Home Blog Page 555

Potonuo brod sa hemikalijama kod Šri Lanke

Pre tačno mesec dana na brodu “Ekspres Perl” koji je prevozio hemikalije izbio je požar, a tone toksičnih supstanci dospele su u more i na obalu Šri Lanke izazvavši već tada veliku ekološku krizu. Ova kriza ubrzo se pretvorila u katastrofu kada je brod potonuo 12 dana kasnije, a u vodi se sada nalazi 25 tona azotne kiseline, kozmetika, plastični pelet i druge hemikalije, prenose svetski mediji.

Olupina je trenutno na dubini od 21 metra nedaleko od obale, a vlasnik broda imenovao je kompaniju koja će voditi računa o brodu i nadgledati celo područje dok se brod ne ukloni.

Kako navodi šefica Uprave za zaštitu okoline mora Šri Lanke, uklanjanje broda trenutno nije moguće jer je u toku sezona monsuna pa je more veoma nemirno. Prema nezvaničnim podacima, uklanjanje broda moglo bi da započne tek u  septembru.

Nakon izbijanja požara, koji je najverovatnije uzrokovao neadekvatan transport hemikalija, usledila je snažna eksplozija, ali je na sreću svih 26 članova posade bezbedno evakuisano.

Još uvek nisu poznate tačne razmere ove ekološke katastrofe pa je pecanje zabranjeno do daljnjeg. Ovo bi moglo da utiče na lokalnu ekonomiju jer 4.300 porodica zavisi od ove delatnosti. Da razloga za zabrinutost ima svedoči činjenica da je voda izbacila 48 mrtvih morskih kornjača, osam delfina, jednog plavog kita i mnogobrojne manje ribe.

Ekipe na licu mesta već danima uklanjaju toksični otpad sa obala i na sve načine nastoje da spreče curenje hemikalija iz kontejnera, jer bi ispuštanje većih količina toksičnih supstanci imalo dalekosežne posledice po morski biodiverzitet.

Milena Maglovski

Ministarstvo: Projekat “Jadar” je velika razvojna šansa zemlje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)

Litijum nije samo ekonomska, nego i generacijska prilika za ubrzani napredak Srbije, a sve što se bude radilo, svaki novi rudnik, biće moguće samo uz najviše standarde zaštite životne sredine, stav je Ministarsva rudarstva i energetike.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović ocenila je da je projekat “Jadar” velika razvojna šansa zemlje, ali da će odluku o njegovoj realizaciji doneti građani i to pošto budu gotove sve studije i kada javnost bude upoznata sa svim činjenicama.

Ona dodaje da je jadarit jedistven mineral u svetu i da je Srbija u poziciji da odlučuje da li će i kako iskoristiti činjenicu da raspolaže jednim od najtraženijih resursa.

Mihajlović napominje da ne postoji ugovor ni sa jednom kompanijom o eksploataciji litijuma kao i da ništa u energetici i rudarstvu više ne može da se radi, a da nije u skladu sa najvišim standardima zaštite životne sredine.

Zelena agenda je naša agenda rasta, koja donosi investicije, nova radna mesta i tehnološku modernizaciju”, poručila je ministarka dodajući da je borba za zdravu životnu sredinu prioritet države. 

“Mi na tome radimo, i kroz projekte, i kroz primenu novih zakona, a pripremamo i integrisani klimatsko-energetski plan i novu strategiju energetike u kojima će životna sredina imati centralno mesto”, naglasila je Mihajlović.

Brojni aktivisti i lokalno stanovništvo oštro se protive projektu “Jadar” jer smatraju da će isparenja agresivnih kiselina zagaditi vodu i vazduh, dok će za potrebe rudnika više od 19.000 ljudi morati da bude iseljeno iz doline Jadar.

Energetski portal

Otvoren filmski konkurs za Green Fest 2021

Foto: Centar za unapređenje životne sredine
Foto: Centar za unapređenje životne sredine

Centar za unapređenje životne sredine otvorio je konkurs za takmičarske filmove koji će biti prikazani na 12. Međunarodnom festivalu zelene kulture „Green Fest“.

Na konkurs, koji je međunarodnog karaktera, mogu se prijaviti filmovi koji se bave temama prirode i biodiverziteta, klimatskih promena, vazduha i voda, otpada od hrane, održive mode, cirkularne ekonomije i inovacija, održivog razvoja.

Međunarodni festival zelene kulture „GREEN FEST“ je najveća “zelena” manifestacija u regionu jugoistočne Evrope koja se održava svake godine. Tokom prethodnih jedanaest godina, na konkurse za takmičarske filmove je stiglo gotovo 6500 filmova sa svih kontinenata, održano preko 145 obrazovnih sadržaja, predstavljeno preko 160 izlagača i umetnika.

