Home Blog Page 500

Akcija sprečavanja stradanja ptica na dalekovodima

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je u okviru međunarodnog projekta sprečavanja stradanja ptica na dalekovodima Life Danube Free Sky započelo postavljanje informativnih tabli koje govore o problemu stradanja ptica na dalekovodima, istraživanjima i merama prevencije u cilju rešavanja ovog problema.

Informativne table su postavljene u Međunarodno značajnim područjima za ptice, IBA Gornje Podunavlje” u blizini Apatina, IBA Koviljsko-petrovaradinski rit” u blizini Sremskih Karlovaca i IBA “Deliblatska peščara” u blizini sela Dubovac.

Pored navedena tri IBA područja, do kraja godine se planira postavljanje još šest informativnih tabli u IBA područjima duž Dunava: Karađorđevo, Dunavski lesni odsek, Ušće Save u Dunav, Labudovo okno, Đerdap i Mala Vrbica.

Strujni udari (elektrokucija) i sudari sa žicama dalekovoda (kolizija) koji uzrokuju hiljade smrtnih slučajeva i povreda koje bi se mogle izbeći, predstavljaju jednu od najvećih pretnji divljim pticama.

Ove pretnje su cilj projekta „Life Danube Free Sky“, koji predstavlja jedinstveni primer široke međunarodne saradnje duž jednog od najvažnijih selidbenih koridora, mesta zaustavljanja i zimovališta za mnoge vrste ptica u Evropi – reke Dunav.

U narednim godinama stavljen je akcenat na sledeće aktivnosti:  praćenje opasnih stubova i stradanja od istih, razviti bazu podataka i organizovati obuku učesnika, sprečavanje sudara ptica sa električnim vodovima, zaštita ptica od strujnog udara na distributivnim i železničkim vodovima, sprečavanje uznemiravanja i interakcije sa dalekovodima obezbeđivanjem bezbednih mesta za hranjenje i gnežđenje divljih ptica.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Znate li razliku između hibrida i priključnih hibrida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Pixabay

BEV, HEV, PHEV – skraćenice za električne automobile mogu biti zbunjujuće za one koji su tek zakoračili u svet vozila na baterije. Ono po čemu se vrste električnih automobila razlikuju su princip rada i stepen u kome emituju štetne gasove, a svima im je zajeničko to što, u većoj ili manjoj meri, štite životnu sredinu.

Na pomen električnih vozila, većina će najpre pomisliti na automobile sa isključivo električnim pogonom. BEV vozila (Battery Electric Vehicle) ne koriste fosilna goriva i imaju nultu emisiju štetnih gasova, a jedini izvor energije koja pokreće motor je litijum-jonska baterija.

Međutim, vozačima su već izvesno vreme dostupni hibridi koji, kako im samo ime kaže, kombinuju električni pogon sa pogonom na konvencionalna goriva.

Hibridna električna vozila (HEV), ili samo hibridi, imaju bateriju koja pokreće električni motor, ali i rezervoar za benzin ili dizel za pokretanje SUS motora. Međutim, ovakvi hibridi nemaju priključak koji bi omogućio punjenje baterije na spoljašnjem izvoru poput punjača ili kučne utičnice, pa je jedina opcija za punjenje baterije regenerativno kočenje ili rad SUS motora.

Regenerativno kočenje funkcioniše po jednostavnom principu: prikupiti što je više moguće energije koja se rasipa tokom kočenja i konvertovati je u električnu energiju koja se skladišti u bateriji, piše Autocentarforma.

Sa druge strane, priključni hibridi (PHEV) opremljeni su većom baterijom u odnosu na standardne hibride, a poseduju i priključak tako da se mogu puniti na utičnici ili punjaču. Zahvaljujući većoj bateriji, vožnja priključnih hibrida moguća je u potpuno električnom režimu u proseku i do 50 km (premda BMW i3 može preći čak 200 km) , dok je emisija ugljen-dioksida manja u odnosu na HEV. Ipak, veća baterija i tehnička složenost čine PHEV modele težim i skupljim u poređenju sa standardnim hibridima.

Milena Maglovski

Javni poziv za učešće u javnoj raspravi o Predlogu programa zaštite vazduha u Srbiji 

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Odbor za privredu i finansije Vlade Republike Srbije, na sednici od 17. novembra 2021. godine, usvojio je Zaključak sa Programom javne rasprave o Predlogu programa zaštite vazduha u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa Akcionim planom (u daljem tekstu: Predlog programa). Zaključak sa Programom javne rasprave možete preuzeti ovde.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva zainteresovane građane, kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Predlog programa i da daju svoje komentare, sugestije i predloge.

Javna rasprava sprovodi se u periodu od 19. novembra do 8. decembra 2021. godine.

