Home Blog Page 513

Počela sa radom toplana na biomasu u Priboju

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Schimmeck)
Foto: Vlada Republike Srbije

U Priboju je puštena u rad nova toplana na biomasu, a ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović je, prilikom obilaska toplane, poručila da je cilj države povećanje energetske efikasnosti toplana i korišćenje goriva koja ne ugrožavaju životnu sredinu.

Ona je tom prilikom izrazila zadovoljstvo zbog toga što dva grada u Srbiji, Priboj i Mali Zvornik, imaju toplane koje koriste biomasu i ocenila da je ovo važno za sve građanke i građane ne samo zbog energetske samodovoljnosti, pošto će toplane koristiti lokalnu drvnu sečku kao gorivo, već i zbog činjenice da će imati grejanje 24 časa.

“Ekološka slika će od sada biti drugačija, a za Priboj to znači za više od 90 odsto manje sumpor-dioksida i približno 90 odsto manje ugljen-dioksida, što je važno za grad koji je godinama imao problem sa kvalitetom vazduha”, poručila je Mihajlović.

Ministarka je ukazala na to da 10 odsto toplana u Srbiji koristi ugalj, a 10 odsto mazut i da je neophodno da i one pređu na obnovljive izvore energije.

“Pored Priboja i Malog Zvornika, gde su danas istovremeno puštene u rad toplane, očekujemo naredne godine i toplanu u Majdanpeku i Novom Pazaru“, rekla je Mihajlović.

Ona je ponovila da Srbija ima dovoljno energije i energenata i da se cene električne i toplotne energije i gasa za domaćinstva neće menjati, a da će se, kada je reč o industriji, o tome razgovarati.

“Bez obzira na trenutnu krizu, moramo da razmišljamo o tome da budemo samodovoljni. Da povećamo kapacitete koji koriste obnovljive izvore energije, pre svega velike hidro, gasne, solarne i vetroelektrane, jer je cilj države da imamo dovoljno energije i ujedno zdravu životnu sredinu”, poručila je ministarka.

Energetski portal

Hoće li vožnja električnih trotineta uskoro postati zakonski regulisana?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Prema pojedinim istraživanjima, tri četvrtine električnih trotineta nalazi se u Beogradu. Oko 58 odsto vozača automobila smatra da vozači električnih trotineta ometaju saobraćaj, da zbog njih moraju da promene i prilagode brzinu i način kretanja, a 74 odsto vozača automobila u anketama tvrdi da im električni trotineti na kolovozu znatno odvraćaju pažnju.

U Holandiji su obavezne registarske oznake, u Sloveniji se kažnjava vožnja kolovozom, a u Francuskoj trotoarom. Kod nas još nisu zakonski regulisana pravila o načinu upotrebe električnih trotineta.

Od svog stana na Novom Beogradu do garderobe u Narodnom pozorištu, balerina Ana Ivančević električnim trotinetom stiže za 15 minuta.

“Pune tri sezone vozim, bukvalno pet-šest meseci tokom godine kad je lepo vreme od maja do kraja oktobra, čak i početkom novembra i mene stvarno spašava,” kaže Ana.

Na Novom Beogradu vozi biciklističkim stazama, a u gradu vrlo oprezno trotoarom. Kada ima potrebe, koristi zvonce da pešacima skrene pažnju na sebe.

Nisu svi vozači električnih trotineta oprezni i pažljivi, žale se građani. Iako su na ulicama već pune tri godine, električni trotineti su još u sivoj zoni zakona o saobraćaju.

Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost u saobraćaju smatra da već postoji problem zbog toga, a boji se da će taj problem biti još veći jer su trotineti sve jeftiniji i dostupniji i biće ih sve više u saobraćaju.

U Agenciji za bezbednost saobraćaja kažu da je nedavno formirana nova radna grupa za izradu zakona.

“Postoji mogućnost da svi električni trotineti budu opremljeni uređajem koji ustvari označava da li su u pešačkom modu ili nisu. Naravno, ukoliko su u pešačkom modu on svetli i onda će moći lako da se kontrolišu da li poštuju pravila ili ne. Što se tiče kontrole to ćemo još videti,” naglašava Svetlana Miljuš iz Agencije za bezbednost u saobraćaju.

Izvesno je da će vozači električnih trotineta morati da imaju položen test o poznavanju saobraćajnih propisa i da će biti nekog starosnog ograničenja, ali ne i kada će novi propisi biti usvojeni.

Do tada, preporuka vozačima trotineta jeste da se kreću trotoarom, ali ne brzinom većom od brzine hoda, a to je otprilike šest kilometara na sat.

Izvor: RTS

Schneider Electric Razvojni centar nastavlja da podržava talentovane studente

Foto: Represent
Foto: Represent

Schneider Electric Razvojni centar programom stipendiranja nastavlja da podržava studente u usavršavanju i postavljanju temelja svoje karijere.

Kao kompanija koja godinama prepoznaje i gradi znanje, rad i obrazovanje, Razvojni centar studentima nudi razmenu znanja i iskustava direktno sa mentorima, priliku da svoje formalno obrazovanje primene na praktičnim primerima, stipendiju, a nakon završetka školovanja i mogućnost da svoju karijeru započnu u kompaniji Schneider Electric.

