Home Blog Page 493

Implementacija i finansiranje projekata obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)
Foto: Nordijska poslovna alijansa

Na dan kada su otvoreni pregovori o Klasteru 4 sa Evropskom unijom, u rezidenciji Norveške ambasade u Beogradu održana je konferencija “Srbija i budućnost obnovljive energije“ gde su učesnici imali priliku da razgovaraju o obnovljivim izvorima energije, tome gde Srbija želi da bude kada je o ovoj temi reč, uslovima, implementaciji i finansiranju.

U sklopu ove konferencije održana je i panel diskusija pod nazivom „Implementacija i finansiranje obnovljivih izvora energije“, koju je moderirala direktorka Nordijske poslovne alijanse Iva Petrović.

Petrović je na samom početku izrazila zadovoljstvo činjenicom da je Srbija posvećena realizaciji zelene tranzicije i naglasila da je saradnja ključnih aktera iz različitih sektora presudna kako bi prelazak na obnovljive izvore energije bio uspešan.

Jedan od učesnika panela bio je i Nikola Bertolini, šef odseka za saradnju iz Delegacije EU, koji je izrazio spremnost Evropske komisije da ulaže u zelenu tranziciju Srbije i regiona. Kada je u pitanju investicioni okvor za Zapadni Balkan, Bertolini je istakao da je od svih zemalja članica Norveška najveći donator i pozvao kompanije ove zemlje da razmotre ulaganja u projekte OIE u Srbiji.

Prema njegovim rečima, Investicioni okvir za Zapadni Balkan podrazumeva finansiranje projekta u iznosu od 20 odsto od ukupnih troškova, kao i pokrivanje troškova studija neophodnih za izradu projekta.

„Važno je naučiti kako se razvijaju projekti. Naša uloga je da poguramo pripremu dobrih projekata“, dodao je.

Neda Lazendić, direktorka kompanije WindVision Serbia, istakla je, vođena sopstvenom uspešnom pričom koja traje duže od jedne decenije, da je pravo vreme za investiranje u Srbiju.

„Mi smo počeli pre 12 godina kada Srbija nije imala Zakone iz oblasti OIE. Stoga je najpre trebalo napraviti nekakvu atrakciju za investitore, kako bi oni došli, investirali, a njihova investicija bila stabilna. Sada imamo novi Zakon kojim se uvode fid-in tarife i aukcije, tako da smo sada spremni za nove investicije“, rekla je Lazendić i izrazila uverenje da će Srbija postati lider u regionu kada je reč o energetskom sektoru.

Kada je reč o finansiranju projekata OIE, Milica Sredanović, glavni bankar za infrastrukturne projekte na Zapadom Balkanu Međunarodne finansijske korporacije IFC i Pavle Milekić iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) upoznali su okupljene sa preduslovima za finansiranje projekata i trenutnim dešavanjima na tom polju.

Sredanović je navela da je IFC radio na prvom setu regulativa za aukcije i finansirao pola od ukupno 500 MW kvota za fid-in tarife.

„Sada se sve odvija brže, imali smo nekada veoma robustnu podršku peivatnom sektoru, a sada imamo sve konkurentnije šeme i nadamo se da ćemo u budućnosti imati sve više korporaivnih PPA ili projekata koji delimično izlaze na tržište“, rekla je Sredanović.

Milekić se složio sa ostalim učesnicima panela da je sada pravi trenutak da se ulaže u Srbiju, a da nam prve aukcije donose veoma uzbudljiv i značajan period.

EBRD je, kako je naveo, jedan od najvećih investitora u Srbiji i regionu koji sarađuje kako sa privatnim, tako i sa državnim sektorom kao što je EPS. On je naglasio da je neophodno podjednako ulagati u celokupnu infrastrukturu za obnovljive izvore energije koja podrazumeva kako izgradnju elektrana, tako i elektrodistributivne mreže.

Upitan zbog čega je realizacija projekata obnovljivih izvora energije još uvek relativno slaba, uprkos drastičnom pojeftinjenju tehnologije za OIE, Milekić objašnjava da nije sve u ceni, već da finansiranje projekata zavisi od legislative zemlje, pitanja koliko će taj projekat biti isplativ u datim uslovima i ostalih elemenata koji moraju da se slože.

Foto: Nordijska poslovna alijansa

On je pozvao sve kompanije, koje razmišljaju o ulaganju u OIE projekte u Srbiji, da se obrate EBRD-ju koji će ih spremno dočekati sa savetima i predlozima za dugoročnu saradnju.

Moderatorka panela Iva Petrović za kraj je istakla da je važno čuti mišljenja različitih aktera koji su ključni za finansiranje i realizaciju projekata obnovljive energije, te da je izvesno da su mogućnosti za Srbiju u ovom sektoru velike.

„Sa svim investicijama, koje će iznositi blizu 17 milijardi evra u narednih 20 godina, nadam se da ćemo biti u stanju da unapredimo energetski portfolio naše zemlje i povećamo udeo OIE u energetskom miksu“, zaključila je Petrović.

Energetski portal

Identifikovano novih 1.319 parcela napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu

Photo-illustration: Unsplash (Jordan Opel)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ove godine identifikovano je 1.319 parcela napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu u dvanaest jedinica lokalnih samouprava, a takva vrsta analiza sprovodi se u cilju što boljeg korišćenja raspoloživih resursa, privlačenja novih investicija i razvoja poljoprivrednog sektora.

Jedinice lokalnih samouprava u kojima su spovedene terenske provere u 2021. godini su: Pančevo, Pećinci, Ljubovija, Krupanj, Sopot, Barajevo, Veliko Gradište, Bojnik, Mali Iđoš, Srbobran, Bačka Topola i Doljevac.

