Home Blog Page 524

Kako je Srbija obezbedila dovoljno energenata u jeku svetske energetske krize?

Foto: EPS
Foto-ilustracija: Pixabay

Libanska elektroenergetska mreža potpuno je ugašena nakon što su dve glavne elektrane ostale bez goriva. Ova zemlja ostala je bez struje na nekoliko dana jer su zbog nestašica dizela isključene dve glavne elektrane što je obustavilo proizvodnju električne energije, piše RTS.

Nestašice prete Indiji, Nemačkoj, Rumuniji, Bugarskoj, a zbog manjka uglja sa restrikcijama se suočava Indija i sever Kine. Najmnogoljudnija zemlja sveta prethodno je najavila da se okreće zelenoj energiji, ali sada je primorana da ponovo uvozi ugalj.

Italijani se već suočavaju sa drastičnim poskupljenjem i gasa i struje, a u Albaniji, koja je među najvećim uvoznicima struje, kažu da je zemlja u vanrednom stanju zbog krize u snabdvanju električnom energijom.

“Iako upozoreni na poskupljenje struje i plina od prvog oktobra, Italijani će tek kada im stignu računi videti šta znači poskupljenje struje za 29,8 odsto i poskupljenje plina za 14,4 odsto. Novo uvećanje samo struje bilo bi znatno dramatičnije da nije reagovala italijanska vlada: struja bi poskupela za 45 odsto”, objašnjava dopisnica RTS iz Italije Sanja Lučić napominjući da je energetska kriza u Italiji dovela do poskupljenja gotovo svih proizvoda.

Zbog vrtoglavog rasta cena gasa najveći britanski proizvođači čelika, stakla, keramike i papira upozorili su vladu da će obustaviti proizvodnju. Skupi energenti u Nemačkoj pokrenuli su domino efekat: poskupljuju mnogi proizvodi, a prete i nestašice.

“Poskupeo je i gas. Računi za grejanje su Nemcima za 12 odsto veći od ovog meseca. Sve to se odrazilo i na inflaciju, koja je u Nemačkoj, posle dugo vremena, prešla četiri odsto”, objašnjava Nenad Radičević, dopisnik RTS-a iz Nemačke.

Građani Srbije, prema rečima predsednika Aleksandra Vučića, ne moraju da brinu – imaće tople domove i neće rasti cene struje i gasa, a preduzimaju se i mere za zaštitu privrede.

Kakva je situacija u Srbiji  

Srbija prati dešavanja na svetskom i evropskom energetskom tržištu, kaže predsednik Vučić ističući da je naša zemlja na vreme rešila probleme. Obezbeđen je i preventivi interventno i uvoz struje do polovine decebra dok se ne završi remont bloka B1 u TENT-u.

Energetsku bezbednost, kaže predsednik, zemlja je obezbedila izgradnjom gasovoda Balkanski tok, uprkos svim pritiscima sa Zapada.

“Svakog dana gledamo da dva do tri miliona dodatno spustimo u Bantski Dvor da bismo čuvali za ne daj Bože. Tako se domaćin ponaša. Svaki dan mi danas ne trošimo iz bantskog Dvora, već ono što nam regularno dolazi, gasovodom“, naveo je Vučić.

Kako je objasnio, “dodatnih 180 megavata električne energije koje smo čuvali u rezervi, pustili smo u pogon, da bismo spustili berzansku cenu, da bismo pomogli domaćim privrednicima”.

Predsednik je poručio i da se pripremaju projekti gradnje novih hidroelektrana Đerdapa 3 i bristrice što će za 15 odsto povećati proizvodne kapacitete električne energije.

Izvor: RTS

Kina objavila belu knjigu o očuvanju biodiverziteta

Foto-ilustracija: Unsplash (Sid Balachandran)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kina je objavila belu knjigu kako bi predstavila akcije koje preduzima za očuvanje biodiverziteta i podelila svoja dostignuća u tom sektoru, prenosi Kineska medijska grupa (CMG).

U beloj knjizi Kancelarije za informisanje Državnog saveta Kine pod nazivom “Očuvanje biodiverziteta u Kini” navodi se da Kina čuva biodiverzitet kreativnim i savremenim merama, formirajući novi obrazac očuvanja biodiverziteta.

Istaknuto je da je cilj Kine istovremeno očuvanje biodiverziteta i visokokvalitetan razvoj, da Kina neguje princip da su čiste vode i bujne planine neprocenjivo javno dobro i vidi biodiverzitet kao temelj, cilj i sredstvo održivog razvoja.

U poslednjoj deceniji Kina je identifikovala oko 200 novih sorti biljaka godišnje, što je 10 odsto novih biljnih sorti u svetu, navodi CMG. Takođe, Kina preuzima vođstvo u predlaganju i sprovođenju strategije crvenih linija za očuvanje životne sredine i prva je u svetu predložila i sprovela strategiju crvene linije za očuvanje životne sredine.

Kina je odredila prioritetne oblasti u zaštiti biodiverziteta, a te mere su doprinele očuvanju ključnih prirodnih ekosistema, bioloških resursa i staništa za ključne vrste.

Uspostavljeno je oko 10.000 zaštićenih područja svih vrsta, što čini oko 18 odsto ukupne površine Kine. Dobro planirani sistem zaštićenih područja doveo je 90 odsto vrsta kopnenih ekosistema i 71 odsto ključnih vrsta divljih životinja pod efikasnu državnu zaštitu.

