Home Blog Page 512

Otvoren rudnik “Čukaru Peki“ – Srbija se vraća u vrh evropskog i svetskog rudarstva

Foto-ilustracija: Unsplash (Dominik Vanyi)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Kineska kompanija “Ziđin”, većinski vlasnik nekadašnjeg RTB Bor, otvorila je u tom gradu novi rudnik bakra i zlata “Čukaru Peki”, a početak rada rudnika su pritiskom na taster ozvaničili predsednik Srbije Aleksandar Vučić, direktor za poslovanje u inostranstvu “Ziđina” Ću Guodžu i ambasadorka Kine u Srbiji Čen Bo.

Predsednik Vučić je rekao da je otvaranje rudnika izuzetno važno za Bor i da istok Srbije ima dobru budućnost. On je istakao da je urađen potpuno nov rudnik na drugoj strani Bora i to na najmoderniji način, uz poštovanje ekoloških standarda za životnu srednu, kao i da ima sve prečistače otpadnih voda

“Fantastična flotacija, podignuta po najvišim svetskim standardima, a to je nešto što nam mnogo znači”, istakao je predsednik, navodi se u saopštenju.

Prema rečima Zorane Mihajlović, ministarke rudarstva i energetike, otvranajme rudnika Srbija se vraća u evropski i svetski vrh proizvođača bakra i zlata, pri čemu ćemo biti drugi proizvođač ta dva metala u Evropi. Bakar je danas jedna od najvažnijih sirovina u proizvodnji električnih automobila i električnih uređaja, a koristi se i u IT industriji.

“Dodatno sam ponosna na to što je rudnik “Čukaru Peki“ prvi zeleni rudnik na teritoriji naše zemlje i prvi koji ispunjava sve svetske ekološke standarde. On će unaprediti dalji razvoj ne samo rudarstva u Srbiji, već kompletne industrije i privrede”, podvukla je ona.

Ambasadorka NR Kine Čen Bo rekla je da je srećna što će ovaj rudnik biti zeleni rudnik, gde će se rude iskopavati po svim srpskim, kineskim i evropskim standardima u oblastima zaštite životne sredine.

“Otvaranje rudnika Čukaru Peki u Boru od velikog je značaja za ekonomski razvoj Srbije, za srpsko-kinesku saradnju i za građane grada Bora i okoline“, poručila je kineska ambasadorka Čen Bo i istakla da će udeo proizvodnje bakra biti uvećan na 18 odsto, što će Srbiju u narednom periodu svrstati na drugo mesto po proizvodnji bakra u Evropi.

Energetski portal

Volvo razvija aplikaciju koja produžava trajanje baterije EV

Foto: Volvo promo
Foto: Volvo promo

Umesto da posegnu za ugradnjom veće baterije, koja je očigledan način da se poveća domet električnih automobila, kompanija Volvo odlučila je da uz pomoć pametnih tehnologija optimizuje potrošnju energije u svojim vozilima.

Kako švedska autokompanija navodi u saopštenju za medije, u toku je izrada aplikacije „Rejnž asistent“ koja će biti deo najnovijeg Volvo softvera za električne automobile. Vozači električnih Volvo modela moći će da uz pomoć aplikacije prilagode brzinu i stil vožnje kako bi ostvarili maksimalnu uštedu energije i smanjili potrebu za punjenjem baterije.

Aplikacija je trenutno u beta verziji, a kompanija namerava da konačnu verziju dodatno obogati korisnim funkcijama koje će „savetovati“ vozače kako da svojim automobilom upravljaju na energetski efikasan način. Osim što će pružati informacije o svim faktorima koji utiču na domet baterije, aplikacija će automatski kontrolisati sistem klima uređaja u vozilu kako bi temperatura u kabini bila adekvatna bez suvišne potrošnje energije.

„Rejnž asistent“ će najpre biti dostupna vozačima modela Volvo XC40 Ričardž putem najnovijeg bežičnog ažuriranja softvera – na isti način na koji pametni telefoni i računari primaju ažuriranja, dok će pojedini modeli, kao što je C40 Ričardž, imati fabrički instaliranu aplikaciju.

Kompanija je saopštila da će aplikacija uskoro postati dostupni za više Volvo modela i tržišta te da će u oblasti naprednih automobilskih softvera Volvo postati svetski lider.

Inače, švedski proizvođač automobila izuzetno je posvećen ciljevima održivog razvoja, a svoje poslovanje intenzivno usmerava ka borbi protiv klimatskih promena. Cilj je da sredinom ove decenije polovina globalne prodaje Volvo automobila budu potpuno električni modeli, a do 2040. godine autokompanija namerava da postiane klimatski neutralna.

Povećanje energetske efikasnosti svakako je u skladu sa klimatskim ciljevima kompanije, pa je otuda lakše razumeti zašto ugradnja većih baterija, a time i porast troškova i veća potreba za litijumom, nije bila opcija za Volvo.

Milena Maglovski

“Zelenilo-Beograd” sadnjom obeležilo 92 godine poslovanja

Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”
Foto: JKP “Zelenilo-Beograd”

Tradicionalnom sadnjom drveta u Pionirskom parku u Beogradu JKP “Zelenilo-Beograd” obeležilo je 92. rođendan. Rođendansko drvo posadili su Slobodan Stanojević, generalni direktor ovog preduzeća i Nenad Bjeković, predsednik Fudbalskog saveza Srbije.

“Ovo je lepa tradicija da na naš dan poklonimo sugrađanima jednu retku sadnicu. Ovoga puta u pitanju je persijsko gvozdeno drvo (Parrotia persica) koja se retko može videti na našim zelenim površinama. To je naš doprinos na ovaj dan, uz sve ostale radove koje svakodnevno izvodimo na zelenim površinama”, rekao je Slobodan Stanojević.

