Home Blog Page 509

Klimatske promene – mit ili stvarnost

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

O globalnom zagrevanju, emisijama gasova sa efektom staklene bašte i klimatskim promenama sve češće i sve više se piše i razgovara. Na globalnom samitu u Glazgovu svetski lideri razmatraju kako da se smanje emisije štetnih gasova do 2030. godine i to sve sa jednim ciljem – održati globalno zagrevanje na nivou od 1,5 stepeni Celzijusa.

I dok mnogi “razbijaju” glavu kako zaustaviti klimatske promene, jer se od njih nije moguće sakriti i otići na neko drugo mesto (tamo gde ih nema), mnogi i dalje misle da su to izmišljotine u gluposti.

Prema istraživanju koje je uradio UNICEF devet odsto stanovnika Velike Britanije veruje da su klimatske promene laž koja je namerno izmišljena. Sa tim se slaže 12 odsto građana Danske i čak 14 odsto žitelja Japana, Francuske i Italije.

Nestvarno zvuči podatak da trećina stanovnika Crne Gore, 32 odsto, veruje da su klimatske promene i globalno zagrevanje koje je nastalo zbog čovekovog uticaja laž koja je namerno izmišljena. Ovo istraživanje u Crnoj Gori je sprovela agencija Ipsos, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici i UNICEF-a, prenosi RTCG.

Kada je reč o Srbiji više od 90 odsto stanovnika smatra da su klimatske promene najveći globalni izazov. Gotovo da se može reći da je pohvalan i podatak da svi smatraju da treba upotrebiti sve raspoložive postupke i tehnološke alate u borbi protiv klimatskih promena, pokazuje najnovije istraživanje Centra za unapređenje životne sredine.

Ispitanici su saglasni u tome da postoji uticaj klimatskih promena na svakodnevnicu, kao i da su veoma zabrinuti zbog toga i kako će se to odraziti na budućnost.

Čak 93 odsto ispitanika smatra da je glavni uzrok klimatskih promena ljudski faktor, dok više od tri četvrtine u potpunosti opovrgava stav da je Srbija jedna od vodećih zemalja u borbi protiv klimatskih promena i smatra da se donosioci odluka ne bave dovoljno ovim pitanjem.

Isto istraživanje donosi i podatak da je 57,7 odsto građana samosvesno i da prepoznaju sopstvenu odgovornost. Kada je reč o tome ko ima najveću odgovornost u borbi protiv klimatskih promena, 74,8 odsto građana Srbije smatra da je to Vlada Republike Srbije, 44,8 odsto – Ministarstvo zaštite životne sredine i 44,56 odsto misli da su to kompanije. 

Da nije moguće napraviti promene i smanjiti sopstveni uticaj na klimatske promene misli 16,2 odsto ispitanika. Ipak, tračak nade daje podatak da bi više od dve trećine građana uložilo dodatni trud da smanji sopstveni uticaj na klimatske promene kada bi imalo više informacija.  

Crveni alarm je davno upaljen, mnogo toga je već trebalo promeniti, možda nije kasno, da svi zajedno, sada i odmah počnemo sa promenama, jer Planeta Zemlje je samo jedna i treba je sačuvati za generacije koje dolaze.

Milica Radičević

Energetika od velikog značaja za bezbednost svake zemlje

Foto-ilustracija: Unsplash (TJ K)
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska bezbednost je važna karika nacionalne bezbednosti svake zemlje. Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike istakla je da Zelena agenda donosi novi način razvoja i rasta, kao i povećanja energetske bezbednosti i nezavisnosti, a ujedno je ključna u borbi protiv klimatskih promena.

“Zelena agenda donosi nove investicije i nova radna mesta. To ne znači da će biti bilo kakvog zaustavljanja razvoja, niti da će neko ostati bez posla. Ona predstavlja novi model rasta i plan kako da izađemo iz prljavih tehnologija i uvodimo zdrave modele proizvodnje, a to znači ne samo opstanak postojećih, već i nova radna mesta”, podvukla je ona.

Kako je ukazala koliko je energetika važna za bezbednost svake zemlje najbolje se vidi danas, kada imamo globalnu energetsku krizu, rast cena i klimatske promene. 

“Kada je reč o konferenciji u Glazgovu, to je prilika da sve države daju odgovor na koji način ćemo krenuti u Zelenu agendu i šta to znači za svaku državu i globalno”, dodala je ministarka, navodi se u saopštenju.

Prema njenim rečima, godišnje se emituje 60 milijardi tona ugljen-dioksida u svetu, polovina se zadržava 300 godina, a polovina ostaje u atmosferi više od hiljadu godina.

Mihajlović je objasnila da to više nije pitanje koliko je koja zemlja velika ili razvijena, već to postaje glavno pitanje nacionalne politike svih država, koje treba da se opredele za zelene investicije.