Za program stipendija Schneider Electric-a mogu se prijaviti studenti druge, treće i četvrte godine akademskih ili master studija tehničkih smerova na Fakultetu tehničkih nauka i Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, kao i na Elektrotehničkom i Matematičkom fakultetu u Beogradu, sa minimalnom prosečnom ocenom 8,50.

Program je osmišljen tako da pruži podršku najboljim studentima u fakultetskim izazovima i dodatno ih motiviše da budu proaktivni i uspešni tokom studiranja, a kroz dva godišnja ciklusa prijava primetna je konstantna zainteresovanost novih generacija.

Schneider Electric Razvojni centar okuplja više od 1.000 stručnjaka iz oblasti energetike i računarstva. A do sada je u programu stipendija učestvovalo 700 stipendista.

Svi studente koji žele da obogate svoje znanje ili da kreiraju budućnost u Schneider Electric Razvojnom centru, mogu da se prijave za stipendije do 5. novembra 2021. godine, putem linka.

O kompaniji

Schneider Electric Razvojni centar u Srbiji bavi se istraživanjem, razvojem i softverskim inženjeringom u oblasti elektroenergetike, a posebno unapređenjem modernih infrastrukturnih sistema.

Kroz više od dve decenije rasta i usavršavanja, Razvojni centar danas okuplja 1.000 zaposlenih koji zajedno rade na razvoju i isporuci softvera za distribuciju električne energije i gasa, na preko 50 projekata u različitim fazama.

Glavni proizvod, ADMS ( Advance Distribution management System) predstavlja integrisano softversko rešenje za upravljanje električnim distributivnim sistemima, u prisustvu obnovljivih izvora energije. Osnovna svrha ADMS-a je da se korišćenjem vrhunskog ekspertskog znanja iz oblasti energetike i softverskog inženjeringa, na najracionalniji način, iskoriste svi raspoloživi elektroenergetski kapaciteti u električnim distributivnim sistemima, sa posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije i na taj način ostvare milionske uštede i spreči prekomerno zagađivanje životne sredine.

ADMS je instaliran u preko 80 elektroprivreda širom sveta i 180 kontrolnih centara sa ukupno 160 miliona električnih potrošača. AGMS (Advance Distribution Gas System) je integrisana operativna platforma za mreže prirodnog gasa koja kombinuje SCADU zasnovanu na modelu mreže i druge napredne aplikacije za transport gasa. Nudi moderno, skalabilno i sigurno softversko rešenje za kontrolnu sobu za transport gasa budućnosti.

Izvor: Represent

Vazduh prekomerno zagađen u Beogradu i još nekoliko gradova u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Vazduh u Beogradu je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine i sajta Beoeko, ocenjen kao zagađen na svim mernim stanicama. Vazduh je zagađen i u Valjevu, Užicu, Novom Pazaru, Pančevu i Pirotu, dok je u Smederevu veoma zagađen .

Prema podacima od 11 časova sa sajta Beoeko, vazduh je na svim mernim stanicama u Beogradu ocenjen kao zagađen.

Srednja vrednost PM10 čestica iznosi 95,5, dok je srednja vrednost PM2,5 čestica 80,7.

Najveća koncentracija ovih čestica zabeležena je na mernoj stanici u Zemunu. Izmerene su 104 jedinice PM10 čestica, a kada je reč o PM2,5 česticama zabeleženo je 70,7 jedinica.

Vazduh je, prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine od 10 časova, kao zagađen ocenjen i u Valjevu, Užicu, Novom Pazaru, Pančevu i Pirotu, dok je vazduh veoma zagađen u Smederevu, gde je zabeležena vrednost PM2,5 čestica od 132 jedinice.

Kada je vazduh označen kao zagađen, zdravstvene tegobe se mogu javiti u celoj populaciji, s tim što se kod starih, dece i osoba sa oboljenjima srca i pluća mogu javiti ozbiljnije zdravstvene tegobe nego kod zdravih osoba, objašnjeno je na sajtu.

Osetljivim grupama se preporučuje da izbegavaju naporne aktivnosti u spoljašnjoj sredini i da sve aktivnosti obavljaju u zatvorenom dok se ne poboljša kvalitet vazduha, a ostalima da skrate boravak napolju, da smanje intenzitet aktivnosti i da češće prave pauze.

Izvor: RTS

Modernizacija toplane i sanacija pepelišta u Kragujevcu

Foto: pixabay.com
Foto-ilustracija: Pixabay

U toku su radovi na modernizaciji sistema daljinskog grejanja, odnosno izgradnji kotlarnice na gas u toplani „Energetika” u Kragujevcu. Kragujevačka toplana dobiće najsavremeniju opremu u skladu sa evropskim standardima i preći će na ekološki prihvatljiviji energent, navodi se u saopštenju Vlade.

Predsednica Vlade Ana Brnabić naglasila je da će višedecenijski problem aerozagađenja uskoro biti prošlost za sve građane Kragujevca i poručila da su kvalitet vazduha, upravljanje čvrstim otpadom i rešavanje problema otpadnih voda prioriteti Vlade kada je reč o zaštiti životne sredine.

