Home Blog Page 502

Vazduh u Srbiji u “crvenoj” zoni, zabeležena visoka koncentracija PM čestica

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine-screenshot

Kvalitet vazduha u celoj Srbiji od jutros je veoma lošeg kvaliteta. “Crveni” alarm upalio se u Beogradu, Novom Pazaru, Pančevu, Pirotu, Kosjeriću, Valjevu.

Čini se da podatak da udišemo zagađen vazduh i nije neka nova vest, jer sa početkom grejne sezone, vazduh u Srbiji može da se vidi, a i “oseti”.

Prema podacima sa sajta “Air Visual” Beograd se nalazi na petom mestu u svetu po zagađenosti vazduha.

Zabeležena je i visoka koncentracija PM 2,5 i PM 10 čestica, kako u prestonici, tako i u gotovo svim gradovima u Srbiji, pokazuju rezultati merenja kvaliteta vazduha koji se mogu videti na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine.

PM čestice prestavljaju prašinu manju od 10 mikrona, mešavinu čvrstih čestica dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaju kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije.

Uz PM10 uvek idu i PM2.5 čestice koje još lakše dospevaju u organizam jer su sitnije, i upravo one sa sobom nose teške metale.

Preporuka stručnjaka je da mala deca, trudnice i hronični bolesnici ne izlaze napolje bez preke potrebe. Ukoliko je neophodno da određeni deo dana provedu napolju, potrebno je da izbegavaju sve fizičke aktivnosti.

Na Energetskom portalu u svakom trenutku možete proveriti kakvog je kvaliteta vazduh koji udišemo i prema tim podacima trenutno je najzagađenije na Starom gradu.

Milica Radičević

Da li ćemo struju kupovati u samoposluzi – energetska kriza pogurala razvoj električnih baterija

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska kriza je podstakla gradnju velikih skladišta zelene električne energije u svetu. Istovremeno, energetske kompanije ubrzano spremaju maloprodaju – razvijaju električne baterije za potrebe domaćinstava. To praktično znači da ćemo struju moći da kupimo i u samoposluzi.

Velika skladišta električne energije već se grade u Kini, Australija ih već ima, a trenutno najveće – snage 1.200 megavata je u Americi, dok Evropa tek razvija projekte. Tim skladištima balansira se između proizvodnje i potrošnje struje – čuvaju je za dane kada je na tržištu manjak.

Koja je to električna energija koju skladištimo? To je energija iz obnovljivih izvora koji su varijabilni imaju promenljivu snagu. To znači iz solarnih panela ili iz vetrogeneratora. Dakle, kada imamo viškove onda to uskladištimo”, naveo je Nikola Rajaković, profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.

Marko Batić iz Instituta “Mihajlo Pupin” rekao je da skladišta električne energije imaju veliku ulogu čak i za konvencionalne proizvođače, odnosno termoelektrane, gde možemo prosto na jedan fin način da izbalansiramo njihovu proizvodnju, da se podiže njihova efikasnost i olakšava upravljanje. 

Otvoreno tržište električne energije omogućava i domaćinstvima da biraju od koga će i kada kupovati struju. Tu kompanije vide tržišnu šansu nudeći građanima baterijske pakete u maloprodaji.

“Ja mislim da će to biti prodavano u samoposlugama. To su takvi moduli i tehnologija izrade baterija, baterijska postrojenja za montažu u našim kućama. Ona su jednostavna, to su modeli koji se mogu zakačiti na zid ili na pogodno mesto i služiti za skladištenje energije”, istakao je Rajaković.

A oni koji imaju električno vozilo mogu računati na to da će imati i rezervu struje za domaćinstvo. U Institutu “Mihajlo Pupin” rade na razvoju digitalnih platformi za povezivanje domaćinstva sa baterijom u električnom vozilu.

“Električna vozila koja sadrže u sebi električne baterije, kapaciteta reda 20-50 kilovat sati koje bi mogle recimo da pruže prosečnom domaćinstvu nekoliko dana potrebe za električnom energijom. Upravo ta električna vozila postaju novi potencijal za usluge balansiranja i ka prenosnoj mreži i ka energetskoj sigurnosti krajnjeg potrošača. Jednostavno, vi tu imate rezervu od 2-3 dana”, naveo je Batić.

Analize ukazuju na to da će samo Evropi do kraja ove decenije biti potrebno 15 puta više baterija nego što se sada proizvodi.

Izvor: RTS

Regionalne ekološke organizacije pozivaju lidere regiona da se posvete klimatskoj akciji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacije za zaštitu životne sredine iz regiona pozivaju svoje državnike da donesu ambiciozne planove za postepeno ukidanje upotrebe uglja do 2030. godine, što podrazumeva urgentne i smele nacionalne strategije energetske i pravedne tranzicije sa fosilne na zelenu energiju.

Za zemlje u razvoju poput Zapadnog Balkana nema alternative: ugalj mora biti izbačen iz upotrebe do kraja ove decenije. Realnost je da, šest godina nakon Pariskog sporazuma, planovi za smanjenje gasova staklene bašte (Nacionalno utvrđeni doprinosi) ili nisu doneti ili se ne sprovode. Pored toga, proces koncipiranja i usvajanja ovih zakona nije bio inkluzivan i transparentan, zbog čega su izostali  brojni društveni i ekološki aspekti ovih procesa, što njihovu buduću implementaciju čini problematičnom, upozoravaju ekološke organizacije.

