Home Blog Page 513

Pariz – sadnjom 170.000 stabala do zelenijeg i zdravijeg grada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zelenilo, čistiji grad, kvalitetniji vazduh i borba protiv klimatskih promena – jasno su zacrtani ciljevi glavnog grada Francuske.

Ova zemlja je veoma dugo bila neaktivna kada je reč o suzbijanju zagađenja vazduha. U julu 2017. godine Državni savet ja naložio vladi da preduzme mere za smanjenje emisije ugljen-dioksida, azot-dioksida i sitnih zagađujućih čestica. Prema stavu Vrhovnog suda iz 2020. godine džava nije napravila neophodne korake kako bi smanjila zagađenje vazduha, te su im dali rok od šest meseci za promene i konkretne planove. I sa tim se kasnilo i grad je kažnjen zbog nepoštovanja i lošeg uticaja na klimu. 

Čini se da je to nateralo čelne ljude Pariza da počnu sa preduzimanjem konkretnih koraka, te u poslednih nekoliko meseci intenzivno radi na tome da grad učine prijatnijim i “zelenijim” za život.

Uprava grada je donela odluku da ukloni 140.000 parking mesta i da na tom prostoru zasadi drveće, bašte i male zelene oaze. Stanovnici Pariza imaće mogućnost da učestvuju u donošenju odluka da li će biljke, drveće i povrće biti zasađeno na ovom prostoru, ili će biti izgrađena dečija igrališta, mesta za parkiranje bicikli.

Foto-ilustracija: Pixabay

U nastojanju da što pre ugase upaljeni crveni alarm, nadležni donose niz veoma pohvalnih odluka. Tako će u narednih nekoliko godina biti posađeno 170.000 novih stabala i to sve sa jednim ciljem – poboljšanje kvaliteta vazduha.

Čini se da je u glavnom gradu Francuske stih čika Jove Zmaja “Gde god nađeš zgodno mesto, tu drvo posadi” zvezda vodilja. Prema planovima, drveće će biti posađeno gde god za to ima mesta, u parkovima, na trgovima, uz ulice, na svim lokacijima oko grada. 

Svi se nadaju da će ralizacija ovog plana pomoći u borbi protiv klimatskih promena, znatno će uticati na kvalitet vazduha, ali i na kvalitet života svih ljudi u ovom gradu.

Svih 170.000 stabala biće posađeno do 2026. godine, a do sada je zasađeno 14.000 mladica.

Osim toga, u Parizu je nedavno usvojena odluka kojom je propisana maksimalna brzina kretanja za motorna vozila  od 30 km/h. Mnogi smatraju da će ograničavanje brzine kretanja smanjiti i zagađenje vazduha, a sigurno će uticati na bezbednost u saobraćaju.

Milica Radičević

Na krovu Bečke gradske skupštine godišnje se proizvede 180 kg meda

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bianca Ackermann)

Tokom letnjih meseci u Beču živi i do 200 miliona pčela, a širom gradskih zelenih površina raspoređeno je oko 5.000 košnica. Grad Beč se aktivno zalaže za zaštitu ovih vrednih oprašivača i podstiče proizvodnju pčelinjih proizvoda. Stoga ne čudi što se nekoliko košnica nalazi i na krovu gradske skupštine u samom središtu grada.

Od 2014. godine na krovu Bečke gradske skupštine postavljeno je nekoliko košnica, a zahvaljujući njihovim vrednim stanarkama, svake godine se proizvede oko 180 kilograma meda.

O pčelama brine gradski pčelar Alfred Hauska koji je u subotu 16. oktobra bečkom gradonačelniku Mihaelu Ludvigu predao ovogodišnju berbu meda.

„Grad Beč se aktivno zalaže za zaštitu pčela, a s tim ciljem podstiče i organsku poljoprivredu. Osim toga, u svim bečkim parkovima i na zelenim površinama ostavljaju se divlje livade za ispašu gradskih pčela, sade se medonosni grmovi i cveće, a poslednjih godina sve se više ozelenjavaju fasade zgrada. Naš cilj je da pčelama osiguramo dovoljno hrane u celom Beču”, objašnjava gradonačelnik.

Beč uspeva da zadrži konstantan udeo zelenih površina od preko 50 odsto, a to postiže uređenjem novih i širenjem postojećih zelenih površina kao i ozelenjavanjem gradskih ulica, trgova i pročelja zgrada.

Takođe, građani se savetuju kako mogu doprineti povećanju populacije pčela sadnjom šarenog poljskog cveća i začinskih biljaka na balkonima i u vrtovima, kao i divljih livada umesto engleskih travnjaka. Naravno, uz izbegavanje korišćenja hemijskih zaštitnih biljnih sredstava.

Tim se merama pčelama tokom cele godine osigurava obilje hrane i povećava proizvodnja meda, što posebno vredi za Rathauspark koji sa svojim drvećem i cvećem pčelama smeštenima na krovu gradske skupštine nudi hranu u neposrednoj blizini.

Gradski pčelar Alfred Hauska i njegov zet Mihael Drahsler brinu o pčelama na krovu gradske skupštine, kao i još 80 pčelinjih zajednica u Beču i okolini.

Njihov “Madebybees” med i ostali pčelinji proizvodi mogu se svakog petka i subote kupiti na pijaci Viktor-Adler-Markt, kao i u medomatu u trgovačkom centru Donauzentrum. Pčelama na krovu Bečke gradske skupštine posvećuje se puno brige, a njihov med koristi  se isključivo u humanitarne i druge opštekorisne svrhe.