“Kada govorimo o termokapacitetima u Evropi, nije tačno da se svi vraćaju na ugalj. Velika Britanija koristi samo dva odsto uglja u svom energetskom miksu. Poljska ima svoj lignit, ali uvozi kameni ugalj jer ne želi da koristi lignit koji je lošeg kvaliteta. Kina je najveći uvoznik kamenog uglja iz Australije. Mislim da bi i mi trebalo da idemo ka tome da imamo termokomplekse u rezervi i da ih koristimo samo u određenim kriznim situacijama, kakva je ova”, dodala je Mihajlović.

Ona je najavila da je u planu izgradnja novih hidroelektrana, a posebno je važan „Đerdap 3“, koji će biti hibridna elektrana, prva u Evropi, koja će imati i solarne i vetro generatore.

Energetski portal

Podrška reciklažnoj industriji važna za cirkularnu ekonomiju

Foto: Ministarsvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarsvo zaštite životne sredine

Postrojenje E-Reciklaža Niš bavi se tretmanom električnog i elektronskog otpada po svetskim standardima u skladu sa principima cirkularne ekonomije, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarka Irena Vujović je, prilikom obilaska postrojenja, istakla da je veoma važno posebno tretirati elektronski otpad jer on ne sme da završi na deponijama.

“Ovde se prerađuju otpadna ulja, freon koji izaziva efekat staklene bašte i neophodno ga je zbrinuti na najbolji način. Ovde se nalaze i stari televizori, frižideri, šporeti, koji moraju adekvatno da se tretiraju. Posebno me raduje što je E-Reciklaža u prethodnom periodu otvorila još 40 zelenih radnih mesta. Vlada Srbije i Ministarstvo koje vodim prepoznali su značaj reciklaže posebnih tokova otpada i zato već nekoliko godina unazad obezbeđujemo podsticaje za reciklere – rekla je Vujović.

Procene su, kaže Vujović, da se u Srbiji godišnje reciklira više od 100.000 tona otpada, a namera države je da i u narednom periodu podstiče ovu granu privrede. Ona je dodala da je država u ovoj godini odvojila pet milijardi dinara za reciklažu posebnih tokova otpada.

“Ove godine smo ušli u ritam kada je reč o podsticajima, jer su se do sada u tekućoj godini isplaćivala sredstva za prethodnu. Izmirili sva zaostala dugovanja prema reciklerima i isplatićemo uskoro subvencije za prvih devet meseci ove godine. Za nas je ova delatnost važna, jer nam je cilj postepeni prelazak na model cirkularne ekonomije, kako bi kroz proces reciklaže od otpada nastajali novi proizvodi, nova vrednost i nova zelena radna mesta”, rekla je ministarka.

Energetski portal

Uskoro novi grantovi za poljoprivrednike

Foto-ilustracija: Unsplash (Sungrow Emea)
Foto: Ministarsvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kompanija „ABD prom“ u Jevremovcu, koja se bavi proizvodnjom i prodajom svežeg i smrznutog voća, izgradila je solarnu elektranu finansiranu iz IPARD fondova, a ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović najavio je prilikom obilaska kompanije nove grantove za poljoprivrednike.

Nedimović je ocenio da je to dokaz da u tehničko-tehnološkom smislu pomeramo srpsku poljoprivredu nekoliko koraka unapred.

„Ja sam razgovarao sa njim i on mi je rekao da su troškovi energije bili od osam do 10 odsto. Znate koliko je to uštede kada tog troška više ne bude i kada se vrati investicija za četiri godine? Da nema IPARD-a, to bi bilo za deset godina. Zamislite kad on u narednih 15- 20 godina, koliki je vek ovih panela, ne bude imao taj trošak, to ostaje kao profit i on može da koristi taj novac za investiranje. Sa druge strane on je pionir koji svojim primerom pokazuje da u tehničko-tehnološkom smislu pomeramo srpsku poljoprivredu nekoliko koraka unapred“, rekao je Nedimović.

Nedimović je naglasio da srpska poljoprivreda beleži dobre rezultate što se tiče izvoza, koji će ove godine sigurno premašiti pet milijardi dolara.

Ovo što je on uradio, biće primer za celu Srbiju, dodao je ministar poljoprivrede. Podsetio je da su slične reakcije bile kada su uvođeni roboti u muži krava i najavio novi konkurs za robotizaciju krajem decembra.

Cilj je, kako je istakao, digitalizacija u poljoprivredi da bi poljoprivrednici mogli zahtev da podnose elektronski i prate ceo proces, što će ubrzati obradu zahteva i podići transparentnost. Nedimović je naglasio da srpska poljoprivreda u ovoj godini beleži dobre rezultate što se tiče izvoza.