Na prošlonedeljnoj UN COP26 konferenciji u Glazgovu više od 40 zemalja iz celog sveta obavezalo se da će postepeno ukinuti upotrebu uglja. Od zemalja Zapadnog Balkana, među njima je samo Severna Makedonija, iako su i ostale države ovog regiona potpisale i ratifikovale brojne međunarodne sporazume o smanjenju emisije štetnih gasova, ukidanju termoelektrana na ugalj, pre svega.

Česte i ozbiljne klimatske nepogode sve češće ugrožavaju normalan živote ljudi u regionu. Nedavno su obilne kiše izazvale razorne poplave u sarajevskoj regiji, u Bosni i Hercegovini, ostavivši čitava naselja paralizovana i satima bez struje. Potrebno je bez odlaganja pokazati jasna političku volju i ambiciju, i razraditi planove aktivnosti sa ciljem da se ostvari potpuna dekarbonizacija regiona do 2050. godine, apeluju ekološke organizacije iz regiona.

Razni su nivoi  aktivnosti na polju klimatskih promena u državama Zapadnog Balkana, ali čak i one države koje su ispred ostalih treba da pojačaju svoje napore. Iako je Severna Makedonija nazvana regionalnim liderom zbog postavljanja jednog od najambicioznijih klimatskih i energetskih ciljeva, nedostaje jasan plan kako da se to ostvari. Na drugoj strani spektra, Bosna i Hercegovina i Srbija čak planiraju otvaranje novih termoelektrana na ugalj – Kostolac, Kolubara B, Ugljevik 3 i Tuzla 37. Kosovo je, uprkos tome što još nije zemlja članica UN-a, učesnik Sporazuma o energetskoj zajednici, te je stoga u obavezi da pokaže odlučnu posvećenost ciljevima postepenog ukidanja upotrebe uglja.

„Posle nekoliko nedelja pregovora na UN konferenciji za klimatske promene, imamo jedan siguran  konsenzus – naučni dokazi su jasni i svet treba da ograniči porast globalne temperature za 1,5 stepeni Celzijusa kako bi se usporile klimatske promene, pre svega smanjenjem upotrebe fosilnih goriva. Do sada su regionalni napori bili slabi i zaostaju u svakom pogledu. Naše zemlje ne mogu sebi da priušte ovo odlaganje jer će teret biti još veći po naše zdravlje i stalno rasti štete uzrokovane destruktivnim uticajima klimatskih promena. Štaviše, kriza COVID-19 ili bilo koja unutrašnja politička situacija, ne mogu se koristiti kao izgovor za odlaganje postavljanja konkretnih ciljeva i jasnih akcionih planova za postepeno izbacivanje upotrebe uglja u ovoj deceniji, uz pravednu tranziciju. Pozivamo sve regionalne vlade da poštuju svoje političke obaveze i da pokažu odgovornost i istinsku posvećenost interesima i dobrobiti svojih građana i usmere region na put Zelene agende za Zapadni Balkan”, zajednička je poruka ovih ekoloških organizacija.

Potpisnici su: Centar za životnu sredinu, Bosna i Hercegovina, Eko-svest, Severna Makedonija, Green Home i Eco-team, Crna Gora, RERI i BOŠ, Srbija i Mreža za klimatsku akciju Evrope

Izvor: CAN Europe

Grinpis: postizanje ugljenične neutralnosti je manipulacija

Foto-ilustracija: Unsplash (Ella Ivanescu)
Foto-ilustracija: Pixabay

Za brojne kompanije i svetske lidere, termin „ugljenična neutralnost“ postao je poput mantre. Sažeto rečeno, ugljenična neutralnost je način da kompanija kompenzuje svoj ugljenični otisak tako što će saditi drveće, ulagati u očivanje šuma i služiti se sličnim, eksternim metodama.

To ipak, kako upozorava organizacija Grinpis, ne obavezuje kompaniju da unese suštinske promene u svoje poslovanje, odnosno da dela interno. Ono što ugljenična neutralnost omogućava kompanijama jeste da nastave sa svojim zagađujućim praksama, ali pod velom ulaganja u očuvanje životne sredne.

„Evo kako to funkcioniše: recimo da ste vlasnik elektrane na ugalj. Ugalj koji sagorevate i ugljen-dioksid koji ide u atmosferu neosporno zagreva planetu. Ipak, postizanje ugljenične neutralnosti vam daje mogućnost da uperite prst u šumu i kažete ’ja plaćam da to drveće ne bude spaljeno, tako da smo jednaki’. Naravno, to ne menja činjenicu da ugljen-dioksid iz vaše termoelektrae zagreva planetu“, piše Grinpis.

Iako će mnogi pomisliti da je bolje da kompanije sade drveće i izdvajaju sredstva za zaštitu prirode, nego da ne čine apsolutno ništa, Grinpis tvrdi da je klimatska kriza toliko loša da zahteva hitne i konkretne mere, te da nema vremena ni za kakvu eko-manipulaciju.

Sadnja drveća i obećanja da će postići „nultu emisiju“ štetnih gasova nisu konkretne akcije da se zaustave klimatske promene, tvrdi ova organizacija, već samo metode kojima korporacije pokušavaju da maskiraju svoje kontinuirano zagađenje.