Broj parcela koje su bile predmet terenske provere je 1.806 odnosno 1.572,535 hektara, od kojih je pronađeno 1.319 koje su napuštene ili korišćene na terenu. Analize su pokazale da je u gradskim opštinama Grada Beograda, Pančevu i Velikom Gradištu identifikovano najviše parcela koje mogu da se iskoriste na adekvatan način, dok u Srbobranu nema slobodnih parcela.

Identifikacija napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu sprovodi se u okviru projekta „Jačanje ruralne konkurentnosti i produktivnosti u agrobiznis sektoru“ koji Uprava za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede realizuje u saradnji sa Programom Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Do sada, nakon tri godine realizacije tog projekta obuhvaćeno je 29 jedinica lokalnih samouprava i identifikovano je preko 2.000 parcela koje mogu pružiti dodatnu mogućnost poljoprivrednicima da prošire ili započnu rad u poljoprivredi, kao i potencijalnim investitorima.

Sveobuhvatna analiza statusa napuštenog zemljišta, trenutnog stanja parcela i važećih propisa u ovoj oblasti pružiće osnov za preporuke za poboljšanje politika koje regulišu upravljanje napuštenim poljoprivrednim zemljištem. Pravilna iskorišćenost poljoprivrednog zemljišta, predstavlja važan cilj resornih institucija u Republici Srbiji jer zajedno sa valjanim tretiranjem i raspolaganjem zemljišta doprinosi jačanju konkurentnosti poljoprivrede i poljoprivrednih proizvoda.

Procene, koje nisu zadovoljavajuće, pokazuju da svake godine ostane neobrađeno između 200 i 350 hiljada hektara obradivog zemljišta i livada, dok je površina napuštenih pašnjaka znatno veća. Upravo zbog ovakvih podataka, Uprava za poljoprivredno zemljište ulaže svoje postojeće resurse u identifikaciju napuštenog poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini kao velikog potencijala za privlačenje novih investicija i razvoj poljoprivrednog sektora, pre svega u delu koji se bavi organskom proizvodnjom, ali i pošumljavanjem u svrhu uspostavljanja vetrozaštitnih pojaseva koji štite tlo.

Izvor: Projekat konkurentne poljoprivrede Srbije

Bez dozvole posekli šumu, pa Ziđin izgradio rudnik

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jonny Caspari)

Pera Stanimirović je imao šumu i zemlju u selu Krivelj kod Bora. U martu 2019. godine saznao je da mu je šuma posečena, a zemlja oduzeta. Na tom mestu danas se nalazi rudnik u vlasništvu kineske kompanije Ziđin. Istraživanje CINS-a pokazuje kako je kineska kompanija otpočela radove na izgradnji rudnika Cerovo 2 pre nego što je za to imala dozvolu.

Bio je snežan martovski dan 2019. godine kada je Pera Stanimirović krenuo u obilazak svoje šume u selu Krivelj, kod Bora. Umesto usamljenog šumskog bogatstva, zatekao je drvoseče i isečeno drveće. Radnici privatne firme Forest 014 nisu znali da mu kažu po čijem nalogu krče šumu, ali je Stanimirović pretpostavio o kome se radi – kineskoj kompaniji Ziđin (Serbia Zijin Copper).

U ovom kraju je kompanija, koja je preuzela RTB Bor 2018. godine, trebalo da investira u otvaranje rudnika Cerovo 2, koji je danas poznat i kao Novo Cerovo.

Stanimirović je i sam deo radnog veka proveo na kopovima rudarskog basena u okolini Bora, a onda je dočekao da se jedan takav nađe na mestu njegovog imanja.

Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) otkriva da je krčenjem Stanimirovićeve šume kompanija Ziđin otpočela radove na izgradnji površinskog kopa rudnika Cerovo 2 pre nego što je za to imala dozvolu. Naime, Ministarstvo finansija dozvolilo je Ziđinu da zbog „hitnosti radova“ uđe na Stanimirovićev posed tek u aprilu 2019. godine – mesec dana nakon seče šume.

Iz Ziđina su za CINS potvrdili da je firma Forest 014 otkupila i isekla drveće na teritoriji Cerova 2.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Morris)

„Odluka kompanije o prodaji šume, i to izvođaču koji će sam seći i izvlačiti drva, pored toga što je finansijski opravdana, znatno je i olakšala posao, bar kada je reč o pripremnim aktivnostima za otvaranje Cerova 2.“

Obaveza Ziđina bila je da radnicima firme Forest 014 pokaže granice katastarskih parcela gde smeju da seku šumu. Iz kineske kompanije tvrde da je u slučaju Stanimirovića u pitanju greška.

„Katastarske parcele Pere Stanimirovića nisu bile predmet ugovora, ali je kupac greškom posekao i stabla koja se nalaze na njegovoj parceli. Prema navodima kupca, posao je obavljao po snegu, dakle u uslovima koji mu nisu dozvolili da jasno sagleda granice do kojih sme da seče.“

Kada se zbog seče obratio Ziđinu, Stanimirovića je sačekalo još jedno neprijatno iznenađenje. Tvrdi da je na sastanku sa njima saznao da 5,5 hektara šume (veličina oko osam fudbalskih stadiona) i livada više nije u njegovom, već u vlasništvu kineske kompanije. Stanimiroviću je imovina oduzeta bez njegovog znanja.

Ceo tekst možete pročitati OVDE.

Izvor: CINS

Javni poziv – “Digitalna rešenja za zelenu ekonomiju”

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kako bi podržao razvoj inovativnih ideja i poslovnih modela koji primenom digitalizacije mogu da ubrzaju prelazak na zelenu ekonomiju, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u saradnji sa Privrednom komorom Srbije (PKS) otvara javni poziv „Digitalna rešenja za zelenu ekonomiju“.

