Home Blog Page 542

Najveći proizvođač cigareta na svetu poziva na – ukidanje cigareta!

Foto-ilustracija: Unsplash (Le Lit Xo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Donny Jiang)

Nemojte biti toliko iznenađeni, ipak je ovo 21.vek u kom su čak i paradoksi poput ovog mogući.

Dakle, multinacionalna kompanija Filip Moris, ona koja ostvaruje milionske prihode i proizvodi čak 12 najpopularnijih brendova cigareta, rešila je da se samouništi?!

Ipak, ne dajte se zavarati da su vlasnici kompanije, ispunjeni gorkim kajanjem jer već decenijama pomažu ljudima da lakše dobiju rak pluća, odlučili da napuste dosadašnji biznis i pronađu novi smisao u nekom od “zelenih” oblika poslovanja.

Ako mene pitate, reč je o školskom primeru “grinvošinga” i nastojanju da za sebe pošto-poto prilepe onaj epitet “karbonski neutralna kompanija”.

Evo kako nameravaju to da (ne)ostvare.

Misija kompanije je da svet oslobodi dima – da ga oddimi (da ne kažem – otpuši). Kao motiv za ovaj plemeniti cilj novoizabrani CEO Jacek Olčak navodi ozloglašene cigarete koje sagorevajući oslobađaju kancerogene materije i kao takve izazivaju niz smrtonosnih bolesti.

Od istih ćemo se, sudeći prema samouverenim predviđanjima Olčaka, oprostiti već 2030. godine, a nevernim Tomama poručuje da je kompanija koliko prošle godine ostvarila 25 odsto prihoda prodajom proizvoda koji “ne sagorevaju”.

Šta su, dakle, prodavali – flastere, žvake, e-cigarete?

Biće da je ovo poslednje. Iako su se obavezali na ukidanje dima, niko nije spominjao ukidanje pare, a e-cigarete rade upravo po tom principu – nikotinsko zadovoljstvo dolazi od zagrevanja tečnosti i udisanja pare.

“Vajpovanje”, kako popularno zovu koriščenje e-cigareta, takođe nosi zdravstvene rizike, na šta upozorava i duvanski gigant u svom Q&A odeljku, premda ne nailazimo na mnogo informacija već na jedan isti generički odgovor „korišćenje e-cigareta nosi rizik po zdravlje, najbolje je da prestanete da pušite“.

Ipak, ako horor slike, koje su doskora bile na većini paklica, nisu dovoljne da pušače odvrate od ove destruktivne navike, neće ni ovo njihovo upozorenjce. Zato sam ja tu da vam prenesem šta naučnici zaista kažu o korišćenju e- cigareta (a to je – ništa pozitivno).

Foto-ilustracija: Unsplash (Paweł Czerwiński)

Iako se Filip Moris svojski trudi da u prvi plan stavi “pozitivne” strane e-cigareta i činjenicu da su slobodne od dima i pepela (ali ne i nikotina i sijaset hemikalija), istraživači Američke asocijacije za srce objavili su dve studije u kojima tvrde su e-cigarete podjednako opasne, ili čak opasnije, od klasičnih cigareta.

E-cigarete usporavaju protok krvi kroz srce više nego obične, dok su „vajperi“ imali znatno veći nivo holesterola u krvi od onih koji još uvek koriste upaljač. (mada, da ove redove ne shvatite pogrešno – obe vrste cigareta izuzetno su loše po zdravlje, pa to obesmišljava poređenje „koje su gore“).

Ono što vam Olčak takođe neće reći je da e-cigarete sadrže toluen, derivat benzina kojeg ima u lakovima i lepkovima, nikal – teški metal koji izaziva karcinom, formaldehid – takođe kancerogen, benzen koji utiče na ženski reproduktivni sistem i može izazvati leukemiju, acetaldehid koji razara tkivo pluća i još mnogo toga.

Dakle, svojom epohalnom najavom duvanski gigant nije razbio prostorno-vremenski kontinuum već je svoju prljavu malu tajnu samo zapakovao u eco-friendly celofan ( i to providan).

Milena Maglovski

Užička zelena staza za rekreaciju i uživanje

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

Makadamska staza kojom je “Ćira” decenijama vozio prema Sarajevu i Dubrovniku, poslednjih nekoliko godina je etapno asfaltirana i postala jedna od prvih Zelenih staza u Srbiji  na kojoj Užičani uživaju u oazi nadomak civilizacije.

Uz nju su postavljena odmorišta, česma, sprave za vežbanje, klupe, stolovi za stoni tenis, javni toaleti, osvetljeni su tuneli.

Namenjena je za šetnju i vožnju bicikala. Vožnja u dužini od 7,2 kilometara koliko je asfaltirano, startuje  ispred prvog tunela, na Starom železničkom mostu, u blizini prve hidrocentrale u Evropi, koja je izgrađena pre 116 godina po principima Teslinih polifaznih struja, a cilj je u Staparskoj banji.