Izvor: Ekovjesnik

U Evropi svakoj petoj vrsti ptica preti izumiranje

Foto: Unsplash (Christie Greene)
Foto-ilustracija: Pixabay

BirdLife International je u četvrtak 14. oktobra 2021. objavio novu Evropsku crvenu listu ptica. U okviru Crvene liste nalazi se pregled rizika od regionalnog izumiranja 544 vrsta ptica u preko 50 država i teritorija Evrope, i prati IUCN Crvenu listu kategorija i kriterijuma koji se primenjuju na regionalnom nivou. Rizik od izumiranja svake vrste je ocenjen kategorijama od “Najmanja briga (LC)” do “Iščezla (EX)”.

Podatke je prikupljalo preko hiljadu eksperata i volontera širom Evrope. Ovo je četvrta procena koju je uradila međunarodna organizacija BirdLife International, sa prethodnim izdanjima iz 1994. 2004. i 2015. Lista je objavljena ove sedmice, kada UN Konvencija o biološkom diverzitetu diskutuje o novom planu za rešavanje krize sa kojom se divlje vrste širom sveta suočavaju.

S obzirom na to da su ptice vrlo osetljive na promene u svojoj životnoj sredini, predstavljaju odlične pokazatelje stanja na našoj planeti. Svi životi na ovoj planeti su povezani, a kada nam ptice izumiranjem pokažu da su u opasnosti, to je znak da smo svi u opasnosti.

Neki od glavnih nalaza ove studije jesu da je svaka peta vrsta ptica u Evropi je ugrožena ili skoro ugrožena, a brojnost svake treće vrste u Evropi se smanjila u proteklih par decenija. Morska, poljoprivredna, močvarna i travna staništa su ona na kojima se nalaze najugroženije vrste, a morske ptice, patkarice, šljukarice i grabljivice su najugroženije i to su grupe čija brojnost najbrže opada u Evropi. Brojnost većine vrsta ševa, strnadica i svračaka se takođe smanjila.

71 vrsta (13 odsto) je ugrožena u Evropi (status kritično ugrožen (CR), ugrožen (EN), ranjiv (VU)), a 35 vrsta (6 odsto) je skoro ugroženo (NT). 5 vrsta se još uvek vodi kao regionalno iščezle (RE),

Glavni razlozi smanjenja brojnosti posmatranih populacija ptica na Evropskim staništima su:

Prenamena upotrebe zemljišta na velikim parcelama – status barske šljuke (Gallinago gallinago) je promenjen sa kategorije najmanja briga (LC) na ranjiv (VU) pre svega zbog gubitka staništa i degradacije gnezdilišta.

Intenzivna poljoprivreda – status grlice (Streptopelia turtur) ostaje na kategoriji ranjive vrste (VU), jer zbog intenzivirane poljoprivrede nestaju staništa pogodna za njeno gnežđenje i pesticidi utiču na smanjenu dostupnost hrane.

Prekomerna eksploatacija morskih resursa – Gavki (Somateria mollissima) je promenjen status sa ranjive (VU) na ugroženu vrstu (EN) usled kombinovanih faktora koji uključuju zaraze i nestašicu hrane.

Zagađenje kopnenih voda – status crnogrlog gnjurca (Podiceps nigricollis) je promenjen sa najmanja briga (LC) na ranjiv (VU), najverovatnije usled zagađenja vode usled poljoprivrednih aktivnosti i iz urbanih odvoda.

Foto: Wikipedia/Jarkko Järvinen

Neodržive i redovne šumarske prakse – status velikog detlića (Dendrocopos major) je ostao u kategoriji najmanja briga (LC), ali se populacija smanjila uglavnom usled neodrživih šumarskih praksi.

Razvoj infrastrukture – status španskog orla krstaša (Aquila adalberti) ostaje na kategoriji ranjive vrste (VU) jer se populacija suočava sa visokom smrtnošću usled kolizije i elektrokucije sa dalekovodima.

Iako su naslovi u novoj Evropskoj crvenoj listi upozoravajući, postoje i dobre vesti. Poboljšan je status riđe lunje (Milvus milvus) i azorske zimovke (Pyrrhula murina)– dve izuzetne priče o uspehu u očuvanju vrsta – što je pokazatelj da ciljani pristup oporavku vrsta funkcioniše; dok intervencije poput dobro dizajnirane agro-ekološke šeme mogu spasiti vrste čija populacija je u opadanju, poput prdavca (Crex crex).

“Ptice su duže od nas na ovoj planeti, ali usled brzine kojom je ljudi eksploatišu i uništavaju, svedoci smo da se neke vrste strmoglavo kreću ka izumiranju. Crvena Lista je krucijalan izvor za sve koji rade na tome da se zaustavi klimatska i biodiverzitetska kriza, jer kada su ptice u nevolji, i priroda je u nevolji”, kaže Ana Staneva, Privremeni šef zaštite ptica i prirode, BirdLife Evropa.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Lajkovac dobija postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U opštini Lajkovac počela je izgradnja kanalizacione mreže u dužini od 30,1 kilomatra i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Početku radova u naselju Rubribreza prisustvovali su Tomislav Momirović, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Andrija Živković, predsednikom opštine Lajkovac i Džang Sjaojuen, direktor kompanije CRBC.

Ministar je poručio da Vlada ima obavezu da razvija industriju i ekonomiju kako bi ostavili čistu Srbiju budućim naraštajima, kao i da se u Lajkovcu investira 15 miliona evra u ekološke projekte i ekološku infrastrukturu, dodavši da će postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda omogućiti da čista voda odlazi u naše reke.