U Kini se, navodi CMG, stlano šire staništa divljih životinja čija populacija raste. Populacija džinovskih pandi u divljini porasla je sa 1.114 na 1.864 u poslednje četiri decenije, populacija ibisa sa krestom povećala se sa samo sedam na preko 5.000, populacija azijskih slonova u divljini porasla je sa 180 osamdesetih godina prošlog veka na oko 300, dok se divlja populacija Hainan gibona povećala sa ne više od deset u dve grupe, pre 40 godina, na 35 u pet grupa.

Izvor: Beta Zelena Srbija

 

Da li će Kina spaljivati plastični otpad?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kina je usvojila petogodišnju nacionalnu strategiju za borbu protiv zagađenja otpadom.

Planom je jasno definisano proširenje reciklažnih kapaciteta, promocija “zelenih” plastičnih proizvoda, a posebna pažnja biće posvećena smanjenju prekomerne upotrebe plastike kako u poljoprivredi, tako i u sektoru pakovanja. Dok posebno zabrinjava jedna od najavljenih mera – povećanje količina otpada koji će biti tretiran u spalionicama.

Kada je reč o smanjenju prekomerne upotrebe plastike, plan je da se zabrani proizvodnja ultra tankih plastičnih kesa, kao i proizvoda za ličnu higijenu koji sadrže plastične mikro-perlice. Upotreba ovih proizvoda zabranjena je u Sjedinjenim Američkim Državama i većem delu Evrope.

U planu se navodi da bi trebalo povećati stopu recikliranja plastične folije koja se korsti u poljoprivrednoj proizvodnji i to za 85 odsto. Dok je obaveza vlade da se zalaže za upotrebu alternativnih proizvoda poput bambusa, drveta, papira i biorazgradive plastike.

Najspornija tačka u predstavljenom planu je povećanje količine otpada koji će biti spaljivan. Do 2025. godine na dnevnom nivou bi trebalo da bude spaljivano 800.000 tona otpada. Koliku će štetu, a koliku korist doneti ova mera, ostaje nam da vidimo.

Da je Kina u ozbiljnom problemu kada je reč o količini plastičnog otpada pokazuje podatak da se na godišnjem nivou proizvede preko 60 miliona tona, a od toga se reciklira svega 30 odsto. Vlada pokušava da nađe rešenje za ovaj problem izgradnjom centara za reciklažu, zabranom upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu i drugim inicijativama.

Zvuči neverovatno, ali zemlja koja traži trajno rešenje za smanjenje količine otpada, isti je do skoro uvozila. Početkom ove godine na snagu je stupio zakon o zabrani uvoza čvrstog otpada, kao i odlaganje otpadnih proizvoda iz inostranstva na svojoj teritoriji. 

Naime, od 1980-ih godina Kina je uvozila čvrst otpad koji su čistili, drobili i pretvarali u sirovine za industriju. Tako je ova zemlja postala najveći uvoznik smeća, ali je to donelo i dodatne probleme. Često se dešavalo da jedan deo otpada nije moguće reciklirati ili pravilno odložiti što je dovodilo do dodatnog zagađenja.

Zato je Vlada ove zemlje 2017. godine donela odluku o postepenoj zabrani uvoza čvrstog otpada, koja je u potpunosti stupila na snagu 1. januara 2021. godine.

Milica Radičević

Srbija – Izvoz voća povećan za 30 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Anna Pelzer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonathan Mast)

Prvi internacionalni skup uzgajivača bobičastog voća „Berry Business Forum“, održan je u Beogradu. Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Velimir Stanojević, na otvaranju oovg skupa, istakao je da Srbija beleži konstantan rast proizvodnje i izvoza u sektoru voćarstva.

„Pod zasadima jagodastog voća u Srbiji je gotovo 40.000 hektara, koji su gotovo udvostručeni u odnosu na pre 10 godina, a poboljšava se kvalitet i kvantitet proizvodnje“, istakao je Stanojević i dodao da je u prvih devet meseci ove godine izvoz jagodastog voća za 30 odsto viši u odnosu na isti period prošle godine, koja je takođe bila rekordna.

Tokom 2020. izvezeno je jagodastog voća za 338 miliona evra, što je 19,4 odsto više u odnosu na vrednost izvoza u 2019. godini, a samo maline u vrednosti od 260 miliona i ona čini 40 odsto ukupnog izvoza voća iz Srbije.

Stanojević je dodao da je pored standardnog voća, poput maline i kupine, u prethodnih nekoliko godina došlo do ekspanzije zasada borovnice, pod kojom je sada 3.000 hektara. Za podsticaje podizanja zasada ove voćne vrste, Ministarstvo je prošle godine dalo 200 miliona dinara, što je bilo dovoljno za 150 hektara novih zasada borovnice.

Napomenuo je da na svetskom tržištu raste potražnja za jagodastim voćem i ocenio kako Srbija mora da radi na povećanju konkurentnosti, na brendiranju, uvođenju savremenih tehnologija gajenja voća i uvođenju mehanizovane berbe tamo gde je to potrebno.

„Moramo da nastupamo pod brendom Srbija, da nudimo proizvode sa zaštićenim geografskim poreklom, poput Ariljske maline. Država će svojim podsticajima pomagati proizvođačima da podižu zasade sertifikovanim sadnim materijalom, ali i jačanje i proširenje skladišnih kapaciteta“, rekao je Stanojević.