Kako je dodao u poslednjih sedam godina uređeno je oko 400 novih, obnovljenih prostora različite namene-parkova, skverova, igrališta, pet zona, sportskih terena, teretana, saobraćajnica i razdelnih traka, te da će i u narednom periodu nastaviti intenzivan rad. 

“Velika je privilegija zasaditi ovo stablo u čast obeležavanja Dana „Zelenila“. Provodim mnogo vremena u prirodi i apelujem na sve da što više vremena provode napolju. Beograd ima sve uslove za to, mnogo je parkova, uređenih zelenih površina i svako može sebi da pronađe mesto za rekreaciju. Primećujem da ljudi sve više cene i da se vraćaju prirodi“, zaključio je Bjeković, navodi se u saopštenju.

Stablo koje je zasađeno u Pionirskom parku, persijsko gvozdeno drvo, je ornamentalno drvo sa izuzetno vrednim ekološkim i estetskim aspektima, a veoma je popularna vrsta u Evropi. Odlično je adaptirana na gradske uslove i ne zahteva posebne vidove održavanja. Otporna je na štetočine i bolesti u značajnoj meri, te nema ni jedne štetočine koja se vezuje za ovu vrstu.

U pitanju je listopadno nisko drvo ili visoki žbun koji prosečno raste do 12 metara u urbanim uslovima, dok u prirodi može dostići visinu od 25-30 metara. Cveta u martu mesecu, a ima izuzetno zanimljivu koru debla i grana. Jesenji aspekt promene boje listova kod parocije je jedan od najinteresantnijih i najcenjenijih među  pejzažistima – boja lista varira od svetlocrvene, braonkaste, crvene, narandžaste, žute, roze pa sve do tamnoljubičaste.

Energetski portal

U Indoneziji otvoren muzej od plastike

Foto-ilustracija: Unsplash (Tanvi Sharma)

Globalno zagađenje plastičnim otpadom je problem koji je veoma težko rešiti i na tome bi trebalo svi, zajedničkim snagama da radimo. Mnoga udruženja, aktivisti i ljubitelji prirode raznim akcijama žele da skrenu pažnju javnosti da se plastika nalazi svuda oko nas.

Ekolozi iz Indonezije su došli na jednu neverovatnu ideju kako bi skrenuli pažnju na ovaj problem, ali i upozorili ljude na prekomernu potrošnju plastike za jednokratnu upotrebu. Oni su napravili muzej od plastike na otvorenom u gradu Gresik koji se nalazi na istoku ostrva Java.

Dugih tri meseca je trajalo sastavljenje muzeja, ekolozi su kao “materijal” koristili plastični otpad koji je prikupljen iz reka i sa plaža. Neverovatnih 10.000 komada plastičnog otpada bilo je potrebno kako bi se napravio muzej u kom se može videti sve od plastičnih flaša, kesa za jednokranu upotrebu, do plastičnih slamki.

Posetioci muzeja mogu proći kroz tunel koji je napravljen od plastičnih flaša. Glavna ideja autora je da dok posetioci prolaze kroz njega osete perspektivnu koju ribe imaju dok plivaju kroz vodu punu plastike.

Kako prenose svetski mediji posebno, središnje mesto, ovog nesvakidašnjeg muzeja zauzima plastična statua “Devi Sri” koja je posvećena boginji prosperiteta koju poštuju garađani Jave.

Indonezija je jedna od zemalja koja ima ogroman problem kada je reč o zagađenju plastikom koja završi u moru. Mnogo truda i rada ulaže se u to da se ograniči upotreba plastike za jednokratnu upotrebu. Muzej je jedan od načina da se skrene pažnja na to i ukaže koliku štetu sav otpad nanosi vodenim površinama, životnoj sredini i ekosistemima.

Milica Radičević

„Beogradske elektrane” u borbi za čistiji vazduh i smanjenje zagađenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash ( Nikola Aleksic)

U cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u glavnom gradu, koji je u zimskim mesecima naročito zagađen, “Beogradske elektrane” pokrenule su program gašenja kotlarnica i do sada je ugašeno više od 1.300 kotlarnica koje su kao pogonsko gorivo koristile ugalj ili mazut, a koje su uz to bile i energetski neefikasne. Prema procenama, efekat gašenja kotlarnica rezultirao je smanjenjem emisije CO2 za oko 500.000 tona godišnje.

Kako navode iz preduzeća, uporedo sa gašenjem kotlarnica gradile su se toplane koje u proizvodnji koriste prirodni gas – ekološki prihvatljiv energent. Zahvaljujući velikim ulaganjima u sistem daljinskog grejanja, udeo potrošnje prirodnog gasa je u proteklih desetak godina povećan sa 81 odsto na čak 96 odsto, čime je dat veliki doprinos u smanjenju zagađenja vazduha u Beogradu.

U toplanama „Dunav”, „Konjarnik” i „Voždovac” ugrađen je sistem za recirkulaciju dimnih gasova kojim je omogućeno da nivo emisije azotnih oksida (NOx) bude ispod graničnih vrednosti. Naime, prilikom rada, produkti sagorevanja energenata ne ispuštaju se u atmosferu nego se vraćaju u kotlove. U narednom periodu i toplana „Cerak” će imati ovaj sistem, a isti princip će biti primenjen u svim ostalim toplanama čiji toplotni izvori imaju snagu veću od 50 megavata.

Jedan od najvećih prioriteta „Beogradskih elektrana” trenutno je delimično gašenje najveće kotlarnice u naselju Sava Kovačević u Zemunu. Već godinama unazad „Beogradske elektrane” grade infrastrukturu, odnosno nove trase toplovoda, dve prepumpne stanice, modernizuju toplotne predajne stanice kako bi bilo omogućeno snabdevanje potrošača sa grejnog područja Zemun toplotnom energijom iz toplane „Novi Beograd”.