“Naš cilj je da u narednih pet godina 80 odsto Srbije bude pokriveno kvalitetnom kanalizacionom infrastrukturom i postrojenjima za prečišćavanje otpadnih voda”, naveo je Momirović, piše u saopštenju.

Živković je rekao da na teritoriji te opštine počinje realizacija projekta „Čista Srbija“ koji obuhvata pre svega uređenje komunalne infrastrutkrure.

On je naveo da će se u okviru pomenutog projekta izgraditi 30.193 metra kanalizacione mreže i dva postrojenja za preradu otpadnih voda u Lajkovacu i Bogovađi.

Investiciju u novu kanalizacionu mrežu finansira Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, a ukupna vrednost projekta u Lazarevcu je 15,5 miliona evra.

Izvođač radova je renomirana kineska kompanija China Road and Bridge Corporation (CRBC).

Energetski portal

Solari na krovovima mogu da zadovolje svetsku potrebu za strujom – novo istraživanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)

Dok cene fosilnih goriva nastavljaju da dostižu svoje maksimume izazvavši još uvek aktuelnu globalnu energetsku krizu, cene obnovljivih izvora energije iz godine u godinu su sve niže.

Solarni paneli pojeftinili su za 79 odsto u odnosu na 2010. godinu, a drastičan pad cene učinio je solare veoma popularnim među širom populacijom. Brojna domaćinstva sada su opremljena sopstvenim solarnim elektranama, mada je u većini zemalja, uključujući i našu, njihov udeo još uvek izuzetno mali.

Kako bi javnosti predstavili potencijal solara na krovovima, grupa naučnika i profesora iz Irske, Indije, Velike Britanije i SAD-a okupila se oko studije objavljene u Nature Communications kako bi sa maksimalnom preciznošću izračunali koliko solarnih panela nam je potrebno da pokrijemo svetske potrebe za električnom energijom.

Naučnici su razvili program koji je prikupljao podatke sa 300 miliona zgrada i kuća i analizirao 130 miliona kvadratnih kilometara zemljišta što je gotovo cela kopnena površina zemlje, piše The Conversation.

Nakon detaljne analize globalnog potencijala solara na krovovima, istraživači su došli do saznananja da bi solarni paneli na 50 odsto krovova širom sveta zadovoljili globalne potrebe za električnom energijom.

U studiji su analizirane razlike u efikasnosti solarnih panela od zemlje do zemlje, razlike u ceni opreme i električne energije i još mnogo detalja kako bi njeni zaključci bili što precizniji.

Naučnici su uvideli da su solarni paneli na krovovima najisplativiji u Aziji usled jeftine proizvodnje opreme i obilja sunčanih dana. Sa druge strane, izgradnja kućnih soalarnih elektrana najskuplja je u SAD-u, Japanu i Velikoj Britaniji, dok Evropa drži “zlatnu sredinu”.

Važno je napomenuti da ovo istraživanje ne sugeriše da bi ubuduće trebalo da zavisimo isključivo od jednog izvora električne energije jer je to nemoguće iz više razloga. Pre svega, industrije koje troše mnogo struje verovatno će morati da potraže drugi obnovljivi izvor energije poput zelenog hidrogena i slično, a i solarni paneli nisu podjednako efikasni u svim krajevima sveta .

Svrha studije je da nas upozna sa potencijalom solarnih elektrana na krovovima kuća i zgrada koji možda pojedinačno daju skromnu količinu kilovata, ali zajedno mogu postati dominantni izvor čiste električne energije u gradovima, državama, pa čak i u celom svetu.

Milena Maglovski

Koka-Kola planira da do 2040. godine ostvari nultu emisiju CO2

Foto: Represent
Foto: Represent

Kompanija Koka-Kola HBC saopštila je da će emisiju gasova s efektom staklene bašte svesti na neto nulu u celom lancu vrednosti do 2040. godine. Kroz postojeće ciljeve do 2030. godine kompanija će smanjiti svoju emisiju gasova sa efektom staklene baste za 25 odsto, a u narednoj dekadi za jos 50 odsto.

Kako bi uticala na emisije treće strane, kompanija će nastaviti da proširuje saradnju sa svojim dobavljačima na ostavarenju zajedničkih ciljeva u ovoj oblasti. Ukoliko nije moguće u potpunosti eliminisati emisije, kompanija će obezbediti investicije u druge mere prevencije klimatskih promena.

Kako bi postigla ovaj ambiciozan cilj, Koka-Kola HBC se obavezala da će investirati 250 miliona evra u inicijative posvećene smanjenju emisije gasova do 2025, preći na 100 odsto obnovljive izvore energije17 u svim svojim operacijama, a stalnim inovacijama uticati na energetsku efikasnost i osnažiti cirkularnu ekonomiju u oblasti ambalaže kroz veću upotrebu rPET ambalaže, usvajanjem opcija sa manje ambalaže i opcija sa povratnom ambalažom, smanjenjem plastike u sekundarnoj ambalaži.

Kompanija se takođe obavezala da obezbedi energetski efikasne i ekološki prihvatljive frižidere za kupce, smanji emisiju štetnih gasova iz sirovina i uvede program „Zeleni vozni park“, koji za cilj ima prelazak na vozila sa nižom stopom emisije CO2.