Na užičkoj Gradskoj plaži nalazi se lift-platforma i tako su stvoreni uslovi da i majke sa decom i osobe sa invaliditetom lakše izađu na železnički most kod plaže, odakle šetalište počinje. Ova staza je za Užičane najbliži izlaz u prirodu.

Po lepom danu na stotine biciklista, atletičara, šetača, začas osvoje ovaj kutak divljine nadomak civilizacije.

I ranije je klisura bila privlačna, ali nepristupačna za mnoge. Sada se prilazi lako, a priroda nije narušena: ulaganjima grada asfaltirana je staza, osvetljeni pojedini tuneli, postavljene klupe, uređen prostor.

Na sedmom kilometru od Gradske plaže nalazi se Staparska banja sa nekoliko termalnih izvora. Tu se u svako godišnje doba može zateći poneko kako uživa u prirodno toploj vodi te banje. Daljim tokom od banje još jedan kilometar je asfaltiranog puta dok se dalje do brane na jezeru Vrutci stiže starim  valjanim putem. Zelenu stazu prate i obeležene staze za planinare.

Evropska asocijacija zelenih staza dodelila je gradu Užicu 2017. godine nagradu za užičku Zelenu stazu, prvu takve vrste u Srbiji.

Užicu je tada dodeljena druga nagrada u kategoriji izvrsnost, odnosno, priznanje za uređenje i sadržaje staze, ali i za njenu pristupačnost koja je omogućena postavljanjem lifta-platforme kojom pešaci, majke sa decom u kolicima, osobe sa invaliditetom i biciklisti mogu da se popnu na rekonstruisani železnički most na Gradskoj plaži i da njime nastave Zelenom stazom.

Nagrada je bila je i potvrda da je Užice na pravom putu u  promociji  biciklizma, sporta, zdravih  stilova  života i zaštite životne sredine. Zelena staza je i put do neolitskog naselja,odnosno arheološkog parka, koji se pravi na njenom završetku pored Staparske banje, koji će biti dodatna atrakcija u klisuri Đetinje.

Izvor: Grad Užice

Rusija drugi najveći proizvođač nafte na svetu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na spisku najvećih proizvođača nafte u svetu u poslednjih nekoliko decenija prva tri mesta zauzimaju SAD, Saudijska Arabija i Rusija. I već godinama između njih vlada “mrtva” trka ko će proizvesti najviše “crnog zlata”.

Tako je ove godine, Rusija uspela da proizvede više nafte od Saudijske Arabije, ali najveći svetski proizvođač i dalje su Sjedinjene Američke Države, pokazuju podaci državnog zavoda za statistiku Rostat.

Prema ovim podacima Rusija je u proseku proizvodila 10,36 miliona barela nafte dnevno i ovi podaci se odnose na period od janura do maja 2021. godine. Kada je reč o SAD, oni su, u istom periodu, proizvodili 11,10 miliona barela dnevno, dok je Saudijska Arabija zauzela treće mesto sa manje od 9 miliona barela nafte dnevno.

Ipak, u budućnosti može doći do promena jer je nedavno postignut sporazum između članica Organizacije zemalja proizvođača nafte (OPEK) i njihovih saveznika, na čijem se čelu nalazi Rusija (OPEK plus), koji se odnosi na to da se ublaže ograničenja proizvodnje u pet zemalja. Što znači da Irak, Kuvajt, Rusija, Saudijska Arabija i UAE od avgusta mogu da proizvode veće količine nafte nego do sada.

Neke od članica OPEKA su Alžir, Angola, Kongo, Ekvatorijalna Gvineja, Gabon, Iran, Irak, Kuvajt, Libija, Nigerija, Saudijska Arabija, UAE i Venecuela. Dok grupu OPEK plus čine Azerbejdžan, Bahrein, Brunej, Kazahstan, Malezija, Meksiko, Oman, Rusija, Sudan i Južni Sudan.

Milica Radičević

Udruženja zahtevaju da projekat Jadar ne bude u prostornom planu Loznice

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Udruženje Zaštitimo Jadar i Radjevinu i Koalicija za održivo rudarstvo danas su poslali pismo svim odbornicima Skupštine Loznice u kojem traže da ne glasaju za usvajanje Prostornog plana tog grada u koji bi bio upisan projekat “Jadar” kompanije Rio Tinto.

Predlog da projekat “Jadar” bude upisan u Prostorni plan grada je na dnevnom redu današnje sednice Skupštine Loznice.

“Bezmalo je cela zemlja upoznata sa zadatkom koji će se pred Vama naći u četvrtak. Znajte da će, dok budete sedeli i razmišljali da li ćete podići ruku po nalogu ili po savesti, oči miliona ljudi u ovoj zemlji biti uprte u Vas. Ne Vašu stranku, pokret ili partiju nego u Vas lično”, navodi se u pismu tih ekoloških organizacija koje se protive da Rio Tinto otvori rudnik u okolini Loznice gde istražuje nalažište litijum-borata, zbog rizika da će imati štetni uticaj na životnu sredinu.