Dvanaesti Međunarodni festival zelene kulture „Grin Fest“ sprovodi Centar za unapređenje životne sredine uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, Fondacije Hajnrih Bel, kao i mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Više o konkursu saznajte OVDE.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Objavljena imena najvećih zagađivača u BiH

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)
Foto: ritegacko

Arhus centar Zenica predstavio je popis najvećih zagađivača vazduha u Bosni i Hercegovini za 2018. godinu, na osnovu baze podataka o zagađivačima koju su kreirali zajedno s organizacijama Arnika iz Češke Republike i Eko forum Zenica.

Arnika i Eko forum Zenica objavljuju podatke koje od nadležnih institucija prikupljaju još od 2011. godine, a alternativna baza podataka zagađivača ove godine po prvi put prikazuje podatke i iz Republike Srpske.

Među najvećim zagađivačima nalaze se kompanija ArcelorMittal Zenica, termoelektrane Tuzla, Ugljevik i Gacko, cementare Lukavac i Kakanj, koksara GIKIL i rafinerija u Slavonskom Brodu.

Profesor Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica ističe da je došlo do blagog poboljšanja u transparentnosti podataka jer su godišnji izveštaji o emisijama konačno javno dostupni na internetu.

“Međutim, službene web stranice nisu prilagođene korisnicima i samo stručnjaci mogu razumeti šta ti brojevi predstavljaju. Zbog toga mi tumačimo te podatke i verujemo da će ih javnost koristiti za delovanje prema zagađivačima i vlastima. Bez učestvovanja javnosti, stanje životne sredine nikada se neće poboljšati”, rekao je Lemeš.

Poređenjem podataka desetak godina unazad može se prepoznati koje kompanije ulažu u modernizaciju i tehnologije za zaštitu životne sredine i zdravlje ljudi. Termoelektrana Ugljevik izgradila je postrojenje za odsumporavanje 2019. godine, a ulaganja u filtere za prašinu pomogla su da se značajno smanji zagađenje iz cementare Kakanj. Veruje se da je do smanjenja emisije iz postrojenja kompanije ArcelorMittal Zenica došlo usled pada proizvodnje zbog globalne ekonomske krize.

Podaci koje dostavljaju industrijska postrojenja u BiH, kako je potvrdio Martin Skalski iz češke Arnike, nisu pouzdana jer sadrže ogroman broj grešaka pa gotovo 90 odsto tih podataka ne treba uzimati u obzir. Pritom, dva entiteta koriste različite sisteme i različite metodologije. Skalski navodi da je BiH 2003. godine potpisala, a od 2009. godine primenjuje Protokol o registrima ispuštanja i prenosa zagađenja, koji je sastavni deo Arhuske konvencije.

“Po tom protokolu, države su se obvezale da će javno objavljivati podatke o zagađenju. Do ove godine ratifikovalo ga je 37 država i kao poseban entitet Evropska unija, ali ga još uvijek nije ratifikovao i parlament BiH. Dakle, ovaj sistem nije obvezan za industriju”, rekao je Skalski. Ističe da bez transparentnosti podataka o zagađenju, što je ključni korak na putu ka čistijem vazduhu, državni organi ne mogu delovati, dok javnost i mediji nisu u stanju da kontrolišu situaciju.

Izvor: Bljesak.info

Beč testira nove električne autobuse

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Bečki gradski prevoznik lansirao je u fazu ispitivanja električni zglobni autobus dug 18 metara. Ovo vozilo će do 22. juna saobraćati na tri redovne linije, a vožnja za sve putnike u ovom periodu potpuno je besplatna.

Nakon testiranja prvih pet električnih autobusa standardne dužine od dvanaest metara, bečko gradsko preduzeće za javni prevoz „Viener Linien“ započelo je ispitivanje električnih vozila od 18 metara. Zglobni autobus Mercedes-Benz, model eCitaro G, vozi na tri redovne bečke linije od 10. do 22. juna.

Autobusi bečkog gradskog prevoznika pređu skoro 40 miliona kilometara godišnje, rekao je Peter Hanke, član bečke vlade zadužen za javni prevoz. Istovremeno, zglobni autobusi velikog putničkog kapaciteta čine više od polovine svih gradskih autobusa, koji nastoje da odgovore na sve veću potražnju putnika za javnim prevozom u austrijskoj prestonici.