„Sa ovakvim i sličnim projektima, a nemojte zaboraviti da smo mi sada imali dva velika projekta kroz IPARD, jedan za meru 3 i za meru 7, i kroz to smo do sad najviše novca plasirali. Slede nam brze objave, jer moramo brzo da obavljamo proces. Zbog toga se radujem što ću sa svojim kolegama brzo ispregovarati IPARD 3“, rekao je ministar.

Nedimović je naglasio da će sa jedne strane, srpski novac za poljoprivredu, biti drastično veći u 2022. nego u 2021. godini, a sa druge strane Ministarstvo ima zajedničke projekte sa Svetskom bankom, i pozvao poljoprivrednike da apliciraju. „Mi ćemo dati sve od sebe da to što pre realizujemo“, dodao je Nedimović.

Energetski portal

Kamioni sa trolom na nemačkim auto-putevima

Foto: Siemens mobility
Foto: Siemens Mobility

Ugradnja baterije možda je idealno rešenje za elektrifikaciju automobila, kombija, pa čak i autobusa, ali kada je reč o kamionima, dodatna težina baterije može predstavljati ozbiljan problem.

Za teška vozila bilo je neophodno „razmišljati van kutije“, te pronaći način da se električna energija, ako ne putem baterija, do kamiona dopremi na drugi način. Projekat, koji bi mogao biti rešenje za elektrifikaciju teretnjaka, upravo se testira u severnoj nemačkoj pokrajini Šilsvig-Holštajn, a ukoliko prođe sve bezbednosne testove, označiće početak nove ere u saobraćaju teretnih vozila.

Reč je o ugradnji pantografa na kamione, onakvih kakve srećemo na trolejbusima, kao i izgradnja nadzemnih vodova duž „spore“ trake auto-puta. Pet kilometara ovakve infrastrukture već je izgrađeno u pomenutoj pokrajini, nedaleko od Lubeka, a vodovi se električnom energijom napajaju iz trafostanica.

Kamioni, osim pantografa, električnog motora i baterije, imaju još i motor sa unutrašnjim sagorevanjem, te po potrebi mogu da kombinuju električni pogon i pogon na fosilna goriva, piše eHighway. SH.

Recimo, kada saobraćaju auto-putem, idealno bi bilo da koriste električni pogon, dok po isključenju sa auto-puta, dok razvoze robu, ili dok pretiču drugo vozilo, kamioni mogu da pređu na benzin ili dizel.

Cilj je da se 1/3 nemačkih auto-puteva pokrije električnim vodovima čime će se znatno smanjiti zagađenje koje stvaraju kamioni.

Kompanije Siemens Mobility i  Continental Engineering Services (CES) će u budućnosti sarađivati ​​na razvoju i proizvodnji pantografa za kamione. Udruživanjem znanja i iskustva, dve kompanije nameravaju da ostvare serijsku proizvodnju opreme za hibridne kamione.

Milena Maglovski

Zajednička konferencija Srbije i Norveške o obnovljivim izvorima energije

Foto-ilustracija: Pixabay (seagul)
Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Srbija i Norveška zajedno će organizovati konferenciu o obnovljivim izvorima energije posvećenu saradnji dveju zemalja u procesu energetske tranzicije i investicijama u nove energetske kapacitete, navodi se u saopštenju Vlade.

Tokom sastanka sa ambasadorom Kraljevine Norveške u Srbiji Jernom Jelstadom, ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović istakla je da je izmenjen zakonodavni okvir i rađen potpuno novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, koji je u skladu sa najvišim EU standardima.

Prema njenim rečima, Ministarstvo sprema strateška dokumenta – strategiju razvoja energetike i nacionalni plan za klimu i energetiku sa vizijom do 2050. godine.

“Plan je da do 2040. godine dobijemo minimum 40 odsto energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na iskustva Norveške kada su u pitanju energetska tranzicija, Zelena agenda, korišćenje novih tehnologija u proizvodnji kapaciteta koji koriste obnovljive izvore, sigurna sam u to da će zajednička konferencija omogućiti lakši i brži put Srbije ka dostizanju cilja, a to je da do 2050. godine budemo dekarbonizovana zemlja”, istakla je Mihajlović.

Ministarka je ocenila da će to biti i dobra prilika za saradnju kompanija i mogućnost da norveške kompanije vide potencijale Srbije i novi investicioni plan Ministarstva vredan 17 milijardi evra, od čega je više od pet milijardi za obnovljive izvore energije.

Konferenciju o budućnosti obnovljivih izvora energije zajedno će organizovati Ministarstvo rudarstva i energetike i Ambasada Kraljevine Norveške u Srbiji krajem novembra ili početkom decembra, a učestvovaće i predstavnici međunarodnih finansijskih institucija, predstavnici javnih preduzeća u oblasti proizvodnje i distribucije energije.