Zagađujuće industrije i svetski lideri ignorišu činjenicu da je drveću potrebno vreme da poraste i počne da apsorbuje ugljen-dioksid, dok bi smanjenje zagađenja imalo trenutni pozitivan efekat na klimu, navode iz Grinpisa.

Milena Maglovski

Besplatan Ecostruxure power design softver kompanije Schneider Electric

Foto: Schneider Electric
Foto: Schneider Electric

Ubrzan proces digitalizacije zgrada, domaćinstava i poslovnih procesa u prvi plan stavljaju koncept liderstva u svakom sektoru, kao i etički kodeks lidera. Oni koji predvode u inovacijama, koji predviđaju i uvek su korak ispred trendova ne mogu više samostalno da budu na čelu, čuvajući znanje i veštine za sebe. Štaviše, shodno novoj poslovnoj etici, od njih se stalno očekuje da dele svoja dostignuća i znanja.

U tom smislu vam predstavljamo ohrabrujući i značajan primer u sektoru energetike za područje Jugoistočne Evrope. Reč je o besplatnom korisničkom softveru EcoStruxure Power Design koji je razvio Schneider Electric, lider u digitalnoj transformaciji upravljanja energijom i automatizacijom. Softver EcoStruxure Power Design je specijalno razvijen za projektante energetskih sistema.

Omogućava lakše, brže i pouzdanije projektovanje i dimenzionisanje niskonaponskih i srednjenaponskih mreža, uz mogućnost da ova dva naponska nivoa obrađuje samostalno, kao i integralno u okviru projekta. Novo rešenje ima mogućnost definisanja načina napajanja i podržava opterećenje dizel generatorima i neprekidnom isporukom energije.

Ovo inovativno rešenje sadrži funkciju crtanja jednopolnih šema u dwg formatu dok se generisani proračuni eksportuju u pdf i word datotekama. Softver EcoStruxure Power Design vrši proračun u realnom vremenu, ima aktuelnu bazu podataka i automatsko ažuriranje, štedi vreme i pojednostavljuje rad projektantima energetskih sistema.

„Danas su nam više nego ikad potrebni povezanost – online i na daljinu, IoT i pametna tehnološka rešenja”, istakla je Ksenija Karić, direktor Schneider Electric-a za Srbiju i Crnu Goru.

„U saradnji sa kupcima i partnerima, veoma brzo smo uspeli da se prilagodimo dinamičkim promenama u društvenom i ekonomskom okruženju nudeći svoja visokotehnološka rešenja, automatizaciju i mogućnost da daljinski pristupimo neophodnim resursima i sistemima. Uvereni smo da je snabdevanje inovativnim i besplatnim digitalnim alatima odlična praksa i naše poslovanje nastavljamo u tom pravcu”, izjavila je Karić.

Pored toga što je obezbedila besplatan softver EcoStruxure Power Design, kompanija Schneider Electric realizuje i besplatnu obuku kako bi korisnicima omogućili da maksimalno iskoriste funkcionalnosti aplikacije. Otkako je pre nepunih 9 meseci stavljen na raspolaganje, softver je samo u Jugoistočnoj Evropi preuzet približno 1.300 puta.

EcoStruxure Power Design je zasnovan na platformi IoT EcoStruxure kompanije Schneider Electric. Ovo rešenje omogućava da povežete uređaje iz različitih sistema u skladu sa veličinom mreže, da prikupljate i upravljate podacima i da koristite alate za monitoring i preventivno održavanje.

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Čudesna seoba orlova ribara – od Finske do Afrike

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Prošlog novembra javnost u Srbiji rastužila je vest da je desetogodišnji orao ribar pronađen mrtav kod sela Boćevica nadomak Leskovca.

Ribar Oli, kako su ga nazvali finski ornitolozi, tokom jesenje seobe nekoliko dana boravio je u Grdeličkoj klisuri gde je stradao od strujnog udara na pruzi Beograd-Skoplje. Ovu gracioznu grabljivicu stručnjaci su uz pomoć satelitskog odašiljača pratili sve do trenutka kada je prestao da se kreće.

Ornitolozi iz Društva za zaštitu o proučavanje ptica Srbije finskim kolegama vratili su satelitski odašiljač koji je ovog leta postavljen na novog ribara, nazvanog Rami.

„Rami je odrasli mužjak koji se ove godine gnezdio u Finskoj i to na lokalitetu na kom se planira izgradnja vetroparka. Njega smo pomno pratili kako bismo saznali gde se kreće, na kojim vodama lovi i koliko visoko leti, što je od presudnog značaja za studiju procene uticaja vetroparka na životnu sredinu“, pojašnjava Mati Suopajarvi, ekolog iz Finske.

Rami je jesenju seobu započeo 20. septembra na finsko-švedskoj granici kod mesta Tornio. Na kranje odredište na sever Nigerije stigao je 31. oktobra nakon više od 6.500 pređenih kilometara, prosečno prevaljujući 160 kilometara po danu. Međutim, putanju dužu od 1.000 kilometara preko Egejskog i Sredozemnog mora, od turskog dela Trakije do severoistočne Libije, orao ribar je preleteo u celosti za 23 sata.