Javnu raspravu o Predlogu programa organizovaće Ministarstvo zaštite životne sredine u vidu prezentacije i konsultacija na stručnoj javnoj raspravi koja će se održati putem video konferencije 29. novembra 2021. godine sa početkom u 10:30 časova o čemu će javnost biti blagovremeno obaveštena.

Tekst Predloga programa zaštite vazduha u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa Akcionim planom, kao i prateće Obrazloženje možete preuzeti ovde.

Predlozi, sugestije, inicijative i komentari dostavljaju se Ministarstvu zaštite životne sredine na Obrascu za komentare, koji možete preuzeti ovde  ili putem elektronske pošte na e-mail adresu: zastitavazduha@ekologija.gov.rs  ili poštom na adresu Ministarstvo zaštite životne sredine – Sektor za upravljanje životnom sredinom, Omladinskih brigada 1, 11070 Beograd,  sa naznakom: „Javna rasprava –  Predlog programa zaštite vazduha u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa Akcionim planom“.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Otvoren 16. Međunarodni sajam energetike

Foto: Beogradski sajam
Foto: EP

Na Beogradskom sajmu danas je otvoren 16. Međunarodni sajam energetike. Posetioci sajma će do 25. novembra, imati priliku da na jednom mestu vide sve regionalne kompanije, korporacije, preduzeća, institucije iz sektora energije, uglja, nafte i gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i rudarstva.

Sajam energetike svečano je otvorila Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, koja je istakla da je 2021. godina prekretnica u sektoru energetike, s obzirom na to da se Srbija priključila energetskoj tranziciji, da želi da postane lider u regionu u tom procesu, a energetika pokretač rasta i razvoja cele privrede.

“Ovaj sajam je značajan jer u doba pandemije koronavirusa moramo da učinimo sve da zaštitimo prirodu, da osiguramo energetsku bezbednost, da povežemo privatni i državni sektor i da napravimo veliki korak ka energetskoj tranziciji. Nema važnije teme danas ni u svetu, a ni u Srbiji, od energetske bezbednosti i borbe protiv klimatskih promena, od pitanja kako da imamo dovoljno energije, a da je obezbedimo na održiv način. Za Srbiju je 2021. godina jako važna, jer predstavlja prekretnicu za sektor energetike, jer se ove godine zaista uključujemo u zelenu energetsku tranziciju u koju je veći deo zemalja uveliko krenuo. Srbija treba da bude deo tog “voza zelene revolucije”, kako bismo u decenijama koje dolaze imali dovoljno energije, po održivim cenama, i sve to uz stalno unapređenje životne sredine. Prve korake smo već napravili. Doneli smo nove zakone, kako bismo ohrabrili nove investicije koje nismo imali prethodnih 30 godina, koliko je prošlo od kad je izgrađena poslednja velika termoelektrana ili hidroelektrana. Počeli smo izradu glavnih strateških dokumenata, integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Srbije za period do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine i strategije razvoja energetike Srbije za period do 2040. godine, sa projekcijama do 2050. godine. Napravili smo i novi plan investicija, koji predviđa izgradnju velikih i srednjih hidroelektrana, novih kapaciteta za proizvodnju energije iz OIE, izgradnju gasnih elektrana, dodatne kapacitete za skladištenje energije, kao i razvoj vodoničnih tehnologija”, rekla je Mihajlovićeva.

Ovogodišnji sajam u fokus stavlja obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti. Posebno je važno to što je ovo jedinstvena prilika da se predstave i povežu investitori, proizvođači opreme, resorna administracija, finansijske institucije, lokalna samouprava i svi drugi.

Svoje mesto u Hali 1 našle su i firme CEEFOR i Charge&GO, kao i Energetski portal. Stručni tim kompanije CEEFOR, koja je lider u oblasti obnovljivih izvora energije, spreman je da odgovori na sva pitanja u vezi sa solarnom energijom i kako je najbolje iskoristiti.

Foto: EP

Kada je reč o elektromobilnosti, koja je u espaniziji, kako kod nas, tako i u regionu, zahvaljući platformi Charge&GO, vlasnici električnih automobila mogu da odahnu. Oni zahvaljujući ovoj platformi, na jednom mestu mogu da vide umrežene punjače, kako bi na brz i lak način našli idealno mesto za dopunu svojih automobila. Sve o tome, ali i o punjačima za električna vozila, kako izabrati najbolji i brzo ga postaviti, mogu čuti od stručnjaka iz kompanije Charge&GO.

Energetski portal je poznat u regionu kao specijalizovani medij za sve one koje interesuje korišćenje čiste energije i najbolji načini za zaštitu životne sredine. Fokus čine teme iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE), kao i vesti o primenama mera energetske efikasnosti, koje su u foksusu ovogodišnjeg sajma energetike.