Dodao je da proizvođači za te potrebe mogu koristiti sredstva iz nacionalnog budžeta, iz programa IPARD kroz mere 1 i 3, a od ove godine i kroz program za konkurentnu poljoprovredu Svetske banke.

Foto-ilustracija: Pixabay

Direktorka misije USAID-a u Srbiji Suzan Fric podsetila je da ta organizacija Vlade SAD-a podržava proizvodnju voća i povrća u Srbiji kako bi postala što konkurentnija.

„Sarađujemo sa proizvođačima i prerađivačima da povećaju izvoz i zaradu. Ovde ćemo razgovarati sa proizvođačima bobičastog voća da čuju o novim tehnologijama i trendovima, novim mogućnostima za investiranje. Ovaj projaket se uklapa u jedan od ciljeva rada USAID-a u Srbiji, a to je stvaranje novih radnih mesta i što bržeg ekonomskog razvoja, naročito u seoskim područjima“, istakla je Suzan Fric.

Ambasador Holandije Joost Reintjes izjavio je kako njegova vlada smatra da Srbija ima veliki potencijal u poljoprivredi, naročito u proizvodnji bobičastog voća, koje je vrlo visokog kvaliteta i može se naći i u holandskim prodavnicama.

Holandija kao vrlo razvijena poljoprivredna zemlja, drugi izvoznik u svetu iza SAD-a, može da ponudi pomoć. Zato su tu naši instituti, univerziteti, Vlada i što je najvažnije komapnije“, rekao je ambasador Reintjes.

Forumu, koji organizuje Agro Belgrade na Beogradskom sajmu a uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, USAID-ovog Projekta za konkurentnu privredu i Ambasade Kraljevine Holandije, osim stranih i domaćih stručnjaka prisustvuje 120 proizvođača jagodastog voća iz čitave Srbije.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Počeli radovi na revitalizaciji Velikog bačkog kanala kod Sombora

Foto: Wikipedia/Pajkmen
Foto: Wikipedia/Pajkmen

Radovi na revitalizaciji Velikog bačkog kanala kod Sombora, koji su započeli krajem septembra, obuhvatiće deonicu od 820 metara, uzvodno od Apatinskog mosta.

Odvijaju se na suprotnoj obali od poznatog somborskog Štranda, koji je napravljen tako da se voda iz kanala koristi za kupanje.

U toku su pripremni radovi na uklanjanju vegetacije i odvozu zemljanog materijala sa stare deponije, koji će omogućiti čišćenje ovog dela kanala. Revitalizacijom ove deonice Velikog bačkog kanala biće omogućena duplo veći proticaj vode od sadašnjeg, što će dalje obezbediti sigurno snabdevanje vodom svih korisnika, ali i efikasnije odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Takođe, planirana je i izgradnja inspekcione staze, koja će biti niža i bliža vodi, a građani će moći da je koriste za rekreaciju i pecanje.

Vrednost radova je oko 50 miliona dinara, a zajednički ih finansiraju Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, JVP „Vode Vojvodine“ i lokalna samouprava.

Ovi radovi predstavljaju nastavak revitalizacije Velikog bačkog kanala, započete još 2014. godine. Do sada je očišćeno i uređeno oko 36 kilometara kanala, od Kule, Vrbasa, Crvenke, do Sombora, u šta je uloženo više od 250 miliona dinara. Izvađeno je više od pola miliona kubnih metara mulja i formirane su inspekcione staze sa obe strane kanala duž svih 36 kilometara.

Već za sledeću godinu planiran je nastavk ovih aktivnosti, kako bi kompletan kanala od Vrbasa do bezdana bio očišćen.

Izvor: JVP „Vode Vojvodine“

Ojačati saradnju Srbije i Slovačke u energetskom sektoru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

O saradnji Srbije i Slovačke u energetskom sektoru, kao i o povezovanju kompanija u ovoj oblasti razgovarali su Zorana Mihajlović, ministarska rudarstva i energetsike i Rihard Sulik, ministar privrede ove zemlje.

“Postigli smo dogovor o tome da kao dve prijateljske države zajednički radimo na polju unapređenja energetike, danas najvažnije oblasti u svetu, i budemo podrška jedni drugima u budućem energetskom i privrednom razvoju”, istakla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Kako je istakla učiniće se sve i da se srpske i slovačke kompanije još više povežu, razmene iskustva i da razmišljaju o novim projektima koje srpske kompanije mogu da rade u Slovačkoj, a slovačke u Srbiji.

“Drago mi je i što ću početkom novembra učestvovati na međunarodnoj konferenciji u Bratislavi, gde ćemo nastaviti razgovore o unapređenju saradnje”, rekla je Mihajlović.

Sulik je istakao da Srbija i Slovačka imaju puno zajedničkih tema, od energetike do pristupanja Srbije Evropskoj uniji.

“Slovačka ima puno iskustva u tome jer je svoj proces pristupanja započela ranije, tu smo da podelimo iskustva, ali i da iskažemo podršku Srbiji na putu ka EU”, rekao je on.

Na sastanku je posebno bilo reči o energetskoj tranziciji i modelima obezbeđivanja energetske stabilnosti dveju državava.

