Home Blog Page 498

Katamaran na solarni pogon

Photo: Confluence Belgrade
Foto: Confluence Belgrade

Plutajuća ostrva smeća predstavljaju pravu ekološku katastrofu jer ugrožavaju vodotokove, rad hidroelektrana, sigurno snabdevanje vodom i razorno deluju na sav živi svet u vodi.

Tako se rodila ideja o plovilu koje bi moglo da doprinese zdravlju životne sredine i čitavom društvu. Nemanja Ilić, jedan od članova studentskog tima Confluence Belgrade, sa zadovoljstvom je učestvovao u ovom projektu koji su započeli uz podršku profesora sa Katedre za brodogradnju i same uprave Mašinskog fakulteta.

„Želeli smo da smislimo rešenje koje bi usporilo i smanjilo zagađenost reka i drugih vodenih površina, kako u našoj zemlji tako i u svetu. Priroda nam je data, ali o njoj moramo da se brinemo ako želimo da nam se ona oduži svim svojim lepotama i blagodetima”, kaže Nemanja.

Idejni projekat

Osnovu plovila Sava Eko čini trup broda Sava 1, koji je korišćen na takmičenju Hidrokontest 2018. godine u San Tropeu. Brod bi trebalo da se sastoji iz dva takva trupa, koji bi bili povezani ukrućenjima i zapravo činili jedno plovilo, odnosno katamaran.

Zamišljeno je da prototip tog dvotrupnog plovila ima dimenzije 2,54 × 1,48 m i da se njime upravlja daljinskim putem. Operator bi sa obale navodio katamaran prema kritičnim tačkama na vodotokovima na kojima se zadržava otpad. Za dobar pregled situacije ispred samog plovila biće zadužene kamere i video link. Nemanja kaže da planiraju i izradu velikog plovila čije bi dimenzije bile 6 × 2,5 m kojim bi direktno upravljao pilot.

„Ideja je da postavimo solarne panele za snabdevanje elektromotora energijom, a biće potrebna i baterija za skladištenje energije i rezerva kada nema Sunca.”

Za izradu ovog projekta potrebna je značajna novčana podrška, pa Nemanja pozive sve dobrotvore koji prepoznaju ideju i viziju tima Confluence Belgrade da se uključe i pomognu, dajući tako i svojevrsni prilog društvu u procesu očuvanja prirode.

Izazovi majstorskih radova

Radeći na projektu Sava Eko, studenti su se prvi put imali prilike da zavrnu rukave. Kao pravi majstori prionuli su na izradu trupova katamarana.

„Morali smo da se posvetimo i praktičnom radu kako bismo stekli osećaj o tome kako sama konstrukcija broda diše. Bilo je potrebno da naučimo da ono što smo napisali na papiru ne mora da bude baš tako i izvedeno, i da je potrebno vreme, rad i trud da se ta dva dela projekta usaglase“, kaže Nemanja i dodaje da su se dobro snašli u majstorskoj radionici gde su sve ideje i proračuni iz predprojekta mogli da provere na delu.

Foto: Confluence Belgrade

Tim je naročito ponosan na reakcije koje stižu od kolega, profesora i javnosti. Ipak, tu se ne zaustavljaju već planiraju novi projekat. Reč je plovilu na solarni pogon koje će ostvariti još veću energetsku efikasnost uz minimalno zagađenje. Ovaj projekat spremaju za takmičenje Monaco Solar boat challenge koje će se održati u Monaku 2022. godine. Da bi zadovoljili kriterijume, moraju da osmisle plovilo dimenzija 8 × 2,5 m uz pilota koji bi njime direktno upravljao.

„Već sada je jasno da je to takmičenje koje će iziskivati mnogo više radnih sati, ispitivanja, kreativnog rada, zapravo svih resursa. Idejni projekti plovila za ovo takmičenje postoje i vršićemo modelska ispitivanja kojima bi trebalo da se definišu optimalna koncepcija i forma broda”, najavljuje Nemanja.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI.

Kako se angažovati na putu cirkularne ekonomije?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zašto da očekujem da mi drugi reše problem i obezbede održivu budućnost, kada mogu i sam da se angažujem. A šta je to što ja kao pojedinac mogu da uradim da bih uticao na smanjenje pritiska na prirodne resurse i životnu sredinu?

Na prvom mestu, neophodno je prihvatiti činjenicu da je dužnost svakog od nas kao pojedinca da se odgovorno ponašamo prema upotrebi resursa koje nam je dala majka priroda. Milionima godina planeta se pobrinula da nam obezbedi gotovo idealne uslove za život i razvoj. Kada smo preuzeli potpunu kontrolu nad životnom sredinom počeli smo da se ponašamo kao pijani milioneri. A šta znači odgovorno ponašanje prema planeti? Pre svega, važno je da podižemo (samo)svest i da se odgovorno ponašamo na osnovu informacija koje posedujemo. Takođe, važno je da menjamo neke ustaljene navike koje nisu usklađene sa zahtevima održivog razvoja.

Da bismo se izborili sa bilo kojim problemom neophodno je da poznajemo uzrok, suštinu problema i moguće posledice odlaganja rešavanja istog. Bez informacija o tome kako se i u kojoj meri troše resursi za proizvode koje svakodnevno koristimo nećemo uspeti da se izborimo za održivi razvoj. Zbog toga, neophodno je da se kontinuirano edukujemo iinformišemo o alternativama tzv. linearnoj ekonomiji u kojoj se resursi eksploatišu, a otpad se gomila u nekontrolisanim količinama. Svakodnevnim podizanjem (samo)svesti postaćemo kritična masa koja će tako naterati donosioce odluka da ipak nešto ozbiljnije preduzme po pitanju implementacije cirkularne ekonomije.