„Sva naša vozila moraju ispunjavati visoke zahteve. Bez obzira na vrstu vožnje, oni moraju biti u stanju da uspešno prevaziđu malu udaljenost između stajališta, kratke intervale, veliki protok putnika i rade 24 sata dnevno “, rekao je Gunter Steinbauer, izvršni direktor Viener Linien, prenosi EurocommPR.

Ekološki prihvatljiviji javni prevoz važan je cilj austrijske prestonice. Pritom će zglobni autobusi igrati ključnu ulogu u procesu prebacivanja gradskih autobusa na vozila bez emisije štetnih gasova. Do 2027. godine ulice Beča trebale bi imati 62 električna autobusa, deset autobusa na vodonik i deset minibuseva na električni pogon. Prvi zglobni autobusi sa nultom emisijom trebali bi biti lansirani nekoliko godina kasnije.

U Beču intenzivno rade i na uključivanju autonomnih autobusa, tj. vozila bez vozača u javni saobraćaj.

Dva autonomna autobusa na električni pogon deo su projekta „AutoBus – Sišdat” i oni već dve godine, bez putnika, saobraćaju ulicama Beča. Ovaj projekat se uskoro završava i nakon toga rezultati će biti objavljeni, a mnogi očekuju da će na ulicama ovog grada u budućnosti saobraćati autobusi bez vozača.

Energetski portal

Projekat ZelEPS – mogućnost kupovine “zelene energije” 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Srbije (EPS) predstavila je projekat ZelEPS, odnosno mogućnost kupovine “zelene energije” proizvedene iz obnovljivih izvora. Kupovinom “zelene energije” utiče se na smanjenje zagađenja atmosfere ugljen-dioksidom (CO2).

“Proizvodnja zelene energije deo je vekovne tradicije Elektroprivrede Srbije i datira još iz 19. veka, a nastavlja se i danas, i u vremenu velikih klimatskih promena i zagađenja ima verovatno veći značaj za društvo i očuvanje prirode nego ikada. Zelena energija proizvodi se u 15 hidroelektrana snage 3.015 megavata, što je 38 odsto EPS-ovog energetskog potencijala, a trećina ukupne proizvodnje realizuje se u hidroelektranama. U planu je i korišćenje drugih izvora zelene energije, kao što su vetar i sunčeva svetlost”, rekao je direktor za razvoj slobodnog tržišta u EPS-u Bratislav Džombić.

Prema njegovim rečima ovo preduzeće prvi ugovor o isporuci zelene energije sklopilo je krajem 2018. godine, odmah nakon što je Srbija usvojila evropske standarde u toj oblasti. 

“Isporuka zelene energije se dokazuje garancijom porekla koja služi da potvrdi klupcu da je energija koju plaća proizvedena u obnovljivim izvorima. Garanciju porekla mogu dobiti samo proizvođači poput Elektroprivrede Srbije, čiji su proizvodni kapaciteti registrovani u Registru proizvođača iz obnovljivih izvora, kod Ministarstva rudarstva i energetike Republike Srbije. Na zahtev proizvođača, garanciju porekla izdaje operator prenosnog sistema „Elektromreža Srbije“, a EMS je postao punopravan član AIB (Evropske asocijacije tela za izdavanje) 2019. godine i tržište Srbije integrisano je u tržište EU”, objasnio je Džombić. 

Kompanije koje se opredele za ZelEPS daju značajan doprinos borbi za očuvanje prirode i sprečavanje daljih globalnih klimatskih promena.

EPS je, pionirski, pre dve godine počeo prodaju zelene energije, a prvi kupac paketa ZelEPS bila je Prokredit banka. Pored banaka, zelenu energiju EPS-a do sada su kupovale uglavnom kompanije koje se bave industrijskom proizvodnjom. Velike kompanije kao što su Lidl, „Tigar“, „British American Tobacco, „Zdravlje“ iz Leskovca, „Strauss Adriatic“, „Froneri Adriatic“ , kao i mnogi drugi, prepoznali su značaj zelene energije.

Količina ugovorena energije iz obnovljivih izvora za ovu godinu u ovom trenutku je 50 odstp veća nego 2020. godine, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Beli mišar prvi put snimljen u Srbiji

Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Marko Šćiban/Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Vest da u okolini Šida meštani godinama unazad primećuju belu pticu grabljivicu privukla je pažnju članova Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Nataša Tomić i Marko Šćiban u petak 11. juna posetili su okolinu sela Sot kako bi proverili te navode. Istraživače je sreća poslužila pri kraju terenskog obilaska.