Energetski portal

Uputstvo za individualna domaćinstva o načinu sticanja statusa kupac-proizvođač

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi u našoj zemlji osvanuo što veći broj solarnih elektrana, procedura po kojoj građani mogu da nabave solarne panele i postanu kupci-proizvođači (prozjumeri) drastično je pojednostavljena. Ipak, kako je oblast obnovljivih izvora energije još uvek nova ne samo u Srbiji, već i u svetu,  mnogi još uvek ne razumeju termine kao što su “prozjumer” ili “neto merenje”.

Stoga je Elektrodistribucija Srbije objavila uputstvo kako individualna domaćinstva mogu steći status kupac-proizvođač za instalirane proizvodne snage fotonaponskih modula do 10,8 KW.

Da bi stekao status kupca-proizvođača, prethodno je potrebno da krajnji kupac:

1) izgradi proizvodni objekat instalisane proizvodne snage ne veće od postojeće odobrene snage priključka,
2) prilagodi merno mesto,
3) zaključi ugovor o potpunom snabdevanju električnom energijom sa neto merenjem.

Krajnji kupac sopstveni proizvodni objekat priključuje na svoju unutrašnju instalaciju i stiče status kupca-proizvođača upisom u registar kupaca-proizvođača koji vrši operator distributivnog sistema, nakon ispunjenja svih neophodnih uslova.

Izgradnja proizvodnog objekta

Izgradnja proizvodnog objekta se vrši prema Pravilniku o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa, kao i vrsti objekata koji se grade, odnosno vrsti radova koji se izvode, na osnovu rešenja o odobrenju za izvođenje radova, kao i obimu i sadržaju i kontroli tehničke dokumentacije koja se prilaže uz zahtev i postupku koji nadležni organ sprovodi.

Izgradnju mogu da vrše pravna lica sa odgovarajućom licencom za obavljanje te delatnosti, na osnovu Opštih tehničkih uslova koje mora da zadovolji proizvodni objekat. Nakon izgradnje proizvodnog objekta, izvođač radova izdaje krajnjem kupcu potvrdu o ispravnosti uređaja i instalacija i usklađenosti sa propisima i standardima, a koja sadrži izjavu odgovornog izvođača radova, ateste za ugrađenu opremu i uređaje i izveštaje o sprovedenim funkcionalnim ispitivanjima. Krajnji kupac navedenu dokumentaciju dostavlja operatoru distributivnog sistema elektronskim putem na adresu:

1) za distributivno područje Beograd: kp.prikljucenje.bg@ods.rs
2) za distributivno područje Kragujevac: kp.prikljucenje.kg@ods.rs
3) za distributivno područje Kraljevo: kp.prikljucenje.kv@ods.rs
4) za distributivno područje Novi Sad: kp.prikljucenje.ns@ods.rs
5) za distributivno područje Niš: kp.prikljucenje.nis@ods.rs

Prilagođenje mernog mesta

Zahtev za prilagođenje mernog mesta podnosi krajnji kupac ili lice koje on ovlasti, elektronskim putem na odgovarajuću elektronsku adresu. U zakazanom terminu, radnici Elektrodistribucije Srbije obezbeđuju beznaponsko stanje na mernom mestu, skidaju plombe i demontiraju postojeći merni uređaj.

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Prilagođenje mernog mesta vrše pravna lica, koje je angažovao krajnji kupac, a koji poseduju odgovarajuće sertifikate ili licence za obavljanje delatnosti, na osnovu Opštih tehničkih uslova koje mora da zadovolji merno mesto. Radovi na prilagođenju se vrše u beznaponskom stanju.

Nakon prilagođenja mernog mesta, izvođač radova izdaje krajnjem kupcu potvrdu o ispravnosti uređaja i instalacija mernog mesta i usklađenosti sa propisima i standardima, a koja sadrži izjavu odgovornog izvođača radova i ateste za ugrađenu opremu i uređaje.

Krajnji kupac predaje navedenu dokumentaciju radnicima Elektrodistribucije Srbije koji, nakon kontrole mernog mesta, plombiraju uređaje i uspostavljaju napajanje objekta krajnjeg kupca za smer potrošnje.

Ukoliko priključak kupca, sa ormanom mernog mesta, nije u vlasništvu Elektrodistribucije Srbije, potrebno je da krajnji kupac potpiše Ugovor o preuzimanju mernih uređaja, merno razvodnih ormana, priključnih vodova, instalacija i opreme u merno razvodnom ormanu, u skladu sa Zakonom o energetici.

UPOZORENjE:

1) Potrošnja električne energije preko mernog uređaja na kome su oštećene ili nedostaju plombe operatora sistema i/ili na kome je krajnji kupac oštetio žig propisan zakonom o metrologiji, uz uslov da se utvrdi nepravilnost merenja električne energije, kao i
2) Samovlasna zamena uređaja tretira se kao neovlašćena potrošnja električne energije u smislu Zakona o energetici i podleže isključenju objekta kupca sa sistema.

Nije dozvoljena isporuka električne energije u distributivni sistem od strane krajnjeg kupca pre sticanja statusa kupca-proizvođača, odnosno pre zaključivanja ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem i upisa u registar kupacaproizvođača.

U suprotnom, operator distributivnog sistema će izvršiti obustavu isporuke i preuzimanja električne energije u skladu sa Zakonom o energetici.