Digitalizacija može da olakša prelazak poslovnog sektora u Srbiji na zeleni, cirkularni model poslovanja koji doprinosi smanjenju otpada, zagađenja vazduha i emisija gasova sa efektom staklene bašte. Na taj način digitalne tehnologije imaju značajnu ulogu u sistemskoj zelenoj tranziciji privrede i društva.

Na javni poziv „Digitalna rešenja za zelenu ekonomiju“ mogu da se prijave privredna društva i preduzetnici, kao i organizacije civilnog društva registrovani u Republici Srbiji, a posebno se ohrabruje prijavljivanje preduzetnica.

Predložena inovativna rešenja mogu da budu primenjena u različitim segmentima poslovanja, poput proizvodnih procesa, unapređenja unutrašnje organizacije, nabavke, logistike, praćenja proizvoda, odnosa sa kupcima, prodaje.

Rok za podnošenje prijava je 21. januar 2022. godine do 17 časova, za više imformacija pogledajte ovde.

Prijave koje prođu tehničku evaluaciju oceniće nezavisna komisija. Tri najinovativnija predloga biće izabrana za nagradu u vrednosti do 5.000 američkih dolara za dalji razvoj digitalnih rešenja koja doprinose prelasku na zelenu ekonomiju.

Izvor: UNDP

Evropa nije spremna za zimu, cena struje skočila u nebesa – megavat sat košta 500 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Fre Sonneveld)
Foto-ilustracija: Pixabay

Još jedan skok cena energenata. Cena gasa je oko 2.000 dolara, megavat sat struje premašuje 470 evra, a u Fracuskoj je koštao 500 evra. Neizvesnost snabdevanja je sve veća. U EPS-u tvrde da je elektroenergetski sistem sada stabilan. Od četvrtka na Kosovu i Metohiji počinju dvosatne restrikcije, saopštava kosovski operater.

Rekordne cene struje na bezama pogurao je tehnički zastoj u radu nuklernih elektrana u Francuskoj, koja se sprema i za eventualne restrikcije.

“Ukoliko budu velike potrošnje koje budu diktirane zbog vremenskih uslova, velike hladnoće i zime moguće je da se primeni određeni vid redukcija. Imamo smanjenu proizvodnju i celom regionu, tako da se sve ovo složilo sa ovom energetskom krizom i polako situacija postaje histerična”, istakao je Željko Marković, rukovodilac za energetiku i resurse u “Dilojtu”.

Restrikcije ne isključuju ni druge zemlje jer cenu struje diktira sve skuplji gas. Zbog nedostatka vetra mnogi se oslanjaju na proizvodnju struje iz gasnih centrala. Tu neizvesnost snabdevnja podgreva i obustva tranzita ruskog gasa – gasovodom Jamal-Evropa.

Zbog toga drugi dan Nemačka Poljskoj isporučuje gas iz svojih skladišta. Zvanična Varšava optužuje “Gasprom” da time vrši pritisak na Nemačku i Evropsku uniju da pusti u rad gasovod “Severni tok 2”.

“Sada je situacija takva da iako Rusija izvršila svoje ugovorene i obaveze ali ništa ne radi preko toga da da dopunske količine gasa koje su potrebne Evropi i stiče s sa pravom utisak da Rusija ucenjuje Evropu gasom. Zbog budućnosti Evrope mislim da bi bilo dobro da se pronađe rešenje i za Severni tok 2″, kaže Srećko Đukić, ekonomista i bivši diplomata.

Nepredvidiva energetska situacija zbunjuje i stručnjake. Sa cenama energenata koje obaraju istorijske rekorde, teško je praviti analize, pa sve prognoze o daljim kretanjima padaju u vodu.

Nameće se nekoliko pitanja: koliko ova situcija može da traje jer je cena struje i gasa sada 10 puta veća nego letos, koji cenovni udar potrošači mogu izdržati jer većina evropskih zemlja od Nove godine najavljuje nova poskupljenja struje, gasa i grejanja, i čemu sve ovo vodi.

Bojan Bilbija, urednik političke rubrike u listu “Politika” rekao je da će to uništiti evropske ekonomije, ukoliko bude potrajalo.

“Oni koji moraju da kupuju na berzi – to je sada sve skočilo u nebesana. Na duži rok to je apsolutno neodrživa situacija za Evropu i prosto svaka roba će da poskupi. Evropska privreda će postati nekonkurentna, izgubiće se desetine stotine hiljada radnih mesta u perspektivi milioni radnih mesta”, kaže Bilbija.

Naša zemlja je za zimski period za ugovorene količine obezbedila cenu gasa od 270 dolara, a u toku su pregovori sa Rusima i za dodatne kubike gasa neophodne privredi.

U EPS-u tvrde da je elektroenergetski sistem sada stabilan i da struju uvoze samo po potrebi – kada dnevna potrošnja premaši domaću proizvodnju.

Izvor: RTS

Za ekološke projekte u opštini Varvarin 21 milion evra

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U opštini Varvarin su počeli radovi na izgradnji 45 kilometara nove kanalizacione mreže, kao i četiri nova postrojenja za preradu otpadnih voda.

Prema rečima Tomislava Momirovaća, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, projekat “Čista Srbija” je značajan projekat komunalne infrastrukture koji je veoma značajan za celu zemlju. 

Kako je precizirao, 21 milion evra je izdvojeno za ekološke projekte u Varvarinu, a pored mesne zajednice Obrež, na još tri lokacije u toj opštini biće izgrađena postrojenja za preradu otpadnih voda, ali i kanalizaciona infrastruktura, navodi se u saopštenju.

Ministar je ukazao na to da se trenutno ulaže u izgradnju potpuno nove kanalizacione i kolektorske mreže i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u više od dvadeset lokalnih samouprava.