„Krenuli smo ka vozilu i trenutak pre nego što bismo napustili lokaciju iznad naših glava ukazala se potpuno bela ptica grabljivica. Na osnovu veličine, oblika tela i ponašanja ustanovili smo da se radi o mišaru (Buteo buteo), inače najčešćoj ptici grabljivici u Srbiji. Snežno beli lepotan izleteo je iz šume, kružio iznad nas i nestao visoko na nebu, odletevši ka Suncu“, objašnjava Marko Šćiban iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.  

Tokom više od veka istraživanja ptica u Srbiji mišar ovakvog potpuno belog perja nije fotografisan, stoga su ovo prvi snimci ovog retkog fenomena kod nas. Ornitolozi smatraju da ova ptica ima redak poremećaj obojenosti perja poznat kao potpuni leucizam koji predstavlja nedostatak crnog pigmenta, melanina u telu. Ovakav poremećaj obojenosti jedinki koje prirodno nisu bele kao labudovi ili čaplje uglavnom im smanjuje mogućnost preživljavanja u prirodi. Međutim, belog mišara iz okoline Sota meštani susreću već dve godine, što ukazuje da uspešno odoleva svim izazovima.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Države G7 ulažu više novca u fosilna goriva nego u OIE

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Od početka pandemije Covid-19 države G7 (Grupa Sedam) uložile su više novca u fosilna goriva nego u čistu energiju, zaključk je studije humanitarne organizacije Tearfund.

Sedam država – Kanada, Francuska, Nemačka, Italija, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Države svrstavaju se u zemlje koje najviše zagađuju svet jer, iako predstavljaju svega 10 odsto globalne populacije, više od 24 odsto emisije ugljen-dioksida dolazi iz ovih industrijalizovanih zemalja.

Na osnovu analize koja obuhvata period između januara 2020. i marta 2021. godine, zemlje G7 izdvojile su više od 189 milijardi američkih dolara za podršku uglju, nafti i gasu, dok su obnovljivi izvori energije (OIE) dobili 147 milijardi dolara.

To znači da je u fosilna goriva uloženo više od polovine sredstava uključujući brojne mere direktne podrške i zanemarivanje životne sredine usvojene zarad industrije fosilnih goriva. Ova ulaganja nisu u skladu sa neophodnim merama kako bi se zaustavilo globalno zagrevanje, ali ni sa ciljevima nulte emisije koje su sebi postavile zemlje G7.

Ovih sedam država još uvek ne ulažu dovoljno u tehnologije koje podržavaju bržu dekarbonizaciju i zeleni oporavak od pandemije iako mogu učiniti mnogo više na putu ka progresivnom prelasku sa fosilnih goriva na OIE.

Osim toga, i podrška sektoru transporta ide u pogrešnom pravcu, navodi se u studiji. Iako nisu izostala ulaganja u čistiji transport, poput infrastrukture javnog prevoza ili električnih vozila, države G7 pomogle su avio-kompanijama i automobilskoj industriji u iznosu od 115 milijardi dolara, a više od 80 odsto ovih kompanija nema uslova da spreči buduće emisije.

Ipak, dobra vest stigla je 22. aprila 2021. godine kada je samit lidera o klimi nagovestio obnovljeni zamah za međunarodnu klimatsku saradnju. Nove obaveze SAD-a, Kanade i Japana – zajedno sa nedavnim najavama EU, Velike Britanije i Kine – pozitivan su korak ka zadržavanju globalnog zagrevanja na 1,5 ° C.

Milena Maglovski

Irak gradi osam nukleranih reaktora

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay

Irak planira da izgradi osam nuklearnih reaktora koji bi trebalo da podmire potražnju za električnom energijom ove zemlje, navela je Regulatorna agencija za radioaktivne izvore.

Vlasti ove zemlje planiraju da do 2030. godine izgrade reaktore kapaciteta od 8.000 megavata koji bi pokrili oko 25 odsto potreba za električnom energijom i na ovaj način bi trebalo da bude smanjena energetska zavisnost Iraka.

Prema pisanjima medija u Iraku živi oko 40 miliona ljudi i za njihovo normalno funkcionisanje potrebno 24.000 megavata struje, a trenutno se proizvodi oko 16.000 megavata, što nije dovoljno.

Kako kaže Kamal Latif, šef iračke uprave za nuklearne resurse, razgovara se sa Rusijom, Francuskom i SAD-om o izgradnji nuklearnih reaktora.

“Zahvaljujući nuklearnoj energiji koja je jeftinija i dostupnija, za razliku od solarne ili drugih obnovljivih izvora energije, proizvodićemo struju koja će zadovoljiti 25 odsto potreba”, objašnjava Latif.