Jelstad je napomenuo da zna koliko je urađeno, posebno u oblasti izmene zakonskog okvira, izrazivši uverenje da Srbija ima važno mesto u transformaciji energetskog miksa u čitavoj Evropi.

“Jedan od prioriteta Norveške je zaštita životne sredine, što otvara mogućnost da unapredimo saradnju u ovoj oblasti, a zajednička konferencija je važan korak ka tome jer će obuhvatiti i javni i privatni sektor i moći ćemo da govorimo o svim aspektima – energetskim, ekološkim i finansijskim”, istakao je ambasador Norveške.

Energetski portal

Pokrajinski sekretarijat raspisao konkurs za sufinansiranje projekata solarnog navodnjavanja

Photo-illustration: Pixabay
Photo-illustration: Unsplash (Andreas Gucklhorn)

Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj raspisao je 28. oktobra 2021. godine javni konkurs za dodelu bespovratnih podsticajnih sredstava za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u poljoprivrednim gazdinstvima.

Sredstva za sufinansiranje realizacije projekata primene solarne energije u poljoprivrednim gazdinstvima planirana su Finansijskim planom Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj za 2021. godinu.

Pravo na podsticaje ostvaruju lica sa teritorije AP Vojvodine koja su upisana u Registar poljoprivrednih gazdinstava i nalaze se u aktivnom statusu, i to fizičko lice – nosilac registrovanog komercijalnog porodičnog poljoprivrednog gazdinstva.

Bespovratna podsticajna sredstva, koja se dodeljuju, namenjena su za korišćenje solarne energije za potrebe navodnjavanja registrovanih poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije Autonomne pokrajine Vojvodine, sa ciljem: nabavke i montaže novih solarnih pumpnih sistema za navodnjavanje (fotonaponski paneli, solarna pumpa za vodu sa kontrolerom, akumulator) i ostala prateća elektro i mašinska oprema. U cenu postrojenja ne ulazi izgradnja bunara, rezervoara i dela zalivnih sistema iza rezervoara.

Ukupan iznos za raspodelu sredstava je 14.000.000,00 dinara. Sekretarijat dodeljuje sredstva za sufinansiranje projekta u iznosu od maksimalno 80 odsto vrednosti investicije, a maksimalan iznos sredstava koje dodeljuje Pokrajinski sekretarijat po korisniku iznosi 800.000,00 dinara.

Pravilnik i obrazce za konkurs pronađite OVDE.

Detalje konkursa pogledajte OVDE.

Izvor: Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj

U Crnoj Gori će se graditi vetropark “Gvozd” snage 55 MW

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bastian Pudill)

Elektroprivreda Crne Gore potpisala je akcionarski ugovor sa kompanijom Ivicom Holding GmbH iz Austrije o pristupanju projektnoj kompaniji Green Gvozd preko koje se raditi projekat vetro parka na krnovskoj visoravni.

EPCG će biti vlasnik 100 odsto projektne kompanije Green Gvozd, navodi se u saopštenju ove nacionalne kompanije.

Izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin kazao je da se raduje nastavku saradnje, jer je za Crnu Goru i energetski sektor ovo veoma bitna investicija koja pripada zelenim izvorima energije.

„Investicija je vredna 61 milion eura, snage 55,4 MW, 13 generatora, obezbeđivaće energiju za oko 25.000 domaćinstava. Zato ovo potpisivanje predstavlja veliki korak napred u realizaciji ove investicije, čiju realizaciju očekujemo u dogovorenom roku. Za naš energetski bilans biće ovo još jedan korak napred u obezbeđivanju novih GW sati zelene energije. Nadam se da ćemo u narednom periodu obezbjediti izgradnju i drugih novih izvora energije iz obnovljivih izvora”, naveo je Rovčanin.

Donošenju odluke o izgradnji vetroelektrane “Gvozd” prethodila je izrada Studije potencijala vetra i procene energetske proizvodnje, kao i Studije tržišta i poslovnog modela za VE „Gvozd“ urađenih od strane renomirane nemačke kompanije Fihtner.

EPCG je ranije dobila (Mandate Letter) preliminarnu ponudu od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za finasiranja  projekta izgradnje vetroelektrane “Gvozd”. EPCG će u narednom periodu uzeti u razmatranje i moguće drugačije opcije finasiranja projekta, a sredstva bi se koristila za nabavku opreme u skladu sa pravilima finasijskih institucija.

Očekivani početak izgradnje vetroelektrane je na proljeće 2022. godini, dok je puštanje elektrane u probni rad predviđeno 18 meseci nakon početka radova. Za potrebe buduće vetroelektrane predviđa se izgradnja saobraćajne infrastrukture, odnosno rekonstrukcija postojećih puteva i izgradnja novih puteva, s ciljem povezivanja pojedinih vetroagregata.