Oni su apelovali na odbornike da “ne izdaju Jadar, Radjevinu, Loznicu i Srbiju  zarad profita strane kompanije i benefita nekolicine ljudi”.

Ekološke organizacije su ocenile da će odbornici Skupštine Loznice, ukoliko glasaju da u Prostorni plan grada bude upisan projekat “Jadar”, snositi krivičnu odgovornost koja podrazumeva i materijalnu odgovornost.

“Ovim pismom Vam stavljamo do znanja da će po promeni vlasti sve dozvole biti opozvane, da budžet grada i države neće služiti kao sredstvo namirivanja šteta koje će ovaj plan, ako se usvoji, naneti, nego će to biti Vaša imovina, imovina svih poslanika nacionalnog parlamenta, predstavnika Vlade Srbije i predsednika Srbije koji svi zdušno podržavaju ovaj projekat kojim se otima naša imovina i uništavaju priroda i životna sredina“, ističe se u pismu odbornicima.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Počinje sezona lova ptica selica – zaustavite krivolov

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svake godine tokom avgusta i septembra polja širom Srbije odzvanjaju od pucnjeva iz pušaka. Na meti više hiljada domaćih i stranih lovaca su umorne ptice selice poput prepelice i grlice.

Gubitak staništa i hrane, moderne poljoprivredne prakse, lov i krivolov, desetkovali su populacije ove dve vrste ptica. Tako je, primera radi, populacija grlice u Evropi u poslednjih 40 godina opala je za više od 80 odsto, pokazuju podaci globalne mreže za zaštitu ptica i prirode BirdLife International.

Izlov grlice i takođe proređene prepelice, zabranjen je u većini evropskih država. Međutim, Srbija decenijama unazad ne sledi primere dobre međunarodne prakse i dozvoljava ubijanje ugroženih ptica.

Lov prepelica u Srbiji posebno je problematičan jer se gotovo po pravilu vrši uz korišćenje nedozvoljenih sredstava, elektronskih vabilica, koje je krivični zakonik prepoznao kao sredstva za masovno uništavanje divljači.

Ovi uređaji služe da emitovanjem prodornog oglašavanja tokom noći na određenu lokaciju privuku i zadrže veliki broj prepelica koje narednog jutra budu ubijene. Vabilice zavaravaju prepelice, koje se preko Evrope sele za Afriku, da na toj lokaciji ima hrane, da tu mogu da se odmore i da je okruženje bezbedno.

Кorišćenje elektronskih vabilica na području Republike Srbije zabranjeno je Zakonom o zaštiti prirode, Zakonom o divljači i lovstvu, te nizom međunarodnih ugovora. Prema domaćem Кrivičnom zakoniku korišćenje tih uređaja u lovištu okarakterisano je kao krivično delo za koje je zaprećena zatvorska kazna od 6 meseci do 3 godine.

„Zbog nezakonitog ubijanja, trovanja i hvatanja u Srbiji godišnje strada 120.000-170.000 jedinki divljih ptica, od kojih je najveći broj prepelica, 50.000-60.000 jedinki“, upozorava Sandra Jovanović iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

„Procenjujemo da se na području Srbije, uglavnom vikendima, nezakonito koristi oko 800 elektronskih vabilica. Ovi uređaji su glasni i mogu se čuti sa velike udaljenosti, sa više od dva kilometra. Velika je enigma zašto ih lovočuvari izuzetno retko pronalaze i prijavljuju“, kaže Jovanović.

Zaključkom Vlade, između ostalih, zadužuju se Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo pravde i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, da preduzmu mere i aktivnosti iz delokruga svojih nadležnosti u cilju iskorenjivanja nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine divljim vrstama ptica.

Ova odluka Vlade je ujedno i potvrda preporuka Stalnog komiteta Кonvencije Saveta Evrope o očuvanju evropske divlje flore i faune i prirodnih staništa (Bernska konvencija). Dokument se odnosi na Rimski strateški plan o iskorenjivanju nezakonitog ubijanja, hvatanja i trgovine divljim vrstama ptica na koji se Republika Srbija pravno obavezala.

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije poziva građane i građanke da im se pridruže u sprečavanju krivolova i prijave korišćenje elektronskih vabilica policiji. Takođe, možete se obratiti za savet i podršku Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije na broj 021/302-33-61.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Španci zainteresovani za ulaganja u OIE i “Jadar”

Photo illustration: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ekonomski odnosi između Srbije i Španije, kao i mogućnost intenziviranja saradnje u energetskom i rudarskom sektoru i učešća španskih kompanija u izgradnji novih energetskih kapaciteta koji koriste obnovljive izvore, bili su teme razgovora Zorane Mihajlović, ministarke rudarstav i energetike i Raula Bartolomea, ambasadora Španije u Srbiji.