Ranije je najavljeno da bi ovaj projekat trebao da košta oko 40 milijardi dolara.

Milica Radičević

Proizvodnja plastike u Evropi opala za 5 odsto zbog pandemije

Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Chang)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Evropi je godišnja proizvodnja plastike opala za 5,1 odsto zbog pandemijske krize, uglavnom usled manje potražnje plastike u sektoru proizvodnje ambalaže i automobilskoj industriji.

Evropsko udruženje proizvođača plastike (PlasticsEurope) saopštilo je da je u Evropi 2020. godine proizvedeno 55 miliona tona plastike, tri miliona tona manje nego 2019., što je direktna posledica pandemije Covid-19.

Prema podacima Eurostata, prve procene za 2020. godinu pokazuju da je potražnja za plastikom smanjena za gotovo 5 odsto u odnosu na 2019. i da je na najnižem nivou od 2014. godine, navodi udruženje.

Na pad potražnje najviše je uticala smanjena proizvodnja u dva glavna sektora u kojima se koristi plastika – ambalažnoj i automobilskoj industriji.

Količina plastike korišćene u ambalažnom sektoru je smanjena za 2,5 odsto, odnosno 0,5 miliona tona, najviše u proizvodnji komercijalne i industrijske ambalaže.

Automobilska industrija, koja je obustavila proizvodnju zbog pandemije, doživela je najveći pad potrošnje plastike od 18,1 odsto u Evropi, podaci su udruženja.

U svetu je godišnja proizvodnja plastike opala za 0,3 odsto, sa 368 miliona tona plastike proizvedene 2019. godine na 367 miliona tona 2020.

To je tek treći pad na globalnom nivou od Drugog svetskog rata, nakon pada iz 1973. u vreme prvog naftnog šoka i pada iz 2008. godine tokom finansijske krize.

U Kini je, međutim, uprkos zdravstvenim, društvenim i ekonomskim posledicama pandemije, nastavljeno povećanje proizvodnje plastike u skladu sa rastom potrošačkih industrija, pa je tako 2020. godine udeo Kine na svetskom tržištu povećan za 1 odsto.

Kina, koja je proizvela četvrtinu svetske plastike 2010. godine, sada isporučuje trećinu nakon što je udvostručila proizvodnju, sa 64 miliona tona 2010. na 117 miliona tona 2020.

Evropa (27 zemalja EU, Velika Britanija, Norveška i Švajcarska), koja je 2010. proizvela 21 odsto plastike (56 miliona tona), 2019. je proizvela 16 odsto, a 2020. godine 15 odsto.

Udeo Severne Amerike u globalnoj proizvodnji plastike je ostao stabilan, na oko 19 odsto.

Izvor: Beta/EURACTIV.rs

Izgradnjom reciklažnih centara do upravljanja komunalnim otpadom

Foto-ilustracija: Unsplash (Vivianne Lemay)
Foto: Privredna komora Vojvodine

U Privrednoj komori Vojvodine održana je konferncija “Upravljanje komunalnim otpadom-izazovi i potencijali“ u organizaciji Saveta za cirkularnu ekonomiju PKV i Inženjera za zaštitu životne sredine.

“Cilj nam je da se prikažu strategija i ideje u vezi sa upravljanjem komunalnim otpadom na području AP Vojvodine. Uređivanje ove oblasti nije važno samo zbog usklađivanja sa evropskim zakonima već i zbog nas samih”, rekao je Zoran Trpovski, sekretar Udruženja industrije Privredne komore Vojvodine.

Prema rečima Roberta Jakše, državnog sekretara u Ministarstvu za zaštitu životne sredine važno je da se o ovoj temi razgovara i da se čuju predstavnici regionalnih deponija kako bi se uvideli problemi.

“Komunalni otpad je otpad iz domaćinstva i zato je veoma važno kako se tretira. Unapređenje sistema za upravljanje otpadom je ključno za Ministarstvo za zaštitu životne sredine. Ministarstvo je zajedno sa evropskim partnerima obezbedilo sredstva za izgradnju osam novih regionalnih centara za upravljanje otpadom od kojih će tri biti na teritoriji Vojvodine i to u Somboru, Inđiji i Sremskoj Mitrovici. Izgradnja reciklažnih centara daje nam neophodan preduslov za dalji razvoj funkcionalnog sistema upravljanja komunalnim otpadom. Ministarstvo je za ovu godinu izdvojilo 75 miliona dinara za uklanjanje divljih deponija, a njih u ovom trenutku u Srbiji ima 2.500. Staretegija za upravljanje otpadom je u izradi i očekuje se da će ona u potpunosti definisati ovu oblast”, objašnjava Jakša.