Energetski portal

Počeo globalni samit o klimatskim promenama u Glazgovu

Foto ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U škotskom gradu Glazgovu počeo je globalni samit Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, koji će trajati do 12. novembra. Britanska diplomatija godinama je pripremala ovaj skup, koji treba da ubrza odluke Pariskog samita i postavi nove ambiciozne ciljeve kako bi se zauzdalo globalno otopljavanje, piše RTS.

Preko dvadeset pet hiljada učesnika i predstavnika 197 država pristiže u Škotsku. Srbiju na najvišem nivou predstavlja predsednik Aleksandar Vučić, koji će na skupu govoriti u utorak.

Od najmoćnijih i najbogatijih odsustvuje samo ruski predsednik Putin, dok će se prvi čovek Kine samitu obratiti putem video-linka. Cilj je jedan: sprečiti da se Zemlja ugreje za više od jednog i po stepena do 2100. godine.

“Škotski pesnik Robert Berns je svojevremeno napisao ‘Danas je taj dan, danas je taj čas’.

Čovečanstvo je pred neuvijeno jasnim izborom”, naglasila je izvršna sekretarka okvirne Konvencije UN o klimatskim promenama Patricija Espinoza.

Zbog starosti i iscrpljenost kraljice Elizabete II, konferencija u Glazgovu prvi je veliki međunarodni zadatak za britanskog prestolonaslednika, koji će u ponedeljak ugostiti najviše zvanice.

Jedan od rodonačelnika proizvodnje zdrave hrane, princ Čarls iskoristio je samit Grupe 20 u Rimu da pozove najbogatije da odreše kesu za dobrobit planete.

“Svake godine moraćemo da ulažemo bilione dolara kako bismo izgradili neophodnu infrastrukturu i postigli cilj od jedan i po stepen Celzijusa zagrevanja i spasli naše pume i poljoprivredna dobra, naše okeane i prirodu”, rekao je britanski prestolonaslednik.

Ekološki aktivisti iz svih delova sveta pristižu u Glazgov mahom vozovima, kako bi podsetili na neophodnost održivih načina putovanja.

Aktivisti, poput Šveđanke Grete Turnberg, uživaju status uporediv sa holivudskim zvezdama kako u medijima, tako i među domaćinima.

Samit G20 u Rimu postavio je odličnu diplomatsku osnovu za konferenciju u Glazgovu, ali treba podsetiti da njene odluke nisu pravno obavezujuće, a da su investicije dogovorene još u Parizu od stotinu milijardi dolara godišnje za sprečavanje globalnog otopljavanja odložene za 2023. godinu.

Izvor: RTS

KlimaTicket – U Austriji počela revolucija javnog prevoza

Foto-ilustracija: Unsplash (Adelin Preda)
Foto: Helmer M

Austrija je 26. oktobra uvela jedinstvenu godišnju KlimaTicket karticu za javni prevoz koja važi u celoj zemlji. Košta 1.095 evra, što znači da građani Austrije mogu da putuju svim sredstvima javnog prevoza za samo tri evra dnevno.

Kartica je uvedena na inicijativu Ministarstva za zaštitu klime, životne sredine, energetiku, mobilnost, inovacije i tehnologiju Republike Austrije. Takođe, KlimaTicket nije samo kartica za sav javni prevoz, već i kartica kojom žele da ostvare klimatske ciljeve Pariskog sporazuma jer je javni prevoz klimatski prihvatljiva alternativa motorizovanom individualnom prevozu.

Austrijska ministarka Leonore Gevesler (Zelena) smatra da uvođenje nove kartice predstavlja dragocen doprinos klimi naše planete, a što je više ljudi koristi, to je bolje za klimu.

Karta će do 31. oktobra biti dostupna po promotivnoj ceni od 949 evra, umesto 1.095 evra, koliko iznosi njena puna cena. Korisnici mlađi od 25 godina i stariji od 64 godine (odnosno 65 od 1. januara 2022. godine), kao i osobe sa invaliditetom, umesto 821 evra plaćaju samo 699 evra, a tu su i porodični popusti.

Uvođenje ove mape ima za cilj da podstakne građane da koriste javni prevoz umesto automobila, a samim tim bi moglo da smanji troškove prevoza s obzirom na povećanje cena goriva

Mnogi građani Austrije odlučuju da koriste javni prevoz. Prema podacima austrijskog statističkog zavoda, u 2019. javni prevoz je bar povremeno koristilo 4,84 miliona ljudi starijih od 15 godina, od čega 2,14 miliona dnevno ili nekoliko puta nedeljno.

I deca i mladi koriste javni prevoz, na primer, kada putuju u školu. Sadašnja analiza austrijskog autokluba VCÖ pokazuje da na nivou Austrije postoje velike razlike kada je u pitanju korišćenje javnog prevoza. Tako u Beču čak 93 odsto građana starijih od 15 godina bar povremeno koristi javni prevoz, dok je taj broj u austrijskoj pokrajini Forarlberg 74 odsto.