Minisarka je rekla da su zakoni koji su doneti osnova za sprovođenje procesa energetske tranzicije i istakla da potencijali za saradnju dve zemlje u oblasti rudarstva nisu u potpunosti iskorišćeni.

“Usvojili smo četiri nova zakona koja su u skladu sa najvišim EU standardima. Imamo zakon o korišćenju OIE, koji je jako važan i koji predstavlja osnovu za novi investicioni okvir. Vrednost projekata novog investicionog ciklusa je 17 milijardi evra, od čega će najmanje pet milijardi biti u oblasti OIE. Uskoro predstavljamo i knjigu projekata i španske kompanije su dobrodošle, s obzirom na iskustvo koje imaju. Postoji dovoljno prostora da saradnju u ovoj oblasti podignemo na viši nivo”, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Kako je istakao ambasador Španije, ekonomska saradnja treba da prati odlične političke veze.

“Postoji veliki prostor za španske investitore, posebno zbog odličnih uslova koji postoje u Srbiji. Verujem da možemo zajedno da radimo na povećanju kapaciteta koji koriste obnovljive izvore energije. Znamo kako to da sprovedemo i nadam se da možemo da pomognemo. Takođe, postoji prostor za ulaganje naših kompanija u sve buduće projekte u rudarstvu”, rekao je Bartolome.

Na sastanku je bilo reči i o projektu “Jadar” i mogućnostima da kompanije iz ove zemlje učestvuju u radu budućeg rudnika. Ministarka Mihajlović je ambasadora upoznala sa zakonskim okvirima i naglasila da će realizacija ovog i svih budućih projekata u rudarstvu zavisiti od toga da li su ispunjeni svi uslovi zaštite životne sredine.

Energetski portal

Od subote Srbija u ekološkom dugu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Za razliku od prošle godine, kada se Dan ekološkog duga obeležio 22. avgusta kao direktna posledica promene ponašanja ljudi širom sveta u borbi protiv pandemije COVID-19, ove godine se taj dan vratio na kraj jula, što je tek dva dana kasnije u odnosu na 2019. godinu.

Dan ekološkog duga je dan kada potrebe čovečanstva prema prirodi nadmašuju ono što Zemljini ekosistemi mogu da obnove u jednoj godini. Tako ćemo sa sutrašnjim danom potrošiti Zemljin „proračun“ za celu 2021. godinu i započeti „život na dug“.

Značajni pokretači za brži ulazak u dug ove godine su povećanje ugljeničnog otiska za 6,6 odsto u odnosu na prošlu godinu, kao i smanjenje globalnog biokapaciteta šuma za 0,5 odsto, velikim delom zbog naglog porasta krčenja šuma u Amazoniji.  Samo u Brazilu je 2020. izgubljeno 1,1 milion hektara, a procene za 2021. godinu ukazuju na povećanje krčenja šuma za 43 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Unutar „proračuna“  Zemljinih prirodnih resursa bili smo sve do oko 1970. godine, kada je Dan ekološkog duga obeležen 23. decembra. Već 1980. godine smo u dug ušli 13. oktobra, a 2010. godine 28. avgusta. Svake godine se, sa izuzetkom 2020. godine, dan ekološkog duga obeležava sve ranije.

Iz Mreže za globalni ekološki otisak (Global Footprint Network) koja vrši ova merenja, saopšteno je da čovečanstvo trenutno koristi 74 odsto više od onoga što ekosistemi planete mogu da obnove. Konkretnije, trošimo 1,7 planeta, iako nam je na raspolaganju samo jedna.

Zemlja koja prva ulazi u ekološki dug ove godine je Katar i to već 9. februara. Među državama u našem regionu u ekološki dug prva je ušla Slovenija, 30. aprila. Crna Gora je zakoračila u dug 23. maja, Hrvatska 6. juna, Bosna i Hercegovina 17. juna te Severna Makedonija – 10. jula. Srbija će u dug ući ove subote, a Albanija tek 12. oktobra.

Dan ekološkog duga pada tačno sto dana pre Klimatskog samita COP26. Danas, kada svedočimo velikom broju prirodnih katastrofa, važnije je nego ikada ranije da državni čelnici donesu odluke koje će biti u skladu sa boljom klimatskom budućnošću.

Izvor: WWF Adria

“Zeleno svetlo” za MHE na Neretvici, izvođač traži podršku MUP-a

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

„Pusti me da tečem“ poruka je iza koje još uvek čvrsto stoje meštani i aktivisti koji se protive izgradnji mini hidroelektrana na Neretvici, mada u svojim redovima više nemaju načelnika Opštine Konjic u Bosni i Hercegovini koji je doskora podržavao borbu za Neretvicu bez MHE.

Kako se navodi u saopštenju EPBiH, načelnik Osman Ćatić je, prilikom sastanka sa izvršnim direktorom za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH Senadom Salkićem, istakao da je izgradnja malih hidroelektrana na Neretvici interes opštine Konjic i izazio bezrezervno opredeljenje za realizaciju projekta.