Prvu afričku noć Rami je prespavao na dalekovodnom stubu, a narednih 11 dana preletao je Saharu, odmarajući i spavajući na stenama i peščanim dinama. Trenutno se nalazi u plodnoj dolini reke Komadugu Gana gde će verovatno provesti narednih 4-5 meseci.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Green Destination kao nacionalna šema za razvoj turizma Crne Gore

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: MSJA

Predsednica MSJA (Dr Martin Schneider-Jacoby Association) Zenepa Lika, direktorka PRATTO Consulting i predstavnica Green Destinations u Crnoj Gori,  Kirsi Hyvaerinen, i direktorka TO Tivat, Danica Banjević održale su sastanak sa ministrom ekonomskog razvoja Jakovom Milatovićem na kojem su razgovarali o važnosti sistematskog održivog razvoja Crne Gore kao turističke destinacije i sprovođenju aktivnosti koje će u bliskoj budućnosti uticati na bolje upravljanje destinacijom, kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou.

Predmet sastanka bile su i aktivnosti na zaštiti životne sredine, kulturne baštine, kao i bolje uključivanje lokalne zajednice.

Ministar je upoznat sa programom Green Destinations i aktivnostima brojnih turističkih destinacija koje usvajaju standarde Globalnog saveta za održivi turizam (GSTC) u svojim strategijama u cilju bržeg oporavka i boljeg razvoja destinacija nakon COVID 19, kao i primerom Tivta koji već godinu dana realizuje aktivnosti u okviru ovog programa.

Ministar je istakao da je održivi razvoj destinacije prioritet i da navedni program predstavlja dobru mogućnost strukturiranog strateškog pristupa radu na jačanju kapaciteta destinacije i boljem upravljanju turizmom kroz praćenje ključnih indikatora učinka. Predloženo je da ova aktivnost bude prepoznata i usvojena kao nacionalna šema u okviru nove Strategije razvoja turizma sa Akcionom planom do 2025. godine.

Izvor: MSJA

Da li znate gde završava neprodana odeća?

Foto-ilustracija: Pixabay

Modna industrija proizvodi čak 10 odsto svetske emisije ugljen-dioksida (CO2) i to je stavlja na listu najvećih zagađivača. Nažalost problem nije samo u proizvodnji odeće, već i u tome šta sa njom kada više ne nosi ili kada u magacinima ostanu tone garderobe koja nije prodata.

Poznati modni brendovi su to rešili na jedan, veoma tužan i strašan način. Naime, kako bi zaštitili ugled i sprečili da se njihova roba poklanja ili preprodaje na sivom tržištu, mnogi je spaljuju.

Kada je reč o jeftinijim komadima neprodane odeće, gotovo je sigurno da ona zavšri na deponiji u pustinji u Čileu. Na ovo mesto iz Sjedinjenih Američkih Država i svih krajeva Evrope, svakodnevno stižu tone tekstila. Na nepreglednoj planini odeće može se naći gotovo sve, donji veš, čarape, košulje, pantalone, džins i ostali odevni predmeti.

Prema procenama na ovom “groblju” nalazi se oko 39.000 tona odeće. Najtužnije od svega je što ona svakodnevno raste.

Lokalno stanovništvo svakodnevno obilazi deponiju u potrazi za odećom koju može da nosi ili preproda. Poražavajuća činjenica je to da će garderoba ovom mestu ostati decenijama (vekovima) jer se neće u potpunosti razgraditi, što predstavlja ekološku katastrofu.

Jedina svetla tačka u ovoj priči je fabrika za reciklažu tekstila koja je otvorena u blizini deponije. Nažalost u njoj se reciklira samo jedan deo odeće. Vredni radnici ove fabrike biraju komade koje zatim pripremaju za dalju obradu. Na kraju se dobija gotov proizvod koji se ponovo koristi u modnoj industriji.

Do promena može doći, ali svu zajedno moramo menjati potrošačke navike, zato sledeći put, pre kupovine odeće, dobro razmislite, bolje otići u Čile, nego poslati odeću tamo.

Milica Radičević

Ljubljanski aerodrom dobio solarnu elektranu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na krov garaže ljubljanskog aerodroma postavljeni su solarni paneli koji će obezbediti sedam odsto ukupnih potreba za strujom. Kako u ovoj kompaniji pridaju veliki značaj održivom upravljaju i zaštiti životne sredine, logičan korak je upotreba obnovljivih izvora energije.

Zahvaljujući ovoj solarnoj elektrani aerodrom će smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 200 tona godišnje.

Kako prenosi slovenački mediji, očekuje se da će elektrana proizvoditi oko 530 MWh električne energije godišnje, koju obezbeđuje 1.347 kvalitetnih modula koji pokrivaju oko 3.000 kvadratnih metara.

“Kada je u pitanju izgradnja održive budućnosti, ne možemo zanemariti održivo upravljanje našom postojećom infrastrukturom. Želimo da njime upravljamo na način da i dalje bude funkcionalan, ekonomičan, bezbedan i energetski efikasan”, rekao je Zmago Skobir, konsultant za menadžment i prokurist kompanije Fraporta Slovenija.

Celokupnu investiciju vrednu 350.000 evra, kao i implementaciju izvela je kompanija Resalta.