Takođe, ugradnjom novih i efikasnijih kotlova od devet megavata koji će kao pogonsko gorivo koristiti ekološki prihvatljiv energent, biće rekonstruisano i proizvodno postrojenje u kotlarnici „Sava Kovačević”. To proizvodno postrojenje će u letnjem periodu snabdevati potrošače toplotnom energijom za pripremu potrošne tople vode, što će značajno smanjiti zagađenje životne sredine.

Plan je da za oko tri godine u sistemu daljinskog grejanja ostane 14 toplana i 15 kotlarnica. Preostale kotlarnice moraju da ostanu u sistemu daljinskog grejanja zbog određenih specifičnosti poput snabdevanja toplotnom energijom prioritetnih potrošača (bolnice, škole i slično). S obzirom na to da su te kotlarnice, poput onih u Sremčici i Barajevu veoma udaljene od toplovodne infrastrukture, one će i dalje biti u funkciji, ali će biti rekonstruisane i modernizovane tako da koriste ekološki prihvatljivije energente, čime će značajno biti smanjeni štetni produkti sagorevanja.

Energetski portal

NIS važan deo energetskog sektora Srbije

Foto: NIS
Foto: Vlada Republike Srbije

O realizaciji postojećih i saradnji na novim projektima u oblasti energetike razgovarali su Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a i Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energteike.

Ministarka je istakla da su definisani okviri nove energetske politike, kao i da je u toku izrada strateških dokumenata, istakavši da je sve to deo vizije o obezbeđivanju dugoročne energetske bezbednosti i nezavisnosti Srbije.

“Saglasili smo se da je NIS važan deo energetskog sektora i da je neophodna saradnja kako bi se projekti što efikasnije realizovali, jer je to u interesu naše države i građana”, istakla je ona, navodi se u saopštenju.

Kako je dodala izuzetno joj je drago što NIS ima plan za narednih nekoliko godina, da je strateški opredeljen i da se regionalno širi. 

“Želimo da vidimo realizaciju projekata, posebno kada je reč o ulaganjima u nove kapacitete koji koriste obnovljive izvore za proizvodnju energije”, rekla je Mihajlović.

Na sastanku je rečeno da je akcionim planom predviđena finalizacija projekta izgradnje TE-TO Pančevo do kraja godine, kada se očekuje i probni rad.

Tjurdenjev je, govoreći o snabdevanju gasom, rekao da se čeka novi ugovor „Srbijagasa“ i „Gasproma“ i da su pregovori u toku, poručivši da svakako neće biti problema sa snabdevanjem ovim energentom.

Tokom susreta je bilo reči i o razvoju „Petrohemije“ nakon njene privatizacije, u skladu sa novim tehnologijama, investicionim projektima u Rafineriji Pančevo, kao i o pitanju skladištenja obaveznih rezervi nafte.

Energetski portal

U Subotici najavljena izgradnja prve gigafabrike litijum-jonskih baterija u Evropi

Foto: ElevenEs gigafactory
Foto: ElevenEs gigafactory

ElevenEs, razvojni industrijski projekat multinacionalne kompanije Al Pack Group, koja je specijalizovana u preradi aluminijuma i posluje na tržištu ambalaže 25 godina, razvio je sopstvenu tehnologiju za proizvodnju litijum-gvožđe-fosfatnih baterija koje su održivije i efikasnije. Nakon dve godine istraživanja i razvoja LFP litijum-jonskih baterija, kompanija je nedavno otvorila savremeni razvojno-istraživački centar u Subotici, gde zapošljava međunarodni tim inženjera i naučnika.

Prema rečima Nemanje Mikaća, osnivača i izvršnog direktora ElevenEs-a, ova vrsta baterija predstavlja najpopularniji izbor na tržištu Kine, koja je globalni lider u ovoj tehnologiji baterija.

“LFP baterije traju preko dva puta duže od konkurentskih tehnologija, brže se pune, ciklus punjenja se može ponoviti do 6.000 puta i to do 100 odsto kapaciteta baterije, i praktično ne izazivaju samozapaljenje u električnim vozilima.  Osim toga, one koštaju znatno manje“, ističe Mikać.

Strateško partnerstvo za izgradnju gigafabrike

ElevenEs je potpisao sporazum sa EIT InnoEnergy, koji agencija Pitchbook svrstava u najaktivnije globalne investitore u oblasti održive energije, a poznat je i po tome što je bio prvi investitor u uspešnim poduhvatima gigafabrika baterija, poput švedskog Northvolta (nedavno kompletirana investiciona runda od 2,75 milijarde dolara) i francuskog Verkora (zaključeno strateško partnerstvo sa Renaultom u iznosu od 100 miliona dolara u julu 2021. godine). Partneri su objavili stratešku  saradnju u  izgradnji prve  gigafabrike LFP litijum-jonskih baterija u Evropi.

Do 2023. godine fabrika ElevenEs u Subotici biće u mogućnosti da proizvede LFP baterije ukupnog kapaciteta od 300 MWh godišnje. Izgradnja druge faze postrojenja kapaciteta 8 GWh , koje će u potpunosti koristiti energiju iz obnovljivih izvora, počeće 2024. godine. Kasnije će se proizvodnja proširiti na kapacitet od 16 GWh – dovoljno za opremanje baterijama više od 300.000 električnih vozila (BEVs) godišnje. Kompanija je istakla da namerava da zaposli do 2.000 ljudi. Još jedna ključna prednost je činjenica da je postrojenje strateški blizu doline reke Jadar, najvećeg nalazišta litijuma u Evropi.

“LFP tehnologija postaje sledeća velika stvar u masovnoj upotrebi baterija. Iako baterije na bazi nikla nadmašuju LFP po gustini energije i verovatno će ostati najbolja opcija za automobile visokih performansi, LFP je daleko bolji u pogledu cene, bezbednosti i veka trajanja, što ga čini savršenim izborom za industrijska vozila, sisteme za skladištenje energije (ESS) i gradska električna vozila”, kaže Jakub Miler, izvršni direktor EIT InnoEnergy za region Centralne Evrope.