Foto: Promo

Dodatno, nije dovoljno da samo posedujemo znanje i ključne informacije ukoliko to znanje ne primenjujemo i ne utičemo na druge da to isto urade. Znanje mora biti implementirano u praksi kako bismo imali opipljiv efekat i sami direktno doprineli smanjenju neodržive upotrebe resursa. Ako znamo koliko su nam zagađene reke i zemlja i kakve to posledice može da ima na zdravlje ljudi, moramo se odgovornije ponašati. Ako znamo da se jedna plastična kesa razgradjuje vekovima, zašto da ih onda masovno koristimo ako već imamo alternativu?! Zaista, dobar je osećaj biti deo rešenja, a ne deo problema. Dodatno, ne zaboravimo da pojedine mere održivog cirkularnog ponašanja omogućavaju i novčane uštede u kućnom budžetu.

Takođe, prema istraživanjima o intenzitetu upotrebe resursa zaključuje se da svake godine sve brže potrošimo godišnji resursni budžet koji nam je planeta stavila na raspolaganje. Tako smo došli u situaciju da su nam neophodne skoro čitave dve planete Zemlje kako bismo podmirili naše sve veće potrebe za materijalima. Dakle, neophodno je da smanjimo naš pritisak. Da bismo to uradili, moramo svi da promenimo neka dosadašnja ponašanja i navike u domenu potrošnje i upotrebe proizvoda. Ponašajmo se u skladu sa principima cirkularne ekonomije – uzmi, koristi, popravi, redestribuiraj, recikliraj i smanji otpad. Izazovi koje nosi budućnost sigurno će nas naterati da promenimo ustaljene neodržive navike u potrošnji raznih proizvoda. Odgovorno ponašanje prema životnoj sredini imperativ je koji ne sme da se ignoriše.

Izvor: CirEkon

Za privredu stara cena električne energije još mesec dana

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay

U cilju sprečavanja posledica koje bi uvećana cena električne energije imala na ukupno tržište u Republici Srbiji, Vlada Srbije donela je Zaključak o regulisanju međusobnih prava i obaveza između javnog preduzeća “Elektroprivreda Srbije“ Beograd i kupaca električne energije na komercijalnom tržištu.

Ovim dokumentom omugućava se svim kupcima, kojima ističe ugovor 30. novembra 2021. godine, produženje važenja tog ugovora do 31. decembra 2021. godine.

Na ovaj način oni bi zadržali ugovorne uslove koje su imali do sada, u prvom redu cenu električne energije, u periodu od dodatnih 30 dana, navodi se u saopštenju.

Za grupu kupaca koja je sa “Elektroprivredom Srbije“ zaključila ugovore o snabdevanju električnom energijom koji stupaju na snagu 1. decembra 2021. godine, odloženom primenom omogućava se isti tretman kao i kupcima koji su obuhvaćeni prethodnom odlukom, i uz njihovu saglasnost primena će se odložiti za 1. januar 2022. godine.

Imajući u vidu drastično poskupljenje na berzama električne energije u poslednjih nekoliko meseci, Vlada Srbije donela je Zaključak o ceni električne energije za rezervno snabdevanje električnom energijom krajnjih kupaca koji nemaju pravo na garantovano snabdevanje nakon 1. decembra 2021. godine.

Ovim aktom utvrđuje se cena električne energije za preduzeća koja bi zaključila ugovore o rezervnom snabdevanju, a koja bi omogućila njihovo dalje poslovanje i stvaranje klime za očuvanje povoljnog privrednog ambijenta u Republici Srbiji. Utvrđena cena električne energije biće primenjivana do stabilizovanja situacije na referentnoj berzi.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Ugrožena proizvodnja u TE “Tuzla” zbog nedostatka uglja

Foto: Wikimedia/Von Edinwiki

Depoi Termoelektrane u Tuzli su bez zaliha uglja i dalja proizvodnja električne i toplotne energije ozbiljno je ugrožena zbog aktuelnih dešavanja u rudnicima Koncerna i upitne isporuke iz RU “Kreka”, navodi se u saopštenju EPBiH.

Rad  Bloka 4 obustavljen je 24. novembra, a u pogon je kao zamenski kapacitet uključen Blok 3 sa jednim kotlom. U pitanju su postrojenja u kojima se proizvodi toplotna energija za zagrevavanje oko 120 hiljada građana Tuzle i Lukavca.

Blok 3 će ove nedelje, budući da je prognozirano zahlađenje, biti u pogonu sa oba kotla. Potrebne količine uglja za njegov rad biće obezbeđene iz rudnika Banovići i Stanari.

Proizvodnja električne energije i tehnološke pare za industriju će se obavljati samo na Bloku 6 čiji rad je otežan i trenutno se zasniva na protočnom prijemu, što podrazumeva da se sve isporučene količine uglja odmah transportuju u proizvodni proces.

Termoelektrana “Tuzla” obavestila je korisnike toplotne energije i tehnološke pare o mogućoj redukciji u snabdevanju uzrokovanoj obustavom isporuke uglja iz rudnika Koncerna.