U isto vreme i na istom mestu, pod zajedničkim krovnim sloganom “Snaga prirode” održava se i 17. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – EcoFair , posvećen sistemu i mehanizmima zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na zelenu ekonomiju, industriju reciklaže, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom

Kao i  42. Međunarodni sajam prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu –  112 Expo , koji se bavi zaštitom od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata, povreda na radu, reagovanjem u vanrednim situacijama, bezbednošću i zdravljem na radu.

Pokrovitelji Sajma energetike i Sajma ekologije su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, uz partnerski odnos Privredne komore Republike Srbije.

Milica Radičević

Koliko mladi znaju o zaštićenim područjima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Rich Morgan)
Foto ilustracija: Pixabay

U okviru projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, koji sprovodi Centar za kreiranje politika i strategija u saradnji sa WWF Adrijom, metodom fokus grupe ispitani su stavovi mladih, odnosno srednjoškolaca, studenata i predstavnika organizacija civilnog društva, o zaštićenim područjima.

Mladima su postavljena pitanja o tome koliko znaju o zaštićenim područjima, da li ih i zbog čega posećuju, koliko su im važna, kao i da li bi se aktivno uključili u njihovo očuvanje.

Generalno, ispitanici su pokazali nizak nivo poznavanja zaštićenih područja na teritoriji grada Beograda, kao i regulative koja se na njih odnosi. Ispostavilo se da je proces upravljanja zaštićenim područjima mladima stran, kao i da oni nisu u dovoljnoj meri upoznati sa načinima na kojima se i sami mogu angažovati u zaštiti prirode u svom okruženju. Kao jedan od najvažnijih problema u vezi sa zaštitiom prirodnih područja prepoznat je nedostatak svesti građana koji nastaje kao posledica nedovoljnog stepena informisanosti. Rezultate istraživanja u celini možete pročitati ovde.

Takođe, mladi su kroz razgovore ukazali na brojne probleme koje prepoznaju u zaštićenim područjima, ali i predstavili svoje ideje i predloge koji mogu doprineti unapređenju ovih područja.

Stoga je u sredu, 17. novembra, u prostorijama In Centra održana promocija predloga praktične politike pod nazivom „Ekolitika“, koju je Centar za kreiranje politika i strategija objavio u okviru istoimenog projekta sa ciljem unapređenja zaštićenih područja na nivou grada Beograda.

Projekat „Ekolitika“ Centar sprovodi u saradnji sa WWF Adrijom, a podržan je od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA),

„Ekolitika“ sadrži konkretne predloge o tome kako unaprediti upravljanje zaštićenim područjima tako da zaštićena područja u najvećoj mogućoj meri doprinose razvoju lokalne zajednice, ali i tako da građani budu ti koji aktivno doprinose očuvanju i razvoju zaštićenih područja. Predlog praktične politike možete u celini pročitati ovde.

Izvor: Centar za istraživanje politika i strategija

Pola milijarde dinara bespovratnih sredstava za unapređenje zadrugarstva u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Nerses Khachatryan)
Foto-ilustracija: Pixabay

Za unapređenje poslovanja zadruga u Srbiji izdvojeno je pola milijarde dinara, ugovore o raspodeli ovih sredstava potpisali su Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu i 57 predstavnika zadruga.

Kako je ministar objasnio novac će dobiti gazdinstva u južnoj, centralnoj, istočnoj i zapadnoj Srbiji, kao i u Vojvodini i na Kosovu i Metohiji i da će to biti novi impuls za njihov rast, razvoj i unapređenje poslovanja, a da će jedinice lokalne samouprave dobiti nove zamajce privrednog razvoja.

Direktor Zemljoradničke zadruge „Zrenjanin” Darko Gavrilović istakao je da im je ovaj vid podrške bitan kako bi poslovanje podigli na viši nivo, nastupili na novim tržištima i ostvarili što bolju cenu.

Gavrilović je rekao da je ova zadruga dobila 13 miliona dinara za nabavku savremene opreme i mehanizacije u ratarstvu, dok će zadruga sopstvenim sredstvima finansirati izgradnju skladišta, a u planu je i zapošljavanje novih radnika.

Predsednik opštine Medveđa Nebojša Arsić istakao je da je ovo za tu lokalnu samoupravu veliki dan i dodao da mladu zadrugu „Retkocerski med“, koja se bavi proizvodnjom meda, a koja je dobila gotovo sedam miliona dinara, čini šestoro mladih ljudi, od kojih su četiri žene, navodi se u saopštenju.

Tim novcem će uspeti da plasiraju svoj proizvod i doprineće mnogo svojoj opštini, rekao je on i dodao da je Medveđa, konkurišući za programe Ministarstva dobila bespovratna sredstva za kupovinu seoske kuće sa okućnicom i novac za organizaciju manifestacije „Miholjski susreti sela“, čime se, osim na egzistenciju, uticalo i na poboljšanje društvenog života u selima koja se nalaze na administrativnoj liniji sa AP Kosovo i Metohija.