Nemanja Erceg, pomoćnik Pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine istakao je da sekretarijat zajedno sa ministarstvom ima ključnu ulogu u stvaranju odgovornog upravljanja otpadom.

“U prethodnom periodu naš fokus je bio industrijski otpad, a sada planiramo da pojačamo aktivnosti u pogledu pronalaženja sredstava za uspostavljanje regiona u kojima bi funkionisali centri za upravljanje otpadom”, kaže Erceg.

Na teritoriji AP Vojvodine postoji preko 400 divljih deponija. Prosečna godišnja produkcija otpada na ovoj teritoriji je oko 572 hiljade tona, a na deponije bez prethodne obrade se odlaže naveći deo komunalnog otpada. Reciklira se svega 3 odsto komunalnog otpada. Sledeći preporuke nacionalne strategije upravljanja otpadom u AP Vojvodini je formirano 9 centara za regionalno upravljanje otpadom Subotica, Sombor, Kikinda, Zrenjanin, Inđija, Pančevo, Vršac, Novi Sad, Sremska Mitrovica. 

Energetski portal

Nove solarne elektrane u Republici Srpskoj ostale bez podsticaja

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Brojni investitori u male solarne elektrane u Republici Srpskoj ostali su bez garantovanog otkupa struje iz svojih postrojenja, jer su kvote namenjene za podsticaj ispunjene još u martu ove godine, saznaje portal Capital.

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske ovih dana masovno odbija proizvođače jer prostora za podsticaje više nema.

Tako su u poslednjih nekoliko sedmica odbijeni zahtevi za podsticaj za četiri male solarne elektrane Tuli u Trebinju, 14 malih solarnih elektrana Berkovići u istoimenoj lokalnoj zajednici kao i dve solarne elektrane Eling žica iz Teslića.

“Na osnovu činjenica kojima raspolaže Regulatorna komisija, kao i na osnovu potvrde Operatora sistema podsticaja utvrđeno je da u sistemu podsticaja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, ne postoje raspoložive količine električne energije za podsticanje proizvodnje iz solarnih elektrana u 2021. godini, utvrđene Akcionim planom Republike Srpske za korišćenje obnovljivih izvora”, navodi se u rešenjima kojima se odbijaju zahtevi investitora.

Predsednik RERS-a Vladislav Vladičić kaže za Capital kako nove zahteve za podsticaje odbijaju već nekoliko meseci. Investitorima predlaže da se obrate Vladi Republike Srpske.

“Vlada Republike Srpske je ta koja svake godine razmatra akcioni plan i o tome donosi odluku. Odmah po našem rešenju oni mogu da upute zahtev Vladi da izvrše izmene Akcionog plana, a na njoj je da odluči da li će to uvažiti ili ne”, kazao je Vladičić.

Inače, Vlada RS je količine električne enegrije iz malih solarnih elektrana za koje garantuje otkup od 2015. godine povećala za deset puta, ali je očigledno da to ne može ni blizu zadovoljiti potrebe investitora.

Izvor: Capital.ba

Novi investicioni ciklus u energetici vredan 17 milijardi evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo rudarstva i energetike je u prethodnom periodu zajedno sa Privrednom komorom Srbije (PKS) radilo na pripremi četiri zakona koji su bazični za dalji razvoj energetike i rudarstva. a u planu je nastavak saradnje na izradi novih strateških dokumenata, navodi se na sajtu Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je, obraćajući se na Skupštini PKS, istakla da u procesu energetske tranzicije Srbija mora imati dovoljne količine energije u svakom trenutku i dodala da zelena agenda neće značiti gubitak posla i zatvaranje elektrana.

“Zelena agenda je model rasta i prilika da srpska privreda bude ne samo održiva, nego i predvodnik u tom procesu. Novi investicioni plan u oblasti energetike i rudarstva obuhvata projekte vredne 17 milijardi evra, od čega su projekti u oblasti elektroenergetike više od sedam milijardi evra, a u oblasti OIE više od pet milijardi evra”, rekla je Mihajlović.

Prema njenim rečima, zelena agenda znači da ćemo ići ka drugačijim načinima proizvodnje energije koji će se zasnivati, pre svega, na velikim i srednjim hidroelektranama, solarnim elektranama, vetroelektranama, gasnim elektranama, kao i vodoničnim tehnologijama za koje je već stvoren zakonski osnov u Zakonu o korišćenju OIE.