U Termoelektrani “Kakanj” su zbog otežanog rada postrojenja u Tuzli, u pogonu sva tri bloka i njihov dalji rad u punom kapacitetu upitan je sa tehnološkog i sigurnosnog aspekta.

Energetski portal

Nagrada za „Osmi kontinent“ koji čisti okean

Foto: Lenka Petrakova
Foto: Lenka Petrakova

Na bezizlaznu situaciju, do koje nas je dovela prekomerna plastika u okeanu, usledio je krajnje nesvakidašnji odgovor. Arhitekta Lenka Petrakova projektovala je plutajući koncept pod nazivom „Osmi kontinent“ čija je uloga da prikuplja i reciklira otpad, ali i da služi kao naučno-istraživački centar kako bi naučnici pratili nivo zagađenja. Za svoje remek-delo, Petrakova je osvojila renomiranu „Grand Prix“ nagradu za arhitekturu.

Kao da je preuzet sa stranica nekog naučno fantastičnog stripa, koncept „Osmi kontinent“ prikazuje impozantno zdanje koje zrači održivošću.

Ovaj samodoljni objekat koristi morske struje kako bi pomerao otpad prema kolektoru gde se dalje tretira i reciklira.

Upečatljivi staklenici u obliku velikih jedara služe za sakupljanje kondenzovane vode, dok solarni paneli koji pokrivaju staklenike obezbeđuju dovoljno energije za zagrevanje rezervoara za vodu, omogućavajući isparavanje i desalinizaciju.

U staklenicima bi se gajile čak biljke, a naučnici bi imali priliku da prate procese koji se dešavaju na vodi i uče iz bioloških funkcija morskih organizama.

Skladna celina od pet nivoa

Foto: Lenka Petrakova

Ovaj potomak futurističke arhitekture i najnovijih naučnih dostignuća sastoji se od pet nivoa koji mu pružaju višestruku namenu:

1) Barijera koja služi za sakupljanje otpada i prikupljanje energije plime i oseke

2) Kolektor, gde se otpad sortira, reciklira i skladišti

3) Centar za obrazovanje i istraživanje vodenog okruženja

4) Staklenici u kojima se uzgajaju biljke i desalinizira voda

5) Stambeni prostori sa pratećim objektima

Svaki od glavnih delova dizajniran je u skladu sa zahtevima životne sredine tako da omogući samodovoljnost stanice. Istraživačko-edukativni centar je povezan sa sakupljačem i staklenicima, dok stambeni prostori, javni prostori i prateći objekti prolaze kroz centar zgrade i povezuju sve delove.

Milena Maglovski

Vlada ograničila cene osnovnih životnih namirnica

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na današnjoj sednici Vlade Republike Srbije doneta je odluka da se ograniči visina cena osnovnih životnih namirnica.

Tako cene kristal šećera, brašna T-400, jestivog suncokretovog ulja, svinjskog mesa – buta i UHT mleka sa 2,8 procenata mlečne masti neće prelaziti nivo cena na dan 15. novembar 2021. godine.

Ograničenje cena utvrđeno je kako bi se otklonile štetne posledice i sprečili poremećaji na tržištu i neće se odnositi na snižene cene (rasprodaje, sezonska sniženja ili akcijske prodaje) ukoliko su bile na snazi 15. novembra 2021. godine, već na redovne, odnosno cene pre sniženja.

Odlukom, koja će biti primenjivana u trajanju od 60 dana, predviđeno je da proizvođači ove proizvode ne smeju isporučivati u količinama manjim od prosečnih u poslednjih 12 meseci, a za kršenje navedenih odredaba predviđene su i novčane kazne u iznosu od 100.000 do 2.000.000 dinara, kao i zabrana vršenja delatnosti u trajanju od šest meseci do jedne godine.

Energetski portal

Mihajlović: Zelena agenda će unaprediti saradnju i razvoj regiona

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović predsedavala je na sastanku Ministarskog saveta Energetske zajednice, gde je ocenila da su klimatski izazovi najvažnija tema sa kojom se suočava energetika na globalnom nivou.

Ona je navela da se Energetska zajednica već godinama posvećeno bavi ovim problemom, te da sve što želimo da postignemo u energetici mora biti determinisano očuvanjem životne sredine.

Ministarka je podsetila da su se pre osam godina dve od četiri odluke koje je doneo Ministarski savet odnosile na klimu – Direktiva o velikim ložištima i Direktiva o industrijskim emisijama, a da je danas takođe na dnevnom redu niz odluka usko povezanih sa klimom.

“To je naša obaveza ne samo prema strateškim dokumentima, nego prema našoj planeti. Zato smo prihvatili Zelenu agendu za Zapadni Balkan i moramo da radimo za čistiju energetiku. To je naporan put na kome moramo istrajati”, ukazala je ona.

Mihajlović je napomenula da Srbija preduzima aktivnosti u procesu energetske tranzicije, a da je izmenjen zakonodavni okvir osnova za Zelenu agendu.

“Trenutno smo u fazi izrade integrisanog plana za klimu i energetiku, strategije razvoja energetike do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine, kao i akcionog plana za pravednu energetsku tranziciju, kojima će se trasirati put Srbije ka ugljeničnoj neutralnosti. Iskreno verujem da ćemo, blisko sarađujući, voditi Energetsku zajednicu putem uspešnog energetskog i privrednog razvoja, čemu ćemo doprineti i dogovorima i zaključcima koje danas budemo postigli”, zaključila je Mihajlović.