Komisija na čelu sa profesorkom Zoricom Vasiljević je 1. novembra odobrila 57 zahteva za bespovratna sredstva namenjena unapređenju poslovanja 18 starih zadruga za koje je izdvojeno do 15 miliona dinara po zadruzi i 39 novih zadruga, kojima je dodeljeno do 7,5 miliona dinara.

Tako će narednih meseci svoje poslovanje unaprediti 15 ratarskih, 21 voćarska, šest stočarskih, četiri povrtarske, četiri vinogradarske, četiri pčelarske, jedna zadruga koja se bavi proizvodnjom lekovitog bilja, a sredstva su ove godine po prvi put dobile jedna turistička i jedna socijalna zadruga.

Takođe, dve zadruge sa krajnjeg juga Srbije, iz Bujanovca dobile su sredstva, kao i dve ratarske zadruge sa Kosova i Metohije, jedna iz sela Stanišor, a druga iz Lapljeg sela.

Prema Uredbi Vlade Srbije za Program podrške razvoju zadrugarstva dodelom bespovratnih sredstava za unapređenje poslovanja i tehnološki razvoj zadruga izdvojeno je ove godine 500 miliona dinara, što ukupno čini gotovo 2,2 milijarde dinara uloženih u zadrugarstvo u Srbiji od 2017. godine i to zahvaljujući Programu „500 zadruga u 500 sela“.

Energetski portal

U Pirotu nivo PM čestica pet puta veći od dozvoljenog

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vazduh u Pirotu proteklog dana bio je veoma zagađen, a vrednosti PM 10 i PM 2,5 čestica bile su čak nekoliko puta veće od granice prihvatljivog. Tako je u 17 sati izmereno 287 mg/m3 PM 2,5 čestica, a dozvoljena vrednost je 55, pišu Južne vesti.

Pirot je juče bio jedini grad u kome broj PM 10 čestica išao preko 300, iako je prihvatljiva vrednost do 90. Piroćanci su juče udisali najzagađeniji vazduh, pa je tako najveća vrednost zabeležena je u 17 sati kada je bila čak 340 mg/m3.

Vrednost još opasnijih i sitnijih PM 2,5 čestica u isto vreme bila je 287 mg/m3, da bi se zagađanje, prema poslednjim podacima, nešto smanjilo.

Juče je među rekorderima bio i Niš, a u 19 sati je na mernoj stanici kod Zavoda za javno zdravlje izmereno 173,44 PM 10 čestica, dok je vrednost PM 2,5 čestica bila 172,68, tri puta više od prihvatljive.

Osim u ova dva grada na jugu zemlje, vazduh je sinoć bio jako zagađen i u Novom Pazaru i Užicu.

Izvor: Južne vesti

Za obnovu ribnjaka u Vojvodini dodeljeno 20 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Roozbeh Eslami)

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo opredelio je bespovratna sredstava u iznosu od 20 miliona dinara za podizanje novih i rekonstrukciju postojećih ribnjaka na teritoriji Vojvodine, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

Sekretar Čedomir Božić uručio je pet ugovora korisnicima koji su ostvarili pravo na bespovratna sredstva i tom prilikom istakao da u pokrajini postoji 13.500 hektara ribnjaka, od čega je 9.500 hektara u eksploataciji.

„Neophodno je uložiti što više sredstava u unapređenje i očuvanje ribnjaka i razvoj ribarstva, koje predstavlja važanu i profitabilnu privrednu granu. Vrednost ovogodišnjeg konkursa je dvadeset miliona dinara, a isti iznos se može očekivati i u narednoj godini“, najavio je Božić.

Korisnik ovih sredstava Miloš Stojačić, vlasnik firme „Kodeks–Stojačić“ iz Deronja, koja se bavi uzgojem konzumnog šarana, istakao je da podrška Pokrajine za njega ima izuzetnu važnost.

„Ovo je jedina finansijska pomoć od države koja je namenjena privrednicima u sektoru ribarstva. Veoma bi bilo teško samostalno izgraditi ribnjak bez takve podrške“, istakao je Stojačić i naveo da se nada da će podsticaji u oblasti ribarstva kod nas u budućnosti biti sve značajniji.

Ugovori su uručeni predstavnicima firmi „Žeravica Fishing & Hunting“ iz Plandišta, „Ribarstvo Baranda“ iz Barande, Preduzeće za ribarstvo „Vršački Ritovi“ iz Vršca i „Edelinski“ iz Ruskog Krstura.

Energetski portal

Za zaštitu životne sredine potrošeno više od 46 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ukupni troškovi za zaštitu životne sredine u 2020. godini iznosili su 46.698 miliona dinara, što je za 10,2 odsto više nego prethodne godine. U strukturi ukupnih troškova za zaštitu životne sredine učešće investicija za zaštitu životne sredine iznosilo je 39,6 odsto, dok su tekući izdaci imali učešće od 60,4 odsto.