Izvor: NMT Integrated communications agency

U Norveškoj će se od 2022. godine prodavati isključivo električni automobili?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)
Foto: Tviter skrinšot

Norveška je na dobrom putu da uskoro dođe do 100 odsto električnih automobila na ulicama, a tome u prilog svedoči i intenzivna prodaja električnih vozila spam ne tako popularnih benzinaca i dizelaša.

Iako je vlada ove zemlje postavila za cilj da se prodaja benzinca i dizelaša u potpunosti obustavi do 2025. godine, zahvaljujući efikasnoj infrastrukturi za punjenje i brojnim podsticajima za kupovinu električih vozila, ovaj scenario će se, po svemu sudeći, ostvariti tri godine ranije.

Od ukupno 110.864 novih registrovanih automobila u Norveškoj u prvih osam meseci 2021. godine, manje od 10 odsto su benzinci i dizelaši. Udeo novih vozila sa unutrašnjim sagorevanjem se prepolovio u odnosu na 2020. godinu kada je prodaja benzinaca i dizelaša činila 20 odsto, a ukoliko se trend opadanja za 10 odsto nastavi, već u Aprilu sledeće godine u Norveškoj će se prodavati isključivo električni automobili, saopštila je Norveška automobilska federacija (NAF).

Prema podacima norveškog Informacionog saveta za drumski saobraćaj, 9 od 10 novih automobila prodatih u septembru ove godine bili su ili električni ili plug-in hibridi, a među najpopularnijim modelima su Tesla Model Y i Model 3, Škoda Eniak i Tojota RAV 4 koja je jedina na hibridni pogon.

Milena Maglovski

Ono kad Nikola tuži Teslu

Foto: Tesla promo

Možda vest i ne bi bila toliko interesantna da se ime slavnog naučnika nije obrelo u srcu skandala koji pune tri godine potresa industriju ekoloških vozila (mada se suprotstavljene strane, kako će se kasnije ispostaviti, i nisu preterano potresle).

Sve je počelo u martu 2018. godine kada je američka startap kompanija Nikola optužila Teslu za krađu platforme kamiona Nikola One, ali i drugih detalja kao što su gotovo identičan aerodinamični trup i ista vetrobranska stakla koja možemo videti i na Teslinom modelu Semi. Kao odštetu za “krađu intelektualne svojine” i “uvođenje zabune na tržište”, okuraženi startap zahtevao je od vodećeg proizvođača električnih automobila da mu isplati dve milijarde dolara.

Tesla je, u svoju odbranu, izneo komad Nikolinog prljavog veša koji ide otprilike ovako: nismo mi mogli da ukrademo dizajn spornog kamiona jer je i sam Nikola ukrao patent od hrvatske kompanije Rimac. Dakle, optužbe koje se baziraju na tvrdnjama da je njihov patent autentičan nisu osnovane – slučaj zatvoren!

Ali, ne tako brzo Tesla! Možda se očekivalo da će se Nikoline optužbe udaviti u moru Teslinih uspeha oko kojih se roje hvalospevi, ali startap je 2020. godine odneo neočekivanu mini-pobedu kada je američki Zavod za patente i žigove naložio Tesli da poništi neke od svojih spornih patenata.

Ipak, do presude još uvek nije došlo, ali je direktor Nikole, nadajući se pozotivnom ishodu, tada u stilu Davida protiv Golijata tvitovao: “Tužba od dve milijarde dolara ide napred. Branićemo intelektualnu svojinu naše kompanije bez obzira o kome se radi.”

I baš kada je epizoda dobila uzbudljiv plot twist, a milioni ljubitelja tračeva uz kokice i koka-kolu spremno čekali da jedna od ove dve kompanije prizna poraz, odjednom – tajac!

Zavađene strane su, iz Boga pitaj kog razloga, prestale da se odazivaju pozivima suda, pa je slučaj privremeno administrativno zatvoren dok je Nikoli dat rok do januara 2022. godine da se izjasni zašto treba da nastavi sa tužbom. U suprotnom, sud će zauvek staviti tačku na sagu vrednu dve milijarde dolara.

Foto: Tesla promo

Sada se opet ispredaju priče oko iznenadnog i misterioznog muka doskora smelog startapa. Nije li Tesla suptilno pokazao Nikoli ko je glavni u svetu električnih automobila? Ili je možda došlo do nekakvog tajnog kompromisa dve kompanije koji se skriva od ušiju javnosti?

A šta ako je Nikola samo jedna od onih ribica koje se prilepe za velike ajkule ne bi li okusile deo plena? Mnogi su, uključujući i mene, za startap čuli tek kada su se imena Nikola i Tesla našla tik jedno do drugog, a sada kada su se malo probili, verovatno imaju preča posla od gonjenja svog rivala i razvlačenja po sudovima.

Naravno, ništa od ovoga ne tvrdim, samo nagađam, a ako se uskoro dokopam kakvog sočnog trača (u kojima svi katkad uživamo, ma koliko negirali), vama ću prvo da javim!

Milena Maglovski

Upotreba radara za ekološku održivost vetroelektrana

Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Blackeye)

Na Brijunima u Hrvatskoj održana je radionica ‘Radarska tehnologija – napredne metode praćenja ptica i slepih miševa u sklopu razvoja projekata vetroelektrana’ u organizaciji kompanija OIKON – Institut za primenjenu ekologiju, Robin Radar Systems, Supernatural, udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, a pod pokroviteljstvom Ministarstva ekonomije i održivog razvoja.

Reč je o prvoj radionici tog tipa i predstavljanju naprednih metoda zaštite prirode upotrebom radarske tehnologije koja se u tu svrhu još nije koristila u Hrvatskoj, iako je široko rasprostranjena u zemljama s razvijenim sektorom obnovljivih izvora energije.