Energetski portal

EK proglasila skakavce sigurnom hranom za ljude

Photo-illustration: Pixabay
Foto: pixabay

Evropska komisija na spisak hrane uvrstila je takozvanog putničkog skakavca (Locusta migratoria), migratornu vrstu koja obitava na našem kontinentu.

Ovo je drugi put da je Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) donela odluku da su insekti bezbedni za konzumaciju, nakon što su u junu odobrili larve brašnara.

Skakavci će moći da se konzumiraju kao grickalice ili da se nalaze u sastavu niza prehrambenih proizvoda. Takođe, prodavaće se u smrznutom ili sušenom obliku nakon što im se uklone krila i noge ili kao prašak.

Proizvodi koji ih sadrže biće označeni

EFSA je sprovela strogu naučnu procenu i zaključila da je putnički skakavac bezbedan za ishranu, bogat proteinima i neškodljiv, iako može da izazove reakcije kod ljudi alergičnih na ljuskare i mekušce. Stoga će proizvodi koji ih sadrže morati da imaju oznake kako bi se potrošači upozorili na moguće alergijske reakcije.

U različitim studijama Organizacija za poljoprivredu i hranu (FAO) identifikovala je insekte kao visokonutritivan i zdrav izvor hrane sa visokim udelom masti, proteina, vitamina, vlakana i minerala.

Insekte svakodnevno konzumiraju milioni ljudi na planeti, a u okviru strategije “Od polja do stola” identifikovani su kao alternativni izvor belančevina koji bi mogao da ubrza zaokret prema održivijoj proizvodnji hrane.

Izvor: Agroklub

Može li Srbija da se prilagodi na nove klimatske uslove?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Mere adaptacije na klimatske promene u Srbiji moraju da prožimaju sve aspekte života ljudi, od poljoprivrede preko energetike do urbanog planiranja, ali da pre svega treba da podržavaju održivi razvoj – naglasili su učesnici onlajn tribine „Može li Srbija da se prilagodi na izmenjene klimatske uslove?“, održanoj u organizaciji Klimatskog foruma.

„Ako uništimo vazduh, zemljište, vodu, nećemo imati čime da se prilagodimo”, istakla je dr Mirjam Vujadinović Mandić, vanredna profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu upozoravajući da šteta od klimatskih promena u našoj zemlji od 2000. godine iznosi 7,8 milijardi evra i da se najveća šteta pripisuje sušama. „U poslednjih 20 godina imali smo sedam jakih suša, a u dvadesetom veku smo u 50 godina imali tri jake suše”, predočila je ona.

Pored dr Mirjam Vujadinović Mandić, svoje odgovore na pitanje: „Može li Srbija da se prilagodi na izmenjene klimatske uslove?“, dali su i dr Dragan Milošević, docent na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu, i dr Zorica Ranković-Vasić, vanredna profesorka na Poljoprivrednom fakultetu u Beogradu. Tribinu je moderirao Nemanja Milović, osnivač i urednik portala klima101.

Srbija se zagreva malo brže nego što je prosek za celu Zemljinu kuglu, u odnosu na drugu polovinu 20. veka zagrejali smo se za 1,3-1,4 stepena”, rekla je dr Mirjam Vujadinović Mandić i dodala da se najveći porast temperature beleži u junu, julu i avgustu, i to za nešto manje od dva stepena. 

„U poslednjih 20 godina imali smo 10 najtoplijih ikada izmerenih godina”, otkrila je meteorološkinja.

Jedan od sektora koji su najranjiviji na klimatske promene i vremenske ekstreme u našoj zemlji jeste poljoprivreda.

„Ukupno 40,6 odsto stanovništva kod nas bavi se nekim vidom poljoprivrede”, konstatovala je dr Zorica Ranković-Vasić i dodala da se zemljoradnici već sada suočavaju sa određenim izazovima izmenjene klime kao što su neravnomerne količine padavina, suše, raniji period sazrevanja i veća opasnost od mraza, ali i smanjen kvalitet zemljišta.

Ovo zahteva promenu u odnosu na  tradicionalnu poljoprivredu.

„Jako malo se sadašnji poljoprivredni proizvođači mogu osloniti na učenja naših starih, međutim u praksi to nije slučaj. U praksi se poljoprivrednici dosta oslanjaju na to kako su radili njihovi preci”, objasnila je.

Prema njenim rečima, određeni deo zemljoradnika se ipak adaptira na izmenjene klimatske uslove i to na različite načine, od montaže protivgradnih mreža preko instalacije sistema za navodnjavanje do pomeranja datuma setve i berbe i izbora otpornijih sorti.

„Urbanizacija pojačava efekat klimatskih promena. Urbana zona Novog Sada je u toku toplotnih talasa noću i do osam stepeni toplija u odnosu na seoske i prirodne zone van grada”, rekao je dr Dragan Milošević i naglasio negativan uticaj toplotnih talasa na zdravlje ljudi.

Prema njegovoj oceni, u srpskim gradovima postoje dobri projekti u sektoru klimatski odgovornog planiranja kao što je zeleno-plavi park u Beogradu, ali to su i dalje tek fragmenti pametnog grada i još uvek zaostajemo za Ljubljanom kao dobrim regionalnim primerom. Milošević je na svetskom nivou u toj oblasti istakao Singapur, a na evropskom Helsinki, Cirih i Amsterdam.