On je kao razloge naveo neminovne tužbe investitora koje bi podrazumevale deeksproprijaciju i povrat uloženih višemilionskih sredstava ističući da bi sve navedeno predstavljalo veliko finansijsko opterećenje za Opštinu.

Kako se dodaje u saopštenju, sledi izrada akcionog plana sa jasno definisanim zadacima i obavezama EPBiH i Opštine Konjic, dok se od MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona očekuje da izvođaču radova obezbedi nesmetani pristup gradilištu.

Kako je pisao portal Građani u akciji, Ćatić se isprva priključio borbi protiv MHE što je članovima udruženja „Neretvica-Pusti me da tečem“ bilo veoma važno, ali je sada ipak odlučno stao uz investitora.

Na teritoriji Opštine Konjic planirana je izgradnja dve mini hidroelektrane „Srijanski most“ i „Gorovnik ušće“, dok je u planu realizacija još 13 takvih projekata, piše Bljesak.info.  Građani punih godinu dana ne odustaju od svoje namere da sačuvaju Neretvicu te su tako više puta sprečili ulazak kamiona na gradilište i organizovali akciju uređenja kupališta pod nazivom „15 kupališta umesto 15 MHE“.

Ono što sledi je zasedanje Opštinskog veća koje treba da se izjasni povodom stava Ćatića, ali i odgovor udruženja koje, sudeći prema reakcijama članova na društvenim mrežama, ne namerava da „poklekne“ pred sve izvesnijom izgradnjom MHE.

Milena Maglovski

 

Jezero u Argentini zbog hemikalija promenilo boju

Foto: Printscreen/Youtube
Foto: Printscreen/Youtube

Nekada plava voda jezera Korfo, koje se nalazi na jugu Argentine, iznenada je postala ružičasta. Ne, nije reč o nekom prirodnom fenomenu, pogađate, ljudski nemar i nebriga za životnu sredinu doveli su do toga da jezero postano kontaminirano.

Prema pisanju svetskih medija, voda u ovom jezeru i reci Čubut, koja se u njega uliva, zagađena je hemikalijama i zbog toga je promenila boju. Kako tvrde stručnjaci i aktivisti zagađenje je nastalo zbog hemikalija koje su ispuštene u vodu i koje se koriste za konzerviranje kozica .

Natrijum sulfit, antribakterijski proizvod koji se koristi u fabrikama koje prerađuju ribe i ostale morske plodove, “kriv” je za ružičastu boju u jezeru.

Nestvarne fotografije jezera Korfo mnoge na prvi pogled oduševe, ružičasto jezero nije nešto što se često viđa, ali ekološke posledice po samu okolinu, jezero i životinjski svet tek će biti utvrđene.

Stanovnici ovog kraja već dugo se žale na neprijatne mirise i druge probleme koje imaju zbog ispuštanja hemikalija u vodu. Ljuti su na vlasti koje su to sve dozvolile i u znak protesta su blokirali lokalne saobraćajnice kojima kamioni prevoze kako obrađeni riblji otpad, tako i prerađene proizvode od ribe, kozice i drugo.

Odgovorni tvrde da trenutna situacija nije alarmanta i štetna po životnu sredinu i da će jezero brzo povratiti prirodnu boju.

I dok u Argentini muče muku sa hemikalijama u koje su obojile vodu u jezeru, u Srbiji, u selu Pačir postoji veštačko jezero u kom je voda ružičaste boje. Nisu u pitanju nikakve hemikalije, boje ili nešto slično, već “samo” priroda.

Voda u jezeru je ružičaste boje zbog visoke koncentracije joda, litijuma i broma, ima neobičan miris, ali je i “otporna” na bakterije. Meštani kažu da je ova voda lekovita, a ovo nesvakidašnje jezero nalazi se na pola puta između Novog Sada i Subotice i ovih dana se traži karta više za kupanje u njemu.

Milica Radičević

Projekat eVOC Srbija – Za kontrolu emisija isparljivih organskih jedinjenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: IED Srbija/S. Janakiev

Srbija se intenzivno priprema za pregovaračku poziciju za Poglavlje 27 koje je posvećeno zaštiti životne sredine i klimatskim promenama. U procesu pristupanja EU jedna od ključnih tačaka za naše institucije je Direktiva o industrijskim emisijama.

Da bismo ispunili evropske standarde u ovoj oblasti dobili smo podršku norveške vlade za usvajanje i primenu propisa u oblasti isparljivih organskih jedinjenja (volatile organic compounds – VOC) koji su sastavni deo Poglavlja V pomenute Direktive. Projekat eVOC Srbija sprovodi Centar za čistiju proizvodnju Tehnološko-metalurškog fakulteta u Beogradu.

Isparljiva organska jedinjenja koriste se u mnogim proizvodnim procesima kaže Gejr Johansen, zamenik šefa misije Ambasade Kraljevine Norveške u Beogradu. „Mi uglavnom dolazimo u kontakt sa tim jedinjenjima dok koristimo svakodnevne proizvode kao što su boje, nameštaj, ambalaža ili hemijski čišćena odeća.“ Međutim, izlaganje ovim materijama nije značajno jer je njihova upotreba striktno regulisana.