“Plan je da se u naredne četiri godine uloži više od četiri milijarde evra kako bi Srbija dobila komunalnu infrastrukturu kakvu imaju Francuska, Nemačka i Austrija”, naglasio je on.

Predsednica Opštine Varvarin Violeta Lutovac Đurđević navela je da je planirano da se za godinu dana završi kanalizaciona mreža i do 2023. godine celokupna izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda.

U opštini Varvarin u okviru projekta „Čista Srbija“ biće izgrađeno 44.738,63 metara kanalizacione mreže i četiri postrojenja za preradu otpadnih voda (Varvarin, Varvarin selo, Obrež i Gornji Katun).

Energetski portal

Kako će ostrva u Grčkoj postati “zelena”?

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Artz)
Foto-ilustracija: Pixabay

Fosilna goriva i dalje su glavni izvor energije koja napaja ostrva u Grčkoj. Međutim, čini se da će ubrzo doći do značajne promene i da će se ova poznata turistička zemlja okrenutni ka zelenim energijama.

Naime, Evropska komisija je odobrila 1,4 milijarde evra za razvoj obnovljivih izvora energije koji će napajati 29 ostrva koja nisu povezana na eletromrežu ove zemlje.

Planom je predviđeno postavljanje tzv. hibridnih elektrana na ostrva koja nisu u mreži. U solarnim i vetroelektranama proizvodiće se i skladištiti zelena energija koja je potrebna za normalno funkcionisanje lokalnog stanovništva i turista u toku sezone.

Trenutno se za proizvodnju električne energije na ostrvima u Grčkoj koristi dizel i nafta koji u znatnoj meri utiču na emisije gasova sa efektom staklene bašte. Upotrebom obnovljvih izvora energije emisija bi se smanjila, a sve to bi uticalo i na povećanje udela OIE u elektroenergetskom sistemu na ovim ostrvima.

Implementacijom ovog projekta do kraja 2026. godine Grčka bi trebalo da dobije 264 MW iz obnovljivih izvora.

Prema procenama na ostrvu Krit neophodno je što pre izgraditi nove kapacitete obnovljivih izvora, jer postoji veliki rizik od prekida snabdevanja. Zbog toga će na ovom ostrvu projekti iz obnovljivih izvora biti stimulisani kroz fid-in tarifu.

Evropska komisija zaključuje će ovaj paket pomoći Grčkoj u razvoju solarnih i vetroelektrana, što će smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte, a to će doprineti ispunjenju ciljeva koji su zacrtani Evropskim zelenim dogovorom.

Da Grčka krupnim koracima ide ka tome da sva ostrva postanu “zelena” pokazuje i transformaciju ostrva Astipalea na kom sve pokreće obnovljiva energija. Kako je ranije najavljivano, većina automobila na ostrvu biće zamenjena električnim vozilima i biće postavljenje stanice za njihovo punjenje, što će, kako se čini, biti slučaj i sa svim ostalim ostrvima.  

Milica Radičević

Beograd među pet najzagađenijih gradova po kvalitetu vazduha u svetu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Beograd je ponovo među pet gradova na svetu sa najlošijim kvalitetom vazduha. Prema podacima sajta IQAir, glavni grad Srbije je oko 9 časova bio na četvrtom mestu po zagađenosti vazduha sa 185 jedinica PM 2,5 čestica. Ispred Beograda su pakistanski grad Lahore, zatim Delhi i Daka.

Prema sajtu Beoeko, jako zagađen vazduh udišu stanovnici naselja Zemun, Lazarevac i Veliki Crljeni.

Zbog jako zagađenog vazduha, prema tom indeksu, zdravstvene tegobe se mogu očekivati i kod zdravih osoba i u osetljivim grupama populacije kakve su stari, deca, osobe sa oboljenjima srca i pluća.

Zagađen vazduh u Beogradu izmeren je na stanicama u Despota Stefana, Obrenovac Ušće, i Beograd Vinča, dok je odličan kvalitet vazduha izmeren u stanici Beograd Ovča.

Kada je reč o drugim gradovima Srbije, jutros je oko 9 sato veoma zagađen vazduh izmeren i u Valjevu. Sajt IQAir navodi da je jutros u tom gradu registrovana 221 jedinica PM 2,5 čestica. Ispred Valjeva su, prema tom indeksu, Lahore sa 360 i Delhi sa 332 jedinice PM 2,5 čestica.

Iza Valjeva jutros u bili Lazarevac, Čačak, Zemun i Gornji Milanovac.

Preporuke za građane

Zdravstvene tegobe se, zbog zagađenog vazduha, kako navodi Beoeko, mogu javiti u celoj populaciji, s tim što se kod osetljivih grupa mogu javiti ozbiljnije zdravstvene tegobe nego kod zdravih osoba.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sam Jotham Sutharson)

Tamo gde je vazduh jako zagađen, preporuka je za celokupu populaciju: izbegavati sve fizičke aktivnosti u spoljašnjoj sredini, skratiti boravak na otvorenom, preusmeriti obavljanje uobičajenih aktivnosti u zatvoren prostor dok se ne poboljša kvalitet vazduha.

U mestima sa zagađenim vazduhom preporučuje se osetljivim grupama da se izbegavaju naporne aktivnosti u spoljašnjoj sredini i preusmeri obavljanje aktivnosti u zatvorenom prostoru dok se ne poboljša kvalitet vazduha, dok je preporuka za ostale u populaciji – skratiti dužinu i smanjiti intenzitet napornih aktivnosti, praviti češće pauze u svim aktivnostima u spoljašnjoj sredini.