Ugovor o potpunom snabdevanju sa neto merenjem

Nakon izgradnje proizvodnog objekta i prilagođenja mernog mesta, krajnji kupac je dužan da snabdevaču podnese zahtev za zaključivanje ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem.

Kopiju zaključenog ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem sa krajnjim kupcem, bez komercijalnih podataka ili potvrdu snabdevača o zaključenom ugovoru, snabdevač dostavlja operatoru distributivnog sistema, elektronskim putem na adresu kp.ugovor@ods.rs.

Upis u registar kupaca-proizvođača

Nakon prijema ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem ili potvrde o zaključenom ugovoru koje je dostavio snabdevač i prijema potvrde izvođača radova o ispravnosti uređaja i instalacija proizvodnog objekta i mernog mesta i usklađenosti sa propisima i standardima, a koje sadrže izjave odgovornog izvođača radova i izveštaje o sprovedenim funkcionalnim ispitivanjima, ateste za ugrađenu opremu i uređaje, Operator distributivnog sistema vrši kontrolu i ispitivanje usklađenosti proizvodnog objekta i mernog mesta sa tehničkim uslovima, propisima i standardima.

Ukoliko operator distributivnog sistema konstatuje neispravnost uređaja, instalacije proizvodnog objekta ili mernog mesta, neće izvršiti priključenje proizvodnog objekta. Ukoliko se utvrdi nepravilnost ormana mernog mesta nakon prilagođenja mernog mesta od strane krajnjeg kupca, primeniće se odredbe Zakona o energetici.

Nakon otklanjanja nedostataka koje je operator distributivnog sistema konstatovao, krajnji kupac o tome obaveštava operatora sistema, elektronskim putem na odgovarajuću elektronsku adresu.

Ukoliko su uređaji, instalacije proizvodnog objekta i mernog mesta ispravni i usklađeni sa tehničkim uslovima, propisima i standardima, operator distributivnog sistema izdaje akt o priključenju, vrši priključenje takvog objekta na distributivni sistem i upisuje ga u registar kupaca-proizvođača.

Izvor: Elektrodistribucija Srbije

Prodaja vrtoglavo raste – Tesla obara sve rekorde

Foto-ilustracija: Unsplash (Dylan Calluy)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Dress)

Američki proizvođač električnih automobila Tesla prodao je rekordan broj vozila u trećem kvartalu 2021. godine. 

Prema saopštenju ove kompanije, u periodu od jula do septembra na 241.300 adresa isporučeni su modeli njihovih automobila što je nadmašilo sva njihova očekivanja i predviđanja. Naime, čelni ljudi Tesle pravili su proračune i njihov cilj je bio da u trećem kvartalu ove godine prodaju između 222.000 i 233.500 električnih vozila, dok najnoviji podaci pokazuju da su ove brojke ozbiljno premašene.

Činjenica je da kompanija Tesla, sa svakim novim kvartalom obara sve rekorde kada je prodaja u pitanju. U drugom tromesečju 2021. godine prodali su 201.250 automobila i postavili su rekord, koji su sada oborili.

Slično je bilo i prošle godine, u trećem kvartalu 2020. napravljeno je 145.036 vozila, a kupcima je dostavljeno neverovatnih 139.300 automobila. I tada je oboren rekord iz 2019. godine, kada je u trećem kvartalu dostavljeno 112.000 automobila.

Potražnja za električnim automobilima iz godine u godinu je sve veća, jer ova vozila ne koriste fosilna goriva, pa samim tim nema emisije štetnih gasova koji imaju negativan uticaj na klimatske promene i koji su štetni za našu planetu.

Sa prodajom ovih automobila raste i neophodna infrastruktura, a mnoge države raznim pogodnostima i beneficijama podstiču kupovinu e-vozila.

Milica Radičević

Poskupljenje gasa uzdrmalo Evropu – ima li Brisel rešenje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Carl Nenzen Loven)
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Veliki rast cena prirodnog gasa preti da ugozi oporavak globalne ekonomije od posledica pandemije. Dok se čeka samit lidera EU u Briselu, neke zemlje članice uvode mere koje bi smanjile pritisak na budžet prosečnog domaćinstva.

Dopisnik RTS-a iz Brisela Dušan Gajić kaže da je situacija sa cenom energenata u EU dostizala i dramatične razmere.

Kako je naveo, u četvrtak je kružila vest da će gas u odnosu na cenu od početka godine poskupeti deset puta, što je kasnije korigovano na petostruko veći iznos.

Već sada je jasno da će pojedinačna domaćinstva osetiti udar uvećanih cena na svojim budžetima. U Belgiji se procenjuje da bi račun za gas prosečnog domaćinstva mogao biti veći za 720 evra.

Nadležni sa druge strane, poručuju da rezerve gasa EU iznose 70 odsto ukupnih kapaciteta što bi trebalo da bude dovoljno da se pregura predstojeća zima.

Gajić napominje da se zajednički odgovor Brisela na gasnu krizu očekuje na samitu lidera EU za desetak dana.

Lideri EU treba da se utvrde smernice šta zemlje članice mogu da učine da svojim građanima olakšaju udar na kućni budžet a da se to ne kosi sa pravilima slobodnog tržišta i propisima o državnoj pomoći.

Međutim, neke zemlje članice već su preduzele određene korake.