Brnabić je navela da se projekat, koji je vredan 18 miliona evra, sprovodi u saradnji sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i dodala da je do sada za zaštitu životne sredine samo u Kragujevcu izdvojeno 320 miliona evra i to za tri ključna projekta.

“Jedan je ova toplana, da se Kragujevčani više ne greju na ugalj, već na gas i da očistimo pepelište. Drugi je ogroman problem divlje deponije Jovanovac koji postoji 60 godina, gde moramo da saniramo zemljište i napravimo regionalnu deponiju Vitlište”, precizirala je ona i dodala da će taj projekat, koji se tiče samo čvrstog otpada, koštati približno 120 miliona evra.

Prema njenim rečima, treći veliki projekat je zaštita voda, odnosno izgradnja približno 360 kilometara kanalizacione mreže i čak tri postrojenja za prečišćavanje otpadih voda, vrednosti oko 190 miliona evra.

Ona je podsetila i na projekat priključenja na sistem centralnog grejanja, kako bi se dodatno smanjilo aerozagađenje.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović ukazala je na veoma dobru saradnju sa EBRD-om, pri čemu je izrazila zahvalnost Kolanđeliju i njegovom timu na tome što su razumeli koliko su ovi ekološki projekti važni za nas.

“Na deponiji se nalazi približno 40.000 tona pepela koji leti po gradu i stvara dodatno aerozagađenje, na šta su nam i građani ukazivali, i to je problem koji moramo dodatno da rešavamo”, upozorila je ministarka.

Ona je navela da konsultanti EBRD intenzivno rade na studiji kako bi našli najbolje rešenje za reciklažu pepela, kako bi od pepela i šljake, poštujući principe cirkularne ekonomije, u skladu sa Zelenom agendom, dobili drugu upotrebnu vrednost, uz napomenu da je trenutno najizvesnije njihovo korišćenje u građevini za izgradnju puteva.

Energetski portal

Zamena stolarije uz subvenciju, ko ima prednost prilikom selekcije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Za zamenu stolarije ministarstvo je u probnom programu obezbedilo 220 miliona dinara, a toliko je trebalo da obezbede i lokalne samouprave, rekao je državni sekretar Ministarstva energetike Zoran Lakićević za RTS.

Prema njegovim rečima, u januaru će biti raspisan drugi javni poziv, a glavni kriterijum za dodelu subvencija je stanje stolarije, izolacije i zidova. Do kraja godine biće raspisan drugi javni poziv na kome će moći da konkurišu i druge lokalne samouprave, kao što je bio slučaj sa javnim pozivom na kome se prijavilo 67 lokalnih samouprava, objasnio je Lakićević.

“Krenulo se u realizaciju projekata, moram da kažem da je Grad Beograd bio dosta sporiji u odnosu na druge lokalne samouprave. Sigurno je da su finansijska sredstva jedan od glavnih razloga za to. Moram da kažem da smo za ceo javni poziv imali 220 miliona dinara i toliko je trebalo lokalne samouprave da obezbede, dakle 67 opština je obezbedilo po 10 miliona dinara, neke po pet, Grad Beograd je obezbedio deset miliona dinara. Pokušavamo da u novom javnom pozivu obezbedimo daleko veća sredstva”, kaže državni sekretar.

Program je, dodaje, koncipiran tako da onoliko koliko obezbedi Ministarstvo rudarstva i energetike, toliko i lokalne samouprave.

“Sve one opštine koje se ne jave na javni poziv nisu deo programa. Ovo što sada radimo se prvi put radi u Srbiji. Mi smo uvek govorili da je ovo probni program. Mislim da je sada mnogo veća zainteresovanost i da će same lokalne samouprave biti mnogo više opredeljene prema konkurisanju i obezbeđivanju sredstava za ovaj program”, ističe Lakićević.

Ima, napominje, kuća koje su završene. U roku od mesec dana biće završeni radovi u 67 opština.

“Imamo 6.700 domaćinstava koja će dobiti sredstva i komisija ih sada obilazi, danas smo bili u Jagodini. Mere koje se odnose na izolaciju zidova su komplikovanije, ali očekujemo da njih završimo na zimu”, navodi Lakićević.

Procedura je, kaže državni sekretar, takva da moraju da budu ispoštovana pravila javnih nabavki.

“Prvo se radi javni poziv za lokalne samouprave, zatim za firme i na kraju za građane. U svakoj opštini su formirane komisije za kontrolu. Postoje i jasno definisani kriterijumi, pravilnici su usvojeni gde su tačno definisani kriterijumi za dodelu subvencija. Glavni kriterijum je stanje izolacije, stolarije, zidova. Ako imate najlošiju izolaciju, najviše poena dobijete i imate prednost prilikom selekcije”, napominje Lakićević.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: RTS

 

 

 

“Dženeral Motors” će ugraditi 40.000 punjača širom Kanade i SAD-a

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Kompanija “Dženeral Motors” (GM) namerava da 2022. godine započne realizaciju programa „Ultium Čardž 360“ u sklopu kojeg će investirati 750 miliona dolara u ugradnju javnih punjača širom Kanade i SAD-a.