Energetski portal

Energetika i ekologija zajedno do snažnije prirode

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Međunarodni sajam energetike je najveći i najrespektabilniji godišnji regionalni skup kompanija, korporacija, preduzeća, institucija i profesionalaca u sektorima električne energije, uglja, nafte i gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i rudarstva, koji okuplja najznačajnije domaće i inostrane, pre svega regionalne, firme, institucije i organizacije oko vizija, planova i projekata u vezi sa energetskim sektorom Republike Srbije i ovog dela Evrope.

16. Sajam energetike, koji se na Beogradskom sajmu održava od 23. do 25. novembra, dolazi u vreme globalne i duboke energetske krize, koja svoj danak uzima i na regionalnom i lokalnom nivou. I u okolnostima u kojima je svet gotovo sudbinski pritisnut posledicama pandemije koronavirusa, Energetika 2021. predstavlja regionalnu kariku koja povezuje sve naše obaveze, potrebe i mogućnosti u pogledu snabdevanja što je moguće kvalitetnijom i čistijom energijom, uz što je moguće manju štetu po okolinu i nas same.

U kontekstu aktuelnih kapitalnih projekata u sektoru gasne infrastrukture, te revitalizacije i restrukturiranja kapaciteta u sektorima fosilnih goriva, ovaj reprezentativni specijalizovani sajam ove godine posebno akcentuje obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti.

U oba svoja segmenta, izlagačkom i konferencijskom, Sajam energetike 2021. programski uključuje sve tematske podnivoe – od naučno-istraživačkog rada, preko proizvodnje i eksploatacije, do obogaćivanja, distribucije, transporta, skladištenja ili neposrednog korišćenja prirodnih resursa.

Nezaobilazan je i njegov tržišni karakter, odnosno prilika da se predstave i povežu investitori, proizvođači opreme, resorna administracija, finansijske institucije, lokalna samouprava i svi drugi najbitniji činioci koji mogu da doprinesu stabilnosti i afirmaciji ovog životno važnog privrednog sektora.

Foto: Beogradski sajam

U isto vreme i na istom mestu, pod zajedničkim krovnim sloganom “Snaga prirode”, od 23. do 25. novembra održava se i 17. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – EcoFair , posvećen sistemu i mehanizmima zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na zelenu ekonomiju, industriju reciklaže, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom.

Kao najveći i najreprezentativniji skup te vrste u ovom delu Evrope, EcoFair nastoji da ekologiju predstavi kao način života i da se sa takvog polazišta obrati svim faktorima koji u ovoj oblasti imaju presudan uticaj – privredi, edukativnoj i medijskoj sferi i civilnom sektoru. Zbog toga njegov izlagački i konferencijski program obuhvataju sve segmente zaštite životne sredine: zemljište, vazduh, vodu, prirodnе resursе, reciklažu, berze ekoloških usluga, lokalnu samoupravu, komunalnu opremu, nevladin sektor koji se bave zaštitom životne sredine…

Pokrovitelji Sajma energetike i Sajma ekologije su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, uz partnerski odnos Privredne komore Republike Srbije.

Na istom mestu i u isto vreme, održava se i 42. Međunarodni sajam prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu –  112 Expo , koji se bavi zaštitom od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata, povreda na radu, reagovanjem u vanrednim situacijama, bezbednošću i zdravljem na radu.

Izvor: Beogradski sajam

UniCredit Banka prvih 20 godina poslovanja u Srbiji obeležava društveno odogovornom aktivnošću

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Promo

Tokom novembra i decembra ove godine, UniCredit Banka će od svakog realizovanog keš kredita i kredita za obrtna sredstva u tom periodu, a u vrednosti većoj od 200.000 dinara, izdvajati 2.000 dinara za projekte društveno odgovornog poslovanja.

U okviru svoje kampanje pod nazivom ”20 godina se zajedno trudimo da pokrećemo dobre stvari”, UniCredit Banka započinje obeležavanje dvadesetogodišnjice svog poslovanja u našoj zemlji. 

Ukupna prikupljena sredstva tokom dva navedena meseca ove godine, UniCredit Banka će do kraja naredne godine usmeriti u aktivnosti podrške društvu i zajednici, sa ciljem očuvanja i zaštite životne sredine i prirodnih resursa Srbije.

UniCredit Banka Srbija deo je UniCredit Grupe, uspešne panevropske bankarske grupe i na tržištu Srbije prisutna je od 2001. godine. Tokom dvadeset godina svog uspešnog poslovanja u Srbiji, UniCredit Banka finansirala je brojne projekte zelene ekonomije i realizovala veliki broj društveno odgovornih aktivnosti, a poslednjih godina, lider je u oblasti finansiranja vetroparkova i učestvovala je u finansiranju pet od devet vetroparkova u našoj zemlji.

„Tokom svih godina od kako je UniCredit Banka prisutna u Srbiji, uvek smo se trudili da budemo više od banke, da svojim poslovanjem, pristupom i doprinosom napravimo razliku i ostavimo trag. Sada, kada krećemo sa obeležavanjem ovog značajnog jubileja, poželeli smo da zajedno sa našim klijentima, koji su oduvek u srži našeg poslovanja, uradimo nešto čime ćemo se nadamo se trajno, odužiti zajednici u kojoj živimo i radimo. Svesni smo značaja zaštite i očuvanja životne sredine i prirodnih resursa. Upravo zbog toga, kampanju za naših prvih 20 godina posvetićemo kako aktivnostima usmerenim na konkretnu finansijsku pomoć, tako i jačanju svesti o značaju zaštite i ulaganja u prirodna dobra naše zemlje, jer samo onda kada čuvamo ono što imamo, možemo biti sigurni da ćemo uspešno proslaviti i narednih dvadeset godina, i dočekati ih u boljem i lepšem okruženju“, rekao je Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke u Srbiji.