U Španiji su već ukinuti porezi na energente i cene su ograničene, u Francuskoj je obećana pomoć od 100 evra za šest miliona domaćinstava, dok će vlasti Belgije proširiti tzv. socijalnu tarifu za energente, što znači izdvajanje iz budžeta od dvesta miliona evra, dok se neke zemlje članice nadaju planu Unije za zajedničku nabavku gasa.

Ostaje da se vidi koliko će trend visokih cena trajati i kako će se sprovesti plan za povećanje proizvodnje energenata iz obnovljivih izvora.

Izvor: RTS

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcela Laskoski)
Foto-ilistracija: Unsplash (Edward Cisneros)

Poslanici Narodne skupštine usvojili su novi Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini, koji je u potpunosti usklađen sa evropskom regulativom iz ove oblasti.

“Zakonom je preciznije definisano šta je buka u životnoj sredini, proširena je lista izvora buke, kao i nadležnih za izradu strateških karata buke. Primena zakona doprineće efikasnijem rešavanju ovog problema i boljem kvalitetu života građana”, rekla je Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine.

Strateške karte buke su, kako je ukazala, osnova za izradu akcionih planova i sredstvo za obaveštavanje građana o nivou buke u životnoj sredini i njenim štetnim efektima.

Kako je objasnila, cilj je što efikasnije rešavanje ovog problema kako bi se sprečila izloženost štetnim efektima buke i time obezbedili bolji uslovi za živote građana, pri čemu je rok za donošenje akcionih planova najkasnije godinu dana od usvajanja strateških karata buke.

Ministarka je navela da je jedan od razloga za donošenje novog zakona i rešavanje problema povišene buke iz ugostiteljskih objekata.

“Zakonom se, pored ovlašćenih pravnih lica, daje i ovlašćenje komunalnim milicionarima da kontrolišu buku poreklom iz ugostiteljskih objekata i to etaloniranim uređajima za merenje buke, a u skladu sa odlukom jedinice lokalne samouprave”, precizirala je Vujović, navodi se u saopštenju.

Novi zakon donosi i obavezu prvog merenja buke, što znači da je vlasnik ili zakupac ugostiteljskog objekta dužan da obezbedi prvo merenje buke na lokaciji, pribavi izveštaj i po potrebi sprovede mere zvučne zaštite.

Energetski portal

Čadež: Omogućiti privredi snabdevanje strujom iz domaćih izvora po ograničenim cenama

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)

Potresi na međunarodnom tržištu električne energije stvaraju ogromne troškove privredi i kompanije su suočene sa problemom kako da održe poslovanje i obezbede sirovine, jer rast cene struje povlači poskupljenje svega ostalog, upozorio je Marko Čadež, predsednik PKS.

Čadež vidi prelazno rešenje u snabdevanju privrede strujom iz domaćih izvora po ograničenim cenama.

Komplikovanu situaciju, po rečima predsednika PKS, moglo bi privremeno da razreši prolongiranje novih ugovora kompanijama između 60 i 120 dana dok se ne vidi kako će tržište da reaguje i snabdevanje privrede iz domaćih izvora po ceni koja bi bila ograničena, a ne bi elektroprivredi stvarala gubitke.

EPS je taj koji, u nekim vanrednim trenutcima poput ovih, čuva privredni sistem”, istakao je Čadež.

Predsednik PKS je zahvalio predsedniku Srbije, premijerki i ministarki energetike na angažvanju da se prevaziđe ova situacija i izrazio očekivanje da će Radna grupa u najskorije vreme naći rešenje koje će privredi omogućiti nesmetano poslovanje.

Cena prirodnog gasa u Evropi skočila  je na rekordnih 1.900 dolara za 1.000 kubnih metara.

Izvor: Privredna komora Srbije

 

Usvojen Akcioni plan za Zelenu agendu za Zapadni Balkan

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na samitu EU-Zapadni Balkan, lideri Evropske unije, uz saglasnost lidera Zapadnog Balkana, usvojili su Deklaraciju u kojoj se nalazi i nekoliko tačaka koje se odnose na Akcioni plan za Zelenu agendu.

Evropska unija je objavila Ekonomski i investicioni plan (EIP) i smernice za sprovođenje Zelene Agende za Zapadni Balkan. Prema ovom planu u narednih sedam godina biće izdvojeno 30 milijardi evra za region. Iznos bespovratnih sredstava iznosiće devet milijardi evra, dok će ostatak sredstava biti uloženo pomoću novog Garantnog fonda za Zapadni Balkan. 

Kako je istaknuto ovaj plan bi trebalo da podstakne dugoročni zeleni društveno-ekonomski oporavak, te da ima uticaja na zelenu i digitalnu tranziciju uz povezivanje regiona.

Za uspešno sprovođenje ciljeva iz Zelene agende neophodno je preći na ugljnično neutralne i klimatski otporne ekonomije, veoma važnu ulogu igra primena principa cirkularne ekonomije, kao i borba protiv zagađenja i poboljšanje upravljanja otpadom.

“Srbiji treba pomoći da poboljša upravljanje otpadnim vodama, tako da Dunav može biti čist sve do Crnog mora. Kada je reč o Bosni i Hercegovini, razgovaralo se o ukidanju elektrana na ugalj i njihovoj zameni čistim alternativama”, rekla je  Ursula fon de Lajen, predsednica Evropske komisije.