Na začelju su Koruška sa 46 odsto i Gradišće sa 40 odsto. Bečlije zauzimaju vodeću poziciju u zemlji i u oblasti učestalosti korišćenja javnog prevoza. Pre izbijanja pandemije korona virusa, 71 odsto stanovnika Beča koristilo je javni prevoz svakog dana ili nekoliko puta nedeljno. U Forarlbergu je takvih korisnika bilo 29 odsto, u Salcburgu i Tirolu 21 odsto, a u Štajerskoj 20 odsto. Nakon pada broja putnika u javnom prevozu zbog pandemije u prethodnoj godini, njihov broj ponovo značajno raste.

 Izvor: EurocommPR / Ekovjesnik

Grinpis predlaže zabranu letova kad postoji alternativa vozom

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Meier)
Foto-ilustracija: Unsplash (Balazs Busznyak)

Trećina najčešćih vazdušnih destinacija u EU imaju alternativu vozom koja je kraća od šest sati i zabranom takvih letova bi se uštedelo ispuštanje 3,5 miliona tona ugljen-dioksida, pokazuje studija Grinpisa u kojoj se poziva na radikalnu promenu načina transporta.

Ta nevladina organizacija ocenila je “neophodnim” smanjenje vazdušnog saobraćaja da bi se ograničilo klimatsko zagrevanje na 1,5 stepeni Celzijusa, i poziva na jačanje železničkog saobraćaja.

Letovi kraći od 1.500 kilometara predstavljaju četvrtinu emisija gasova u evropskom vazdušnom prostoru, navodi ta nevladina organizacija u studiji koju je naručio institut OBC Transeuropa.

Prema studiji, 51 od 150 najčešćih kratkih letova u Evropskoj uniji (bez ostrvskih veza), odnosno 34 odsto, već imaju železničku alternativu koja je kraća od šest sati. Tri najčešće veze u EU Pariz-Tuluz, Pariz-Nica i Atina-Solun spadaju u te veze.

Železničku alternativu kraću od četiri sata ima 21 linija, uključujući neke međunarodne kao što su Amsterdam-Pariz, Amsterdam-Frankfurt, Brisel-Frankfurt i Pariz-Frankfurt, navodi se u izveštaju.

“Ispušta se 10 puta više gasa ekvivalentnog ugljen-dioksidu kada se iz Pariza u Amsterdam ide avionom, nego kada se ide vozom, a taj put može da se obavi vozom za manje od tri i po sata”, rekla je u saopštenju Sara Fajol, zadužena za kampanju Transport u Grinpisu Francuska.

Ona je rekla da je smanjenje vazdušnog saobraćaja nezaobilazno da bi se ispunili ciljevi Pariskog sporazuma o klimi i ukidanje kratkih letova predstavlja prvi korak u tom smeru mada nebi doveo do potpunog ispunjenja ciljeva tog sporazuma.

Svetski vazdušni sektor emitovao je 900 miliona tona ugljen-dioksida 2019. godine, što je oko 2,5 odsto svetskih emisija.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Brža isplata IPARD podsticaja i uvođenje novih elektronskih sistema u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (PHÚC LONG)

Omogućavanje avansnog plaćanja i ubrzanje odobravanja podsticaja za IPARD korisnike, uvođenje softverskog rešenja eAgrar i uspostavljanje sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju u skladu sa propisima Evropske unije, neke su od ključnih izmena predviđenih izmenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju koje je usvojila Vlada Srbije.

Naime, omogućena je isplata avansa kao dozvoljen trošak do 50 odsto javne pomoći od odobrene vrednost podsticaja za IPARD korisnike.

Time će se IPARD korisnicima obezbediti značajan deo finansijskih sredstava za realizaciju planirane investicije, dok će korišćenje avansnog plaćanja uticati na poboljšanje korišćenja EU finansijskog doprinosa i smanjenje rizika od povraćaja sredstava Evropskoj uniji. Avans podleže bankarskoj garanciji ili ekvivalentnoj garanciji koja odgovara do 110 odsto odobrenog avansnog iznosa.

Zbog potrebe smanjenja vremena obrade zahteva predloženo je propisivanje obavezne dokumentacije prilikom podnošenja zahteva za IPARD podsticaje. Ukoliko zahtev sadrži formalni nedostatak koji sprečava postupanje po njemu isti se može dopuniti u roku koji  ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 20 dana. Takođe, zakonom se propisuje i obustavljanje postupka zbog prestanka postojanja stranke.

Izmenom Zakona definiše se i softversko rešenje eAgrar i uspostavlja Registar poljoprivrednih gazdinstava kao jedinstvena, elektronska i centralizovana evidencija i uvode se samo elektronski postupci u vezi sa Registrom poljoprivrednih gazdinstava – postupak upisa u Registar, obnove registracije, promene podataka upisanih u Registar i brisanja iz Registra.