“Nacionalnim integrisanim planom za klimu i energetiku odredićemo ne samo kako ćemo se razvijati u oblasti energetike, nego i šta to znači za životnu sredinu i za privredu. Takođe, novom strategijom energetike odredićemo ciljeve i put gde želimo da budemo 2050. godine u ovoj oblasti, čiji će sastavni deo biti vodonična strategija”, rekla je ministarka.

Ona je najavila i formiranje nacionalnog saveta za zelenu agendu čiji će zadatak biti da napravi plan za ovu i naredne godine i kako da, kada budemo imali takse na CO2, iz tog procesa izađemo na održiv način.

“Biće situacija i kad ćemo morati i određene kompromise da pravimo, ali naša privreda ima sve šanse da bude ne samo održiva, već i da budemo predvodnici u regionu”, naglasila je ministarka.

Energetski portal

 

“Provozao” dron kroz prirodni rezervat pa izazvao katastrofu

Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Obala „Bolsa Čika“ na jugu Kalifornije ovih dana je neobično tiha. Prepoznatljivo oglašavanje elegantnih čigri, koje je i talase činilo jedva čujnim, značilo je da je sezona parenja u jeku, a da će se iz ljuski jajeta uskoro pomoliti paperjaste glavice. Samo što je ovaj veseli prizor, u kome su posetioci uživali svake godine u kasno proleće, sada zamenila jedna tužna slika – više od 3.000 jaja ostalo je napušteno u pesku, bez ikakve nade da će se iz njih izleći ptići.

Mir jednog majskog popodneva, dok su se ove morske ptice brižljivo starale o svojim jajima, narušilo je zloslutno „MRRRRRRR“ letećeg predatora kakvog ranije nisu videle. Ovaj neobični predator munjevito se obrušio u sred jata. nateravši ptice da polete u paničnom strahu i iza sebe ostave željno očekivano potomstvo.

Egzodus kakav se ne pamti izazvao je pametnjaković koji nije video (ili nije želeo da vidi) na stotine tabli koje upozoravaju na zaštićeno područje, pa je odlučio da je rezervat „Bolsa Čika“ idealno mesto da “provoza” svoj dron.

Tako je jedan, naizgled bezazleni čin, za samo nekoliko sekundi uništio čitavu populaciju ptica, opustošio obalu i uveo pometnju u bogati morski i kopneni biodiverzitet južne Kalifornije. Naučnici još uvek nisu utvrdili gde se ove nesrećne ptice trenutno nalaze niti da li ima izgleda da će obala „Bolsa Čika“ ponovo postati jedno od četiri mesta na svetu gde se gnezde elegantne čigre.

Policija se nada da će uz pomoć snimaka sa drona uspeti da utvrdi identitet počinioca  kome se „smeši“ zatvorska kazna, mada on nije jedini koji je uznemiravao ove osetljive ptice. Rezervat „Bolsa Čika“ već neko vreme je izložen intenzivnom saobraćaju i nesavesnim vlasnicima koji svoje pse šetaju bez povoca i puštaju ih da jure divlje životinje. Ipak, nakon svakog nemilog događaja, čigre bi se vraćale svojim gneznima, ali izgleda da je dron „prelio čašu“ pa su ptice presudile – ovo područje više nije bezbedno za nas.

Ono što je ljudima zabavno – glasna muzika, vatromet ili, kao u ovom slučaju, upravljanje dronom,  vrste kojima je potreban mir doživljavaju kao apsolutni horor. Ptice su naročito sklone da napuste svoja jaja ili mladunce ukoliko su izložene uznemiravanju, a dugoročno oglušavanje o pravila ponašanja u zaštićenim područjima i prirodnim rezervatima može imati katastrofalne posledice poput ovog.

Neka nam zato ovaj nesrećni slučaj posluži kao opomena da čuvamo biodiverzitet naše zemlje, a da nedostatak nadzornih kamera, čuvara ili ograde ne znači „zeleno svetlo“ da kroz zaštićeno područje provozamo kvad ili napravimo roštilj. U Srbiji su mnoge vrste na ivici izumiranja, a to je slika koju samo uz strogo očuvanje njihovih staništa možemo da promenimo.

Milena Maglovski

 

Dok cveta tiski cvet, znači da nam je Tisa čista

Foto: Anica Zupunski
Foto: Anica Zupunski

Čuveni fenomen cvetanja Tise očekuje se tokom vikenda 18, 19. i 20. juna. Manifestacija u slavu ovog fenomena i ljubavi otvara vrata ljubiteljima prirodnih lepota na obali Tise u Novom Bečeju.