Podsetimo, Potpisivanjem Sofijske deklaracije o „Zelenoj agendi“ za Zapadni Balkan, 10. novembra 2020. godine zemlje regiona obavezale su se da će sprovoditi mere u oblasti sprečavanja klimatskih promena i zagađenja, razvoja energije, mobilnosti i cirkularne ekonomije kao i razvoja biodiverziteta, održive poljoprivrede i proizvodnje hrane.  Kako je tada rečeno, prvi konkrentni koraci će biti podsticanje takse na emisiju ugljen-dioksida, razvoj tržišnih modela za korišćenje obnovljivih izvora energije, kao i postupno ukidanje subvencija za ugalj.

Milica Radičević

Struja, drva, ugalj ili gas – svako domaćinstvo ima svoju računicu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani se svake godine preračunavaju koja im je najjeftinija opcija za grejanje. Neki tvrde da je najjeftinije grejati se na drva, drugi da se ulaganje u kotlove na pelet brzo isplati, a treći i dalje misle da je struja najisplativije rešenje.

Struja, drva, ugalj ili gas, svako domaćinstvo ima svoju računicu kada je u pitanju grejanje. Oni koji mogu, menjaju ga za jeftinije, ali i to je veliko opterećanje za kućni budžet.

I svako bi da uštedi. Ali, malo ko zna da se zbog loše stolarije gubi 25 odsto toplote, kroz zidove bez izolacije nestane 35 odsto, a zbog neefikasnog kotla izgubi se čak 45 odsto toplote.

Kada se sve sabere, Srbija baca 40 odsto energije više nego zemlje u regionu. To je kao godišnja proizvodnja termoelektrane Kostolac.

Miloš Banjac, profesor Mašinskog fakulteta, rekao je da prosečno domaćinstvo u Srbiji otprilike zauzima 60 kvadratnih metara stambenog prostora i troši oko 9.000 kilovat-sati energije godišnje.

“To nas svrstava u red vodećih evropskih zemalja po potrošnji, u zavisnosti sa kim se poredimo trošimo tri do četiri puta vše energije, svako domaćinstvo”, kaže Banjac.

Kako kaže, zbog toga imamo mogućnosti da mnogo toga i uštedimo, a najisplativije je zamena stolarije, vrata i prozora, odnosno izolovanjem objekata.

“Na taj način moguće su uštede, mereno na većem broju objekata da se ostvari do 40 odsto ušteda energije”, istakao je Banjac.

Nacionalni projekat koji finansiraju Republika i lokalna samouprava – nadoknada polovine troškova za zamenu stolarije, nove izolacije i kotlova – mogla bi da promeni statistiku.

“Za stan od 60 kvadrata, koji ima deset kvadratnih metara stolarije koje je potrebno zameniti, a prosečna cena od 14.000 dinara – investicija je 140.000. Država, jedinica lokalne samouprave učestvuje sa 50 odsto, a investicija za građane bi bila 70.000 dinara. Ako građanin taj stan dogreva ili greje na struju, on će godišnje uštedeti oko 40.000 do 50.000 dinara, što znači da će svoju investiciju vratititi u roku od dve do tri godine”, rekao je Milan Macura, pomoćnik ministra energetike, zadužen za energetsku efikasnost.

U pilot-projektu učestvuje 67 lokalnih samouprava. U Beogradu je u utorak raspisan javni poziv za firme koje će izvoditi radove. Ko će obavljati taj posao znaće se za dve nedelje.

Posle toga sledi poziv građanima. Plan je, kažu u Ministarstvu energetike, da se svake godine obezbedi 150 miliona evra za zamenu stolarije, izradu fasade i zamenu kotlova za grejanje.

Izvor: RTS

Velika akcija pošumljavanja – “Da šume bude više. Da se lepše diše!”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

SBB fondacija u saradnji sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije započinje veliku akciju pošumljavanja. Lokacije za pošumljavanje mogu da prijave lokalne samouprave, upravljači zaštićenih područja, udruženja građana i druga pravna lica koja se bave zaštitom životne sredine.

Za akciju pošumljavanja kandidati mogu da prijave lokacije širom Srbije, u gradovima i okolini, na kojima može da se posadi minimum 500, pa do nekoliko hiljada stabala. Akcija počinje tokom novembra u okviru projekta SBB fondacije „Ne prljaj. Nemaš izgovor“.

“Trenutna pošumljenost naše zemlje je oko 30 odsto, a veliki uspeh u zaštiti životne sredine smatraće se ukoliko do 2030. godine postignemo evropski prosek od oko 40 odsto. Samo udruženi možemo da smanjimo negativne efekte klimatskih promena, obezbedimo čistiji vazduh, sprečimo nestanak ugroženih vrsta i sačuvamo prirodu za buduće generacije”, navodi se u saopštenju.

Prijave za akciju traju do 11. oktobra do 16 časova, a kandidati treba da nabave dozvole za sadnju, obezbede mehanizaciju i ljude koji će učestvovati u sađenju. Jedan kandidat može da prijavi i više lokacija za pošumljavanje.

SBB fondacija će zajedno sa stručnjacima iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije odabrati pobednike konkursa, vrste drveća prema prijavljenoj lokaciji, kao i broj sadnica.