Osim eAgrara, izmenama zakona predviđeno je i uspostavljanje IACS sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, čime se Upravi za agrarna plaćanja daje osnov za nadležnost uspostavljanja navedenog sistema. Takođe, precizirane su odredbe koje se odnose na LPIS (Sistem za identifikaciju zemljišnjih parcela), kao jedne od komponenti IACS, i to u smislu poslova i ovlašćenja za donošenje podzakonskih akata.

Uvođenjem elemenata IACS sistema za kontrolu plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Republika Srbija se usklađuje sa propisima Evropske unije. IACS je najvažniji sistem za sprovođenje i kontrolu plaćanja prema poljoprivrednicima od strane država članica EU prilikom sprovođenja Zajedničke poljoprivredne politike. Ovaj sistem obuhvata kontrolu plaćanja za sve mere direktnih plaćanja, kao i plaćanja za agroekološke klimatske mere i mere organske proizvodnje.

Pomenuti sistemi (eAgrar, IACS i LPIS) uvode se sa odloženom primenom i to eAgrar od 1. jula 2022. godine, LPIS od 1. januara 2025. godine i IACS od 1. januara 2027. godine.

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Kina podiže cilj za obnovljive izvore energije uoči COP26

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Richter)

Kina je objavila novi plan u oblasti zaštite životne sredine kojim je najavila da će povećati udeo nefosilnih goriva na 25 odsto ukupne potrošnje energije do 2030. godine.

U juče objavljenoj Beloj knjizi o klimatskim promenama, navodi se da je Kina sebe do sada obavezivala na povećanje udela nefosilnih goriva na “oko 20 odsto”, prenela je Kineska medijska grupa (CMG).

Bela knjiga je potvrdila ranije obećanje Kine da će prestati da povećava emisije štetnih gasova pre 2030. i da će postići ugljeničnu neutralnost do 2060. godine. Navodi se i da će Kina prestati da finansira nove termoelektrane u inostranstvu.

Nekoliko dana pre početka Konferencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP26) u Glazgovu, kineski predsednik Si Djinping razgovarao je u utorak telefonom sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom, a jedna od tema bile su i klimatske promene.

Glavni kineski izaslanik za klimu Sije Dženhua sastao se juče sa šefom EU za zelenu politiku Fransom Timermansom, a očekuje se da se u Londonu uoči COP26 sretnu predsednik Si i specijalni izaslanik SAD za klimu Džon Keri.

COP 26 se smatra ključnim pokušajem da se svet primora da smisli konkretne planove za održavanje porasta temperature na maksimalno 1,5 stepeni.

Kina će, kao najveći svetski emiter gasova sa efektom staklene bašte, imati važnu ulogu na COP26, u pomaganju svetu da izbegne katastrofalnu klimatsku krizu, navodi CMG.

Izvor: Beta Zelena Srbija

Orao krstaš ponovo viđen u Deliblatskoj peščari

Foto: YouTube/printscreen
Foto: Vojvodinašume

U ponedeljak, 18. oktobra, iz Šumskog gazdinstva “Banat” Pančevo dostavljena je informacija i potkrepljena dokumentovanim fotografijama o ponovnom prisustvu orla krstaša u Deliblatskoj peščari.

Ovo je dokaz da je rad Šumskog gazdinstva “Banat” Pančevo kao upravljača, koji traje već duži niz godina, na očuvanju ekosistema i vrsta na ovom području svakako opravdan.

Nakon dugog odsustva, orao krstaš ponovo je viđen iznad ovog zaštićenog područja, zabeležen okom kamere na hranilištu Korn. Ipak, još uvek se ne može reći da je krstaš zagospodario peščarom već da trenutno izviđa životne mogućnosti. Za sada za ovu vrstu nije evidentirano gnezdo na području Peščare.

Prisustvo ove vrste je rezultat dugogodinje revitalizacije staništa na Kornu, na kojem je hranilište za nekrofage vrste ptica, posebno grabljivice, otvoreno još 2008. god. Do sada je na ovo hranilište iznešeno preko 22t animalnih ostataka koji služi za ishranu ptica grabljivica.

Orao krstaš, ili carski ili kraljevski orao (lat. Aquila heliaca), impozantna je grabljivica, koja je nekada naseljavala široke predele Evroazije, a danas je, pre svega zbog gubitka staništa, među ugroženim vrstama. Inače, naseljava uglavnom predele do 1.000 metara nadmorske visine, ne preterano pošumljene. Ptica za gnezdo bira visoko usamljeno drvo sa kojeg ima pregled širokog terena.