Uprkos činjenici da je usaglašenost sa evropskim zakonodavstvom u Srbiji, kad je reč o VOC-u, još uvek na niskom nivou, uticaj VOC-a na zagađenje atmosferskog vazduha je ograničena u poređenju sa drugim izvorima zagađenja. Ipak, ova organska jedinjenja mogu biti opasna po zdravlje ljudi i životinja, zato je važno da postoji baza VOC operatera, kojom će biti obuhvaćeni ne samo velike kompanije, već i mala i srednja preduzeća koja koriste ove hemikalije a da toga čak nisu ni svesni.

Zahvaljujući projektu eVOC, u Srbiji će prvi put biti formirana elektronska baza VOC operatera, naglašava Gejr Johansen. Odeljenje za zaštitu vazduha i ozonskog omotača, Ministarstvo zaštite životne sredine i Agencija za zaštitu životne sredine su nadležni organi za implementaciju propisa u toj oblasti. Projekat eVOC Srbija im daje podršku za potpunu transpoziciju Poglavlja V Direktive o industrijskim emisijama kroz ažuriranje i dopunu nacionalnog zakonodavstva, u identifikaciji kompanija koje trenutno rade u Srbiji, a koje podležu zahtevima propisa u oblasti VOC-a i u pripremi budućeg elektronskog Registra VOC operatera.

Posebna pažnja je posvećena tom alatu, koji će biti sastavni deo Nacionalnog Registra Izvora Zagađivanja (NRIZ). Kroz Registar, VOC operateri će elektronski dostavljati podatke i dokumenta koje zahteva Uredba. Druga važna zainteresovana strana su lokalni inspektori, jer imaju ključnu ulogu u implementaciji Uredbe o VOC-u. Projektom je obuhvaćena organizacija specifičnih obuka kako bi im se uvećalo znanje o emisijama isparljivih organskih jedinjenja, industrijskim sektorima koji potpadaju pod Uredbu i tehnikama za smanjenje korišćenja i emisija VOC-a.

Pre svega, biće obučeni za proveru usklađenosti sa zahtevima Uredbe, konkretno u pogledu graničnih vrednosti emisija u vazduh i kroz kontrolu godišnjeg plana upravljanja rastvaračima. Lokalni inspektori imaće devet opštih i sektorskih obuka koje će uključivati i VOC operatere. U sklopu ove obuke, oni će posetiti četiri kompanije u kojima će se simulirati nadzor na terenu. Poglavlje V Direktive o industrijskim emisijama obuhvata 20 industrijskih sektora, od štampanja do hemijskog čišćenja i premazivanja. Za svaki sektor postavljen je prag godišnje potrošnje rastvarača. Operater potpada pod odredbe Direktive jedino ukoliko je njegova potrošnja rastvarača veća od praga za sektor kome pripada.

Ovi pragovi, kao i sve druge odredbe prenete su u nacionalno zakonodavstvo Uredbom o listi industrijskih postrojenja i aktivnosti u kojima se kontroliše emisija isparljivih organskih jedinjenja, o vrednostima emisije isparljivih organskih jedinjenja pri određenoj potrošnji rastvarača i ukupnim dozvoljenim emisijama, kao i šemi za smanjenje emisija („Sl. glasnik RS”, br. 100/2011), koja mora da se ažurira da bi se u potpunosti transponovalo pomenutno poglavlje.

Komunikacija između stručne i šire javnosti veoma je važna, zato će biti osnovan Info Centar gde će na jednom mestu biti prezentovan informativni materijal, znanje o isparljivim organskih jedinjenjima i o zakonodavstvu u toj oblasti. Projekat eVOC doprineće ekonomskom rastu, konkurentnosti i povećanju kapaciteta u oblasti životne sredine, klime i energije a biće okončan u decembru 2022. godine.

Priredila: Milica Radičević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KRUŽNA EKONOMIJA mart 2021. – maj 2021.

EPS gradi novu kasetu na deponiji kod Termoelektrane “Nikola Tesla A” 

Foto: Opština Obrenovac
Foto: Opština Obrenovac

Radovi na izgradnji kasete na deponiji na Termoelektrani “Nikola Tesla A” u punom su jeku i kada u potpunosti bude završena na njoj će se odlagati pepeo, šljaka i gips. Nova kaseta prostire se na 126 hektara, radovi bi trebalo da budu završeni do septembra 2022. godine i njihova ukupna vrednost je 31 milion evra.

Prema rečima Milorada Grčića, v.d. direktora Javnog preduzeća ”Elektroprivreda Srbije”, nakon 50 godina se gradi nova deponija, kao i da se pored Termoelektrane A nalazi deponija pepela koja zauzima prostor površine 400 hektara. Kako je dodao ova deponija je puna i bilo je neophodno izgraditi novu kasetu koja će primati nove količine pepela.