Kako se dalje navodi investicije za zaštitu životne sredine u 2020. godini iznosile su 18.470 miliona dinara, što je 6.864 miliona dinara više nego u prethodnoj godini. Najveći udeo u strukturi investicija za zaštitu životne sredine u 2020. godini bio je za zaštitu vazduha i iznosio je 54,9 odsto (10.134 miliona dinara).

Tekući izdaci za zaštitu životne sredine u 2020. godini iznosili su 28.227 miliona dinara, odnosno 2.534 miliona manje nego u prethodnoj godini. Najveći udeo u strukturi tekućih izdataka za zaštitu životne sredine u 2020. godini bio je za upravljanje otpadom ‒ 73,9 odsto (20.867 miliona).

U strukturi investicija za zaštitu životne sredine u sektorima industrije udeo za prevenciju zagađenja životne sredine iznosio je 6,6 odsto (872,7 miliona dinara), dok su investicije za tretman nastalog zagađenja iznosile 93,4 odsto (12.268 miliona).

U 2020. godini, učešće troškova za zaštitu životne sredine u bruto domaćem proizvodu iznosilo je 0,8 odsto.

Energetski portal

Protest na Makišu na dan početka izgradnje metroa

Foto: Printscreen/Fejsbuk/Ne davimo Beograd

Na Makiškom polju u Beogradu danas su počeli radovi na izgradnji metroa. Građani, ekološki aktivisti i predstavnici opozicije tačno u podne su blokirali saobraćaj nedaleko od mesta na kom su počeli radovi, jer kako navode, izgradnja metroa ugrožava vodoizvorište na Makišu.

Kako nadležni kažu, počeli su radovi na nasipanju i pripremi terena na kom će biti izgrađen depo metroa. Planom generalne regulacije šinskih sistema, koji je usvojen na sednici Skupštine grada početkom novembra, predviđeno je da prva linija metroa povezuje Železnik i Mirijevo, a druga Mirijevo i Zemun.

Foto: Printscreen/Fejsbuk/Ne davimo Beograd

Stručna javnost slala je brojne primedbe na ovaj plan, ali on je bez obzira na to, usvojen. Najviše zabrinjava činjenica da će metro biti izgrađen na mestu vodoizvorišta, te da će zbog toga biti ugroženo snabdevanje pijaćom vodom cele prestonice.

Upravo zbog toga je danas i organizovan protest, sa kog je jasno poručeno da gradu treba metro, ali da ovaj koji se trenutno gradi neće rešiti saobraćajne gužve u gradu.

Kako je rekao Radomir Lazović, iz pokreta Ne davimo Beograd, ovaj projekat će ostaviti trajnu štetu za budućnost građana. 

“Početak izgradnje metroa ne služi da se reši problem saobraćajne gužve, jer neće povezati najgušće naseljene delove grada. On će ugroziti vodizvorište Beograda, kao i drugi nasip na Savskom vencu“, objašnjava on.

Sa njim su se složili Aleksandar Jovanović Ćut, lider Ekološkog ustanka  i Nebojša Zelenović, predsednika stranke Zajedno za Srbiju, koji su se obratili okupljenima. 

Prema njihovim rečima do promena može doći samo na masovnim protestima i izborima, ali da će oni nastaviti da se bore jer je pitanje pijaće vode veće od svih nas.

Kako su poručili okupljeni građani i sledećeg ponedeljka će biti organizovan miran protest.

Milica Radičević

Britanija započela r(EV)oluciju – od sledeće godine sve nove zgrade imaće punjač

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Sve nove stambene zgrade, supermarketi i radna mesta, kao i objekti koji su u fazi renoviranja, moraće da budu opremljeni punjačima za električna vozila od 2022. godine, rekao je britanski premijer Boris Džonson.

Ovo je jedna od mera koja će, kako se navodi u saopštenju britanske vlade, ubrzati proces revolucije električnih vozila u Velikoj Britaniji i omogućiti joj da postane lider globalne energetske tranzicije.

„Zahvaljujući ovoj odluci, godišnje će biti instalirani i do 145.000 punjača širom Engleske do 2030. godine, kada će se okončati prodaja novih automobila na benzin i dizel u Velikoj Britaniji. Ovo se nadovezuje na preko 250.000 punjačkih mesta kod kuće i na radnom mestu koje je vlada već podržala do danas“, stoji u saopštenju vlade.

Budući da se dobar deo punjenja električnih vozila odvija kod kuće, ljudi koji kupuju novi dom imaće na raspolaganju zgrade opremljene punjačima. To će u velikoj meri olakšati punjenje vozila na baterije i učiniti ga jednostavnim kao što je punjenje benzinaca i dizelaša.