Orao krstaš doveden je na ivicu opstanka u Srbiji, toliko da je 2016. godine preostao svega jedan gnezdeći par. Zahvaljujući dugogodišnjim i upornim aktivnostima na zaštiti ove vrste, brojnih organizacija civilnog sektora, upravljača zaštićenih područja i drugih partnerskih organizacija, Srbija danas broji tri gnezdeća para orlova krstaša. Prema podacima Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije iz marta ove godine na prostoru Vojvodine i Beograda boravilo je čak 13 mladih orlova krstaša. Ipak, populacija krstaša u Srbiji je još daleko od stabilne.

Izvor: Vojvodinašume

Velika Britanija na putu da postane najveći proizvođač e-otpada u Evropi

Foto: Pixabay

Ako ništa ne preduzme, Velika Britanija će u naredne tri godine postati najveći proizvođač elektronskog otpada u Evropi i na neslavnom prvom mestu zameniti Norvešku, upozorava istraživanje koje je sprovela kompanija Spring.

Prema podacima kompanije posvećene ponovnoj upotrebi elektronskih uređaja, Velika Britanija je 2019. godine proizvela 1,6 miliona tona e-otpada, što je 23,9 kilograma po osobi. Procenjuje se da će do 2024. godine količina otpada narasti na 24,5 kg po osobi, dok će se u Norveškoj smanjiti na 23,9 kg. Inače, u svetu je 2019. godine zabeležena rekordna količina elektronskog otpada – 53,6 miliona tona.

Kako se navodi u istraživanju, 40 odsto otpada se ilegalno izvozi u druge zemlje gde se baca. Tako zagađivači iz bačenih uređaja ulaze u vodu i lanac ishrane lokalnih zajednica.

Dragoceni metali iz elektronske opreme završavaju na deponijama. Procenjena vrednost bačenih materijala je samo u Velikoj Britaniji 370 miliona funti. Mnogi od ovih materijala mogli bi da nestanu do kraja veka, što je problem jer se koriste u važnim tehnologijama, poput izrade solarnih panela, vetroturbina, pejsmejkera, veštačkih kukova.

Stari telefoni skupljaju prašinu u fioci

Spring ističe da se samo 2,5 do 10 odsto elektronskih uređaja u Velikoj Britaniji trenutno ponovo upotrebljava. Zato je ova kompanija koja se zalaže za popravku i ponovnu upotrebu uređaja, nedavno počela pilot program u saradnji sa supermarketom Co-op.

Na 20 lokacija u supermarketima postavljeni su kiosci u koje mušterije mogu doneti svoje stare uređaje, uključujući telefone, tablete, pametne satove. Uređaji se zatim popravljaju i ponovo koriste ili recikliraju. Spring planira da otvori 250 novih kioska tokom naredne godine sa ciljem da godišnje u kruženju bude 100.000 uređaja.

Koosnivač Springa James Seear kaže da način na koji konzumiramo tehnologiju treba da se promeni.

“Ljudi ne shvataju da, kada ostave uređaj u fioci, to je jednako loše kao da ga bace u kantu za smeće. Umesto da ga koristi neko drugi, uređaj je van upotrebe i mora biti zamenjen novim. Kako raste tehnologija u našim domovima, raste i planina elektronskog otpada što ima katastrofalni uticaj na životnu sredinu“, opominje Seear.

Njegov partner Tom Williams smatra da je ključ održivog načina života cirkularna ekonomija.

“Prvi korak je da uređaje koje ne koristimo vratimo u svet, da ih iz stanja prethodno voljenog dovedemo u fazu da ih ponovo zavolimo. Prosečno domaćinstvo ima 20 starih, nekorišćenih uređaja”, zašto ih ne biste doneli u naš lokalni kiosk, dobili neki novac za njih i usput pomogli okolini?

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Novo softversko rešenje uprave za agrarna plaćanja

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Henry Be)

Vlada Republike Srbije usvojila je na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim se ta oblast usklađuje sa evropskom regulativom.

Jedna od novina je i eAgrar – novo softversko rešenje Uprave za agrarna plaćanja, koje će omogućiti efikasnije vođenje Registra poljoprivrednih gazdinstava, a kasnije i efikasnije upravljanje isplatama podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Novo softversko rešenje eAgrar čini elektronski portal preko kojeg će poljoprivrednici pristupati podacima o svom gazdinstvu – biće im omogućeno podnošenje elektronskih zahteva za upis u Registar poljoprivrednih gazdinstava, izmena podataka, obnova registracije i brisanje iz Registra, kao i uvezivanje sistema sa svim relevantnim javnim evidencijama i automatsko preuzimanje potrebnih podataka.

Zbog velikog interesovanja građana za javni konkurs za dodelu bespovratnih sredstava, na sednici je usvojena izmenjena Uredba o utvrđivanju Programa dodele bespovratih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Srbije za 2021. godinu.

Za realizaciju ovog programa Vlada Srbije je opredelila 573.000.000 dinara.

Energetski portal