„Ova obaveza je krajnja destinacija ambicioznog puta ka održivoj budućnosti, koji smo započeli pre mnogo godina. Ovaj korak je u skladu sa našom filozofijom da podržimo društveno-ekonomski razvoj naših zajednica i ostvarimo pozitivan uticaj na životnu sredinu. Iako još nemamo sve odgovore, naš plan, dosadašnji rezultati i partnerski pristup daju nam samopouzdanje da ćemo ih ostvariti”, rekao je Zoran Bogdanović, glavni izvršni direktor Koka-Kola HBC grupe.

Ova globalna kompanija uspešno posluje i na tržištu Srbije i to već više od pola veka, a svoje rezultate u oblasti održivog poslovanja tradicionalno predstavlja javnosti i zainteresovanim stranama kroz lokalni Izveštaj o održivosti.

“Želimo da budemo odgovoran i pouzdan partner zajednici u kojoj poslujemo i osnažimo je u ekonomskom, socijalnom i ekološkom domenu. Ponosni smo na činjenicu da od 1. jula 2020. godine, sva električna energija koju koristimo u obe punionice u Srbiji, 100% potiče iz obnovljivih izvora energije. Zahvaljujući tome, tokom 2020. uštedeli smo 11.707 tona CO2.  Dodatno, trudimo se da povećamo efikasnost u očuvanju resursa time što smo 51% naših rashladnih uređaja koji se nalaze u prostorijama kupaca, zamenili energetski efikasnim modelima”, navodi generalni direktor Koka-Kola HBC Srbija Svetoslav Atanasov.

Koka-Kola HBC jedna je od prvih kompanija koja je postavila naučno zasnovane ciljeve u oblasti održivosti i na njihovom ispunjenju kontinuirano radi. U poslednjih deset godina, kompanija je prepolovila direktnu emisiju gasova sa efektom staklene bašte, a plan smanjenja ugljen-dioksida do 2030. već je usvojen i odobren i zasniva se na budućnosti u kojoj globalno zagrevanje neće prelaziti 1,5 °C. U martu 2021. godine, Koka-Kola  HBC je prema Dow Jones indeksu održivosti, po peti put u poslednjih 7 godina ocenjena kao najodrživija svetska kompanija za proizvodnju pića, što je najbolji rezultat do sada.

Izvor: Represent

U Nemačkoj se sve manje stanova greje na fosilna goriva

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sa početkom grejne sezone za građane važna tema ponovo postaje cena utrošene energije, u prvom redu prirodnog gasa. U Nemačkoj godinama opada upotreba fosilnih goriva za grejanje, koja uzmiču pred obnovljivim izvorima energije. Najnovija poskupljenja gasa i nafte sigurno će samo ubrzati taj trend.

Od ukupno nešto manje od 113.000 stambenih zgrada izgrađenih 2020. godine u Nemačkoj, 39 odsto ima grejanje na gas. Gas je ostao drugi po važnosti energent za grejanje, posle toplotnih pumpi, saopštio je nemački Savezni zavod za statistiku.

Međutim, trend korišćenja fosilnog gasa za grejanje u Nemačkoj je več godinama u opadanju. Još je 2010. godine postotak novih zgrada sa grejanjem na gas iznosio 53 odsto, a 2000. čak 74 odsto, pokazuju podaci zavoda za statistiku.

Među ostale fosilne energente koji se koriste za grejanje spadaju još i lož ulje a delom i struja, ali je to sve manje slučaj. Tako nove zgrade sa grejanjem na lož ulje predstavljaju pravo retkost, pa iako je 2000. još jedna petina (20 odsto) novogradnje koristila taj energent, u 2020. je ono kod novih zgrada činilo svega 0,7 odsto.

U ukupnoj slici, nafta, međutim, i dalje ima značajan udeo, jer se koristi za grejanje gotovo četvrtine stambenog fonda.

Ipak, na značaju sve više dobijaju obnovljive energije. U 2020. su toplotne pumpe, koje prenose energiju zemlje ili vazduha, bile najvažniji primarni izvor energije. Te su pumpe prvi put predviđene za grejanje u više od polovine (50,5 odsto) novih stambenih zgrada.

Na opadanje popularnosti gasa i nafte u velikoj meri utiče i njhovo naglo poskupljenje. Na rast cena utiče, pored ostalog, i sve viša taksa za emisiju ugljen-dioksida, ali i brojni efekti korone, među kojima je i relativno brz oporavak privrede i utoliko veća globalna potražnja za energentima.

U Nemačkoj je uvozna cena prirodnog gasa u avgustu ove godine bila 177,5 odsto veća nego u istom mesecu 2020. godine. Nafta je u istom mesecu bila 63,6 odsto skuplja nego godinu dana ranije, a struje, koja se takođe u manjoj meri koristi za grejanje, za čitavih 136,1 odsto.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: EURACTIV.rs

Narednog meseca počinje gradnja metroa

Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel-Elias)
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve je spremno za početak radova na izgradnji metroa u novembru ove godine uprkos brojnim kritikama kojima je projekat izložen, saopštio je zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić.

Prema njegovim rečima, metro će imati tri linije: od Makiša do Mirijeva, dužine 21 kilometar i isto toliko stanica, zatim od depoa na Bežaniji takođe do Mirijeva, dužine 19,2 kilometra sa 22 stanice, sa trasom prema železničkoj metro stanici u Zemunu, a planirana treća linija metroa, koja se sada neće graditi, biće na potezu Banjica – Blok 61, dužine 22,7 kilometra sa 23 stanice.