Američki proizvođač automobila namerava da donira 40.000 punjača koji će, uz pomoć dilera i franšiza, biti postavljeni na radnim mestima, stambenim objektima, univerzitetima, koledžima, sportskim objektima, ali i u ruralnim sredinama i manje prometnim mestima.

Cilj je da se infrastuktura za punjenje električnih automobila razvije do te mere da vozači više ne moraju da brinu o dometu vozila. Ovo je samo jedna od strategija kojom GM namerava da doprinese popularizaciji električnih vozila koja će, kako se nadaju, uskoro postati dostupna svima.

Kompanija je lansirala još jedan brend, „Ultium“, pod kojim proizvodi baterije i druge delove za električne automobile, a sada je najavljena i proizvodnja Ultium punjača za EV.

Isporuka prvih punjača očekuje se 2022. godine, a kompanija je saopštila da će svaki biti opremljen internetom i blututom, imati dinamičko balansiranje opterećenja i moći da se vremenom nadograditi putem bežičnih automatskih ažuriranja, dok će dva premium modela imati još i prilagodljiv ekran osetljiv na dodir i ugrađenu kameru.

Ovi punjači biće dostupni svim vozilima, ne samo električnim modelima koje proizvodi “Dženeral Motors”.

„Želimo da kupcima pružimo pravu opremu i pristup punjenju gde i kada im je to potrebno, dok radimo sa našom mrežom dilera kako bismo ubrzali širenje pristupačnog punjenja širom SAD i Kanade, uključujući nedovoljno snabdevene, ruralne i urbane oblasti“, rekao je predsednik GM-a Mark Reus.

Milena Maglovski

Dinosaurus poziva čovečanstvo da ukine subvencije na fosilna goriva

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Kako bi skrenuo pažnju na negativne efekte koje subvencije za fosilna goriva – ugalj, naftu i gas, imaju na klimatske promene, a time i stanovništvo na planeti, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) objavio je video u kome jedna od najpoznatijih izumrlih životinja, dinosaurus, u govoru pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih Nacija poziva svetske lidere da prestanu da podržavaju upotrebu fosilnih goriva.

Video je deo kampanje „Ne biraj izumiranje“ koja ima za cilj da ukaže koliko subvencije za dobijanje energije iz fosilnih goriva koče napredak u zaustavljanju klimatskih promena, dok istovremeno produbljuju nejednakosti između bogatih i siromašnih.

Uoči globalne Konferencije o klimatskim promenama u Glazgovu – COP26, UNDP objavljuje i Istraživanje koje pokazuje da je iznos od 423 milijarde američkih dolara koji se godišnje u svetu potroši na subvencije za fosilna goriva četiri puta veći od iznosa koji je potreban siromašnim zemljama da bi krenule u borbu sa klimatskim promenama. Takođe, ova svota novca bila bi dovoljna da podmiri troškove vakcinacije celokupnog svetskog stanovništva protiv COVID-19, a istovremeno predstavlja i trostruki iznos godišnjih sredstava koja se ulažu za globalno iskorenjivanje ekstremnog siromaštva.

„Proces reformi nije lak i prelazak na čistiju energiju podrazumeva čitav niz izazova u velikom broju zemalja. Svaka zemlja mora da pronađe svoj put. Ali isto tako znamo da moramo da odustanemo od ovakvih izvora energije koji doprinose sve lošijoj situaciji na planeti“, poručuje administrator UNDP-a Akim Štajner.

Smanjenje subvencija za fosilna goriva bi doprinelo smanjenju emisija CO2, kao i boljem zdravlju i dobrobiti ljudi, a to je prvi korak ka utvrđivanju prave cene energije – one koju društvo i životna sredina plaćaju zbog upotrebe fosilnih goriva. UNDP takođe skreće pažnju da ova tranzicija mora biti pravedna i sprovedena tako da ne ispaštaju najsiromašniji tako što bi ostali bez radnih mesta ili plaćali previsoku cenu za snabdevanje energijom.

Nedavni Izveštaj UN o klimatskim promenama ukazuje da je potrebno da ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte, poput CO2, do 2050. godine ne budu veće od količina koje mogu da se apsorbuju iz atmosfere, kako bi se globalno zagrevanje zadržalo ispod 2ºC do kraja veka. To je ono što naučnici tvrde da je potrebno uraditi kako bi se izbegla klimatska katastrofa.

Izvor: UNDP

Većina građana Srbije želi da proizvodi struju iz OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)
Foto-ilustracija: Pixabay

Skoro dve trećine građana Srbije zainteresovano je da postane „kupac-proizvođač“ električne energije, 45 odsto je zainteresovano za subvencije države, dok više od jedne trećine ispitanika nije uopšte upoznato s državnim subvencijama za uvođenje obnovljivih izvora energije u domaćinstvima, pokazalo je najnovije istraživanje Centra za unapređenje životne sredine o stanju, potrebama i stavovima građana naše zemlje u oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Obnovljive izvore energije za zagrevanje vode, grejanje ili hlađenje koristi samo 3,8 odsto domaćinstava, i to najviše solarnu energiju (3,2 odsto), dok geotermalnu energiju koristi samo 0,6 odsto ispitanika.