UniCredit Banka u okviru proslave svog jubileja 20 godina u Srbiji, na nedeljnom nivou će na svom vebsajtu objavljivati iznos prikupljenih sredstava, a koja će do kraja sledeće godine biti uložena u one projekte zaštite i očuvanja prirodnih resursa i lepota Srbije kojima je podrška najpotrebnija.

Izvor: UniCredit Banka

Energetski efikasna tehnologija kompanije ABB smanjuje emisiju CO2

Foto: ABB
Foto: ABB

Elektroenergetski sektor je pred nikad većim izazovom – neophodno je obezbediti dovoljno energije za rastuću svetsku populaciju, ali je ujedno ključno smanjiti emisije gasova staklene bašte kako bi se stalo na put globalnom zagrevanju i ublažila klimatska kriza.

I dok svetski lideri donose planove za smanjenje zagađenja na samitu u Glazgovu, važno je znati da neka rešenja, koja možemo da primenimo odmah, već imamo, a dolaze u vidu dve magične reči – energetska efikasnost.

Racionalna upotreba energije danas nije opcija, već obaveza, a kompanija ABB nudi nam tehnologiju koja nam omogućava da štedimo struju, ne od 2030. ili 2050. godine, već od 2021.

Kako se 45 odsto električne energije u svetu koristi se za napajanje električnih motora u zgradama i u industrijskim aplikacijama, jasno je zbog čega je ABB prostor za postizanje energetske efikasnosti video upravo tu.

Elektromotori su sastavni deo svakodnevnog savremenog života. Iako ih možda ne vidimo, oni napajaju pumpe koje nas snabdevaju svežom vodom, pokreću sisteme za ventilaciju i klimatizaciju koji nas rashlađuju, te upravljaju presama koje oblikuju lim za karoserije naših automobila. Takođe, oni omogućavaju održiv transport i široko se primenjuju u proizvodnji hrane.

Izazov leži u tome što je previše sistema na motorni pogon u svetu zasnovano na zastareloj i neefikasnoj tehnologiji koja rasipa energiju. Zato će energetski efikasni motori, kontrolisani frekventnim regulatorima, imati glavnu ulogu na putu ka nultoj emisiji CO2.

„Ulaganje u najnoviju energetski efikasnu tehnologiju može imati veliki uticaj. Istraživanja pokazuju da bi se globalna potrošnja električne energije mogla smanjiti i do 10 odsto ukoliko bi se 300 miliona industrijskih sistema na elektromotorni pogon u svetu zamenilo optimizovanom opremom visoke efikasnosti. To predstavlja više od 90 odsto godišnje potrošnje čitave EU” rekao je Morten Wierod, predsednik poslovnog sektora ABB Motion.

Postizanje energetske efikasnosti u južnoj Evropi

ABB je u samom vrhu kada su u pitanju tehnologije koje već pomažu korisnicima širom južne Evrope da koriste manje energije i smanje emisiju ugljenika.

U jednom od najnaseljenijih gradova u Francuskoj, lokalni vodovod završio je veliki projekat obnove pumpnih stanica gradskog vodovoda za piće i sanitarnu vodu. Renoviranjem više od stotinu pumpnih sistema, opremljenih ABB visokoefikasnim IE4 motorima, poboljšali su ukupne električne performanse mreže za sedam do deset odsto.

HE Bajina Bašta, druga po veličini hidroelektrana u Srbiji, će poboljšati raspoloživost i povećati ukupnu energetsku efikasnost. Zahvaljujući ABB MEGADRIVE-LCI (~21MW) i transformatorima za startovanje 2 x 315 MW sinhronih mašina u reverzibilnoj hidroelektrani, ABB pomaže da celokupna HE poveća proizvodnju energije isporukom dodatnih pet do šest GWh godišnje, uz pomoć veće efikasnosti i pogonske spremnosti hidroturbina.

IKEA je poboljšala energetsku efikasnost dve svoje najveće prodavnice u Španiji, tako što je instalirala solarne panele i opremila sisteme klimatizacije sa petnaest ACH580 frekventnih pretvarača sa smanjenom emisijom harmonika, kao i standardnim ACH580 i ACH550 frekventnim pretvaračima.

Nadogradnja HVAC sistema rezultirala je uštedom energije od 25 odstovu prodavnicama IKEA u Alkorkonu i San Sebastijan de los Rejesu. Ove uštede odnose se na godišnje smanjenje emisije CO2 za približno 425 tona, što je ekvivalentno godišnjoj emisiji 95 automobila.

Italijanska kompanija, Farina Presse, razvila je novu KERS (Kinetic Energy Recovery System) presu koja se koristi u teškim industrijama, poput metalske. Sistem je opremljen motorom koji obnavlja energiju preko ABB regenerativnog regulatora, smanjujući potrošnju za više od 40 odsto. Energija koju troši standardna presa u obliku disipirane toplote iznosi 388.000 kWh: KERS presa eliminiše 300 tona emisije CO2. Da bi se apsorbovala ta količina, bilo bi potrebno posaditi 4.500 stabala.