Takođe, vlada će uvesti jednostavan način plaćanja punjenja na svim brzim punjačima kako bi građanima prelazak na električna vozila bio dodatno pojednostavljen i olakšan.

„Ovo je ključni momenat – ne možemo da nastavimo kao do sada. Moramo da prilagodimo našu ekonomiju zelenoj industrijskoj revoluciji“, rekao je Džonson.

Osim ulaganja u elektromobilnost, nova odluka britanske vlade je i ulaganje u proizvodnju zelenog vodnika korišćenjem energije vetra, a za finansiranje prvog projekta dobijanja vodonika u najvećoj kopnenoj vetroelektrani u blizini Glazgova vlada je opredelila 12 milijardi evra.

Milena Maglovski

Kladovo – na mestu nekadašnje deponije niče zelena površina

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U opštini Kladovo uklonjena je deponija u selu Rtkovo, a na mestu nekadašnjeg smetlišta uskoro će biti završena izgradnja prostora za rekreaciju, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarstvo je na javnom konkursu dodelilo opštini Kladovo četiri miliona dinara za projekat zaštite zemljišta. Iz tih sredstava je sanirana deponija u selu Rtkovo i na tom mestu građani će uskoro imati zelenu površinu, na kojoj će biti posađeno oko 80 stabala i žbunasto rastinje, rekao je Državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Aleksandar Dujanović

“Kladovo je od Ministarstva dobilo i sredstva za uklanjanje divljih deponija, a do sada smo, zajedničkim snagama očistili 26 smetlišta u ovoj opštini. Uvek mi je drago kada vidim da neka od lokalnih samouprava, poput Kladova, vodi računa i sprovodi projekte na vreme. Lokalne samouprave su naš važan partner u ovom poslu”, istakao je Dujanović.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo je u ovoj godini sprovelo niz zelenih projekata, a budući da je ostvaren dobar rezultat, nastaviće se sa podrškom i u 2022. godini.

“Ministarka Irena Vujović je insistirala i da se što pre krene u realizaciju kapitalnih projekata, poput izgradnje osam regionalnih reciklažnih centara ka kojima će gravitirati 50 lokalnih samouprava, kao i izgradnje prečistača otpadnih voda u 26 lokalnih samouprava sa pratećom kanalizacionom mrežom. Kada završimo sve započete projekte, unapredićemo stanje životne sredine u našoj zemlji”, rekao je Dujanović.

Energetski portal

Još jedan automobil na solarni pogon uskoro u prodaji

Foto: Sono Motors
Foto: Sono Motors

Nemačka startap kompanija Sono Motors predstavila je svoj prvi automobil sa solarnim ćelijama – model Sion, koji će se u prodaji naći 2023. godine.

Kompanija je na prototipu radila punih devet godina, a rezultat je vozilo opremljeno sa 248 solarnih ćelija koje na nedeljnom nivou mogu dopuniti vozilo za dodatnih 245 km.

To znači da će vam za gradsku vožnju ili kratke relacije bili dovoljno solarno punjenje, dok se za veći domet baterija može puniti na standardnim punjačima ili kućnim utičnicama.

Sa punom baterijom Sion može preći 305 km, a punjenje na brzom punjaču do 80 odsto traje 35 minuta.

Osim solarnih ćelija, još jedna novina čini ovaj model jedinstvenim. Naime, vozilo je opremljeno V2X tehnologijom koja Sionu omogućava da služi kao skladište električne energije i napaja uređaje, druga električna vozila, pa čak i čitave kuće.

Oni, koji žele da koriste solarnu energiju u svojim domovima, mogu poručiti Sono dvosmerni zidni punjač preko koga mogu napajati vozilo ili pak koristiti električnu energiju iz baterije automobila za potrebe domaćinstva punih pet dana.

Kompanija je razvila i aplikaciju Sono koja će korisnicima omogućiti da odrede količinu električne energije koju će vozilo predati.

Narudžbine za Sion već su otvorene, a kompanija je saopštila da je do sada pristiglo 16.000 rezervacija. Cena ovog modela je 28.500 evra.

Milena Maglovski

Nova mobilnost kao rešenje za dekarbonizaciju transporta u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Pandemija Covid-19 pokazala je suštinsku ulogu i neophodnost transporta, naročito kada je kretanje ljudi, roba i usluga ozbiljno ograničeno. Pre početka krize, kontinuirani ekonomski rast nije bio u skladu sa klimatskim promenama imajući u vidu da je današnja tržišna ekonomija izgrađena na pretežnoj upotrebi fosilnih goriva.

Da bi se ovakva zavisnost ekonomije od uglja značajno smanjila, najvažnije je da se alternative učine široko dostupnim i da se uspostave pravi podsticaji za održiva rešenja. Novi način razmišljanja o javnim politikama prepoznaje zelenu mobilnost kao jedini način da se postigne tranzicija ka zelenoj ekonomiji u pristupu i neophodnom obimu.

