Home Blog Page 496

Neophodne hitne investicije u elektroenergetski sistem

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Srbija se i dalje nalazi u ozbiljnoj energetskoj krizi i potrebna su velika i hitna investiranja u elektroenergetski sistem, istakla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Kako objašnjava, neophodne su velike investicije u EMS, EDS i posebno u EPS, koji 30 godina nije izgradio nijedan kapacitet.

”Elektrodistribuciji Srbije“ je potrebno mnogo više novca za održavanje distributivne mreže da bismo mogli mirno da dočekamo svaku zimu, a ne da odjednom približno 130.000 ljudi ostane bez struje i da više od dve hiljade megavata bude van sistema”, naglasila je ona.

Ministarka je upozorila na to da će ova situacija da potraje i duže, da su odvojena velika sredstva za nabavku dodatnih količina mazuta, kao i za uvoz električne energije.

“Treba da razmatramo i kupovinu kapaciteta van granica Srbije, ali da vidimo koji su to energetski kapaciteti. Svakako je potrebno da ulažemo u kapacitete kod nas i da sprečimo da se ovakve krize ponove”, podvukla je Mihajlović, navodi se u saopštenju.

Predsednik Srbije, Aleksandar Vučić, potvrdio je da se u ponedeljak očekuje stabilizacija elektrosistema i da imamo dovoljno struje za sopstvene potrebe, uz minimalan minus kada budu najhladniji dani.

Na sednici Vlada koja je održana juče rečeno je da će svim građanima koji zbog pada elektroenergetske mreže, usled obilnih snežnih padavina, nekoliko dana nisu imali električnu energiju biti umanjeni računi za struju.

Energetski portal

Srbija otvorila Klaster 4 u pregovorima o pristupanju EU, Koalicija 27: Čeka nas puno posla

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Na Međuvladinoj konferenciji o pristupanju Republike Srbije Evropskoj uniji u Briselu otvoren je Klaster 4 – Zelena agenda i održiva povezanost, koji obuhvata četiri poglavlja: Poglavlje 14 – Transportna politika, Poglavlje 15 –  Energetika, Poglavlje 21 – Trans-evropske mreže i Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministarka za evropske integracije u Vladi Republike Srbije Jadranka Joksimović izjavila je da se otvaranjem Klastera 4 otvaraju i mogućnosti za dovođenje novih investicija iz EU u Srbiju i to u oblasti zaštite životne sredine, energetike i održive poveznosti, napomenuvši da je Srbija pripremila brojne projekte od kojih neke već sprovodi uz finasijsku pomoć EU.

Premijerka Srbije Ana Brnabić istakla je da je otvaranje poglavlja ogromna motivacija za dalje reforme u oblasti vladavine prava, javne uprave, privrede i ekonomije.

Ona je naglasila da je sve veći fokus na zaštiti životne sredine i da je ta tema sve prisutnija u Srbiji i izrazila nadu da će Srbija 2022. godine otvoriti i Klaster 3, koji je, kako je navela, spreman, a da je sledeće na agendi priprema za otvaranje Klastera 5.

Na pres konferenciji Koalicije 27, održanoj povodom otvaranja Klastera 4, predstavnici organizacija civilnog društva zaključili su da je ovo dobra vest za Srbiju, ali da nas čeka puno posla.

Izvršna direktorka Mladih istraživača Srbije Tanja Petrović istakla je da se u otvaranju Poglavlja 27 ogleda namera Evropske unije da motiviše Srbiju da ubrza proces reformi u oblasti zaštite životne sredine, ali da je naš napredak u ovoj oblasti i dalje vrlo ograničen.

Foto: Medija centar / Fejsbuk skrinšot

Ona je napomenula da većina preporuka civilnog društva nisu ni razmatrane ni usvojene od strane institucija od 2014. godine, kao i da je primena zakona vrlo neefikasna te da se ne može govoriti o nekakvom značajnom poboljšanju kvaliteta životne sredine.

Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole (BOŠ) osvrnula se na brojne ekološke probleme  u Srbiji – zagađenje voda, vazduha, divlje deponije, pa čak i na problem buke, i zaključila da nas čeka nas jako puno posla te da samo otvaranje Klastera nije trenutak da „spavamo na lovorikama“.

Goran Sekulić iz WWF Adrije upozorio je da aktuelni zakoni i strategije imaju mnogo nedostataka, te da je važno da se u rešavanje nagomilanih problema uključi civilni sektor i stručnjaci iz svih relevantnih oblasti.

„Ne možemo u jednim strategijama da pričamo o dekarbonizaciji, a kroz druge o izgradnji novih energetskih kapaciteta bazirnih na fosilnim gorivima“, rekao je Sekulić.