Građani Srbije za grejanje najčešće koriste sopstveno etažno grejanje (32,5 odsto), daljinsko grejanje putem toplana (31,7 odsto) i električne uređaje (15,7 odsto). Štednjaci na čvrsta goriva su i dalje veoma prisutna vrsta grejanja (skoro 10 odsto) i skoro pet puta su više zastupljeniji na selu nego u gradu.

Kada izuzmemo ispitanike koji koriste daljinsko grejanje putem toplana, energenti koje najviše koristimo za grejanje u domaćinstvu su električna energija (41,5 odsto) i drvo (29,3 odsto). Slede gas (12,9 odsto), drvna biomasa (12,3 odsto) i ugalj (3,4 odsto), dok samo 0,6 odsto domaćinstava za grejanje koristi energiju dobijenu iz obnovljivih izvora.

Električna energija se u gradovima koristi tri puta više nego u ruralnim područjima, dok tamo preovlađuje upotreba ogrevnog drveta. Ugalj kao energent za grejanje znatno je prisutniji u seoskim sredinama nego u gradu, i to najviše u Južnoj i Istočnoj Srbiji.

U prethodnih deset godina više od polovine ispitanika (58,3 odsto) je ulagalo napor da podigne nivo energetske efikasnosti svog domaćinstva. Najčešće izvođeni radovi su  zamena prozora (68,7 odsto), spoljnih vrata (41,7 odsto) i termička izolaciju zidova (42,9 odsto) i fasade (40,9 odsto).

Foto-ilustracija: Pixabay

Preko 50 odsto ispitanika koji žive u kući navode nedostatak novca kao razlog zašto nisu primenili neke od mera energetske efikasnosti. Među ispitanicima koji žive u stanu u kući taj procenat iznosi 38,5 odsto, dok kod onih koji žive u stambenoj zgradi to iznosi samo 14,2 odsto. Problem nedostatka novca je izraženiji kod ispitanika koji žive u ruralnim područjima (55,3 odsto).

Zamena prozora (38,9 odsto), termička izolacija fasade (31,3 odsto) i termička izolacija zidova (28,2 odsto) trenutno su najvažnije potrebe ispitanika u cilju poboljšanja energetske efikasnosti stambenih jedinica u kojima žive.

Skoro petina ispitanika nije informisana da će država davati subvencije za unapređenje energetske efikasnosti stambenih jedinica. S druge strane, natpolovičan broj ispitanika ujedno je informisan i zainteresovan za takvu mogućnost. Najzad, nešto više od četvrtine ispitanika, premda su upoznati, nisu zainteresovani da dobiju subvenciju.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Zaštita okeana i mora ključna za opstanak planete

Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Owens)

Početkom maja 2021. godine otpočele su pripreme za 15. sastanak zemalja potpisnica Konvencije o Biološkoj raznovrsnosti (Convention on Biological Diversity – CBD) Ujedinjenih Nacija, gde je centralna tema bila razvoj desetogodišnje strategije za očuvanje biološke raznovrsnosti nakon 2020. godine. Zaštita okeana smatra se jednom od važnijih tačka ove strategije, a stručnjaci širom sveta pozivaju na usvajanje cilja da se bar 30 odsto površine okeana zaštiti do 2030. godine („30 by 30” inicijativa). Zakonskom zaštitom određenih područja sprečila bi se dalja prekomerna eksploatacija resursa okeana, posebno brojnih ugroženih morskih vrsta, ali i smanjio pritisak zagađenja i omogućio oporavak ekosistema koji održavaju život na planeti.

Od zdravlja okeana i mora zavise i životni uslovi na kopnu, odnosno opstanak svih vrsta, pa i nas samih. Zato je ključno da zaštita mora i okeana ne ostane pitanje kojim se samo bave primorske zemlje, već da ova tema postane od opšteg globalnog interesa, i da se radu na poboljšanju stanja marinskog sveta priključi što više zemalja.

Upravo s tom namerom su IUCN Regionalna kancelarija za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju (IUCN ECARO) i The Pew Charitable Trust tokom aprila ove godine organizovali dvodnevnu regionalnu radionicu na temu zastite 30 odsto okeana do 2030. godine. Na radionici su učestvovali relevantni predstavnici brojnih zemalja iz regiona koje nemaju izlaz na more. Iako često izostavljene iz marinskih inicijativa i programa, ove zemlje imaju jednak interes za očuvanje zdravih okeana s obzirom na ogroman značaj ekosistemskih usluga koje okeani pružaju, uključujući regulaciju klime, uklanjanje ugljenika iz atmosfere, proizvodnju hrane i mnoge druge. Radionica je pružila priliku za važnu razmenu sa predstavnicima vlada zemaljama kao što su Albanija, Armenija, Azerbejdžan, Bosna i Hercegovina, Gruzija, Kazahstan, Kirgizstan, Crna Gora, Severna Makedonija, Ruska Federacija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina i Srbija.