Izvor: RTS

Energija ne poznaje granice

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: OIE Srbija

Na nedavno održanoj konferenciji OIE Srbija 2021. Viktor Andonov, savetnik za energetiku makedonskog premijera Zorana Zaeva, bio je jedan od najzapaženijih gostiju. Po njegovoj oceni, takav utisak je rezultat napornog rada Vlade Republike Severne Makedonije i svih institucija vezanih za energetski sektor, budući da su preduzeli ozbiljne korake napred i imaju mnogo toga da kažu na temu energije i energetske tranzicije. Sa Viktorom Andonovim razgovarali smo o reformama u energetskom sektoru Republike Severne Makedonije koje su usledile nakon donošenja novog Zakona o energetici, o projektima u oblasti obnovljivih izvora energije koji se trenutno realizuju u ovoj susednoj zemlji, a pitali smo ga i kako ocenjuje energetsku tranziciju Srbije.

EP: Koliko je važna regionalna saradnja i da li imate u planu realizaciju nekih projekata koji uključuju zemlje bivše Jugoslavije?

Viktor Andonov: Regionalna saradnja je izuzetno važna jer doprinosi očuvanju bezbednosti snabdevanja energijom u našem regionu. Energija ne poznaje granice. Veoma je pozitivno što ova saradnja godinama odlično funkcioniše, posebno među operatorima prenosnih sistema koji svakodnevno komuniciraju i sarađuju u cilju očuvanja stabilnosti i pouzdanosti naših prenosnih sistema. Trebalo bi napomenuti saradnju u uspostavljanju kontrolnog bloka u cilju osiguranja sistemskih usluga i funkcionisanja prenosnog sistema, kao i zbog sigurnosti u snabdevanju po najnižoj ceni među operatorima Srbije, Severne Makedonije i Crne Gore. Ovo je primer puta koji treba slediti u pogledu buduće saradnje, posebno imajući u vidu planove za veća ulaganja u obnovljive izvore energije i način njihovog balansiranja.

Nadalje, imamo zajedničku inicijativu u okviru Open Balkan za izgradnju zajedničke velike fotonaponske elektrane; ovo bi mogao biti odličan projekat koji će ojačati saradnju. Trenutno sprovodimo odgovarajuću analizu u Severnoj Makedoniji kako bismo definisali najbolje potencijalne lokacije za realizaciju takve investicije. Ako bih regionalnu saradnju sažeo u samo nekoliko reči, rekao bih da to nije samo važno, već je potrebno, jer su naša energetska tržišta mala, zavisna od uvoza i moramo sarađivati radi boljeg života svih građana u regionu.

EP: Reforme u Severnoj Makedoniji počele su novim Zakonom o energetici 2018. Kakve promene je ovaj zakon doneo u oblasti obnovljivih izvora energije? 

Viktor Andonov: Novi Zakon o energetici, koji je obuhvatio treći paket direktiva EU koje se odnose na unutrašnje energetsko tržište, kao i usvajanje brojnih podzakonskih akata koji su bili potrebni za potpunu primenu Zakona, bili su povod da nam Sekretarijat Energetske zajednice dodeli status šampiona u sprovođenju energetskih reformi u jednom od svojih poslednjih izveštaja o primeni evropskih zakona u nacionalnom zakonodavstvu. Prilikom sprovođenja reformi fokusirali smo se na promenu koncepta za podršku izgradnje novih fotonaponskih elektrana, što je sasvim normalno ako se uzme u obzir činjenica da je Severna Makedonija zemlja sa dosta sunčanih dana i da ima odgovarajuće sunčevo zračenje, mnogo veće u poređenju sa nekim zapadnoevropskim zemljama. 

Šteta je što ovaj potencijal u prošlosti nije bio dovoljno iskorišćen; nažalost, nismo iskoristili jedan od glavnih prirodnih resursa kojima smo raspolagali koliko smo mogli. Prethodni koncept podrške u obliku fid-in tarifa imao je nekoliko nedostataka, a najviše taj što su one dodeljivane po principu ko pre devojci, njegova devojka. Nadalje, sve troškove otkupa električne energije snosili su krajnji korisnici. Novi, trenutni koncept zasnovan na premijskim tarifama, definiše jasnu i transparentnu proceduru za dodeljivanje premijskih tarifa putem elektronske aukcije i negativnih ponuda koje su imale odlične rezultate na prve dve aukcije sprovedene 2019. Koristeći samo ove pilot-projekte za izgradnju fotonaponskih elektrana, po premijum principu, uspeli smo da povećamo kapacitet fotonapona 3,5 puta. Nažalost, ovo je rezultiralo sa samo 18 MW; međutim, sa pozivima iz 2019. u toku su projekti za 60 MW instalirane snage. 

Foto- Vlada Republike Severne Makedonije

EP: Koji se projekti u oblasti obnovljivih izvora energije trenutno realizuju u Severnoj Makedoniji i koji je najznačajniji?

Viktor Andonov: Fokusiramo se na obnovljive izvore energije. Oni su neophodni kako bismo mogli da dovršimo proces pravedne tranzicije koji je već započeo i koji znači prelazak sa konvencionalnih izvora energije na obnovljive; fokusiramo se na dobijanje energije iz prirodnog gasa. Jedan od prvih značajnih projekata je izgradnja prve fotonaponske elektrane u starom rudniku uglja u termoelektrani Oslomej. Ovo je uradila nacionalna kompanija ESM za kapacitet od 10 MW. Elektrana će biti puštena u rad krajem oktobra, a zahvaljujući ovom prvom projektu, EBRD je obezbedila grant za pripremu tehničke dokumentacije za izgradnju još jedne fotonaponske elektrane od 10 MW u Oslomeju i dodatnih 20 MW u REK Bitola. 