Foto: ABB

Prvi svetski potpuno električni brod tegljač sa nultom emisijom, pod nazivom Zeetug30, pušten je u rad u istanbulskoj luci u Turskoj.

ABB je doprineo tome sa 14 HES880 mobilnih pogona: šest DC/DC konvertora, dva invertora za svaki propulzivni motor sa dvostrukim namotajem, po jedan invertor za svaki pramčani potisnik i vatrogasne pumpe, kao i sa dva 150 kVAoff-grid konvertora za pomoćne pogone tegljača. Uz pomoć ove konfiguracije, Zeetug30 štedi približno 210 tona CO2 i 9 tona emisija azotnih oksida godišnje, u poređenju sa dizel-mehaničkim tegljačima slične veličine.

Italijanski OEM Sacmi Packaging and Chocolate analizirao je tipičan ciklus homogenizacije za visokokvalitetnu tamnu čokoladu proizvedenu u fabrici koja radi približno 7.000 sati godišnje, i procenjuje da zamena IE3 motora ABB-ovim IE5 sinhronim reluktantnim motorima omogućava 3-4 odsto uštede električne energije, uz smanjenje emisije CO2 za čak 22 tone godišnje.

„Ovi primeri čvrsto dokazuju posvećenost ABB-a kada je u pitanju zaštita klime u bliskoj sinergiji sa našim klijentima u industriji i infrastrukturi“, rekao je Alessandro Pueroni, ABB regionalni menadžer Motion poslovanja za južnu Evropu i Italiju. „Jedan od temelja naše strategije održivosti do 2030. godine jeste posvećenost smanjenju emisija gasova staklene bašte kod klijenata za više od 100 miliona tona, uz blisku saradnju sa institucijama, vladama i univerzitetima. U tom pogledu, pozivamo sve zainteresovane strane u našim zemljama, uključujući preduzeća i medije, da se zajedničkim naporima bore protiv klimatskih promena i pridruže se pokretu za energetsku efikasnost.“

Energetski portal

Leteći taksi za brzo putovanje

Foto: Promo Volocopter

Gužve u saobraćaju postale su svakodnevnica svih velikih metropola. Mnogi se pre odlaska na posao psihički spreme za višesatna putovanja. Već nekoliko godina se priča o tome kako ćemo u budućnosti svi koristi leteći taksi. Zato mnogi svetski proizvođači automobila rade na razvoju ovog vida transporta, Hjundai je najavio da će do 2025. godine proizvoditi leteće automobile.

Čast da prvi putuju letećim taksi vozilima imaće stanovnici i svi posetioci Seula. Naime Južna Koreja je predstavila sistem kontrolisanog vazdušnog saobraćaja vozila (UAM) koji bi trebalo da služi kao taksi između najvećih aerodroma i centra grada Seula.

Prvi javni probni let sa posadom potpuno električnog vazdušnog taksija za vertikalno poletanje i sletanje, Volocopter je imao upravo u Seulu, navodi se u saopštenju kompanije. 

Za vreme petominutnog leta pređeno je tri kilometra, dostignuta je maksimalna visina od 50 metara i maksimalna brzina od 45 km/h. 

Ukoliko sve bude teklo po planu, do 2025. godine u Seulu će zaživeti ovaj vid transporta, što će vreme putovanja skratiti za dve trećine, prenosi Rojters.

Prema procenama stručnjaka letećim taksijem za prelazak distance do 50 kilometara umesto sat vremena, trebaće 20 minuta.

Kako najavljuju iz kompanije Volocopter prvi javni probni let, ukoliko vremenske prilike dozvole, biće odražan 16. novembra 2021. godine.

Milica Radičević

Magija od bicikala koje je pregazilo vreme

Foto: Lucky Wolf Cycles (LWC)
Foto: Lucky Wolf Cycles (LWC)

Borba za čistiji vazduh vodi se na mnogo frontova. Saobraćaj koji je zaslužan za više od 10 odsto svetskih emisija svakako spada u važniju globalnu arenu. Srećom, vozila na baterije postaju sve popularnija, a uvećava se i broj električnih trotineta na ulicama širom sveta. Ipak, uz svu tu modernizaciju ne bi trebalo da zaboravimo na stari dobri bicikl – prevozno sredstvo čija popularnost ne jenjava puna dva veka. Štaviše, Miloš i Tamara Đuričić iz Loznice „pali” su na bicikle iz 70-ih i 80-ih godina prošlog veka. Udahnuli su ovim biciklima novi život, zašarenili ih i osvežili, a zatim ih vratili na drumove.

Kao i sve snažne pasije i Miloševa ljubav ka biciklizmu rodila se još u detinjstvu, a na nju je delom uticalo i to što za grupne sportove nije imao neki naročit talenat. Ubrzo je za svakodnevno „resetovanje” od obaveza koristio ovaj ekološki dvotočkaš, a kratke drumske destinacije ubrzo su prerasle u MTB (mountain biking). 

Tokom 2015. godine sa prijateljem Zoranom Bogićevićem osnovao je udruženje Planinsko biciklističko društvo BicikLO sa ciljem promocije brdsko-planinskih staza u okolini Loznice. Kasnije su usledile organizovane MTB ture gde su biciklistima iz regiona predstavljali prirodne i kulturno–istorijske vrednosti svog kraja.