Jedno od važnih pitanja koja su se nametnula uključivalo je i potrebu za tačnijim određivanjem tipova zaštićenih područja, a samim tim i mera zaštite koje će se propisivati za različite kategorije. Prema IUCN definiciji i kriterijumima za zaštićena područja, svako marinsko zaštićeno dobro moralo bi da bude „jasno određen geografski prostor koji je prepoznat za očuvanje, koji je pravno ili na drugi efektivan način posvećen očuvanju i kojim se upravlja u cilju dugoročne zaštite prirode, ekosistemskih usluga i kulturoloških vrednosti.”

Priredila: Milica Mišković

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Holanđani očistili Aleksandrovačko jezero, pa nam ostavili poruku

Foto: Fejsbuk skrinšot / Pokret za uređenje Aleksandrovačkog jezera
Foto: Fejsbuk skrinšot / Pokret za uređenje Aleksandrovačkog jezera

Gomila smeća i divlje deponije nisu retkost na vranjskim izletištima, a jednu takvu očistila je na Aleksandrovačkom jezeru porodica iz Holandije, koja se našla tu na proputovanju kroz Srbiju.

Aleksandrovačko jezero na 7-8 kilometara od Vranja, nekada je bila omiljena destinacija ribolovaca i ljubitelja prirode, a iako više puta uređivano, prema različitim tehničkim rešenjima, već godinama je zapušteno i kupanje i napajanje stoke zabranjeno.

Smeća u vodi i na obali jezera ima uvek, a to je zasmetalo ljudima iz Holandije koji su bili namerni da tu odmore sa malom decom u kamp-vozilu.

Na fotografijama objavljenim u Fejsbuk grupi “Pokret za uređenje Aleksandrovačkog jezera” vidi se da su smeće sakupili na jednu gomilu i preko njega na kartonu ostavili poruku.

“Lepo jezero, ružno smeće. Sram vas bilo. Poštujte prirodu, držite je čistom”, napisali su Holanđani.

Iz Pokreta za uređenje Aleksandrovačkog jezera kažu da se upravo na tom mestu vidi ružna strana, kućno nevaspitanje i prostakluk Vranjanaca i da to kao kolektivna slika ide dalje u svet.

“Holanđani koji su bili na proputovanju sa malom decom su očistili obalu jezera. Nit lepše prirode, nit bahatije uprave i nevaspitanijih ljudi. Stavite prst na čelo. Ljudi koji su došli čak iz Holandije sa malom decom da odmore u kamp vozilu na Aleksandrovačkom jezeru sklanjaju vaše smeće sa obale i čiste obale. Verovatno su pored informacija o jezeru kojih nema nigde očekivali priključak za struju i vodu za svoje vozilo, a naišli su na blato i đubre”, pišu iz Pokreta.

Podsetimo, poslednji veliki pomor riba na Aleksandrovačkom jezeru desio se krajem 2012. godine, a pre toga je 2008. godine uginulo više od 1,5 tone ribe.

Izvor: Južne vesti

U Francuskoj sve popularnije kuće od slame, evo kako ih prave

Foto: Fejsbuk skrinšot / Earthcraft construction
Foto: Fejsbuk skrinšot / Earthcraft construction

Kuće od slame oduvek su bile na dobrom glasu zbog svoje postojanosti i dobre izolacije, no naši preci koristili su ostatke žitarica kao građevinski materijal samo u sličaju nedostatka nekog sofisticirnijeg materijala.

Danas, sve više ljudi širom sveta uviđa da slama, kao građevinski materijal, donosi višestruke benefite kako za nas, tako i za životnu sredinu.

Najviše ljubitelja kuća od slame je među Francuzima, a kako javljaju francuski mediji, popularnost ovog tipa gradnje ne jenjava punih 15 godina. Jedan od novopečenih vlasnika kuće od slame je i Vinsent Furtos, koji je za kuću od 136 kvadratnih metara nabavio 400 bala slame, a izgradnja je trajala 18 meseci, piše Designboom.

Mnogo je onih koji zidove od slame ne bi menjali ni za kakav savremeni materijal, a većina u prvi plan ističe ogromne uštede za grejanje i hlađenje, budući da slama stvara izvrsnu izolaciju. Zaštita životne sredine još jedan je razlog zbog kojih će se neki opredeliti za kuću od slame, a ne zaboravimo ni njihovo blagotvorno dejstvo na naše zdravlje jer nema veštačkih i toksičnih materijala.

Seno je za konje, slama je za kuće

Iako je slama jedan od najboljih građevinskih materijala, postoje stvari na koje morate posebno obratiti pažnju kako vam vaša eko-kuća ne bi donela više štete nego koristi.

Foto: Fejsbuk skrinšot / Earthcraft construction

Najveći neprijatelj kuća od slame nije vatra, kako bi mnogi pretpostavili, već vlaga. Bale slame moraju uvek da su na suvom, jer će u suprotnom početi da trule, a gradnja po kiši ili vlažnom vremenu nije moguća. Poželjno je da slama nikada ne bude u direktnom kontaktu sa zemljom jer i otuda može povući vlagu, pa je najpre neophodno izgraditi temelj i dobro obložiti slamu mešavinom blata, gline i peska.

Iako postoji nekoliko stilova gradnje od slame, trenutno najpopularniji je onaj koji podrazumeva prethodnu izgradnju drvene konstrukcije koja je projektovana tako da se između drvenih stubova mogu ređati bale slame.