Tiski cvet živi u mulju kao larva tri godine i u toku samo jednog dana izlazi na slobodu da u ljubavnom plesu produži svoju vrstu.

To je vrlo stara vrsta insekta i pojavila se pre oko 350 miliona godina, to je živi fosil. Drugo, to je endemska vrsta i areal rasprostranjenja je samo u srednjem i donjem toku reke Tise, a ranije je bio širom Evrope. Ima ga na još desetak lokaliteta na Tisi, ali nestaje pre svega zbog degradacije zemljišta na kome živi“, objašnjava biolog Bojana Stanisavljev, prenosi RTS.

Tiski cvet je vodeni insekt i najbolji indikator čistoće reke, s obzirom na to da njihove larve žive u glinovitoj podlozi mulja.

Prostrani Tiski kej i čarde na obali, kao i prethodnih godina, ugostiće ljude koji bi voleli da uživo vide tiski cvet i provere legendu da se u danima kad Tisa cveta ispunjavaju ljubavne želje.

„Ovaj redak fenomen kada jedno biće koje tri godine živi u mulju da bi jedan dan bilo na slobodi i vodilo ljubav, ti cvetovi toliko ljubavi prošire, stvorili su legendu da svi koji imaju neke neispunjene želje, ako zapale sveću i puste niz Tisu ispuniće im se želje“, navodi Nevena Subotić iz organizacionog tima manifestacije „Kad Tisa cveta“.

Cvetanje se obično dešava od 5 do 8 sati, a pre zalaska sunca počinje i manifestacija. Posetioci će uživati u rok koncertu, raznim performansima na vodi druženju i uživaće na obali Tise.

„Mi ćemo čekati trenutak kada će se pojaviti tiski cvet jer je to vrlo neizvesno. Rekli su nam da se očekuje za vikend. Ribari to prepoznaju na osnovu nivoa reke, temperature vode i vazduha. Neki vesnici izađu i koji dan ranije“, dodaje Subotićeva.

U svakom slučaju, organizatori obećavaju da će na obali Tise u Novom Bečeju biti odlična atmosfera i da posetioci sigurno neće otići razočarani.

Izvor: RTS

Mali čistači okeana – otkriveni mikrobi koji se hrane molekulima DNK

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

Međunarodni istraživački tim na čelu sa naučnicima sa Bečkog univerziteta je pronašao u uzorcima sedimenta Atlantskog okeana više bakterija koje kao izvor hrane koriste DNK. Studija je objavljena u „Nature Microbiology“ i pruža nove uvide u biodiverzitet i funkciju mikroskopskog života okeana koji je u velikoj meri još uvek neistražen.

Mikrobi su u stanju da različite molekule iskoriste kao hranljive materije, između ostalog proteine i masti uginulih i trulih organizama.

„DNK je u principu đubrivo. Sastoji se od lanca miliona molekula šećera i fosfornih i azotnih baza“, objašnjava mikrobiolog Kenet Vasmund, autor studije objavljene u Nature Microbiology.

Kada organizam ugine, u okruženje se oslobađa vanćelijski DNK. Mikrobi koji razlažu ove i druge biološke molekule igraju značajnu ulogu u globalnim biogeohemijskim pocesima jer recikliraju organski materijal iz okeana i utiču na to koliko ugljen-dioksida dospeva u dno.

Okeani prekrivaju više od 70 odsto Zemljine površine, a sedimenti okeanskog dna predstavljaju životni prostor za hiljade vrsta mikroba. Većina ovih organizama je i dalje nepoznata.

„Naša studija je identifikovala neke od tih mikroba i otkrila njihov način života. Mi smo istraživali da li i kako mikrobi koji žive na dnu okeana koriste DNK kao izvor hrane“, dodaje Vasmund.

Za potrebe studije prikupljeni su uzorci iz Bafinovog zaliva koji se nalazi u ivičnom moru Atlantskog okeana između Grenlanda i Kanade. Kako bi u uzorcima identifikovali mikrobe koji se hrane sa DNK istraživački tim je koristio niz eksperimentalnih, analitičkih i bioinformatičkih metoda. Naučnici su u laboratoriji hranili bakterije sa prečišćenom DNK koju su obeležili teškim atomima ugljenika.

Prateći ugljenik otkrili su koje bakterije razgrađuju DNK. One poseduju enzime koji razlažu DNK na manje delove kako bi mogle da ih pojedu. Jedna od novootkrivenih bakterija ima posebno razvijen mehanizam za razgradnju, a naučnici su je nazvali „Izemoplasma acidinucleici“.

Izvor: EurocommPR