Pomak Amsterdama, Milošević je obrazložio uključivanjem građana: „Pametni gradovi koriste podatke i vizije lokalnog stanovništva.”

Adaptacijom i prilagođavanjem moramo da se bavimo zato što ćemo u suprotnom istrpeti velike štete u svim sektorima privrede i to će uticati i na životnu sredinu i zdravlje ljudi, zaključak je tribine.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

Otvoren novi poziv za startap program Raising Starts

Foto: Promo
Foto: Promo

Naučno-tehnološki park Beograd (NTP Beograd), raspisao je uz podršku Vlade Švajcarske i u partnerstvu sa Naučno-tehnološkim parkom Niš (NTP Niš) i Naučno-tehnološkim parkom Čačak (NTP Čačak), novi poziv za Raising Starts, prvi pre-seed program koji startap timovima i kompanijama u najranijim fazama razvoja donosi stručnu i finansijsku podršku za ubrzan razvoj inovativne ideje.

Program obuhvata intenzivne obuke za razvoj biznisa, mentorstvo i do 15.000 CHF za pokrivanje troškova namenjenih izradi prototipa, razvoj biznis modela, istraživanju tržišta, testiranju prvih kupaca, zaštiti intelektualne svojine i ostalih troškova vezanih za razvoj novih proizvoda ili usluga.

Na aktuelni Javni poziv mogu konkurisati startap timovi od najmanje 2 člana i inovativne kompanije osnovane ne duže od dve godine do datuma objavljivanja Javnog poziva.

Prijave su otvorene do 28. decembra, za više informacija pogledajte ovde.

Učešćem u programu startap timovi i kompanije steći će neophodna znanja i veštine kako da premoste prepreke na putu od inovativne ideje do spremnosti za investicije i izlazak na globalno tržište. Cilj je podrška osnivanju i razvoju novih inovativnih kompanija koje će doprineti povećanju izvoza, novih zapošljavanja i smanjenju odliva mozgova, omogućivši mladima da u Srbiji, iz svojih gradova, razvijaju inovativne biznise rame uz rame sa svetom. Uz sveobuhvatne obuke, startapi će dobiti i posebnu podršku u oblasti prava intelektualne svojine, a biće im omogućen i pristup savremenim inovacionim laboratorijama, mentorima, investitorima i drugim startap osnivačima u mreži naučno-tehnoloških parkova.

Na prvom javnom pozivu za Raising Starts program krajem 2020. godine od 183 prijavljenih timova, njih 13 je dobilo sveobuhvatnu stručnu i finansijsku podršku za ubrzan razvoj inovativnih ideja. Kroz više javnih poziva, Raising Starts će u naredne tri godine, uz podršku Vlade Švajcarske, podržati osnivanje i razvoj do 100 novih startap kompanija u regionima Beograda, Niša i Čačka.

Izvor: Naučno-tehnološki park Beograd

Ovo su tri najveća solarna parka na svetu

Photo-illustration: Pixabay

U jeku globalne energetske tranzicije niklo je mnogo malih solarnih elektrana čije se snage mere u kilovatima, ali i brojni gigantski solarni parkovi koji mogu da snabdevaju stotine hiljada domaćinstava zelenom električnom energijom. Ovo su tri trenutno najveća solarna parka na svetu, premda je moguće da će se ova lista uskoro promeniti budući da je u toku intenzivno ulaganje u solarne kapacitete širom sveta.

 „Badla“, Indija 

Država Radžastan u Indiji kao da je stvorena za igradnju solarnih elektrana – u obilju suvih i peščanih predela, u kojima temperature često prelaze 48 stepeni celzijusa, gotovo da nema života, ali ono što ne godi živim bićima, godi solarnim elektranama.

Tako je Radžastan, sa 325 sunčanih dana godišnje, postao dom najvećeg solarnog pakra na svetu -„Badla“.

Ovaj gigantski solarni kompleks prostire se na 5.700 hektara, a sastoji se od 10 miliona solarnih panela o kojima brine oko 300 zaposlenih. „Badla“ ima instalisanu snagu od 2.245 MW i proizvodi električnu energiju za oko 800.000 domaćinstava.

Budući da je lociran u pustinji gde su peščane oluje česte, ovaj solarni park opremljen je i sistemom automatkog čišćenja.

 „Huange“, Kina 

Kina ima ubedljivo najviše instalisanog kapaciteta obnovljivih izvora energije – blizu 1.000 GW. Od toga dobar deo čini solarna energija, a drugi najveći solarni park na svetu smešten je u kineskoj provinciji Ćinghaj.

Solarni park „Huange“, instalisane snage 2.200 MW, u vlasništvu je državne komunalne kompanije „Huanghe Hidropower Development“. Nakon samo četiri meseca izgradnje, „Huange“ je pušten u rad 2020. godine, a u planu je i proširenje kapaciteta ovog parka na 16 GW.

Intenzivnim ulaganjem u obnovljive izvore energije Kina nastoji da ostvari svoj cilj od 60 odsto električne energije iz čistih izvora do 2050. godine.

„Pavagada“, Indija

Solarni park „Pavagada“ prostire se na 13.000 hektara u Karnataki, Indija. Pušten je u rad 2019. godine, a od aprila ove godine „Pavagada“ je treći najveći solarni park u svetu. Njegova instalisana snaga je 2.050 MW, a godišnja ušteda ugljen-dioksida iznosi pola miliona tona.