Vesić dodaje da je, pored metroa, podjednako važno i proširenje BG voza: “Danas imamo skoro 197 kilometara sa 104 polaska i to Batajnica–Ovča 30 kilometara, Resnik–Ovča 36 kilometara, Mladenovac–Ovča 62 kilometra i Lazarevac–Ovča 68 kilometara. Nažalost, prema Lazarevcu i Mladenovcu ima tri i šest polazaka dnevno. Planom je predviđeno da imamo četiri gradske linije BG voza i tri prigradske. Ukupna dužina biće 223 kilometra, sa 76 stanica i 500 polazaka dnevno.”

Zamenik gradonačelnika je precizirao da je prema Nacrtu plana generalne regulacije šinskih sistema predviđeno 42,6 kilometara novih tramvajskih mreža. Plan je da se produži mreža od Jurija Gagarina na Bežanijsku kosu, od Požeške prema Ceraku, kao i od Bogoslovije prema Adi Huji na levu obalu Dunava.

“Zato nam i trebaju novi tramvaji. Grad Beograd se sprema da raspiše tender, odnosno da u narednih deset godina kupi 120 novih tramvaja, čime ćemo potpuno zameniti kompletni tramvajski vozni park. Vrlo brzo ćemo raspisati i tender za kupovinu 80 trolejbusa, koje ćemo kupiti u narednih pet godina”, rekao je Vesić.

Pokret Ne davimo Beograd uputio je primedbe na predložena rešenja metroa jer je, kako navode u saopštenju,  izbor trase prve linije pogrešan. Tebalo je da poveže najgušće naseljene oblasti Beograda, saobraćajna čvorišta i ključne obrazovne, zdravstvene i druge javne institucije u gradu kako bi koristla svim građanima i posetiocima Beograda, a usvojeni plan, dodaju, ništa od toga ne pokriva.

Energetski portal

Kako prepoznati drveće pod stresom?

Foto: BOKU Geomatics
Foto: BOKU Geomatics

Klimatske promene utiču na promenu vremena što može da predstavlja veliki stres za drveće. Kao posledica ovakvog ugrožavanja vitalnosti mnogih vrsta drveća počele su da se traže metode koje bi obezbedile nadgledanje velikih oblasti pod šumom. Konzorcijum austrijskih, bavarskih i nemačkih institucija na čelu sa Institutom za geomatiku Poljoprivrednog univerziteta u Beču je sproveo obiman terenski eksperiment, projekat „VitTree“.

Za potrebe eksperimenta naučnici su izabrali po 140 stabala u dve grupe smreka različite starosti u Bavarskoj na granici sa Austrijom. Polovini stabala je odstranjen deo kore u celom obimu stabla širine 20 centimetara na visini od 130 centimatara. Svaka eksperimentalna grupa se sastojala od pet stabala, a u neposrednoj blizini se nalazila kontrolna grupa sa takođe pet stabala kojima nije odstranjen deo kore. Prikupljanje podataka je sprovedeno u jednakim vremenskim razmacima u dva različita vegetativna perioda i različitim geografskim oblastima.

Naučnici su kontrolisali opadanje iglica, promenu boje iglica, formiranje cvetova i čunjeva i pojavu potkornjaka, dok su iglice analizirali u laboratoriji. Takođe je izvršeno hiperspektralno snimanje područja pomoću aviona.

Istraživanje je pokazalo da je mlađe drveće u periodu od dve godine nakon odstranjivanja kore pokazalo minimalne promene, dok su se kod starijeg drveća javile promene na iglicama i na krošnji. Interesantno je da su promene kod hiperspektralnog snimanja bile primetne mnogo ranije nego na terenu.

Rezultati su pokazali veliki potencijal hiperspektralnog snimanja u otkrivanju promena u vitalnosti drveća“, objašnjava Markus Imicer sa Instituta za geomatiku. Narednih godina će biti dostupno nekoliko hiperspektralnih senzora sa satelitskom podrškom (CHIME, EnMap, PRISMA) što će omogućiti precizno i besplatno prikupljanje podataka.

Izvor: EurocommPR

Industriji nedostaje 50.000 tona starog papira – može li privreda da raste, a da ne šteti prirodi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Da privreda može da raste, a da ne šteti prirodi, prve su dokazale nordijske zemlje. Iskustva su prenele Srbiji kroz poseban projekat, uverene da je, uz dobro planiranje i upravljanje, taj način poslovanja velika šansa za razvoj Srbije.

Zaštita životne sredine nije trošak. U evropskom fondu, u okviru investicionog plana za Zapadni Balkan, za narednih sedam godina obezbeđeno je oko 30 milijardi evra.

“To su sredstva koja će biti uslovljena spremnošću projekata i koja će biti uslovljena tom regionalnom dimenzijom u smislu projekata koji će zaista dovesti do ubrzanja celog regiona ka ciljevima Zelene agende“, istakla je Jadranka Joksimović, ministarka za evropske integracije.

Srbija je prva u regionu koja ima mapu puta. Industrija, poljoprivreda, proizvodnja hrane, otpad od hrane, plastika, ambalažni i građevinski otpad izdvojeni su kao sektori sa najvećim potencijalom za prelazak na cirkularnu ekonomiju.

“U fokusu programa biće i podrška u primeni modela cirkularne ekonomije i podrška lokalnim samoupravama i podsticanje inovacije i saradnje za biznis i naučno-istraživački sektor”, napominje Irena Vujović, ministarka za zaštitu životne sredine.

Uvođenje koncepta cirkularne ekonomije deo je neizbežnih promena na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

“Tu se ne radi samo o uštedi novca, već, što je još važnije, o kvalitetu života građana i konačno opstanku planete”, ukazuje Jern Jelsta, ambasador Finske u Beogradu.