“Površina nove kasete iznosiće 126 hektara. Odradili smo studiju izvodljivosti, kao i studiju zaštite životne sredine i gradi se po najmodernijim i najnovijim standardima, biće ugrađene dve različite vrste folije”, naglasio je Grčić, navodi se na sajtu opštine Obrenovac.

Kako je objasnio, izgradnja nove kasete zagarantovaće nesmetan rad Termolektrane ”Nikola Tesla A” u Obrenovcu u narednom periodu, najmanje sledećih 20 godina. Takođe će omogućiti i nesmetan rad postrojenja za odsumporavanje koje se gradi u krugu Termolektrane A.

Energetski portal

Na jesen javna rasprava o Zakonu o vodama

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Lara)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jim Schuman)

Danima se priča i piše o izmenama Zakona o vodama, nevladine organizacije, udruženja, aktivisti upozoravaju na to da su predložene izmene nezakonite i neustavne. RERI i WWF Adria pokrenuli su peticiju, koju je do sada potpisalo oko 70.000 ljudi, za raspisivanje referenduma o Zakona o vodama. U Beogradu je održan i protes protiv ovog zakona.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, pomenuti zakon je vratio na ponovno odlučivanje u Skupštinu. Dok je Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavio da će na jesen početi široka javna rasprava o novom predlogu izmena Zakona o vodama.

Ministar je najavio da će u raspravi o zakonu moći svi da učestvuju.

“Pre ili kasnije izmene Zakona o vodama moraju biti donete, jer je neophodno regulisati tu materiju na odgovarajući način”, rekao je on, navodi se na sajtu Vlade Republike Srbije.

Kako je objasnio zakon ponovo ide u proceduru jer javnost nije bila uključena u taj proces, i dodao je da su predlagači smatrali da se mali broj zakonskih odredbi menja suštinski u odnosu na celokupan zakon.

Energetski portal

60 miliona dinara vinarima i proizvođačima rakije i piva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay-https://www.tshirtsuperstar.com/collections/beer-shirts

Vojvođanski vinari i proizvođači rakije i piva potpisali su ugovore o sufinansiranju nabavke opreme u ukupnoj vrednosti od 60 miliona dinara, navodi se u saopštenju Pokrajinske Vlade.

Kako je istakao pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić, na konkursu za sufinansiranje nabavke opreme za proizvodnju vina i rakije podržano 39 proizvođača, sa 50 miliona dinara, dok je novac za opremu dobilo šest malih pivara.

On je dodao da su svi koji su podneli validne prijave dobili sredstva, te da je maksimalan iznos po prijavi bio dva miliona dinara.

„Do 50 odsto investicije podržao je Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, odnosno 60 odsto za proizvođače mlađe od 40 godina, žene i za one koji rade u otežanim uslovima“, naveo je Božić i dodao da su proizvođači, između ostalog, dobili sredstva za nabavku opreme za fermentaciju, za punjenje boca i nabavku flaša za vino.

Resorni sekretar je naglasio da ovakav vid pomoći vinarima mnogo znači, te da će Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu i naredne godine nastaviti sa podrškom.

Prema rečima Božića, u planu je raspisivanje konkursa za ruralni turizam, kojim će takođe biti podržani i proizvođači vina, rakije i piva.

Energetski portal

Naučnici 1972. godine predvideli „kolaps civilizacije“, da li su bili u pravu?

Foto: Screenshot (Twitter)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kontroverzna knjiga „Granice rasta“ iz 1972. godine, u kojoj se na osnovu kompjuterskih analiza predviđa nekoliko potencijalnih sudbina čovečanstva, ponovo je, pola veka kasnije, potakla naučna istraživanja ne bi li se utvrdilo da li su njeni autori bili u pravu.

Nova studija, objavljena u Jejlovom žurnalu industrijske ekologije (Yale Journal of Industrial Ecology) osvrće se na pet ključnih faktora od kojih zavisi budućnost civilizacije, a to su: rast globalne populacije, razvoj industrije, proizvodnja hrane, iscrpljivanje prirodnih resursa i zagađenje.

Autorka studije Gaja Herington ukazala je na to da se, prema raspoloživim akademskim podacima, ali i podacima Svetske banke, vladinih i nevladinih organizacija i Ujedinjenih nacija, čovečanstvu najverovatnije spremaju dva scenarija iz originalne studije.

Oba scenarija, opisana kao BAU2 (business as usual) i CT (comprehensive technology), najpre predviđaju znatno usporavanje razvoja civilizacije i njen kolaps u 21. veku ukoliko nastavimo sa, još tada prepoznatim, neodrživim praksama.

Budući da čovečanstvo ova upozorenja nije u dovoljnoj meri uvažilo, Herington kao tačku u kojoj počinje degradacija civilizacije navodi već 2040. godinu.