Savezna država Karnataka na jugu Indije ima najviše instalisanog solarnog kapaciteta u ovoj zemlji, a čak 20 odsto dnevnih potreba stanovništva za električnom energijom pokriva solarna energija.

U Indiji 38 odsto od ukupnog instalisanog energetskog kapaciteta čine obnovljivi izvori, čime je ova zemlja treća u svetu po proizvodnji zelene energije, odmah posle Kine i SAD-a.

Milena Maglovski

Stiže vozilo budućnosti – Predstavljen leteći “Reno četiri” (VIDEO)

Foto-ilustracija: Pixabay

U velikom stilu Renault slavi 60. rođendan i posebnim iznenađenjem obradovali su sve ljubitelje ovih četvorotočkaša. Zahvaljujući posebnoj saradnji sa centrom za razvoj ekosistema mobilnosti TheArsenale, predstavili su legendarnu “četvorku” koja može da poleti i ovo je, sigurno, najbolji rođendanski poklon.

“Reno četiri” je jedan od najprodavanijih automobila, za 30 godina prodato je osam miliona primeraka. Ostaje nam da vidimo da li će njegov “leteći” naslednik doživeti istu slavu.

“AIR4” definitvno je vozilo budućnosti, kako se navodi u saopštenju ove kompanije, jer “gleda na vreme kada će putevi biti iznad nas”. Napravljen je od ugljeničnih vlakana i odlikuje ga isti dizajn kao retro Renault 4, samo što, za razliku od starijeg brata, leti. 

Nema točkove, već propelere sa dve elise, po jedan u svakom uglu vozila potiska po 95 kilograma. U njega je ugrađena litijum-polimerska baterija od 90.000 mAh.

Može da dostigne maksimalnu horizontalnu brzinu od 26 metara u sekundi, što je 93 km/h, pri maksimalnom nagibu od 70 stepeni. Može da leti do 700 metara visine.

Ovaj automobil osmišljen je, dizajniran i napravljen u Francuskoj, a srećnici koji posete salon  L’Atelier Renault u Parizu, imaće priliku i uživo da ga vide.

Milica Radičević

Crna Gora – Prostorni plan u skladu sa razvojem obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Grahame Jenkins)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prilikom izrade Prostornog plana Crne Gore mora se obezbediti energetska sigurnost i rezervisati prostor za ključnu infrastrukturu, poput dalekovoda, hidroelektrana, solarnih i vetroelektrana. Glavni izazovi na tom putu biće otvoreno tržište energije, kao i puna integracija obnovljivih izvora energije, zaključeno je na drugom konsultativnom sastanku na izradi Koncepta Prostornog plana Crne Gore, koji je održalo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma sa stručnjacima iz oblasti energetike.

Ministar ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratko Mitrović je kazao da je energetika, poput saobraćaja, pokretač razvoja Crne Gore, ali u isto vreme, energetski razvoj, mora da prati i zaštita životne sredine.

Kako navode u saopštenju Ministarstva, obrađivač Plana u oblasti energetike Zoran Miljanić naveo je da je u periodu trajanja Plana, do 2040. godine neophodno obezbediti sigurnost snabdevanja energijom, razvoj konkurentog tržišta i održivi energetski razvoj.

Prof. Branko Radulović, koji je sastanku pristustvovao kao stručnjak iz oblasti privrednog razvoja, poručio je da se mora imati vizija, da se napravi plan koji će biti održiv, ali i ekonomski isplativ.

“Nadam se da će, na kraju, predlog Plana izglasati 81 poslanik, jer nam je to jedan od najvažnijih strateških dokumenata“, poručio je Radulović.

Kada je u pitanju oblast elektrokomunikacija, glavni zaključak sa sastanka je da infrastruktura mora biti dostupna u celoj Crnoj Gori, jer nam je pandemija COVID-19 pokazala značaj novih trendova u poslovanju i digitalne tranzicije.

Svetlana Jovanović, rukovodilac izrade Prostornog plana CG predstavila je strateške ciljeve za rudarstvo, mineralne sirovine, ugljovodonike, i navela važnost razumne eksploatacije mineralnih sirovina, kako bi se rešio konflikt između eksploatacije i zaštite životne sredine. 

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija, EPCG-a, CEDIS-a, CGES-a, Inženjerske komore, Uprave za ugljovodonike, profesori Elektrotehničkog fakulteta, kao i predstavnici MEPG-a.

Izvor: RTCG

Porez na vozila po godištu – koliko će građani plaćati od 1. januara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Usvojene su nove skale za oporezivanje motornih vozila prilikom registracije, pa će se porez obračunavati po godištu, a ne po kubikaži, piše RTS.

Pojeftinjenje se odnosi samo na vozila stara od pet do 20 godina, sa zapreminom motora preko 2.000 kubika.

O tome u kojoj će meri nove skale za oporezivanje motornih vozila prilikom registracije, koje su usvojene na predlog Ministarstva finansija, značiti vozačima – govori podatak da je prosečna starost vozila u Srbiji oko 17 godina.

Slavica Savičić iz Ministarstva finansija je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekla da će, prema nekim analizama, nove skale važiti za oko 60.000 vozila.