Tokom 2020. godine, uz podršku EBRD-a, sproveden je transparentan tenderski postupak za izgradnju dve fotonaponske elektrane na preostalom mestu od starog rudnika uglja u Oslomeju. Ovim će kapacitet od 120 MW termoelektrane na ugalj biti u potpunosti zamenjen fotonaponskom elektranom, odnosno dve elektrane od 10 MW u vlasništvu ESM-a i dve privatne investicije od 50 MW koje su realizovale turska kompanija FORTIS ENERJI i Solarpro Holding iz Bugarske. Ovaj projekat je prvi te vrste na Balkanu i u ovom delu Evrope, i pokazuje posvećenost Vlade ciljevima Zelenog dogovora, a to je nulta emisija do 2050. Prošlog meseca kompanija EFT Group, sa sedištem u Londonu, dobila je status investitora za izgradnju fotonaponske elektrane od 80 MW. 

Planiramo izgradnju jedne od najvećih fotonaponskih elektrana na Balkanu, snage 350 MW, na mestu ranije planiranog teretnog aerodroma u Štipu. Ovo može biti veoma atraktivna investicija za sve zainteresovane kompanije, uslovi izgradnje su odlični, sunčevo zračenje je dobro, a veza sa prenosnim sistemom je prilično dostupna i laka za izvođenje. Najznačajniji projekat za Republiku Severnu Makedoniju i u regionu je svakako hidroelektrana Čebren (instalisane snage od 330 do 450 MW) za koju je predviđeno da bude izgrađena na najvećoj pritoci Vardara, Crnoj Reci. Realizacija ovog projekta je od suštinskog značaja za uspešnu energetsku tranziciju Severne Makedonije, imajući u vidu da bi ovaj projekat trebalo da obezbedi balansiranje našeg elektroenergetskog sistema. Trenutno se sprovodi tenderska procedura u skladu sa Zakonom o koncesijama i javno-privatnom partnerstvu.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala RECIKLAŽA.

Hrvatska – predstavljene studije za ubrzanje razvoja obnovljivih izvora energije

Foto: OIE Hrvatska
Foto: OIE Hrvatska

U Hrvatskom državnom arhivu održana je promocija dve stručne studije o obnovljivim izvorima energije čiju je izradu pokrenulo udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske, a finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj u iznosu od 1,1 miliona kuna (146.000 evra).

Akcioni plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj izradili su stručnjaci sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva Univerziteta u Zagrebu i Energetskog instituta Hrvoje Požar, dok su Vodič za razvoj i implementaciju projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj izradili stručnjaci predvođeni konsultantskom kompanijom EnergoVizija.

Ove dve studije postaju temelj ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije i njihovu integraciju u elektroenergetski sistem Hrvatske, kao i značajna potpora ostvarivanju ciljeva utvrđenih Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

U celom svetu, pa i u Hrvatskoj, prisutna je tranzicija energetskog sektora prema čistijim tzv. zelenim tehnologijama. To je najvidljivije u elektroenergetskom sektoru u kojemu je u poslednjih nekoliko godina većina investicija vezana za izgradnju obnovljivih izvora energije.

„Za EBRD je ulaganje u obnovljive izvore energije ključno, stoga nam je drago što smo imali priliku da sarađujemo sa udruženjem Obnovljivi izvori energije Hrvatske i ostalim akterima u realizaciji ova dva važna projekta koji će pomoći da se Hrvatska stavi na kartu ulaganja svih međunarodnih i domaćih investitora i podržati zelenu tranziciju u Hrvatskoj”, rekla je Viktorija Zinčuk, direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj.

Republika Hrvatska postavila je ambiciozne ciljeve za veći udeo obnovljivih izvora energije i podstakla veliki interes za razvoj i ulaganje u vetroelektrane i solarne elektrane, a kako bi se to realizivalo, bitno je ulagati u elektroenergetsku mrežu, regulatorne i operativne promene.

„Vlada RH poboljšala je legislativu koja olakšava procese, između ostalog i nedavno donesenim novim Zakonom o tržištu električne energije i Zakonom o obnovljivim izvorima energije“, rekao je Ivo Milatić, državni sektetar u Ministarstvu privrede i održivog razvoja, naglasivši kako je već mnogo učinjeno, ali i da pred Vladom predstoji donošenje podzakonskih akata i akata za implementaciju, dok pred investitorima i svim ostalim akterima predstoji veliki posao za dobijanje energetskih odobrenja za izgradnju novih kapaciteta kako bi se dostigao cilj od 3.000 MW iz obnovljivih izvora energije do 2030. godine.

„U Hrvatskoj verovatno nema područja privredne delatnosti za koju vlada veći interes investitora od obnovljivih izvora energije. Trenutno je u razvoju više od 200 projekata, ukupne snage veće od 13.000 MW, što predstavlja ukupne potencijalne investicije verovatno i veće od 10 milijardi evra. Iako je jasno da se mnogi projekti neće do kraja realizovati, ipak je reč o izuzetno velikom i važnom investicijskom ciklusu“, rekao je Goran Majstorović iz Energetskog instituta Hrvoje Požar.

„Celi državni energetski sektor, kao i javne komunalne kompanije, uglavnom su promene ka zelenim tehnologijama dočekale nespremne, zbog čega je realizovano znatno manje projekata od planiranog te se iznenada pojavilo skoro 15.000 MW zahteva za priključenje novih proizvodnih postrojenja u EES-u Hrvatske čije je vršno (maksimalno) opterećenje malo veće od 3.000 MW“, objasnio je Igor Kuzle s Fakulteta elektrotehnike i računarstva Univerziteta u Zagrebu.