Koaliciju 27 osnovale su organizacije civilnog društva 2014. godine sa ciljem da prate i doprinose procesu usklađivanja i primene politika i propisa Srbije sa pravnim tekovinama Evropske unije u oblasti životne sredine i klimatskih promena (Poglavlje 27).

Milena Maglovski

Rešenja zasnovana na prirodi kao odgovor na klimatske promene (VIDEO)

Photo-illustration: Pixabay
Foto: IUCN

Kancelarija za istočnu Evropu i centralnu Aziju Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) u saradnji za Kancelarijom za upravljanje javnim ulaganjima Vlade Republike Srbije, danas je sa ključnim partnerima i saradnicima u Srbiji razgovaralo o primeni Rešenja zasnovanih na prirodi u cilju sprečavanja negativnog uticaja klimatskih promena i smanjenja rizika od katastrofa.

“U poslednje vreme svedoci smo sve učestalijih i intenzivnijih nepogoda koje nanose velike štete ljudima i prirodi. Prirodne katastrofe samo su jedno od lica klimatskih promena koja direktno utiču na našu svakodnevicu. Potrebno je da reagujemo brzo i na svim nivoima ako želimo da smanjimo rizike po živote, imovinu, kao i dalju degradaciju životne sredine i adekvatno se prilagodimo izmenjenim klimatskim uslovima. Rešenja zasnovana na prirodi imaju ključnu ulogu u ublažavanju klimatskih promena i smanjenju rizika od katastrofa. Da bi ova rešenja bila efikasna, ona moraju biti prepoznata i uključena u sve važne strategije, zakone, akcione i finansijske planove“, naglasio je Boris Erg, direktor Regionalne kancelarije za istočnu Evropu i centralnu Aziju IUCN-a, čije je sedište u Beogradu.

“Izuzetno nam je drago što su Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima, Grad Kraljevo i drugi partneri pokazali spremnost da prihvate ovaj koncept i primene ga na konkretnom primeru na terenu u Kraljevu“, dodao je on.

“Prethodnih sedam godina koliko Kancelarija postoji, svedoci smo sve učestalijih padavina i poplava u nekim delovima naše zemlje, a naročito u slivu Zapadne Morave. Vlada Republike Srbije ulaže značajna sredstva u jačanje otpornost naše zemlje na prirodne katastrofe. Preventivne mere smo dužni da sprovodimo konstantno i brinemo o našoj bezbednosti ne samo nakon poplava kroz proces obnove, nego i u mirno vreme. Prirodna preventivna rešenja nam pomažu da budemo otporniji na nepogode, ali i da ujedno sačuvamo biljni i životinjski svet i živimo bezbedno u skladu sa prirodom. Kancelarija će uvek podržavati i učestvovati u ovakvim projektima i zahvaljujemo se Švedskoj na donaciji koja je usmerena na nalaženje ovakvih rešenja u prevenciji ne samo u našoj državi već u celom regionu”, naglasila je Sandra Nedeljković, v.d. zamenica direktora Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima.

Zapadni Balkan spada u najugroženija područja sa aspekta klimatskih promena i negativnog uticaja na brojne sektore i oblasti života. U Srbiji je rizik od poplava prepoznat kao rastuća pretnja za ljude i njihovu imovinu. Rizik od poplava pogađa oko 22 odsto stanovništva u 38 opština u Srbiji. Imajući u vidu nedavnu istoriju poplava i drugih klimatskih katastrofa, kao i napredak u oblasti planiranja i upravljanja smanjenjem rizika od katastrofa, Srbija je odabrana kao jedna od dve zemlje u kojima će se sprovoditi pilot projekat Rešenja zasnovanih na prirodi u okviru ADAPT inicijative.

Kao deo ADAPT inicijative, koju finansira Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju (Sida) i Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN), od marta 2020. godine sprovedeno je niz aktivnosti kako bi se povećala otpornosti ekosistema i ljudskih zajednica na izmenjene klimatske uslove i smanjio rizik od daljih katastrofa u zemljama Zapadnog Balkana, primenom Rešenja zasnovanih na prirodi (RZP).

Koncept Rešenja zasnovanih na prirodi (RZP) predstavlja aktivnosti usmerene na zaštitu, održivo upravljanje i obnavljanje ekosistema, čija primena u isto vreme koristi prirodi i čovečanstvu, i koja se sve češće sprovode širom planete. Neka od tih rešenja podrazumevaju pošumljavanje, izgradnju zelene infrastrukture u gradovima, održivu poljoprivredu ili zaštitu priobalnih područja. 