Učesnici radionice – predstavnici Ministarstva, stručnjaci zaštite prirode, investitori u obnovljive izvore energije i članovi uprave Ministarstva za obavljanje stručnih poslova zaštite životne sredine i prirode – raspravljali su o razvoju i izazovima projekata vetroelektrana u Hrvatskoj, merama ublažavanja uticaja vetroelektrana i korišćenju radarske tehnologije kao rešenja.

Glavni izazov u razvoju i radu vetroelektrana je moguće stradanje ptica i slepih miševa prilikom njihovog sudaranja s rotirajućim lopaticama vetroturbina. Stoga je pametno planiranje i efikasne mere ublažavanja uticaja vetroelektrana na životinje ključno za ekološku održivost proizvodnje ove vrste zelene energije.

Tradicionalno se praćenje ptica u istraživanom području sprovodi periodičnim promatranjem putem više različitih metoda njihovog kretanja, dok se kod slepih miševa beleži njihovo oglašavanje i ponekad kretanje.

„Celovito rešenje nalazi se u povezivanju tradicionalnih metoda praćenja s novim alatima i naprednom analizom podataka koja rezultira kvalitetnijom procenom uticaja na okolinu i prirodu i efikasnijom kontrolom i sprovođenjem mera ublažavanja“, objasnio je Dalibor Hatić, direktor Oikona.

U sklopu predstavljanja radara sprovedena su ciljana istraživanja ptica i slepih miševa na Brijunima te je napravljena nadogradnja sistema za istraživanje slepih miševa, što do sada nije bilo dovoljno razvijeno.

„Došli smo do toga da znamo koje vrste slepih miševa se kreću u prostoru i na koji način ga koriste, što su vrlo vredni podaci, značajni ne samo za ovo područje i za Hrvatsku, već i za razvoj celog sistema. Vjerujem da će to biti globalna ideja koju ćemo dalje razvijati“, rekla je Mirna Mazija, direktorka kompanije Supernatural.

Foto-ilustracija: Pixabay

Maja Pokrovac, direktorka udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, istakla je da Hrvatska ima veiki potencijal u razvoju obnovljivih izvora energije.

„Prvi put na ovoj konferenciji povezujemo zelene ciljeve Hrvatske i EU i potrebe koje postoje u zaštiti životne sredine i prirode. Tehnologija koju danas prvi put predstavljamo u Hrvatskoj upravo to čini i omogućava nam da tu sinergiju učinimo boljom,“ rekla je Pokrovac predstavljajući kartu potencijala obnovljivih izvora energije po županijama nastalu na osnovu javno dostupnih podataka.

Izvor: OIE Hrvatske

Rešenje energetske krize glavna tema Samita EU – koliko brzo članice mogu da se odreknu gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Danas i sutra se održava Samit Evropske unije, a glavna tema je rešenje energetske krize. Uoči Samita, predsednica Evropske komisije pozvala je članice Unije da smanje zavisnost od prirodnog gasa. Rusija istovremeno poziva Nemačku da što pre izda certifikat za gasovod “Severni tok 2” koji može da poboljša snabdevanje gasom.

Statistika pokazuje da Evropska unija uvozom pokriva 97 odsto potrebne nafte i 90 odsto gasa. A predsednica Evropske komisije podseća da se obnovljiva energija može proizvesti i u domaćinstvu i poziva članice da se odvikavaju od gasa i ubrzaju prelazak na čistu energiju kako bi Uniju učinili energetski nezavisnom.

“Prelazak na čistu energiju nije samo od vitalnog značaja za planetu. On je ključan za našu ekonomiju i za otpornost na cenovne šokove energije. Dakle, Evropa se danas previše oslanja na gas. Uvozimo 90 odsto gasa i to nas čini ranjivima. Odgovor je u diverzifikaciji dobavljača”, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Očigledno je da Evropska unija ne odustaje od svog “zelenog dogovora”. To znači – 2050. bez fosilnih goriva iz kojih Unija danas obezbeđuje 40 odsto struje. Polovina tih kilovata je upravo iz gasnih centrala. Stručnjaci ocenjuju da je brzo odricanje od gasa nerealno. 

“”Severni tok 2″ koji bi trebao praktično da udvostruči kapacitete gasa iz Rusije u Evropu će prvenstveno biti od velikog značaja za tu proizvodnju sa jedne strane. Ali sa druge strane smo svedoci tih geostrateških igara, odnosno pokušaja Evrope da smanje uvoznu zavismnost od Ruskog gasa koji sada u ukupnom uvozu dominira negde sa 40 procenta”, naveo je Željko Marković, rukovodilac za energetiku i resurse u “Dilojtu”.

Istovremeno, Rusija je i zvanično pozvala Nemačku da novi gasovod “Severni tok 2” sertifikuje pre roka. Gasovod ima dve cevi koje ih spajaju ispod Baltičkog mora a jedna je spremna za isporuke koje bi, kažu, ublažile trenutne energetske tenzije.

Iako je izgrađen i pored američkog protivljenja, oko “Severnog toka 2” još nema saglasnosti ni među članicama Evropske unije, što koči njegovu sertifikaciju. 

“”Severni tok 2” može se popunjavati samo sa 50 odsto kapaciteta jer “Nord strim” može biti operator samo 50 odsto kapaciteta a preostalih 50 odsto neko drugi, jer “Nord strim” je i vlasnik gasa i vlasnik gasovoda a to je u suprotnostima standardima Evropske unije sa tim čuvenim, “Trećim energetskim paketom””, kazao je ekonomista i bivši diplomata Srećko Đukić.