Apsurd je i da, dok se gušimo u otpadu, industriji nedostaje 50.000 ambalažnog stakla, 30.000 drvnog otpada, isto toliko plastike i najlona i više od 50.000 tona starog papira.

“Govorim o tome kako da ono što jeste otpad postane nova sirovina i vrlo mi je važno da kada gledamo DNK srpske privrede, da ono što je u velikim korporacijama otpad postane sirovina za neki mikro i mali biznis”, kaže Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju Privredne komore Srbije.

Trenutno se radi na dekarbonizaciji. Za to će biti potreban novac i zbog toga će biti veoma važno da se taj takozvani zeleni novac, koji se ubira od kompanija zagađivača, uloži u infrastrukturu za zelenu ekonomiju. 

Izvor: RTS

Počela sanacija deponije u Trsteniku

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Počeli su radovi na sanaciji i rekultivaciji nesanitarne deponije u Osaonici, na kojoj je više od 30 godina nepravilno odlagan otpad. Radove su obišle Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Milena Turk, predsednica opštine Trstenik.

Ministarka je ukazala na to da će u ovoj fazi biti sanirano dve trećine deponije, dok će na preostalom prostoru biti urađena sanitarna kaseta kako bi se otpad propisno odlagao, dok se ne steknu uslovi da se Trstenik priključi regionalnoj deponiji u Kraljevu.

“Za ovu namenu smo iz budžeta Ministarstva izdvojili 66 miliona dinara. Izgradnjom modernog centra za upravljanje otpadom u Kraljevu, u koji će se odvoziti otpad sa teritorije nekoliko lokalnih samouprava, uključujući i Trstenik, deponija u Osaonici moći u potpunosti da se zatvori. Jedan od glavnih zadataka jeste i sanacija gradskih nesanitarnih deponija i uklanjanje divljih deponija. Tokom ove godine rešili smo problem deponije Stanjevine u Prijepolju, koja je sanirana i rekultivisana, saniramo deponiju Prelići u Čačku, a pored Trstenika, odvojena su sredstva i za nesanitarne deponije u Bečeju i Bogatiću”, naglasila je Vujović.

Ministarka je ukazala na to da je krajnji cilj da se kroz izgradnju zelene infrastrukture, regionalnih i reciklažnih centara, na čemu se uveliko radi, otpad u Srbiji tretira po najvišim standardima.

Prema njenim rečima, izuzetno je važno da se u svakoj lokalnoj samoupravi realizuju zeleni projekti, a pohvalno je što mnoge i same odvajaju sredstva za zelene projekte.

Vujović je uputila poziv lokalnim samoupravama da nastave da prate konkurse i više koriste podršku Ministarstva, navodeći da je Trstenik ove godine dobio sredstva na javnom konkursu za projekat pošumljavanja, a rezultat toga je hiljadu novih sadnica na teritoriji te opštine.

Energetski portal

CEFTA i Privredna komora Srbije predstavile protokol 6 o trgovini uslugama

Foto: Represent
Foto: Represent

Privredna komora Srbije kao jedna od šest privrednih komora osnivača Komorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana, zajedno sa CEFTA sekretarijatom organizovale su radionicu na temu CEFTA Dodatnog protokola 6 o trgovini uslugama, sa akcentom na to šta protokol tačno predviđa, koje prednosti donosi za privredu Srbije i regiona i kako može doprineti uspešnijem kreiranju zajedničkog regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu.

Dodatni protokol 6 predstavlja sveobuhvatni okvir za trgovinu uslugama u regionu i pravljen je prema Opštem sporazumu o trgovini uslugama (GATS). Protokol se posebno fokusira na ograničenja pristupa tržištima i ograničenja koja se povezuju sa diskriminacijom stranih preduzeća u odnosu na domaća. U preko 100 različitih sektora, CEFTA strane su se obavezale da ne uvode, ili ako već postoje da uklone, ograničenja pristupu tržištu, kao i da obezbede isti tretman za domaće pružaoce usluga i one iz drugih strana CEFTA sporazuma. Osim ovih odredbi, Protokol obezbeđuje i okvir za rad na daljem uklanjanju barijera, posebno u oblastima osetljivim za privredu kao što su: licence, dozvole, profesionalne kvalifiakcije.

U tom smislu, Protokol uvodi obavezu da se uklone ograničenja u trgovini usluga i pruža garanciju da se ograničenja neće uvoditi u budućnosti između strana iz CEFTA sporazuma, što je posebno od koristi:

1. privrednicima koji svoje usluge pružaju potrošaćima na drugim CEFTA tržištima, bez fizičkog prisustva

2. kada potrošač putuje iz jedne u drugu stranu CEFTA sporazuma kako bi dobio uslugu

3. kada se usluga pruža kroz ćerku kompaniju ili predstavništvo na drugom CEFTA tržištu

4. kada se privremeno šalju fizička lica sa jednog na drugo CEFTA tržište da isporuče

„Zahvaljujući Dodatnom protokolu 6 o trgovini uslugama (DP6), unapređen je sistem slobodne trgovine u CEFTA sporazumu, koji je sada proširen i na sektor usluga. Protokol u principu obavezuje Strane da ne uvode ograničenja pristupu tržištu i da firme iz drugih strana CEFTA sporazuma tretiraju kao domaće. Dodatno, Protokolom se otvaraju mogućnosti za uklanjanje konkretnih barijera u budućnosti. Verujemo da će se ova mera doprineti osnaživanju ekonomske saradnje i stvaranju zajedničkog tržišta na Zapadnom Balkanu, i na taj način direktno poboljšati uslove poslovanja svim privrednim subjektima o ovom regionu“, izjavio je Zdravko Ilić, stručnjak za trgovinu uslugama, iz CEFTA Sekretarijata.