Možda najjednostavniji stil poznatiji je kao „Nebreska“ gde nikakva konstrukcija ne podržava slamu, ali su zidovi stabilni jer ih fiksira krov i čvrst sloj blata. Ovakva zdanja mahom su služila kao prelazno rešenje dok porodica ne izgradi kuću od opeke ili drveta, ali na opšte iznenađenje, mnoge su se održale duže od jednog veka, piše Earthcraft Construction.

Milena Maglovski

Kina objavila smernice za postizanje ugljenične neutralnosti

Photo-illustration: Unsplash (Thomas Richter)
Foto-ilustracija: Pixabay

Kina je objavila smernice za postizanje maksimalnog nivoa emisije ugljenika do 2030. i ugljenične neutralnosti do 2060. godine, a u skladu sa novom filozofijom razvoja, prenela je Kineska medijska grupa (CMG).

Do 2025. godine zemlja će izgraditi ekonomski sistem zelenog, niskokarbonskog i kružnog razvoja, a efikasnost korišćenja energije ključnih industrija će biti znatno poboljšana, navodi se u smernicama koju su zajednički izdali Centralni komitet Komunističke partije Kine i Državni savet.

Kako je prenele CMG, do 2030. godine biće vidljivi rezultati u ukupnoj zelenoj transformaciji ekonomskog i društvenog razvoja, a efikasnost korišćenja energije ključnih industrija koje troše energiju dostići će medjunarodni napredni standard.

Do 2060. godine biće, precizirano je u smernicama, u potpunosti uspostavljen zeleni, niskougljenični i kružni ekonomski sistem i čist, niskougljeničan, bezbedan i efikasan energetski sistem.

Prema smernicama, udeo potrošnje nefosilne energije biće veći od 80 odsto, uz navodjenje da je zabranjeno slepo razvijanje energetski intenzivnih projekata sa visokim emisijama.

Zemlja će uvesti politiku kontrole proizvodnje za industriju energije iz uglja, petrohemiju i hemijsku industriju uglja i poboljšati smernice za višak kapaciteta, prenela je CMG.

Kina će ubrzati razvoj informacione tehnologije nove generacije, biotehnologije, novih materijala, vrhunske opreme, novih energetskih vozila, vazduhoplovstva, pomorske opreme i drugih strateških industrija u nastajanju, dodala je CMG.

Izvor: Beta Zelena Srbija

U TE “Kostolac” će se graditi novi blok na lignit snage 350 MW

Foto: te-ko.rs

Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za izradu projektno-tehničke dokumentacije koja predviđa realizaciju novog bloka na lignit (smeđi ugalj) snage 350 MW u 14 faza, piše portal eKapija.

Projekat uključuje projektovanje samog bloka u TE “Kostolac”, kao i fukncionalnih delova koji se odnose na odlaganje i skladištenje pepela, saobraćajnicu i sistem za halađenje vodom iz Dunava.

Blok će biti visoke efikasnosti, a očekuje se da će izlazna snaga iznositi 308 MW.

“Blok će biti angažovan u okviru elektroenergetskog sistema Srbije u baznom delu dijagrama opterećenja. Očekivano prosečno godišnje vreme angažovanja Bloka svedeno na punu snagu iznosi 7.500 sati/god. Plasman snage bloka u elektromrežu Srbije će se vršiti preko postojećeg razvodnog postrojenja RP 400 kV koje se nalazi u neposrednoj blizini novog bloka. Za potrebe sopstvene potrošnje novog bloka predviđen je energetski transformator”, navodi se u tehnčikoj dokumentaciji.

Dodaje se da će se za potrebe hlađenja sistema biti korišćena rečna voda iz Dunava kao i da će se za te potrebe graditi novo postrojenje za prirpremu demineralizovane vode.

“Protočno hlađenje bloka predviđeno je vodom iz Dunava, uz korišćenje postojećeg dovodnog kanala rashladne vode. Za nadoknadu gubitaka u kružnom toku voda–para Bloka predviđena je izgradnja novog postrojenja za hemijsku pripremu demineralizovane vode sa dve linije kapaciteta 2×50 t/h. Postrojenje će se snabdevati vodom iz Dunava”, stoji u dokumentaciji.

U delu koji govori o faznosti izgradnje predviđena je i izgradnja novog vlažnog dimnjaka kojim će se odvoditi vodena para iz sistema.

Projektno-tehnička dokumentacija obuhvata izradu projekta za građevinsku dozvolu, idejni projekat, idejno rešenje, i ažuriranu studiju o proceni uticaja na životnu sredinu.

Izvor: eKapija

EPS je novi član OIE Srbija

Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)
Foto: OIE Srbija

“Elektroprivreda Srbije“ je novi redovni član Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije, poslovne asocijacije osnovane uz podršku EBRD-a, koja okuplja proizvođače zelene energije i druge kompanije koje na direktan ili indirektan način učestvuju u ovom procesu.