Da je teško naći brzo održivo rešenje za krizu koja drma čitav svet – pokazuje i zanimljivi predlog slovenačke poslanice u Evropskom parlamentu Tanje Fajon. Kaže da je Evropa na ivici energetske krize i da je potreban “evropski energetski Maršalov plan i strateške rezerve koje će sprečiti špekulacije i obezbediti stabilno snabdevanje”.

Izvor: RTS

CAN Europe: Pridruživanje EU je ključ za klimatske i energetske reforme u regionu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Evropska unija objavila je juče svoje godišnje izveštaje u kojima ocenjuje napredak država Zapadnog Balkana na putu ka pridruživanju uniji. U kontekstu klimatskih promena, zajednička poruka za sve zemlje naglašava ograničen napredak i potrebu da se pojačaju napori ka ostvarenju ciljeva Pariškog sporazuma.

Izveštaji pozivaju zemlje Zapadnog Balkana da usvoje tačne datume za postepen prelaz sa uglja na obnoviljive izvore energije, uspostave realne tržišne cene uglja, usklade nacionalne politike sa Sporazumom o energetskoj zajednici za jugoistočnu Evropu i da rade na koheziji sa EU zakonodavnim okvirom kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. godine.

U suprotnom, regija će biti suočena sa teškim ekonomskim posledicama kasnog ukidanja fosilnih goriva, kao i trgovinskim preprekama poput Mehanizma obeštećenja za povećanu emisiju ugljen-dioksida (CBAM- Carbon Border Adjustment Mechanism).

Zadaci pred nama su veoma izazovni s obzirom na rastuće zagađenje vazduha širom regiona, slabo sporovođenje klimatskih, ekoloških i energetskih planova, velika ulaganja u gasnu infrastrukturu kao i nove projekte na ugalj, saopštila je Evropska Mreža za klimatsku akciju (CAN Europe). Upravo zbog toga, proces pristupanja zahteva snažno vodstvo EU, uključujući potavljanje jasnog vremenskog okvira, kako bi zadržali momentum i motivaciju za reforme, posebno u poglavljima 15 (energija) i 27 (zaštita prirode i klima) EU zakonodavnog okvira.

To znači, između ostalog, postavljanje pravnog okvira za ublažavanje i prilagođavanje na klimatske promene, te usvajanje dugoročnih strategija sa realnim akcionim planovima. Osim toga, region mora da usvoji nacionalne platforme putem kojih će pratiti, izveštavati i proveravati emisije gasova staklene bašte.

“Preporuke date u EU izvještajima za proširenje će svakako pomoći zemljama Zapoadnog Balkana da usvoje pravni okvir unije. Međutim, potrebno je da poruke budu jasnije uz tačno zadat vremenski okvir i definisane buduće korake. Ovaj proces ne sme da izgubi zamaha, jer u suprotnom ćemo obezvrediti dosadašnji trud i napredak koji je postignut vezano za klimatske i ekološke politike. Svakako, zemlje Zapadnog Balkana treba da nastave da sarađuju i da pojačaju napore kako bi brže i efikasnije usvojile EU zakonpdavni okvir.” kaže Viktor Berishaj iz CAN Europe.

Ublažavanje razornih posledica klimatskih promena je najhitnije pitanje našeg doba. Većina država članica EU najavila je postupno ukidanje uglja do 2030. godine i decidno ide u pravcu energetske efikasnosti, upotrebe obnovljivih izvora energije i održivosti.

Klimatske promene već značajno utiču na region zapadnog Balkana zbog čega je veoma važno uložiti sve napore kako bi se smanjila predviđena šteta. Provođenje evropskih politika može biti samo od koristi za ovaj region, u kome svedočimo pogoršanje ekonomske i društvene situacije, eskalaciju energetskog siromaštva i zagađenja vazduha, što je uzrok skoro 12.000 smrtnih slučajeva širom regiona kao i susednim zemljama članicama unije.

Izvor: CAN Europe

Sonijev koncept plutajuće kuće za najgore posledice klimatskih promena

Foto: Soni promo
Foto: Soni promo

Pogled u budućnost ne donosi uvek lepe prozore. Iako ceo svet sa ushićenjem posmatra razvoj zelenih tehnologija koje bi trebalo da nas izbave od razornih posledica klimatskih promena, naučnici upozoravaju da, ukoliko se energetska tranzicija ne bude odvijala dovoljno efikasno, za nekoliko decenija možemo osvanuti u apokaliptičnom svetu.

Globalno zagrevanje i politička previranja primoraće mnoge da do 2050. godine napuste svoje domove, jedno je od predviđanja stručnjaka. Kompanija Soni stoga je predstavila svoj koncept plutajuće kuće koja će klimatskim i političkim izbeglicama pružiti siguran, udoban i mobilan dom.

Ipak, kako je teško zamisliti živote ljudi u još uvek dalekoj 2050. godini, tim dizajnera kompanije Soni odlučio je da angažuje pisce naučne fantastike koji su najbolji poznavaoci distopijskih scenarija.

Rezultat ove nesvakidašnje saradnje je koncept plutajuće kuće “HABITAT”, izrađen sa ciljem da pruži utočište onima koje je unesrećio drastičan porast nivoa mora usled klimatskih promena, navodi se na sajtu kompanije.

„Ovaj projekat predviđa budućnost u kojoj će se pojaviti grupa ’morskih nomada’, koji žive u plutajućim mobilnim kućicama opremljenim solarnom energijom i rezervoarima za skladištenje i imaju jedinstven ekosistem koji koegzistira sa prirodnim okruženjem“, kaže jedan od dizajnera Šigeki Ono.

Ideja je da plutajuće mobilne kućice mogu slobodno da putuju morem da bi se preselile u optimalnije krajeve – recimo, tamo gde ima dosta hrane, a predviđeno je i da se mogu međusobno povezati kako bi formirale „morske gradove“.