U decembru 2020. godine EU je usvojila Strategiju održive i pametne mobilnosti, kojom se utvrđuju smernice ka održivim i pametnim rešenjima u transportu, sa ciljem da najmanje 30 miliona vozila sa nultom emisijom štetnih gasova bude u funkciji na evropskim putevima do 2030. godine. Štaviše, Evropski zeleni dogovor (EU Green Deal) poziva na smanjenje emisije gasova staklene bašte koji proizilaze iz transporta za čak 90 odsto, s ciljem da EU postane klimatski neutralna ekonomija do 2050. godine.

Dekarbonizacija transportnog sektora takođe je jedan od glavnih stubova Zelene agende za Zapadni Balkan (Green Agenda for the Western Balkans) koju su podržali lideri zemalja zapadnog Balkana u novembru 2020. godine na samitu organizovanom u Sofiji u okviru Berlinskog procesa.

Suština elektromobilnosti je promovisanje klimatski neutralnih vidova transporta. Iako su tehnološke inovacije, optimizacija troškova i povoljno regulatorno okruženje u naprednijim ekonomijama ubrzali razvoj elektromobilnosti, u zemljama u razvoju taj proces je još uvek u povoju.

Photo-illustration: Pixabay

Nesumnjivo, elektromobilnost nosi sa sobom određene nedostatke kao što su više cene električnih vozila, inicijalni kapitalni troškovi za elektropunjenje, duže vreme za punjenje baterija, problemi u savladavanju većih rastojanja i dr. S tim u vezi, za šire uvođenje elektromobilnosti neophodna je ekonomija obima, dok je cena električnih vozila usko povezana sa troškovima litijum-jonskih baterija koji čine približno 30 procenata troškova proizvodnje.

Usled pada troškova baterija, cena električnih vozila značajno se smanjila tokom poslednje decenije. S druge strane, razlika između cene električne energije i fosilnih goriva takođe postaje relativno mala. Ne iznenađuje podatak da se potražnja za električnim vozilima ubrzava se na globalnom nivou.

Kako podstaći usvajanje i korišćenje električnih vozila?

Prvo, potreban je jasan pravac javnih politika potkrepljen snažnim odgovarajućim regulativama, kako bi se osiguralo učešće privatnog sektora i samim tim obezbedilo dovoljno sredstava za sprovođenje politika sa ciljem:

1. stimulisanja individualne tranzicije ka električnim vozilima za privatne automobile i laka komercijalna vozila u urbanim područjima (npr. finansijski podsticaji za vlasnike električnih vozila, pogodnosti u naplati putarina i parkiranju u korist električnih vozila, mogućnost korišćenja autobuskih „žutih” traka, itd.);

2. stimulisanja komercijalnih prevoznika zbog ekonomije obima (uvođenje električnih autobusa na baterije,promocija tramvaja i promocija trolejbusa sa ili bez rešenja za punjenje, itd.)

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Marais)

3. uvođenje infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Drugo, ključni element za razvoj elektromobilnosti je promovisanje tržišnih principa i inovacija. Ovo je neophodno kako bi se privatni sektor prilagodio i ponudio nova inovativna rešenja u proizvodnji vozila i povezanom lancu snabdevanja.

Paralelno, pored promovisanja električnih vozila, trebalo bi raditi i na drugim ekološkim pitanjima kao što su investicije u upravljanje otpadom i reciklaža litijum-jonskih baterija.

Osim toga, potrebno je jačanje elektroenergetske mreže za podršku neophodnoj infrastrukturi za punjenje električnih vozila. Strategija povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije takođe će zahtevati značajna ulaganja u kapacitete prenosne mreže, koja mora biti dovoljna da zadovolji predviđen rast potražnje.

Priredio: Dejan Zlaktović, regionalni ekonomista EBRD-a za Zapadni Balkan

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

U Beočinu, Temerinu i Odžacima gradiće se fabrike vode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Sledeće godine biće započeta izgradnja novih postrojenja za proizvodnju vode u Beočinu, Temerinu i Odžacima, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

“Angažovali smo stručnjake sa Univerziteta u Novom Sadu koji će biti konsultanti na ovim projektima. Očekujem da ćemo za oko godinu i po dana imati mnogo kvalitetniju vodu u ovim opštinama“, izjavio je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović nakon obilaska Fabrike vode u Beočinu.

On je ovom prilikom rekao i to da će Kompanija „Lafarž“ početkom sledeće godine pustiti u rad najsavremeniji filter koji će doprineti zaštiti životne sredine.

U toku je i druga faza radova na rehabilitaciji lokalne saobraćajnice Beočin–Bešenovo, u dužini od 7,5 kilometara, koja predstavlja najkraći put do Sremske Mitrovice.

