenje zahteva je 6 meseci, a ukoliko u zadatom roku ne ispune zahteve, građani će tražiti dislokaciju, odnosno premeštanje fabrike sa teritorije Surdulice na neku drugu slabo naseljenu teritoriju u predelu jugoistočne Srbije.

Glavni povod za protest je zdravlje, pre svega dece, i zagađen vazduh, mada se od doktora i predstavnika Opštine niko nije pojavio iako su bili javno pozvani.

Inače, pre nešto više od mesec dana iz fabrike Knauf, koja se bavi proizvodnjom kamene vune, širio crni dim, što je veoma zabrinulo građane i bio prelomni događaj da opet reaguju.

Tada je predsednica opštine Surdulica Aleksandra Popović najavila i da će na sednici Skupštine predložiti odbornicima proglašenje stanja ugoženosti životne sredine. Međutim, iz udruženja “Udahni duboko” su nedavno istakli da je glavni krivac za takvo stanje upravo Opština.

Ovo nije jedini incident fabrike Knauf koji je uznemirio građane. Pre dve godine je u njoj izbio požar, a dim je zahvatio celu Surdulicu.

Izvor: Južne Vesti