U okviru Pariskog sporazuma više od 130 zemalja već je uključilo Rešenja zasnovana na prirodi u svoje nacionalne planove za prilagođavanje klimatskim promenama. Kao jedan od napora ove inicijative, na srpski jezik je preveden IUCN Globalni Standard za Rešenja zasnovana na prirodi ™, koji predstavlja prvi i jedinstveni set mera za primenu RZP namenjen predstavnicima vladinog, privrednog i nevladinog sektora. Upotreba ovog Standarda obezbedila bi efikasnije sprovođenje RZP i maksimalno upotrebu njihovog potencijala kao odgovora na klimatske promene, ali i na druge globalne društvene izazove poput dostupnosti hrane i vode, zdravlja ljudi, ekonomskog i društvenog razvoja, itd.

U Srbiji se nalazi i jedno od dva odabrana pilot područja na Zapadnom Balkanu za primenu RZP na terenu – Grad Kraljevo, koji spada u jedne od najugroženijih kada su u pitanju prirodne katastrofe.

U Kraljevu je uspešno završena prva faza pilot projekta u okviru koje je tim stručnjaka sagledao mogućnosti za primenu RZP uzimajući u obzir stanje šumskih ekosistema i biodiverziteta na odabranoj lokaciji, ali i društveno-ekonomske parametre i dao preporuke za njihovo sprovođenje.

Čitav proces sproveden je uz aktivno učešće i podršku Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima i Odeljenja za civilnu zaštitu Grada Kraljeva. Počeci radova očekuju se početkom sledeće godine, a odabrana lokacija za primenu Rešenja zasnovana na prirodi kako bi se smanjio rizik od poplava i povećala otpornost ondašnjeg stanovništva na katastrofe su Gledićke planine.

Izvor: IUCN

Mihajlović: Radimo na stabilizaciji elektroenergetskog sistema, situacija i dalje veoma ozbiljna

Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)
Foto-ilustracija: Pixabay

Situacija u elektroenergetskom sistemu povoljnija je u odnosu na jučerašnji dan, ali da je i dalje veoma ozbiljna, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović na početku Ekonomist godišnje konferencije – Svet u 2022.

„Dobra vest je da Obrenovac dobija grejanje i stanje se popravlja, ali je i dalje veoma ozbiljno i time se bavimo sve vreme. Jedan od uzroka krize jesu elementarne nepogode, koje su naročito uticale na distributivni sistem“, rekla je ministarka.

Prema njenim rečima, od jutros je oko 30.000 korisnika bez napajanja električnom energijom, a 800 trafostanica ne funkcioniše, dok je pre dva dana više od 136.000 korisnika i preko 2.000 trafostanca bilo van sistema.

„Stvari se popravljaju, ali ima i drugih uzroka i faktora, ne samo nevreme, i bez obzira na razne komentare, i dalje stojim iza toga da je prvo potrebno da prevaziđemo krizu. Dajte da to rešimo, kriza je ozbiljna, uključila se cela država, sva ministarstva, ne samo Ministarstvo rudarstva i energetike, i zajedno radimo da sve probleme otklonimo. Kada to rešimo, svi drugi faktori na koje smo i ranije upozoravali naći će svoje mesto i pred Vladom i pred građanima“, izjavila je Mihajlović.

Energetski portal

MKI: Nema potvrde o pronalasku nafte i gasa u podmorju Crne Gore

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Grant Durr)

Ministarstvo kapitalnih investicija Crne Gore demantovalo je informacije o tome da je konzorcijum kompanija Eni i Novatek pronašao naftu i gas u podmorju.

“Povodom informacija koje su se pojavile u pojedinim medijima o tome da je pronađena nafta i gas, Ministarstvo kapitalnih investicija želi da demantuje ove informacije, verovatno nastale u kuloarima koji žele da nanesu štetu i koncesionarima i državi Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju ministartsva, prenosi RTCG.

Kako dalje piše, buština se trenutno nalazi na dubini 5.954 metara, izvlačenje bušećeg alata na površinu je u toku kao i priprema za takozvani wireline logging kojim će se detaljnije utvrditi parametri ležišta.

Mediji u Crnoj Gori preneli su vest da je u podmorju između Bara i Ulcinja pronađena nafta visokog kvaliteta.

Podsetimo, u martu ove godine u moru između Bara i Ulcinja na dubini od 6,53 hiljade metara počelo je istražno bušenje.

Nakon ovih istraživanja, biće definisani potencijali ležišta, kako bi se maksimalno iskoristio njihov kapacitet i isprojektovao način proizvodnje, koja bi mogla da zaživi u periodu od pet godina od završetka prve bušotine.

Energetski portal

EPBiH: podrška za pilot projekat zasada brzorastuće vrbe

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Zeničko-dobojskog kantona iskazala je podršku pilot projektu uspostave eksperimentalnih zasada brzorastuće energetske biomase vrbe u rudnicima Koncerna EPBiH, navodi se u saopštenju Elektroprivrede BiH.