Električna energija iz obnovlјivih izvora energije čini oko 30 odsto ukupne proizvodnje “Elektroprivrede Srbije“. U proseku EPS-ove hidroelektrane ukupne snage 3.015 MW prodizvedu oko 10,6 milijardi kilovat-časova „zelene“ energije godišnje. Sa završenim revitalizacijama snaga hidro sektora povećana je za 142 megavata, a posle završetka planiranih projekata snaga će biti ukupno veća za 190 megavata.

U finišu je revitalizacija naše najveće hidroelektrane „Đerdap 1“, završena je modernizacija HE „Zvornik“, a priprema se obnova HE „Đerdap 2“. EPS radi na projektima na rekama Ibar i Velika Morava. Posebna pažnja posvećena je regionalnom projektu gradnje sistema „Gornja Drina“, odnosno prve hidroelektrane „Buk Bijela“, snage oko 100 megavata. Izgradnja HE „Buk Bijela“, „Foča“ i „Paunci“, vredna je 250 miliona evra, imaće snagu oko 181 megavat i sa proizvodnjom od 670 GWh doneće zelene kilovat-sate i povećati energetsku stabilnost Srbije, Republike Srpske i regiona u celini.

EPS razvija i dokumentaciju sa „Elektroprivredom Crne Gore“ za HE “Komarnica” snage 162 megavata. Analiziraju i izgradnju nove, reverzibilne hidroelektrane „Bistrica“ snage oko 670 megavata, koja bi osigurala balansne kapacitete u energetskom sistemu za priključenje dodatnih elektrana koje koriste obnovljivu energiju.

EPS nije zanemario vetar i sunce. Radi se na projektu izgradnje vetroparka na zatvorenim kopovima i odlagalištima u Kostolcu, snage 66 megavata. Planiraju da iskoriste zemljište na starim odlagalištima, obodima kopova i na deponijama pepela i za podizanje solarnih elektrana. U pripremi su solarne elektrane „Petka“ i „Srednje kostolačko ostrvo“ u Kostolcu. Plan je i da do 2030. godine EPS ima nove solarne kapacitete snage 240 megavata i nove vetro kapacitete snage 100 megavata.

“Odluka da se EPS učlani u OIE Srbija je vrlo važna – za nas kao Udruženje, ali i za čitav elektroenergetski sistem i društvo u celini. To je jedna poruka da je EPS kao najveća kompanija orjentisan ka obnovljivim izvorima energije. Kao Udruženje, kao predstavnici kompanija i kao pojedinci, imamo višegodišnju dobru saradnju sa EPS-om, te će ovim članstvom taj odnos biti dodatno unapređen. Ovo preduzeće je najveći proizvođač zelene energije i svi treba da budemo svesni da samo uz aktivnu ulogu EPS-a može se dogoditi pravedna energetska tranzicija”, rekla je Danijela Isailović, menadžer Udruženja OIE Srbija.

OIE Srbija je poslovna asocijacija osnovana u martu ove godine uz podršku EBRD-a. Osnivači su kompanije koje izgradile najveće vetroparkove u Srbiji, a pridružili su im se proizvođači solarne energije, peleta, biogasne elektrane, elektro kompanije, advokati i konsultanti.

Izvor: OIE Srbija

Obrenovac dobija 100 km kanalizacione mreže i dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture

U Obrenovcu je otpočela izgradnja blizu 100 kilomеtara novе kanalizacionе mrеžе i dva postrojеnja za prеradu otpadnih voda u sklopu projekta ”Čista Srbija”, navodi se u saopštenju Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

U opštini Obrеnovac bićе izgrađеno 98.389 mеtra kanalizacione mrеžе i dva postrojеnja u Obrеnovcu i Ratarima za prеradu otpadnih voda koja ćе obuhvatiti 51.000 stanovnika. Od 1965. godinе pa do danas, kada počinjе izgradnja novе komunalnе infrastrukturе, u Obrеnovcu jе izgrađеno  oko 110 kilomеtara kanalizacionе mrеžе.

,,Invеstiramo 54 miliona еvra da bismo izgradili kanalizacionu infrastrukturu u vеćеm obimu nеgo što jе izgrađеna prеthodnih 50 godina,  i nе samo to, nеgo ćеmo i putеvе kojе raskopamo da bismo  postavili infrastrukturu vratiti  u stanjе kojе jе mnogo boljе nеgo trеnutno” rekao je ministar građеvinarstva, saobraćaja i infrastrukturе Tomislav Momirović. On jе dodao da ćе sе ulicе u dеlu izgradnjе kanalizacionе infrastrukturе potpuno rеkonstruisati i proširiti za dva ipo mеtra.

Prеdsеdnik opštinе Obrеnovac Miroslav Čučković napomеnuo je da ćе sе projеktom “Čista Srbija” napokon zaštititi svi kanali i rеkе u Obrеnovcu i da uz pomoć ovog projеkta nеkoliko hiljada sеptičkih jama odlazе u istoriju.

,,Mi smo bili jеdna od opština koja nijе imala postrojеnjе za prеčišćavanjе otpadnih voda a samo dva kilomеtra od fеkalno-crpnе stanicе nalazi sе i vodozahvat iz kog jеdan dеo našеg grada dobija pitku i zdravu vodu” rеkao jе  Branko Matić, dirеktor JKP ,,Vodovod i kanalizacijе” Obrеnovac.

Energetski portal