Aktivnosti udruženja među prvima je prepoznala „Beogradska otvorena škola’’ (BOŠ) sa kojom su ostvarili izuzetnu saradnju u nekoliko projekata koji su uključivali biciklizam. Podrška BOŠ-a doprinela je većoj vidljivosti udruženja koje se danas može pohvaliti prepoznatljivošću na MTB mapi ovih prostora.

Osim rekreacije, Miloš ističe kao svrhu udruženja i popularizaciju gradskog biciklizma sa namerom da ovo ekološko prevozno sredstvo dobije zasluženo mesto u urbanom transportu. Povezanost bicikala i ekologije u razvijenom delu Evrope odavno je prepoznata i primenjena, a prema Miloševim rečima, kod nas je ona još uvek na relativno niskom nivou. Stoga smatra da su neophodni dodatni napori, kako u promociji ovog prevoznog sredstva, tako i u infrastrukturnim ulaganjima širom zemlje.

Foto: Lucky Wolf Cycles (LWC)

Kako su nastali LWC bicikli

Uz rad u udruženju, Miloš je servisirao svoje kao i bicikle bliskih prijatelja u kućnoj radionici po imenu Ciklo-garaža. Vremenom se broj mušterija uvećavao, a onda je supruga Tamara predložila da svaki bicikl bude unikatno obojen. Tako su u malenoj radionici nastali bicikli Lucky Wolf Cycles(LWC), a veliki doprinos razvoju ove ideje Đuričićima je dala Trag fondacija i njihov program Zelene ideje.

Bicikle LWC odlikuje jednostavnost upotrebe koja se retko sreće kod svakodnevnih gradskih bicikala, kao i jedinstveni dizajn svakog modela koji izađe iz ove kreativne garaže. Dok na njima krstare, biciklisti imaju potpuni užitak vožnje jednobrzinskih bicikala, ali i osećaj da voze moderan i nov dvotočkaš. Osim toga, bicikli su veoma lagani, a masa koja često ne prelazi ni 10 kilograma čini ih idealnim za one koji nakon vožnje moraju da unesu bicikl u stan.

Tamara ističe da mušterije mogu dobiti baš onakav model koji su oduvek želeli, i to od svog starog bicikla, što ne mogu dobiti kupovinom komercijalnog bicikla, a Miloš dodaje da sve više ljudi sa nestrpljenjem čeka da njihovi stari bicikli dobiju novo „ruho”.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Vlada odredila kvotu za podsticaje za vetroelektrane, prva aukcija do kraja godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije donela je Uredbu o kvoti u sistemu tržišne premije za vetroelektrane u cilju povećanja korišćenja energije iz obnovljivih izvora i stvaranja konkuretnog tržišta proizvodnje električne energije iz takvih vrsta izvora.

Kako se dalje navodi predviđeno je sprovođenje aukcija za dodeljivanje prava na tržišnu premiju, odnosno podsticaje, elektranama koje koriste obnovljive izvore energije.

Aukcije će se sprovoditi na osnovu kvota koje propisuje Vlada shodno potrebama Republike Srbije za takvim novim kapacitetima iz obnovljivih izvora energije.

Pravo na učestvovanje na aukciji imaju elektrane koje nisu mala postrojenja (elektrane odobrene snage preko 500kW i elektrane na vetar odobrene snage preko 3MW) ili demonstracioni projekti.

Vlada je odredila kvotu samo za jednu vrstu elektrana koja su predmet podsticaja, odnosno za vetroelektrane.

S obzirom na to da se radi o novom sistemu podsticaja i mehanizama dodeljivanja prava na podsticaje, neophodno je da se prva aukcija sprovede do kraja 2021. godine, kako bi se testirali i u praksi primenili svi instituti i procedure predviđene novim Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Hrvatska će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45 odsto, a ugalj će napustiti 2033.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Petronel Potlog)

Hrvatska će zaštititi 30 odsto Jadranskog mora pod svojom jurisdikcijom, a do 2030. će zasaditi dodatnih milion stabala godišnje, rekao je u Glasgovu  premijer Andrej Plenković.

On je govorio na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP26) gde su svetski čelnici iznosili planove i obećanja svojih država za očuvanje okoline.

„Hrvatska namerava da kompenzije uticaj turista na emisije ugljen-dioksida tako što će do 2030. godine zasaditi više od milion dodatnih stabala godišnje. Kao zemlja hiljadu ostrva, Hrvatska namerava da doprinese globalnom cilju zaštite okeana tako što će pod zaštitu staviti 30 odsto mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Hrvatska će, u cilju EU da do 2030. godine smanji emisije ugljenika za 55 odsto, učestvovati sa, za nas veoma visokih 45 odsto, a ugalj će napustiti 2033. sa tendencijom da to postigne i ranije“, rekao je hrvatski premijer u svom govoru na konferenciji COP26.

Plenković je naglasio da Hrvatska zaštitu prirode uzima ozbiljno, da ima četvrti najmanji ugljični otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji, kao i da je ukupno 38 odsto  zemlje pod zaštitom.

„Hrvatsko šumarstvo ima stolećima dugu tradiciju održivog upravljanja. S 93 odsto sertifikovanih šuma, naša stopa apsorpcije ugljenika po glavi stanovnika je dvostruko veća od EU prosjeka”, rekao je Plenković.

Izvor: OIE Hrvatska