Energetska biomasa vrba koristiće se za proizvodnju električne energije na postojećim termoblokovima kroz proces kosagorevanja sa ugljem čime će se smanjiti emisije ugljen-dioksida što će omogućiti rad pogona termoelektrana u narednom periodu koji predviđa plaćanje nadoknada za emisije CO2.

Nakon prezentacije projekta, premijer Vlade Zeničko – dobojskog kantona Mirnes Bašić istakao je da je smanjenje štetnih emisija i jačanje energetske efikasnosti i energetskog bilansa ovog kantona jedna od ključnih politika Vlade.

Pozdravio je i nastojanja JP Elektroprivreda BiH da kroz nove razvojne projekte stvara alternativna radna mesta za zaposlene u vremenu reorganizacije rudnika Koncerna EPBiH.

U maju 2021. godine JP Elektroprivreda BiH  je u saradnji sa E3 International na kultivisanim parcelama od ukupno dva hektara u RU “Kreka” i  RMU “Breza” uspostavila zasade brzorastuće energetske biomase vrbe, dok je  za narednu godinu planirano proširenje tasada na dodatnih 15 hektara, po pet hektara u rudnicima Kreka, Đurđevik i Breza.

Energetski portal

Vanredna situacija u pet opština, građani Obrenovca dobili struju i grejanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle obilnih snežnih padavina koje su izazvale velike probleme, situacija u zapadnoj Srbiji se polako normalizuje. Vanredna situacija na snazi je u pet opština – Ivanjici, Lučanima, Novoj Varoši, Ljuboviji i Krupnju.

Vlažan i težak sneg pokidao je dalekovode i oborio bandere širom zemlje. Ekipe na terenu saniraju kvarove, a bez struje je trenutno oko 28.000 korisnika.

Čiste se saobraćajnice po prioritetima i svi glavni pravci su prohodni.

Vanredna situacija je proglašena u pet opština – Ivanjici, Novoj Varoši, Lučanima, Ljuboviji i Krupnju.

Zbog obilnih snežnih padavina osnovne i srednje škole u Krupnju neće raditi tri dana i prvi radni dan je 16. decembar. 

Kvar na bloku A1 TENT-a Obrenovac je otklonjen noćas i građani su dobili struju i grejanje, potvrdio je za RTS predsednik te opštine Miroslav Čučković.

U većem delu zemlje sneg je prestao da pada. Najviše snega, tradicionalno, ima na Kopaoniku, gde je visina snežnog pokrivača premašila 70 centimetara. Na Zlatiboru pola metra, u Beogradu 25 santimetara. 

Izvor: RTS

Novi Zeland dobio prvu fabriku zelenog vodonika

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvo postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika na Novom Zelandu pušteno je u rad 9. decembra ove godine, piše Scoop Business.

Elektroliza vode za dobijanje vodonika vršiće se uz pomoć geotermalne energije čime se dodatno smanjuje emisija gasova staklene bašte i ubrzava proces dekarbonizacije zemlje.

Očekuje se da će već u januaru iduće godine kompanija Halcyon Power, u čijem je vlasništvu postrojenje, početi da prodaje zeleni vodonik na domaćem tržištu, a da će u prvoj godini biti proizvedeno oko 180 tona vodinika.

Iz kompanije se nadaju da će zeleni vodonik uskoro potisnuti vodonik dobijen upotrebom fosilnih goriva koji se koristi u brojnim industrijskim procesima, kao i da će naći svoju širu primenu u transportu gde još uvek dominiraju benzin i dizel.

A da vreme zelenog vodonika tek predstoji svedoče i najnovija istraživanja naučnika sa Univerziteta u Oregonu koji su pronašli način kako da ga još efikasnije proizvode. Umesto dosadašnjeg katalizatora hemijske reakcije iridijum-oksida, istraživači su počeli da primenjuju katalizator na bazi iridijum-hidroksida koji se pokazao triput boljim.

Zahvaljujući ovom pronalasku, cena zelenog vodonika drastično će opasti, a naučnici procenjuju da bi troškovi proizvodnje mogli iznositi jedan ili dva dolara po kilogramu vodonika.

Milena Maglovski

Mercedes prvi dobio odobrenje za autonomnu vožnju trećeg nivoa

Photo-illustration: Pixabay

Tehnologija koja je potrebna za funkcionisanje autonomne vožnje razvija se velikom brzinom. Kako trenutno izgleda, u budućnosti ćemo svi moći da uživamo u čarima ovakvog vida transporta, a do tada, mogućnost da uživaju u autonomnoj vožnji imaće građani Nemačke.

Naime, kompanija Mercedes-Benz je prva na svetu koja je ispunila sve neophodne uslove za to da sistem autonomne vožnje trećeg nivoa zaživi.

Prvo vozilo koje će imati sistem autonomne vožnje trećeg nivoa je model S klase koji će biti dostupan već od 2022. godine. 