“HABITAT” je koncipirana sa motorom i filterom za čišćenje, krovom koji može da se spusti za vreme oluje ili podigne kako bi koristio vetar kao izvor energije, stabilizatorima u stambenom prostoru, solarnim panelima i drugim inovativnim rešenjima, saopštila je kompanija.

Milena Maglovski

Bez prepreka za zaštitu: Zaustavljena i poslednja MHE na Velikom Rzavu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Opštinska uprava Arilja je na zahtev organizacije RERI, potvrdila kako za poslednju planiranu malu hidroelektranu na reci Veliki Rzav nije podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole, niti zahtev za produženje lokacijskih uslova koji su prestali da važe u martu ove godine. Time je spašeno oko 55 kilometara toka Velikog Rzava, sve do HE “Svračkovo”, od izgradnje malih hidroelektrana i dalje degradacije ove reke. 

Ove vesti dolaze više od godinu dana nakon odluke Skupštine opštine Arilje kojom je zaustavljeno izdavanje bilo kakvih dokumenata za izgradnju malih hidroelektrana na teritoriji opštine. MHE Visoka bila je jedini objekat na Velikom Rzavu koji je bio u proceduri ranije, a koji nije mogao da bude obuhvaćen ovom odlukom iz marta 2020. godine. Stoga je RERI, na inicijativu WWF Adrije, podneo Opštinskoj upravi zahtev za poništenje lokacijskih uslova.

RERI je još 2020. godine podneo zahtev za poništenje lokacijskih uslova, smatrajući ih nezakonito izdatim. Nakon skoro dve godine od prethodnog izdavanja lokacijskih uslova, dobili smo potvrdu Opštinske uprave da u međuvremenu nije podnet zahtev za izdavanje građevinske dozvole, te su po sili zakona lokacijski uslovi prestali da važe. U skladu sa tim, u slučaju da investitor želi ponovo da realizuje ovu investiciju, bilo bi neophodno da opet prikupi dozvole i sva odobrenja nadležnih organa, koja prethode izdavanju lokacijskih uslova, i da pribavi nove lokacijske uslove. U vezi sa našim podnetim zahtevom za poništavanje uslova, predmet se nalazi pred Upravnim sudom, s obzirom na to da nadležno Ministarstvo nije postupilo po našem zahtevu, jer nije u zakonskom roku na njega odgovorilo”, objasnili su iz organizacije RERI.

Veliki Rzav je reka od izuzetnih pejzažnih i biodiverzitetskih vrednosti. Zavod za zaštitu prirode Srbije ih je takođe prepoznao, kada je 2018. godine, na inicijativu Ekološkog udruženja Rzav, uvrstio područje Velikog Rzava u Program zaštite prirodnih dobara. Studija zaštite trebalo bi da bude završena do kraja ove godine, čime bi se reka i okolno područje, na osnovu rezultata spomenute studije, proglasili Specijalnim rezervatom prirode “Veliki Rzav”. 

Izuzetne vrednosti ovog područja su razlog zašto je Veliki Rzav uvršten i u inicijativu o trajnoj zaštiti reka koju vode WWF Adria i TNC (The Nature Conservancy), u saradnji sa Ekološkim udruženjem Rzav. Tokom godine su za te potrebe  izvršene i detaljne hidrobiološke analize koje su utvrdile prisutstvo retkih i vrednih biljnih i životinjskih vrsta u samoj reci, čime se dodatno podstakla potreba zaštite.

“Zaštita Velikog Rzava direktan je doprinos države strategijama Evropske unije, ali i Zelenoj agendi za Zapadni Balkan kojom se naglašava potreba povećanja procenta zaštićenih područja. Istaknuta je i važnost očuvanja reka i drugih vodnih resursa, kako u kontekstu zaštite prirode i sigurnosti građana, tako i u borbi protiv klimatskih promena. Nadamo se da je Veliki Rzav tek prva reka u nizu u Srbiji čije će vrednosti biti prepoznate i zaštićene od strane relevantnih institucija”, izjavili su iz WWF Adrije, TNC-a i Ekološkog udruženja Rzav.

Izvor: WWFAdria

Srbija nije bogata vodama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ljubaznošću Ratka Ristića

Srbija je najsiromašnija zemlja Balkana kada su u pitanju autohtone površinske vode (modul oticaja q=5,7 l.s-1.km-2) i spada u siromašnija područja Evrope. Okolne zemlje odlikuje značajno veći modul oticaja od Srbije, pa tako za Crnu Goru on iznosi 44, za Albaniju 30, BiH 23,4 i Makedoniju 7,8.

Takođe, treba očekivati pogoršanje hidrološkog režima u narednim decenijama, u svetlu činjenice da se Srbija nalazi u delu jugoistočne Evrope koji je ekstremno ugrožen tekućim i prognoziranim klimatskim promenama, i kao takav, identifikovan je na globalnom nivou.

Površinski oticaj na teritoriji Srbije ima naglašenu prostorno-vremensku neravnomernost usled čega pojedina područja nemaju dovoljno vode za piće. Južni, jugozapadni i zapadni delovi Srbije bogatiji su vodom nego centralne i istočne oblasti, dok je najmanja izdašnost izmerena na prostoru AP Vojvodine i na slivovima levih pritoka Kolubare i Velike Morave.

Količina raspoložive vode na nekoj teritoriji može imati autohtono poreklo (formira se od kišnih i snežnih padavina na toj teritoriji) ili doticati sa nekog drugog područja (tranzitne vode). Na teritoriji Republike Srbije formira se određeni iznos površinskog oticaja, ali znatno veće količine dotiču sa susednih teritorija i kasnije otiču u pravcu Crnog, Egejskog i Jadranskog mora, pri čemu je daleko najveći deo tranzitnih i drugih voda, koje Dunavom odlaze u Crno more.