O važnosti donošenja i primene Dodatnog protokola 6 na radionici je govorio i Ivan Marković iz Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija Vlade Republike Srbije, koji je napomenuo da je Srbija, kada je trgovina uslugama u pitanju, vrlo konkurentna, a da će Dodatni protokol 6 doprineti daljoj liberalizaciji trgovine uslugama.

„Naš izvoz u svetu u 2020. godini iznosio je 6,2 milijarde evra, a ostvarili smo suficit od 1,1 milijarde evra. U isto vreme u CEFTU smo izvezli usluge u vrednosti od 540 miliona evra i ostvarili suficit u vrednosti od 140 miliona evra. Liberalizacija trgovine uslugama je od izuzetnog značaja za privredu Srbije. Ipak, tu ima još dosta posla da se radi kako bismo povećali izvoz i trgovinu uslugama u okviru CEFTE i da bismo imali značajne koristi od Protokola 6“, istakao je Marković.

Marko Mandić, rukovodilac Centra za Komorski investicioni forum (KIF) Zapadnog Balkana PKS, istakao je važnost Dodatnog protokola 6 i posebno ukazao na dve platforme razvijene unutar KIF-a koje su nedavno su objavljene. To su Baza dobavljača za proizvodni i uslužni sektor, namenjena povezivanju kompanija ali i predstavljanja kompanija partnerima u EU, i Platforma za davanje informacija od koristi kompanijama.

CEFTA (Central European Free Trade Agreement, CEFTA) je regionalni trgovinski sporazum koji je znatno unapredio i podstakao trgovinu na Zapadnom Balkanu delujući i kao katalazitor za inicijative koje teže produbljivanju ekonomske saradnje i stvaranju zajedničkog tržišta u ovom regionu.   

CEFTA Dodatni protokol 6 o trgovini uslugama je usvojen 2019. godine, a stupio je na snagu 11. januara 2021. godine. Ovaj dokument je proširio princip slobodne trgovine unutar CEFTA i na uslužni sektor.

Izvor: Represent

Solarni paneli u zaštiti vinograda od klimatskih promena

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ekstremno topla leta i hladne zime drastično utiču na poljoprivrednu proizvodnju i proizvođačima zadaju glavobolje. Kako zaštiti useve i omogućiti im da neometano rastu, ali opet i lako brinuti o njima, pitaju se mnogi poljoprivrednici.

Vlasnik vinograda koji se nalazi na jugoistoku Francuske čini se da je našao idealno rešenje da zaštiti čokote i istovremeno koristi obnovljivu sunčevu energiju.

Pijer Eskudiju je iznad svog vinograda postavio solarne panele koji ga štite od mraza i toplotnih talasa. Na ovaj korak se odlučio zbog prošlogodišnjih vremenskih prilika koje su gotovo uništile prinos grožđa, a dodatni bonus je i proizvodnja električne energije.

Solarni paneli štite grožđe tokom zime kada su veoma niske temperature, dok u letnjim mesecima prave hlad i sprečavaju tople sunčeve zrake da direktno padaju na vinovu lozu. Osim toga, paneli su postavljeni na specijalne mehanizme koji ih pomeraju, tj. okreću ih kako bi omogućili više svetla vinovoj lozi tokom oblačnih dana, prenose svetski mediji.

Osim što štite vinograd, solarni paneli proizvode električnu energiju koja je dovoljna za oko 650 kuća koje se nalaze u ovom području Francuske.

Sve više vinograda na ovaj način želi da sačuva svoje čokote što pokazuje veoma brz razvoj nove tehnologije koja je nazvana agroenergetika.

Da upotreba solarnih panela za zaštitu nije namenjena samo za vinograde pokazuje podatak da nekoliko kompanije iz Evrope razvija slične tehnologije za različite poljoprivredne kulture. U bliskoj budućnosti proizvođači voća, povrća i žitarica će pomoću ove jedinstvene tehnologije moći da zaštite svoje useve.

Milica Radičević

Novi Sad dobija zalivne sisteme za zaštitu višedecenijskih stabala

Foto-ilustracija: Unsplash( Mike Benna)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U toku su radovi na izgradnji modernog zalivnog sistema u Futoškom parku, koji će pomoći da se obezbedi dovoljno vlage za biljni svet nezavisno od vremenskih uslova te da se na taj način sačuvaju od sušenja višedecenijska stabla i doprinese unapređenju kvaliteta vazduha u Novom Sadu, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović obišla je radove zajedno sa gradonačelnikom Novog Sada Milošem Vučevićem i tom prilikom istakla da su u borbi protiv aerozagađenja prioritetni projekti kojima može da se poveća procenat pošumljenosti.

“Primetili smo prethodnih godina da se stara stabla suše i zato smo uložili značajna sredstva za moderne zalivne sisteme, koji funkcionišu tako što zalivaju koren stabla sa oko 20 litara vode na sat. Ranije je pokrivenost ovakvim sistemima u Novom Sadu bila oko tri odsto, a kroz ove projekte koje sa Gradom realizujemo još i u Limanskom parku i Bulevaru Evrope, taj procenat će se povećati. Zadovoljna sam što se u Futoškom parku radovi obavljaju punom parom, i što će biti završeni do kraja godine. Radovi u Limanskom parku će biti gotovi za dvadesetak dana, a u Bulevaru su zahtevniji jer se sistem postavlja ispod saobraćajnica. Pored toga što brinemo o višedecenijskim stablima, trudićemo se da dodatno pošumljavamo“, rekla je Vujović i dodala da je sa gradonačelnukom razgovarala i o novim projektima za što zdraviju životnu sredinu.