Ovaj model automobila imaće “Drive Pilot” sistem i biće napravljen za nemačko tržište, potpunu autonomnost imaće samo pri brzinama do 60 kilometara na sat.

Specijalni sistem za upravljanje automobilom napravljen je tako da rasterećuje vozača koji tokom vožnje može da završava poslovne obaveze ili da jednostavno uživa.

Sa leve i desne strane volana nalaze se komande koje su potrebne za pokretanje ovog sistema. Onog trenutka kada se aktivira, sistem počinje da kontroliše brzinu i rastojanje u odnosu na druga vozila i saobraćaj unutar trake kojom se kreće, reaguje na neočekivane situacije kočenjem i manevrisanjem.

Kako bi “Drive Pilot” neomateno funkcionisao, na automobil su postavljeni senzori, kamere, mikrofoni koji su neophodni za automatizovanu vožnju.

Ukoliko se dese neke nepredviđenje okolnosti, sistem je napravljen tako da polako zaustavlja vozilo, uključuje svetla upozorenja, vrata i prozori se otključavaju, a po potrebi se aktivira i sistem za hitne pozive.

Kako najavljuju iz ove kompanije, nastavljaju sa razvojem ovog sistema, a kada zakonske regulative to dozvole, Mercedesova autonomna vozila krstariće ulicama širom sveta. 

Milica Radičević

Angažovani svi resursi za pokretanje kapaciteta u TENT-u

Foto: TE "Nikola Tesla B"
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)

U Termoelektrani “Nikola Tesla” u Obrenovcu trenutno se van pogona nalazi 30 odsto elektroenergetskog sistema, kako najavljuje Zorana Mihajlović, ministarska rudarstva i energetike, tokom dana taj će se procenat smanjivati i u naredna dva dana očekuje se stabilizacija.

Kako je istakla važno je da građani dobiju sve informacije o stanju elektroenergetskog sistema, čiji rad je ugrožen zbog vremenskih nepogoda.

“Dobro je što hidroelektrane rade odlično, kao i vetroelektrane. Otežani uslovi su u „Elektroprivredi“ i distributivnom sistemu. Što se tiče EMS-a, tu nema problema. Najveći problemi su i dalje u Loznici, Kraljevu, Valjevu, Užicu i Čačku. Više od 2.000 trafo-stanica je van pogona i od sinoć svi resursi i kapaciteti su u funkciji rešavanja tih problema. Zajedno radimo svi, i Ministarstvo, EPS, EDS, EMS, kao i druga ministarstva i javna preduzeća. „Putevi Srbije“ pomažu da se dopre do dalekovoda i trafo-stanica koje su u kvaru”, istakla je ministarka, navodi se u saopštenju.

Ona je naglasila da država čini sve da pomogne da pogoni u TENT nastave da rade, a da se pokrenu oni koji su imali problema sa dopremanjem uglja.

“Na radnoj grupi smo dogovorili hitnu isporuku dodatnih količina mazuta kako bismo što pre pokrenuli blokove u TENT-u koji su van pogona zbog zastoja u dopremanju uglja. Uz veliko zalaganje svih u Ministarstvu i Vladi obezbedili smo u toku noći 50 cisterni mazuta i isporuke se nastavljaju. Hvala i NIS-u na efikasnosti i „Beogradskim elektranama“ na obezbeđenim autocisternama, kao i „Putevima Srbije“, koji su čistili put do Obrenovca, hvala policiji koja je obezbedila pratnju za konvoje cisterni”, rekla je Mihajlović.

Prema njenim rečima u kriznim situacijama, kakva je trenutno, prioritet je da se sistem stabilizuje, a da se nakon toga analizira funkcionisanje elektroenergetskog sistema.

Direktor EPS-a Milorad Grčić rekao je da ekipe ovog preduzeća neprestano rade na otklanjanju problema.

“Problemi koje imamo su juče nastali zbog snega i mraza i zastoja u bunkerima. Oni su nastali jer trenutno imamo ugalj najgoreg mogućeg kvaliteta. Čistimo bunkere i nadamo se da već nešto posle podneva krene stabilizacija situacije”, izjavio je Grčić.

Energetski portal

Društvu za zaštitu i proučavanje ptica Srbije nagrada “Pokretač promena” za 2021. godinu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Najbolji pokretači promena u Srbiji, motivisani građani koji istrajavaju u naporima da poboljšaju živote svojih sugrađana u oblastima kao što su zaštita životne sredine, komunalni problemi, podrška samohranim roditeljima, pomoć mamama, podrška osobama sa autizmom, korišćenje inovatinih tehnologija u odbrani aktivizma – nagrađeni su priznanjem Pokretači promena 2021 koje dodeljuje Beogradska otvorena škola, uz podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije dobitnik je priznanja u kategoriji “Saradnjom do promene, primeri dobre prakse i uspešne saradnje javnih vlasti i organizacija civilnog društva”. Zahvaljujući inicijativi Društva „Spasite prepelice – prijavite vabilice!“ proglašen je lovostaj na grlice i jarebice do 2025. godine i skraćena je lovna sezona na prepelice.