“Svi u ovoj grupi će imati korist. Duže vreme imate neku nesrazmeru, oni su u nekoj težoj poziciji, tako da ovim izmenama svi koji su u ovoj grupi, mislim da će biti zadovoljni. Ali najveći iznos propisanog poreza plaćaju vozila preko 3.000 kubika. Suštinski, kada primenite ove procente, čini mi se da će oni imati najveći benefit od ovih izmenama”, rekla je Savičić.

Koliko je umanjenje 

Objašnjava da se do sada porez plaćao prema kubikaži i starosti, a da se ovom korekcijom dolazi do manjih nameta, jer se porez umanjuje za određeni procenat.

Tako će, umesto umanjenja od 40 odsto, koliko je bilo do sada, oni koji imaju automobil star od 10 do 20 godina imati popust od 65 odsto.

Oni koji su vozili automobil star od osam do 10 godina imaće 40 odsto umesto 25 odsto umanjenja, koliko je bilo do sada. Za vozila stara od pet do osam godina predviđen je popust od 25 odsto umesto dosadašnjih 15 odsto. Za vozila starija od 20 godina umanjenje nije menjano, te će i dalje biti 80 odsto.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ovde se išlo na varijantu da vozila starija od 20 godina ostanu na istom nivo i da nemamo nikakvo umanjenje, imajući u vidu i ekološke razloge. S druge strane, ovde se vodilo računa i o bezbednosti na putevima. Pokušali smo i te aspekte da sagledamo, da damo umanjenje ljudima koji su do sada imali velike obaveze po tom osnovu, a da se s druge strane vodi računa i o ekologiji i o bezbednosti”, kaže Savičić.

Dodaje da se zbog toga i ne očekuje veći uvoz starijih automobila iz inostranstva.

Hibridna i električna vozila ne plaćaju porez 

Predstavnica Ministarstva finansija ističe da se sa radom na ovom problemu krenulo još 2019. godine, a da su u prethodnom periodu od ove vrste poreza potpuno oslobođena hibridna i električna vozila.

Poručuje da je ovo ministarstvo uvek spremno da razmotri sve inicijative koje se odnose na poreze, te da će se nastaviti razmatranje različitih opcija, kako bi se pronašla prava mera da svi budu zadovoljni.

Zakon je u petak usvojen u Skupštini Srbije, a primena počinje 1. januara naredne godine.

Izvor: RTS

Dekarbonizacija Srbije na Međunarodnom kongresu i izložbi o KGH 1–3. decembra 2021.

Foto: Promo
Foto: Promo

Ugljen-dioksid je nusprodukt skoro svake čovekove aktivnosti. Njegovo prekomerno ispuštanje u atmosferu dovodi do zagrevanja planete – efekta staklene bašte. Kako postajemo iskreniji prema životnoj sredini, tako otkrivamo, tačnije, priznajemo razne izvore ugljen-dioksida kojima ranije nismo posvećivali pažnju.

Loše projektovana i izvedena zgrada traži mnogo energije da bi stanovi bili topli. U svetu se sve više znanja i novca ulaže u energetski efikasne zgrade, kojima je potrebno vrlo malo energije za rad svih sistema u njima – a tu energiju mogu i same da proizvode, gde god ima dovoljno sunčeve svetlosti. 

Republika Srbija je napravila Akcione planove za zelene gradove i održivu energiju i klimu. Glavna tema tih planova jesu sistemi daljinskog grejanja koji ispuštaju mnogo ugljen-dioksida, ali i mnogo toplote u životnu sredinu. 

To je glavna tema panela „Zeleni gradovi, dekarbonizacija daljinskog grejanja, korišćenje obnovljive i otpadne toplote“ koji se 1. decembra održava u okviru 52. Međunarodnog kongresa i izložbe o KGH, u Beogradskom Belekspocentru. Svoje učešće najavili su prof. dr Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade i ministarka Rudarstva i energetike Republike Srbije i prof. dr Zoran Radojičić, Gradonačelnik Beograda – što pokazuje značaj teme jedne od sesija tradicionalnog Međunarodnog kongresa i izložbe o KGH. 

O ozbiljnosti tog panela govore i drugi učesnici: Pol Fos, direktor Euroheat & Power, Belgija i Lars Gulev, Danska – dveju zemalja koje su uspele da reše probleme sa kojima se Srbija sada suočava. Ljubomir Maćić, Ekonomski institut, Beograd, Bojan Bogdanović, EBRD, Beograd, Petar Vasiljević, Clean Energy Solutions, Beograd, Radmilo Savić, Beogradske elektrane, Amer Karabegović, Danfoss, Volfgang Kramer, Gilles i Vladimir Milovanović, Beo čista energija, Beograd.

Druga velika tema Međunarodnog kongresa i izložbe o KGH je isključenje ili smanjenje upotrebe rashladnih sredstava koja oštećuju ozonski omotač UN Environment, Ministarstvo zaštite životne sredine i Društvo za KGH, pri SMEITS-u – organizator Kongresa – brinu o zaštiti ozonskog omotača u Srbiji. Još od 2011. godine prvog četvrtka u decembru vrhunski stručnjaci iz zemlje i sveta govore o tom aspektu zaštite životne sredine. Halvart Kopen, koordinator ESA mreže UNEP OzonAction, Bojana Radeski, rukovodilac Grupe za zaštitu ozonskog omotača u Ministarstvu zaštite životne sredine Republike Srbije i Slobodan Pejković, predsednik Komiteta za rashladnu tehniku, toplotne pumpe i energetsku efikasnost Društva za KGH, u Beograd dovode svoje kolege, razmenjuju iskustva i pripremaju se za nove izazove.