Kako bi se nastavio trend investicija i bolja integracija obnovljivih izvora energije, potrebna su značajna ulaganja u izgradnju i modernizaciju prenosne infrastrukture. Predstavljeni „Akcioni plan za potrebna pojačanja elektroenergetske mreže u cilju integracije obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj“ analizira postojeće stanje hrvatskog elektroenergetskog sistema i ukazuje na glavne prepreke koje usporavaju integraciju obnovljivih izvora energije i predlaže mere za njeno ubrzanje kako bi od države, koja u poslednjih 10 godina svakodnevno uvozi oko 30 odsto električne energije, Hrvatska postala država izvoznica zelene električne energije.

Foto: OIE Hrvatska

Osim zakonodavnih i regulatornih izmena, studija sadrži i akcioni plan za tehničke, tehnološke i operativne mere, gde između ostaloga predlaže kako da HOPS i HEP ODS ubrzaju pojačanje mreže, mrežna ulaganja potrebna za prenosnu i distributivnu mrežu, tehničke zahteve za priključenje i pogon varijabilnih obnovljivih izvora energije, a na posletku i mere za jačanje ljudskih resursa i kapaciteta.

„Ovo su prve ovakve studije u Hrvatskoj i dokaz su izvrsnosti, a ova sinergija privrede i akademske zajednice, koja je inače retkost, pokazala se izuzetno kvalitetnom,“ rekla je Maja Pokrovac, direktorka udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), izrazivši zadovoljstvo i zahvalnost svim saradnicima na projektu, posebno EBRD-u koji je prepoznao važnost i potrebu za izradom ovih studija u Hrvatskoj, ali i prepoznao OIEH kao pokretača promena u sektoru.

„Drago mi je da najavim da smo u OIEH-u pokrenuli izradu dve nove studije o plutajućim elektranama i o agrosolarima, a njihovu će izradu opet finansirati EBRD,“ dodala je Pokrovac.

Izvor: OIE Hrvatska

Platforma FoodSHare poziva kompanije da doniraju hranu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

Onlajn platforma FoodSHare poziva kompanije zainteresovane za doniranje hrane da se registruju na ovoj platformi i na taj način doprinesu smanjenju otpada od hrane. Platforma čiji je cilj povezivanje donatora hrane sa primaocima, broji više od 50 registrovanih kompanija u Srbiji. Od marta kada je počela sa radom, realizovane su donacije 67.000 kg hrane, kojima je potpomognut rad više od 35 humanitarnih organizacija.

Aplikaciju je razvila beogradska organizacija Foodscale Hub u okviru međunarodnog projekta Ploutos koji je finansiran od strane Evropske komisije u okviru programa za istraživanje i inovacije Horizont 2020.

Prema najnovijem istraživanju sprovedenom od strane Ujedinjenih nacija, u svetu je 2019. bačeno 931 miliona tona hrane. Procenjuje se da proizvođači hrane, uključujući industrijske i poljoprivredne proizvođače čine čak 26 odsto ove količine, dok trgovinski lanci i distributeri imaju svoj udeo od 13 odsto.

Bacanje hrane – moralni i ekološki problem

Negativan trend bacanja hrane važi i za našu zemlju, budući da se u Srbiji na godišnjem nivou baci preko 726.196 tona hrane. Ova praksa je problematična jer viškovi hrane koji završe na deponijama i u procesu industrijskog uništavanja emituju velike količine metana, jednog od najštetnijih gasova koji prouzrokuje efekat staklene bašte.

Takođe, postoji i moralni problem bacanja viškova hrane, budući da se gotovo pola miliona građana Srbije smatra socijalno ugroženim, a za veliki broj njih usluge narodnih kuhinja i donirana hrana predstavljaju jedini obrok u toku dana.

Polazeći od ideje da ovi problemi u velikoj meri mogu biti rešeni unapređivanjem i usklađivanjem procesa donacije hrane, organizacija Foodscale Hub razvila je FoodSHare platformu – jedinstvenu web platformu za donacije hrane koja povezuje sve relevantne aktere iz domena donacija hrane.

FoodSHare služi kao tačka povezivanja donora hrane (poljoprivredni i industrijski proizvođači, distributeri, trgovinski lanci) i primalaca donacija (narodne kuhinje i druge humanitarne organizacije).

Foto: pixabay

Donori imaju mogućnost da u svakom trenutku posredstvom platforme ponude svoje viškove hrane velikom broju humanitarnih organizacija, dok se primaoci donacija mogu prijaviti za preuzimanje ponuđenih količina. Korišćenje svih funkcionalnosti platforme je besplatno.

Neko ima višak, neko manjak

U narednom periodu, FoodSHare platforma sprovešće akciju prikupljanja hrane za najugroženije grupe građana u vidu prikupljanja donacija raznovrsnih namirnica. U želji da podigne svest o značaju teme donacija hrane FoodSHare platforma poziva sve zainteresovane kompanije da se registruju i podrže ovu društveno odgovornu inicijativu.

FoodSHare platforma podržana je od strane preko 50 relevantnih učesnika iz domena donacija hrane, kako donora, tako i primalaca donacija, uključujuči organizacije kao što su Crveni krst Vojvodine, Banka hrane Beograd i Fondacija Ana i Vlade Divac.

Maja Žikić, tehnički vođa pilot aktivnosti, ističe da je problem generisanja otpada aktuelan u svim industrijama, ali je u domenu hrane relativno jednostavno rešiv.

“Postoji strana koja ima viškove i strana kojoj su ti viškovi neophodni. Takođe, postoje barijere koje još uvek stoje na putu ka održivom lancu ishrane u domenu tretiranja otpada. Ideja FoodSHare platforme je da glavnim akterima ponudi jednostavno logističko rešenje za optimizaciju viškova i društveno odgovorno poslovanje, pritom smanjujući pritisak na ekosistem”, zaključuje Maja Žikić.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Užice – Potpisan ugovor za energetsku sanaciju tri škole i jednog vrtića

Foto: Wikipedia/ CrniBombarder!!!
Foto: Grad Užice

Vrtić i tri osnovne škole u Užicu uskoro će biti energetski sanirane. Ugovore o realizaciji ovog projekta potpisali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike i Dragan Stoimenović, zamenik direktora firme „Kredo“, koja će izvoditi radove, finansirane od strane Švajcarske vlade.