Nakon dodele nagrada održana je i panel diskusija “Otpornosti građana u aktivizmu”, tokom koje su učesnici panela Aida Ćorović, aktivistkinja za ljudska prava, Milja Vuković, aktivistkinja, Zero & Low Waste Serbia i Doris Rafajlovski, psihološkinja i psihoterapeutkinja pod supervizijom razgovarale o o preprekama na koje nailaze aktivisti u svom delovanju – ličnim i kolektivnim.

Godišnja nagrada za Pokretače promena dodeljuje se u okviru projekta „Aktivni građani – bolje društvo: zagovaranjem ka saradnji i demokratskom razvoju”, a koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID). Ovaj projekat realizuje Beogradska otvorena škola (BOŠ) u saradnji sa Fondacijom BFPE za odgovorno društvo (BFPE) i Balkanskom istraživačkom mrežom Srbija (BIRN).

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Oko 90.000 potrošača nema struju, Ivanjica zbog snega kritična tačka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Načelnik Uprave za upravljanje rizikom Sektora za vanredne situacije Živko Babović rekao je za RTS da je najteže u opštini Ivanjica, gde je proglašena vanredna situacija. Više od 90.000 potrošača nema struju, teška je situacija u Zlatiborskom, Mačvanskom, Kolubarskom okrugu gde ima ozbiljnih problema sa elektrosnabdevanjem, ekipe EDB-a su od juče na terenu.

“Više od 90.000 potrošača nema struju, najteža situacija je u Zlatiborskom, Mačvanskom, Kolubarskom okrugu gde ima ozboljnih problema sa elektrosnabdevanjem, ekipe EDB-a su od juče na terenu, i u toku dana uspostaviće elektromrežu na svim relacijama”, istakao je Babović.

U odnosu na ranije situacije, kada je veliki broj jedinica lokalne samouprave proglašavalo vanrednu situaciju, sada je samo Ivanjica to uradila. 

“Bolje smo se snašli nego prethodnih godina. Sektor za vanredne situacije je 8. oktobra započeo aktivnosti za pripremu zimske sezone, okupili smo resorna ministarstava, imali smo kooridnacioni sastanak na kome smo se dogovorili kako ćemo da radimo”, pojasnio je on. 

Oko 90.000 potrošača nema struju isključivo zbog težine snega, elektroprovodnici prolaze kroz bespuća, šume. 

“Imali smo sastanke u Zlatiborskom, Kolubarskom, Borskom, Mačvanskom okrugu, pokušali smo da uvežemo ceo sistem u raskresivanju tih šumskih predela gde ima drveća”, kaže on.

Da nismo to uradili ovaj sneg je težak i mnogo više ljudi bi bilo bez struje, rekao je Babović.

Gde ne treba krenuti na put

Babović kaže da treba pratiti prognozu RHMZ-a i sajt “Puteva Srbije”. Puno drveća je palo preko puteva i vatrogasci rade na uklanjanju stabala sa saobraćajnica.

“Juče je bilo 250 pripadnika Sektora za vanredne situacije na terenu sa oko 90 vozila, čak smo i požare gasili, tako da smo ove godine imali sreću što nije bilo žrtava, nije bilo puno zavejanih putnika, samo sporadično”, kaže Babović. 

Kako je dodao za danas i sutra prognoze su ohrabrujuće, u četvrtak se najavljuje nevreme ali ne kao ovo. Sektor za vanredne situacije je uvek na oprezu, tako radimo i uspevamo”, zaključio je Babović.

Izvor: RTS

Naučnici spojili solarnu energiju i preradu biomase

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: UC3M

Istraživači sa Univerziteta Karlos III u Madridu i Univerziteta Tor Vergata u Rimu pronašli su način kako da uz pomoć solarne energije prerađuju biološki otpad i proizvode energente sa dodatom vrednošću, piše EurekAlert.

Oni su dizajnirali hemijski reaktor koji radi u sklopu male solarne elektrane, a u kome se odvija proces hidrotermalne karbonizacije (HTC).

Kako piše u studiji objavljenoj u žurnalu “Obnovljiva energija”, nova tehnologija koristi solarnu energiju koja se uz pomoć refleksije sa solarnih panela usmerava ka reaktoru u kome se vrši kontinuirana hidrotermalna obrada biološkog otpada.