Ipak, iz ove pesimističke slike izdiže se pozitivna poruka koja uliva nadu jer, kako navode autori obe studije, čovek još uvek može da stvori okruženje u kome će zauvek živeti. Sve što je potrebno je da sami sebi uvedemo izvesna ograničenja, jer će nam, u suprotnom, ograničenja biti nametnuta od strane “majke prirode”.

Milena Maglovski

Veliki koralni greben nije na listi ugroženih mesta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U poslednjih 25 godina polovina korala na Velikom koralnom grebenu je uginula i ovo je pokazatelj kako klimatske promene uništavaju jedan od najvećih podvodnih ekosistema na svetu. Naučnici godinama upozoravaju na to da korali nepovratno nestaju i da se radikalne i drastične promene moraju odmah napraviti.

Jedan od načina da se sačuva Veliki koralni greben je da on postane zaštićeno područje, međutim Australija je uspela da spreči Organizaciju UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) da ovu oblast stavi na spisak ugroženih znamenitosti svetske baštine.

I sve bi bilo mnogo lakše da Australija želi da se Veliki koralni greben nađe na ovom spisku, jer bi tako, bar na neki način, bio zaštićen. Oni se već godinama bore protiv toga da greben kod severoistočne obale bude proglašen za ugrožen, jer misle da će to uticati na posete turista. A oni Australiji donose 4,8 milijardi dolara prihoda od turizma, prenose svetski mediji.

Svi izveštaji koji su u poslednje vreme urađeni ukazuju na to da je ova mreža korala u opasnosti, te da će stavljanje pod UNESKO-vu zaštitu pomoći da se ovaj jedinstveni ekosistem spasi i sačuva. I čekalo se da Komitet donese odluku, ali prema pisanju medija, Australija je intenzivno lobirala i odluka o tome da se Veliki koralni greben stavi na spisak ugroženih znamenitosti svetske baštine, je odložena.

Sve je dodatno pogodila činjenica da je UNESKO zaključio da je koralni greben u opasnosti da propadne. Stručnjaci, naučnici i aktivisti ističu da će sve ono što se odvijalo u poslednje vreme biti istorijsko, ne samo za Veliki koralni greben, već i za ostatak prirodnih svetskih čuda koja su ugrožena zbog klimatskih promena.

Prognoze nisu dobre, ekosistem korala bi mogao biti jedan od prvih koji je nestao zbog globalnog zagrevanja.

Veliki koralni greben proteže se na 2.300 kilometara i može se videti iz svemira. Status lokacije svetske baštine dobio je 1981. godine.

Milica Radičević

U Francuskoj za dve godine utrostručena prodaja električnih automobila

Photo-illustration: Unsplash (John Cameron)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prodaja hibridnih i električnih automobila u Francuskoj je za poslednje dve godine povećana tri puta, a za to su delom zaslužne subvencije koje država daje za njihovu kupovinu.

Električni automobili su 2019. godine činili 2,5 odsto svih prodatih automobila, dok je ove godine je njihov udeo porastao na 7,5 odsto.

Iako će tranzicija automobilske industrije biti duga, za sada je na pravom putu o čemu svedoči i 125.000 odobrenih bonusa ove godine, u poređenju sa 117.000 prošle i 50.000 2019. godine, saopštilo je Ministarstvo za ekološku tranziciju Francuske.

Na putevima Francuske je u junu 2021. godine bilo više od 620.000 električnih i hibridnih automobila, izjavila je za EURACTIV generalna sekretrka Nacionalne asocijacije za razvoj električne mobilnosti Sesil Gube. Ona je dodala da na tržištu danas ima 200 različitih modela električnih automobila, u poređenju sa 60 koliko ih je bilo 2018. godine.

Francuska vlada je u okviru plana oporavka od pandemije usvojila mere za podršku kupovine vozila koja manje zagađuju životnu sredinu. Jedna od tih mera su bonusi za kupovinu električnih automobila čiji je cilj da se podrže domaćinstva dajući im kupovnu moć.

Proizvođači automobila su takođe ubrzali proizvodnju električnih vozila, posebno jer su suočeni sa brojnim novim propisima, uključujući strože standarde za emisije uglje-dioksida.

Da bi podržala povećanu prodaju električnih automobila, Francuska će do kraja 2022. na svim delovima mreže autoputeva postaviti stanice za punjenje, najavio je nedavno ministar saobraćaja Žan-Batist Džebari.

Francuska je jedna od najbolje opremljenih zemalja u Evropi kada su u pitanju stanice za punjenje budući da se u njoj nalazi više od 20 odsto svih stanica u EU.

U okviru francuskog plana oporavka vrednog 100 milijardi evra, 30 milijardi je namenjeno ekološkoj tranziciji. Pored toga, Francuska će dobiti 39,4 milijardi evra za oporavak od EU, od kojih minimun 37 odsto mora biti iskorišćeno za energetsku tranziciju, ali je Pariz obećao da će gotovo polovinu evropskih fondova investirati u borbu protiv klimatskih promena.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: EURACTIV.rs/EURACTIV.com