Prema njenim rečima, Ministarstvo sufinansira zalivne sisteme u Novom Sadu sa 90 miliona dinara, dok Grad učestvuje sa 31,7 miliona. .

“Ministarstvo je početkom godine raspisalo konkurse putem kojih smo dodelili sredstva u 38 lokalnih samouprava. Projekti će biti realizovani u ovoj godini. Pošumljavanje i ozelenjavanje je prepoznato i u Zelenoj agendi i jedan od glavnih faktora u borbi protiv klimatskih promena, a trudićemo se da nastavimo sa ovakvim aktivnostima za bolji kvalitet života građana”, kazala je ministarka.

Energetski portal

Uskoro formiranje radne grupe za praćenje cene energenata na tržištu

Foto-ilustracija: Unsplash (WeSideTrip)
Foto-ilustracija: Pixabay

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić predsedavala je zajedničkoj sednici Saveta za koordinaciju aktivnosti i mera za rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) i Komisije za kapitalne investicije na kojoj su analizirani ekonomski pokazatelji u privrednim oblastima koje utiču na BDP, izazovi sa kojima se suočava privreda u narednom periodu, prevashodno poremećaji na tržištu električne energije i prirodnog gasa.

Na sednici su razmatrani potencijalni efekti koje bi rast cene energenata mogao da ima na privredu i industriju, kao i na finalne cene određenih potrošačkih dobara, imajući u vidu da je kompletnom građanstvu i malim privrednicima garantovano snabdevanje.

Brnabić je najavila formiranje radne grupe čiji će zadatak biti praćenje kretanja cene energenata na tržištu, identifikacija mogućih efekata ovakvih kretanja na krajnje potrošače i privredne subjekte, kao i predlaganje mera Vladi Srbije za ublažavanje situacije u koje bi potencijalno mogla da se nađe srpska ekonomija.

Ministar finansija Siniša Mali uveren je u to da ova energetska kriza neće dugo trajati i da će se tržište stabilizovati, ali da će se efekti osećati dugoročno, uz napomenu da cena električne energije ne utiče podjednako na sve grane privrede.

Na sednici je rečeno i da se trenutno radi na 74 nova kapitalna projekata, dok su njih 81 u fazi realizacije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Roze postaje zeleno

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean Bernstein)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nerado se sećam dana kada sam ostala bez svoje poslednje, najdraže barbike. Naizgled dobronamerna poseta prijatelja i njihove neodoljive četvorogodišnjakinje bila je kobna po moju skromnu kolekciju uspomena iz detinjstva jer, dok su roditelji neumorno ispredali “od Kulina bana”, sva moja  pažnja bila je usmerena na dete koje je čupalo, svlačilo i razvlačilo moju “plavokosu”.

Iako sam na jedvite jade uspevala da zadržim osmeh i ljubaznost do samog kraja mučne posete, moji velikodušni ukućani primorali su me da se zauvek oprostim od barbike koja mi je prirasla za srce. “Neka je ponese kući kad joj se toliko sviđa, hehe”, bile su reči koje su se zabole u mene poput oštrice i, lišivši me daha, ostavile da bespomoćno gledam kako malene ruke nesmotreno gnječe lutku i odnose je u nepovrat. Bilo mi je svega 20 godina (true story…)

Prošlo je deset godina i moram priznati da je rana delimično zarasla, a i moj stav prema barbikama umnogome se promenio. Otkako sam uplovila u ekološke teme, plastika mi nije na spisku omiljenih materijala pa sada, kada sam i sama majka, detetu radije kupujem drvene igračke. Ipak, lukava Barbi našla je način da me iznova privoli u svoj tim i da se (možda) ponovo nađe u mojoj kolekciji.

Barbi kolekcija od reciklirane plastike

Kompanija Matel, koja od 1945. godine proizvodi omiljene dečije igračke, predstavila je prvu Barbi kolekciju napravljenu od 90 odsto reciklirane plastike iz okeana. Kolekciju, nazvanu  “Barbi voli okean” čine tri simpatične lutke i komplet za igranje na plaži, a njeno lansiranje predstavlja prvi korak ka daleko ambicioznijem cilju kompanije.

Naime, Matel želi da koristi isključivo reciklirane, reciklirajuće ili biološke plastične materijale u svim svojim proizvodima i ambalaži do 2030. godine ne bi li svojim čistim poslovanjem osigurali da deca, radi kojih kompanija i postoji, naslede “zdravu životnu sredinu i svet pun potencijala”.

Da je kompaija  ozbiljno pristupila cirkularnoj ekonomiji svedoči i podatak prema kome su uspeli da nadmaše cilj za 2020. godinu gde je trebalo da koriste 95 odsto recikliranog ili sertifikovanog papira za proizvodnju ambalaže. Umesto toga, Matel je ostvario 97 odsto čime nam poručuje da i industrija igračaka prolazi kroz ekološku revoluciju.

Ovo saznanje naročito je važno za mene jer se neretko desi da zalutam u prodavnicu igračaka šatro za klinca, a zapravo “za svoju dušu”, pa ako odlučim da se počastim ovom dugonogom lutkom, sada barem imam ekološku opciju.

Milena Maglovski