„Hidrotermalna obrada je termohemijski tretman koji uključuje termičku dezintegraciju biomase u toploj kompresovanoj vodi. U zavisnosti od uslova temperature i pritiska, ovaj proces pretvara biomasu u čvrsto stanje (180–260 °C na 2–10 MPa), tečnost (300–350 °C na 5–20 MPa) ili gas (400–600 °C at 23–45 MPa)“, piše u studiji.

Ovaj proces može da transformiše organski otpad u proizvode slične lignitu budući da oponaša prirodni proces karbonizacije, tvrde stručnjaci.

„Zbog širokog spektra nekonvencionalnih organskih sirovina koje se mogu pretvoriti u proizvod sa dodatom vrednošću, HTC se može smatrati ekološki prihvatljivim rešenjem za preradu velikog broja organskih otpada“, tvrde autori studije.

Korišćenje biomase i drugih obnovljivih izvora energije postala je nasušna potreba savremenog društva koje je pogođeno klimatskom krizom. Ipak, u slučaju biomase, gde spada raznovrsni biljni, komunalni, industrijski i životinjski otpad koji sadrži visok procenat vlage, potrebno je najpre osušiti biomasu kako bi se od nje mogli dobiti ekološki prihvatljivi energenti.

Autori studije tvrde da konvencionalne metode prerade biomase nisu ekonomične budući da na sušenje troše značajnu količinu energije. Sa druge strane, hidrotermalna karbonizacija ne zahteva prethodno sušenje, a uz to kao izvor energije koristi obnovljivu energiju sunca.

Milena Maglovski

Upotreba pesticida je za poslednje dve decenije porasla za 36 odsto

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ibadah Mimpi)

Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavila je svoj Svetski statistički godišnjak o hrani i poljoprivredi 2021. U njemu je prikazano da je upotreba pesticida na svetskom nivou porasla za 36 odsto između 2000. i 2019. godine, na 4,2 miliona tona u 2019. Najveći porast desio se između 2000. i 2012., sa platoom posle toga. Isti je trend zabeležen i za upotrebu đubriva.

Najveći potrošač pesticida je Azija

Prema izveštaju FAO najveći potrošači pesticida su Azija, a zatim slede Amerika, Evropa, Afrika i Okeanija. Regionalna potrošnja se neznatno menjala tokom navedenog perioda.

Najveći udeo u potrošnji ima Azija sa 52-53 odsto. Učešće Amerike se povećalo sa 29 na 33 odsto globalne potrošnje. U Evropi je ona blago smanjena sa 14 na 11 odsto. Okeanija je imala najveći rast u potrošnji, čak za 85 odsto, dok su Afrika i Okeanija primenjivale manje količine.

Kina je u 2019. godini imala najveću potrošnju i na nju otpada 1,8 miliona tona, odnosno 42 odsto ukupnog svetskog korišćenja.

Globalna upotreba pesticida po površini useva porasla je za 28 odsto u 2000. godini sa 2,1 kg/ha na 2,6 kg/ha.

Tokom 2010. godine Okeanija je nadmašila Evropu, ali su oba regiona ispod globalnog proseka. Azija je bila jedina u kojoj upotreba ovih sredstava po površini useva ne beleži rast između 2010. i 2019. godine.

Tri top zemlje u pogledu stope njihove primene za 2018. bile su Trinidad i Tobago, sa 25 kg/ha, Sveta Lucija sa 20 kg/ha i Ekvador, sa 14 kg/ha.

Porasla upotreba đubriva

Iznet je podatak da je upotreba neorganskih đubriva u 2019. iznosila 189 miliona tona, izražena kao zbir tri hranljiva sastojka: azota (N), fosfora (izraženog kao P2O5) i kalijuma (K2O). Od toga se na azot odnosi 108 mil. t (57 odsto od ukupnog broja), 43 mil. t na fosfor (23 odsto) i 37 mil. t na kalijum (20 odsto).

Ukupna upotreba u 2019. iznosila je 54 miliona tona, ili 40 odsto više nego u 2000. (33 odsto više za azot, 34 odsto više za fosfor i 73 odsto više za kalijum).

Foto-ilustracija: PIxabay

Azija je predstavljala 56 odsto ukupne svetske poljoprivredne upotrebe neorganskih đubriva u 2019., a sledi je Amerika (26 odsto), Evropa (12 odsto), Afrika (četiri odsto) i Okeanija (dva odsto). Ovo rangiranje regiona je isto za sve nutrijente. Glavni korisnici su Kina, Indija, Sjedinjene Američke Države i Brazil pri čemu je Kina najveći potrošač svakog nutrijenta.

Ukupna upotreba za njima porasla je za 46 odsto u Aziji, dok se najbrži porast desio u Africi sa 79 odsto. Početni nivo je bila veoma niska i iznosi samo tri miliona tona. U Americi je njihova upotreba porasla za 47 odsto (ili 16 mil. t), a u Okeaniji za 14 odsto (ili 0,4 mil. t) u poređenju sa šest odsto u Evropi (ili 1,4 mil. t).