Kvalitet podzemnih voda na području Srbije je dosta neujednačen, što je posledica različitog mineraloško-petrografskog sastava vodonosnih slojeva, geneze podzemnih voda i akvifera, starosti vode, različitog intenziteta vodorazmene i sl. Kvalitet podzemnih voda nalazi se u rasponu od izuzetno dobrog, što znači da nije potrebna prerada, do slabog, gde je nužna primena veoma složenih postupaka kondicioniranja vode pre njene upotrebe za javno vodosnabdevanje. Status podzemne vode određuje se na osnovu kvantitativnog i hemijskog statusa.

Dobar status vodnog tela podzemnih voda je postignut kada srednje višegodišnje zahvatanje podzemnih voda ne prevazilazi raspoloživi resurs podzemne vode, zatim kada ne postoji trend opadanja nivoa i nema rizika od zagađenja površinskim vodama.

U dominantne pritiske, za koje se smatra da će uzrokovati slab hemijski status vodnih tela, spadaju poljoprivredne aktivnosti i neuređena kanalizaciona mreža naseljenih područja, pri čemu ne treba zanemariti i ostale pritiske, poput komunalnih i industrijskih deponija, koji lokalno mogu da prouzrokuju značajna zagađenja podzemnih voda.

Generalno, Srbija nije bogata vodama i samo brižljiv i racionalan tretman ovog resursa može zadovoljiti tekuće i buduće potrebe. Kad je reč o zabrani gradnje malih hidroelektrana MHE u zonama zaštite prvog, drugog i trećeg stepena kako je predviđeno novim Zakonom o obnovljivim izvorima energije, želim da istaknem da niko neće moći da odahne dok ne vidimo odlučnu demonstraciju primene usvojenih zakonskih rešenja, pogotovo prema onima koji i sada rade protivpravno.

Borba protiv izgradnje MHE derivacionog tipa (sa cevovodima) očigledno će još potrajati. Živi svet vodotokova je pretrpeo velike štete, pre svega zbog redukcije ihtiofaune (po masi i brojnosti), kao i drugih vrsta, intenziviranja erozionih procesa, uklanjanja šumske vegetacije, poremećaja režima površinskih i podzemnih voda, čak i ugrožavanja sistema za vodosnabdevanje pojedinih naselja (Vlasotince).

Foto-ilustracija: Pixabay

Na žalost, nismo došli do prelomne tačke kojom se uvodi prioritet Zakona o zaštiti prirode nad drugim zakonima, jer i dalje ne postoji puna svest o suštinskom imperativu zaštite životne sredine, već se ponavljaju poželjne floskule radi umirenja javnosti. Primer je nedavno usvojen „Zakon o rudarstvu i geološkim istraživanjima“ (Sl. Glasnik RS, br. 40/2021) kojim se favorizuju rudarske aktivnosti i bezuslovno štite prava i interesi investitora, a istovremeno minimizira značaj primene drugih zakona koji su ključni za efikasnu zaštitu životne sredine.

Jedino rigorozna kaznena politika može da osvesti i obuzda pojedine zagađivače koji zbog malih kazni ili neprimenjivanja zakona nastavljaju svoje neprihvatljive aktivnosti. Neophodna je jasna demonstracija političke volje da se afirmiše rad inspekcija i spreči svaka podrška zagađivačima i nesavesnim investitorima. Naposletku, jasno je da su građani danas bolje informisani, ekološki svesniji i spremniji da se bore za zdravo okruženje. Shvatili su da to niko neće uraditi dok se sami ne pokrenu i odlučno demonstriraju volju da se stvari menjaju. Svaka vlast, aktuelna i buduća, moraće da se ponaša u skladu sa zahtevima ekološki senzibilnijeg biračkog tela.

Autor stava: Prof. dr Ratko Ristić, dekan Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Čuveni proizvođač pametnih telefona najavljuje proizvodnju e-vozila

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Kompanije koje proizvode mobillne telefone već godinama se utrkuju u tome ko će pre na tržište plasirati bolji, “pametniji” i brži uređaj. Pažljivo izabranim strategijama bore se za svakog novog klijenta i stalno teže da budu što bolji. Zato i ne treba da čudi što mnogi od njih prateći svakodnevne potrebe tržišta već godinama tajno rade na razvoju električnih automobila koji, već sada sa sigurnošću možemo reći, jesu vozila budućnosti.

I dok Epl (Apple) radi na razvoju svog prvog električnog automobila, Sonijev (Sony) model je završio test vožnje, kineski proizvođač Šaomi (Xiaomi) spaktakularno najavljuje da će pokrenuti masovnu proizvodnju svojih vozila na električni pogon i to u prvoj polovini 2024. godine.

Kako je najavio Lei Đun, izvršni direktor kompanije Šaomi, njihov cilj je da nakon prvog e-automobila, čija proizvodnja će početi 2024., u naredne tri godine predstave tri nova vozila. Planirano je da u tom periodu ostvare ukupnu prodaju od 900.000 vozila.

Kompanija je ranije ove godine saopštila da radi na razvoju električnih automobila i da će u narednoj deceniji u ovu oblast uložiti 10 miliona dolara.

Da Šaomi ozbiljno radi na razvoju elektromobilnosti pokazuje podatak da su nedavno registrovali preduzeće za proizvodnju ovih automobila koje se zove Šaomi EV. U novom preduzeću već ima 300 zaposlenih, a na njenom čelu nalazi se Lei Đun.

Kao što se moglo i pretpostaviti, nakon saopštenja kompanije, vrednost njihovih akcija skočila je za pet odsto.

Još uvek nije poznato kako će izgledati električni automobil ove kompanije i mnogi sa nestrpljenjem očekuju njegovo predstavljanje.

Prema izveštaju Međunarodne agencije za energiju (IEA) Evropa je po prvi put pretekla Kinu koja je do sada bila najveće svetsko tržište električnih vozila. Možda je novi automobili proizvođača Šaomi vrate na tron.

Milica Radičević