Šta povezuje bezbednost, standardizaciju, reindustrijalizaciju Srbije, njen rurbani (ruralni i urbani) razvoj, zgrade nulte potrošnje energije, poljoprivredu, toplotne pumpe?

Prof. Marija S. Todorović, predsednica Komiteta za obnovljive izvore energije, umetnički povezuje naizgled različite struke i teme, koje zajedno moraju da pomognu Srbiji da svoje resurse čuva i pametno ih troši. Ove godine – dekarbonizacija je osnovna tema sesije koju je pripremila profesorka Todorović.

Generalni pokrovitelj ovogodišnjeg Kongresa je domaće preduzeće Elcom Trade, Beograd, ekskluzivni uvoznik i distributer uređaja Midea i ovlašćeni diler klima-uređaja Daikin.

Susreti kolega, razmena iskustava, zajednički nastup na tržištu, prikazivanje novih tehnologija i rešenja osnovni su elementi izložbe koja se svake godine održava uporedo sa Kongresom. Prva nedelja u decembru je preko pola veka rezervisana za Međunarodni kongres i izložbu o KGH. Broj kompanija koje izlažu stalno je trocifren, a kompanija TROX je učestvuje preko četiri decenije! Baš je direktor te kompanije pre više godina zahvalio prof. Branislavu Todoroviću, predsedniku Društva za KGH, što je na jednom mestu okupio sve postojeće i buduće saradnike, pa on ne mora da obilazi tadašnju Jugoslaviju. Ove godine TROX Austria GmbH Predstavništvo Srbija nosi titulu pokrovitelja izložbe.

Skup je zadržao regionalni karakter i okuplja kolege i kompanije iz svih gradova bivše Jugoslavije, ali i velike multinacionalne kompanije kojima je naš region zanimljivo tržište. 

Više stotina studenata iz zemlje i sveta učestvuje na Kongresu, posećuje izložbu, a domaći studenti učestvuju na Nacionalnom studentskom takmičenju, čiji pobednik predstavlja Republiku Srbiju, Društvo za KGH i svoj fakultet i Društvo na REHVA-inom studentskom takmičenju sledeće godine.

Ovogodišnji učesnik ovog poznatog kongresa je i kompanija MT-KOMEX na čijem štandu posetioci će moći da dobiju sve informacije o izgradnji solarnih elektrana, kao i o uštedi energije i smanjenju emisije štetnih gasova koji se ostvaruju instalacijom solarnih panela za proizvodnju električne energije. Osim toga, predstavnici kompanije pokazaće i konkretne rezultate koje su postigli na uvođenju elektromobilnosti u Srbiji. Kako pronaći punjače za punjenje električnih vozila, koliko ih ima u Srbiji i od čega zavisi dužina punjenja vozila, samo su neka od čestih pitanja na koja će ekipa kompanije MT- KOMEX rado pružiti odgovore. Za lakše snalaženje u svetu elektromobilnosti, tu je i platforma i aplikacija charge&GO koja je već dostupna svim vozačima električnih vozila u Srbiji.

Međunarodni kongres i izložbu o KGH 1–3. decembra 2021. organizuje Društvo za klimatizaciju, grejanje i hlađenje pri Savezu Mašinskih i elektrotehničkih inženjera i tehničara Srbije (SMEITS). Sva dešavanja na Kongresu i izložbi nastavljaju se u tromesečnom časopisu „KGH“, koji je ove godine obeležio pola veka redovnog izlaženja, u mesečnim elektronskim biltenima.

Izvor: SMEITS

Rešavanje problema aerozagađenja u Kosjeriću

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U “Gradskoj toplani“ u Kosjeriću završeni su radovi na rekonstrukciji kotla i izgrađena je nova gasna stanica koja će sledeće nedelje biti priključena na gas. Prelazak na ekološki prihvatljiviji gas u velikoj meri će popraviti kvalitet vazduha u centralnom delu opštine, navodi se u saopštenju Vlade

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović istakla je da je to ministarstvo uložilo značajna sredstva kako bi se u Kosjeriću smanjilo zagađenje u grejnoj sezoni, pri čemu je prvi talas podrške usmerilo na najkritičnije tačke.

Ona je najavila da će u drugoj fazi projekta, u proširenom delu toplane, biti instalirana dva najsavremenija kotla, čime će se stvoriti uslovi da se na daljinsko grejanje priključe još dve škole, dve sportske hale, Dom zdravlja i stambena zgrada sa 48 stanova.

“Očekujem da druga faza bude gotova početkom naredne godine, a kompletnom realizacijom ovog projekta omogućićemo bolji kvalitet života za građane Kosjerića”, rekla je Vujović.

Prema njenim rečima, Ministarstvo je toj lokalnoj samoupravi na javnom konkursu dodelilo sredstva i za sufinansiranje zamene individualnih ložišta.

Ona je ukazala na to da su ugovori o podršci potpisani sa 122 porodice, koje će se od ove sezone grejati na pelet, dodavši da se očekuje da će realizacijom projekata, čiji je cilj prelazak na ekološki prihvatljivije energente, zagađenost vazduha u centru Kosjerića biti smanjena za 70 odsto.

Energetski portal