Izvor: Agroklub

Portugal će imati najveće zaštićeno morsko područje u Evropi

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Śmigielski)

Portugal je najavio stvaranje najvećeg zaštićenog morskog područja u Evropi, odnosno kreiranje novog rezervata, koji će štititi 2.677 kvadratnih kilometara oko ostrva Selvagens, arhipelaga u severnom Atlantiku, koji se nalazi na pola puta između Kanarskih ostrva i Madeire. Novi rezervat proširuje postojeće zaštite postavljene za morske ptice i približava svet cilju zaštite 30 odsto kopna i vode do 2030. godine.

“Pristine Seas” je projekat podvodnog istraživanja koji je osnovao “National Geographic Explorer”, kojim se inspiriše zaštita jedinstvenih morskih ekosistema kroz ekspedicije koje dokumentuju njihov neverovatan biodiverzitet.

U poslednjih 12 godina projekat je obišao 31 lokaciju, od kojih je 24 već zaštićena. Nova zaštićena područja sada pokrivaju površinu od više od šest miliona kvadratnih kilometara, što je dvostruko više od Indije.

Priča o tome kako su ostrva Selvagens postala jedno od njih počela je 1971. godine, kada je ovo područje postalo prvi klasifikovani rezervat prirode u istoriji Portugala. Vulkanska ostrva su uglavnom nenaseljena ljudima, ali su domaćini najveće svetske kolonije kaukala, ptice otvorenog mora, čija populacija danas, kako se procenjuje, broji oko 1.500 parova.

Ostrva su usred divljeg Atlantskog okeana okružena grebenima hladne vode, a ekspedicija koja je proučavala floru i faunu, otkrila je da je ovaj prostor stanište za 51 vrstu ribe, uključujući ajkule, barakude i murine.

Pre nego što su uspostavljene opsežnije zaštite, morski život ostrva bio je ugrožen i ilegalnim ribolovom unutar granica rezervata i neregulisanim ili loše regulisanim ribolovom tune i drugih vrsta u blizini rezervata.

Iz organizacije “Pristine Seas” se nadaju da će odluka Portugala podstaći druge evropske zemlje da budu ambicioznije u zaštiti svojih voda.

Izvor: RTCG

Konferencija “Ekosop” u Novom Sadu – u fokusu cirkularna ekonomija i socijalno preduzetništvo

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Grad Novi Sad

Udruženje ”Čepom do osmeha” organizivalo je konferenciju ”EKOSOP” u Novom Sadu sa cilјem da ukažu na važnost delovanja organizacija civilnog društva u sprečavanju štetnog uticaja klimatskih promena. Teme konferencije su ekološko-socijalno preduzetništvo, cirkularna ekonomija i klimatske promene, navodi se u saopštenju Grada Novog Sada.

Vanja Petković iz Udruženja “Čepom do osmeha“ je rekla da su juče, prilikom otvaranja konferencije, dva dečaka iz Kačareva i Pirota, dobili elektromotorna invalidska kolica zahvalјujući lјudima koji sakuplјaju čepove.

“Ukupno je 61 pomagalo do sada obezbeđeno i to je uspeh akcije „Čepom do osmeha“, ali i uspeh svakog pojedinca koji u Srbiji sakuplјa plastične čepove. Do sada smo sakupili oko 600 tona plastičnih čepova”, rekla je Vanja Petković.

Gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević istakao je da veruje u solidarost i zajedništvo, te da podržava upravo takav koncept društva koji organizatori konferencije „Ekosop“ uspevaju uspešno da spoje i promovišu.

“To je simbioza zaštite životne sredine i socijalnog tj. solidarnog  preduzetništva. Važna poruka sa ove konferencije je da ekonomija i ekologija ne smeju biti u konfrontaciji, a čini se da je to je sada neki narativ koji se ističe, da jedna ili druga grana istog drveta, tj. našeg suživota, zaustave razvoj druge grane. Simbolički posmatrano, imamo to isto, zajedničko stablo sa dve grane, i koju god granu da odsečemo neće biti dobro po nas. Nije dobro ni da jedna bude suviše razvijena, a druga zapostavlјena, jer nam trebaju plodovi sa obe u istoj meri. Taj koji to ne razume ili ne podržava, ne želi dobro društvu. Koncept održivog razvoja mora da razume ekonomiju, dok ona treba da poštuje ekologiju i daje smernice za dalјi razvoj. Bez tog saglasja ni jedna zajednica ili društvo ne mogu da idu napred. Stoga i mi u Novom Sadu težimo komplementarnosti te dve grane, kako bismo zajedno ubirali plodove sa zdravog drveta”, rekao je Vučević na otvaranju konferencije.

Energetski portal