„Očekujem da ćemo do proleća, iako je ugovorom predviđeno da radovi budu gotovi do juna, imati završenu ovu saobraćajnicu. Proteklih godina završili smo veliki posao na Fruškoj gori, rekonstruisaćemo Grebenski put od Čortanovaca do Crvenog čota i uz sve ove puteve na kojima radimo imaćemo kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu. To znači mnogo više turista, izletnika i biciklista u prirodi, što je važna stvar za Vojvodinu“, izjavio je Mirović.

Energetski portal

Među najboljima smo! I ne, nije zbog beogradskog vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)

Posle višegodišnjih napora Srbija je konačno nagrađena prestižnom nagradom Fossil of the Day, koju tokom globalne konferencije UN o promeni klime (COP) dodeljuje Climate Action Network. Srbija je prestižno treće mesto fosila dana zaslužila pre svega zbog odluke da se velikim zagađivačima ponovo odloži rok za pribavljanje integrisanih dozvola.

U Skupštini Srbije nalaze se sporne izmene Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine. Prilikom razmatranja predloga zakona poslanici su bili saglasni da je rokove potrebno produžiti, a moglo se čuti i mišljenje da je ulaganje u zaštitu životne sredine skupo za velike zagađivače.

Iako naši poslanici nisu još glasali, neko jeste. Predlog da se velikim zagađivačima pokloni još tri godine da pribave integrisane dozvole bila je kap koja je prelila čašu našeg “uspeha”. Zato je Srbija na globalnoj UN konferenciji o klimatskim promenama COP26 svrstana među dobitnike “prestižne” nagrade Fossil of the Day (Fosil dana). Naporima nadležnih organa zavredili smo čak treće mesto u neslavnoj trci.

Ova nagrada dodeljuje se državama koje nisu spremne da preduzmu adekvatne mere u borbi protiv negativnih efekata klimatskih promena i koje pružaju aktivnu podršku fosilnoj industriji. Dobitnike satiričnog odlikovanja bira Climate Action Network, globalna mreža nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.

Čime je Srbija zaslužila ovakvu “čast”? Prelomna tačka bio je predlog izmena pomenutog zakona i produžavanje roka velikim zagađivačima za pribavljanje integrisanih dozvola do 31. decembra 2024. Svojim podržavanjem ovog predloga i najavom da će za isti glasati, parlamentarci su dokazali da ne rade u interesu građana već u korist velikih zagađivača, među kojima su JP “Elektroprivreda Srbije” (termoelektrane), “Zijin Bor Copper” doo (rudarsko-metalurški kompleks), HBIS Group Serbia (fabrički kompleks Železare Smederevo) i drugi. Na zasedanju Odbora za zaštitu životne sredine argument za produžavanje roka bio je da je stari rok istekao, pa da prema tome više ne važi i da ga je potrebno ažurirati. Umesto da neko postavi pitanje: “Ukoliko je istekao rok, a dozvole nisu pribavljene, zašto ne bismo kaznili prekršioce?”, parlamentarci su podržali predlog bez suvišnih pitanja i izvesno je da će za njega glasati.

Nekolicinom drugih poteza nadležnih organa zaradili smo nominaciju za Fossil of the Day, da nabrojimo nekoliko:

Prvo, Srbija je nacrtom novog prostornog plana predvidela nastavak eksploatacije lignita (najnekvalitetnije vrste uglja) i izgradnju šest novih termoelektrana na ugalj, iako se ceo moderni svet okreće od fosilnih goriva ka zelenim energetskim rešenjima.

Drugo, Srbija je imala obavezu da od 2018. godine primenjuje Nacionalni plan za smanjenje emisija, ali tu obavezu godinama ignoriše. Srpske termoelektrane su 2020. godine u vazduh ispustile 6 puta veću količinu sumpor-dioksida od dozvoljene. 

Treće, Srbija nastavlja da subvencioniše proizvodnju električne energije iz uglja. U periodu od 2015. do 2019. godine država je direktno subvencionisala proizvodnju električne energije iz uglja sa više od 380 miliona evra i taj trend se ne zaustavlja.

Četvrto, Srbija još uvek nije odredila novi Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), dokument kojim bi trebalo postaviti ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u skladu sa Sporazumom iz Pariza. Predstavnici Srbije su u Glazgov otišli praznih šaka.  

Peto, Srbija kasni sa izradom Integrisanog nacionalnog plana za energetiku i klimu (INEKP). Ne samo da kasni, već izbegava da koristi dostupne mehanizme za uključivanje javnosti u diskusiju o najvažnijem dokumentu za sprovođenje energetske tranzicije.

Spisak se nastavlja, ali mislimo da ne moramo više da nabrajamo. Iz priloženog je jasno da je Srbija nominacijom napokon dobila zasluženu “pohvalu” za sve dugogodišnje napore uložene u uništavanje našeg vazduha, voda, zemlje i samim tim kvaliteta života njenih ljudi.

Izvor: RERI