Izvor: SBB fondacija

Počinju tople probe – stanovi u Beogradu biće topli

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Claudio Schwarz Purzlbaum)

“Beogradske elektrane” danas počinju sa funkcionalnim toplim probama. Kako se navodi u saopštenju, zbog pada spoljašnje temperature vazduha, čije će srednje dnevne vrednosti prema prognozama meteorologa biti 12 stepeni Celzijusa i niže, “Beogradske elektrane” će pored provera funkcionalnosti postrojenja ujedno i isporučivati toplotnu energiju potrošačima.

“Narednih dana do zvaničnog početka grejne sezone, 15. oktobra, nastavićemo sa radom prilagođenim prognoziranim i ostvarenim temperaturama spoljašnjeg vazduha, a u svemu prema Odluci o snabdevanju toplotnom energijom u gradu Beogradu. Ukoliko u danima do 15. oktobra srednja dnevna temperatura bude niže od 12 stepeni Celzijusa, isporuka toplotne energije potrošačima biće nastavljena”, piše u saopštenju. 

Sistem daljinskog grejanja Beograda jedan je od najvećih u Evropi i čini ga 36 toplotnih izvora, više od 9.000 toplotnih predajnih stanica, kao i preko 1.680 kilometara toplovodnih cevi. Za stabilan rad tako velikog energetskog sistema neophodno je nekoliko dana postepenog i veoma pažljivog opterećivanja zbog prelaska iz stacionarnog u dinamički režim rada. 

Iz ovog preduzeća apeluju na potrošače da budu strpljivi i naglašavaju da se prvi efekti današnjeg rada proizvodnih pogona „Beogradskih elektrana” mogu očekivati kod većine potrošača u popodnevnim i večernjim časovima.

Takođe, apeluju na potrošače da isključivo ukoliko cele zgrade nisu snabdevene toplotnom energijom, to mogu da prijavljuju do zvaničnog početka grejne sezone (15. oktobar) na broj telefona dispečerskog centra 011/2093-011, uz napomenu da to čine upravnici zgrada ili predsednici kućnih saveta. To je veoma važno kako ne bi došlo do zagušenja telefonskih poziva i nepotrebnog čekanja na uspostavljanje veze sa dispečerskim centrom, jer se neretko dešava da više komšija iz jedne zgrade pokušava da prijavi isti poremećaj. Takođe, prioritet u otklanjanju reklamacija su curenja vode iz instalacija, a broj telefona dispečerskog centra za prijavu je 011/2093-100.

Energetski portal

Šta predstavlja zeleno finansiranje i za šta sve građani mogu da traže zajmove

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zeleno finasiranje čine obveznice i zajmovi za projekte koji utiču na smanjenje emisije ugljen-dioksida i klimatskih promena.

Kod nas postoji gotovo deceniju, ali nije dovoljno razvijeno, pre svega zato što nisu postojali standardi na osnovu kojih bi finansijeri mogli da odrede koje projekte takvim zajmovima mogu i treba da podrže, a s druge strane, ni građani nisu znali za šta mogu da ih traže.

Pre dve godine Nikola Rađenović je na papir stavio trošak i dobrobit i shvatio da će za pet, najviše sedam godina, početi da zarađuje ako uloži novac i na kuću postavi solarene panele.

“Sama činjenica da imam kuću u kojoj ni jedan jedini dinar ne ide na struju i da ću dodati toplotno grejanje sa toplotnom pumpom koja takođe neće trošiti ni struju, ni biomasu, niti bilo šta slično, dovoljno govori o tome da svi imamo interes, ali taj interes i tu percepciju treba ljudima približiti”, rekao je Nikola Rađenović koji je ugradio solarne panele na porodičnu kuću.

I tako je Nikola postao zeleni finansijer, mogu to da budu i kompanije – bitno je da se ulaže u projekte koji doprinose očuvanju prirode.

“Nudimo preko partnerskih institucija specijalne programe i za fizička lica i za mala i srednja preduzeća, dajemo određeni podsticaj finansijski nakon implementacije zelene investicije i ti podsticaji idu do 15 odsto za mala i srednja preduzeća i dvadeset odsto fizička lica”, kaže Aleksandra Vukosavljević, direktorka EBRD-a za finansijske institucije za region Zapadnog Balkana i Istočnu Evropu.

Te povoljne kredite za zamenu prozora, izolaciju, efikasnije grejanje, građani mogu da dobiju preko banaka ili lizing kompanija. Za šta sve može da se dobije zeleni zajam nedavno je standardizovano u Evropskoj uniji.

“Institut će već u oktobru objaviti ove standarde kao srpske i učiniti ih dostupnim zainteresovanim stranama u Republici Srbiji. Potrudićemo se da predstavnici komisije za standarde u najkraćem mogućem roku objave ove standarde i na srpskom jeziku kako bismo olakšali njihovu primenu”, naveo je Tatjana Bojanić, direktorka instituta za standardizaciju.

Sekretar komisije za zaštitu životne sredine Marina Donić navela je da će ti standardi u velikoj meri pomoći svim organizacijama da primene te zahteve i da svu svoju proizvodnju i svu svoju tehnologiju usmere u tom pravcu kako bi bila manja potrošnja prirodnih resursa, a što manje zagađenje životne sredine.

Uz kredite iz međunarodnih izvora, država Srbija bespovratno daje novac za popravljanje izolacije, postavljanje solarnih panela, zamenu drvenarije. Cilj je isti – ekološki zdravija sredina.

Izvor: RTS