“Konkretni rezultati biće značajno smanjenje emisije štetnih gasova i finansijska ušteda. Emisija ugljen-dioksida biće niža za 80 odsto, a potrošnja će biti niža za 70 procenata. Pored toga, važno je i što će i deca i nastavnici dobiti kvalitetnije uslove“, rekla je ministarka.

Mihajlovićeva je najavila da će već početkom godine biti raspisani javni pozivi za zamenu stolarije i za postavljanje solarnih panela i pozvala građane i privredu da učestvuju u ovim projektima, rekavši da na tome treba zajedno da rade država, građani i privreda.

Gradonačelnica Užica dr Jelena Raković Radivojević se zahvalila Ministarstvu rudarstva i energetike na podršci, uz napomenu da Grad Užice ulaže posebne napore za unapređenje energetske efikasnosti. Kako je istakla u ovoj godini budžetom je opredeljeno 50 miliona dinara, a naredne gotovo 20 miliona više.

“Veoma nas je obradovalo potpisivanje ugovora za projekat kojim će biti revitalizovani objekti tri škole i jednog vrtića. Vrtić “Poletarac” dobiće gasni generator i novu stolariju, novu stolariju dobiće i Osnovna škola “Nada Matić” u kojoj će biti rekonstruisana i fiskulturna sala i sređen deo unutrašnjeg prostora. Posebno nas raduje što će konačno u potpunosti biti urađena energetska sanacija dve seoske škole. Osnovna škola Miodrag Milovanović Lune u Karanu dobiće uspostavljen sistem grejanja, novu fasadu i stolariju, dok će u Osnovnoj školi u Krvavcima pored fasade i stolarije, biti instaliran novi kotao za grejanje”, kaže dr Jelena Raković Radivojević, navodi se u saopštenju.

Ona je dodala da će kompletnu sanaciju osnovne škole u Gostinici, koja je prvobitno bila deo ovog projekta, Grad finansirati sredstvima iz budžeta tako da će to biti peti u potpunosti energetski revitalizovan objekat.

Vrednost radova je 1,8 miliona evra i izvodiće ih firma „Kredo“. Prema rečima Dragana Stoimenovića, zamenika direktora radovi počinju 17. januara i biće izvedeni u roku.

“Švajcarska podržava unapređenje energetske efikasnosti i zajedno radi sa Ministarstvom na sprovođenju projekata koji su deo zelene agende. Slavimo 30 godina saradnje i nastavićemo da budemo prisutni u ovoj oblasti“, rekao je Žan-Luk Eš iz Ambasade Švajcarske.

On je naglasio da će nakon izvedenih radova deca i nastavnici imati mnogo bolje uslove za rad i da je godišnja ušteda energije procenjena na oko 1300 megavata.

Energetski portal

Od 1. januara za rukovanje pesticidima obavezna obuka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) izborio se 2019. godine za donošenje novog Zakona o sredstvima za zaštitu bilja kojim se predviđa da tretman pesticidima mogu da vrše samo lica koja su prošla obuku, kao i da su dužna da susedima 24 sata ranije najave tretman.

Iako je pandemija COVID-19 odložila početak obuke, od 1. januara 2022. godine, Zakon će u potpunosti početi da se primenjuje, navodi SPOS u saopštenju.

Poljoprivrednici su dužni da obaveste vlasnika parcela koje se graniče sa parcelom koju nameravaju da tretiraju sredstvima za zaštitu bilja najmanje 24 sata pre početka primene, bez obzira da li su njihovi susedi pčelari ili ne, što je još jedna dodatna mera prevencije, stoji u saopštenju.

“Ovogodišnji zakon donosi neke novine koje je SPOS odavno tražio, a to je pre svega kontrola prodaje pesticida, jer danas možete otići u poljoprivrednu apoteku i kupiti pet tona pesticida, a da vas niko i ne pita šta će vam i gde ćete ih i kako upotrebiti. Po novom zakonu, poljoprivrednik će morati da prođe obuku za bezbednu primenu, rukovanje, skladištenje, transport i odlaganje sredstava za zaštitu bilja, i moći će da kupi samo onoliko sredstava koliko mu je potrebno za kulture koje gaji, i tačno će se znati ko je i koliko sredstava za zaštitu bilja kupio, a moraće da vodi evidenciju o njihovoj primeni”, navode iz SPOS-a.

Novi Zakon propisuje da se pravno lice, preduzetnik, odnosno fizičko lice koje koristi sredstva za zaštitu bilja u okviru svojih profesionalnih aktivnosti, kao i u slučaju stavljanja svojih poljoprivrednih proizvoda na tržište, smatra takozvanim profesionalnim korisnikom.

Profesionalni korisnik dužan je i da redovno vrši podešavanje i tehničku proveru uređaja za primenu, kao i koristi uređaje za primenu koji su periodično pregledani u skladu sa ovim zakonom.

Sredstvo za zaštitu bilja namenjeno profesionalnom korisniku može da kupuje i primenjuje fizičko lice koje ima sertifikat profesionalnog korisnika izdat u skladu sa ovim zakonom, kao i pravno lice, odnosno preduzetnik, koji ima zaposleno lice koje ima sertifikat profesionalnog korisnika.

Foto-ilustracija: Pixabay

Detaljnije o novom Zakonu pročitajte OVDE.

Sertifikat profesionalnog korisnika izdaje Ministarstvo i on će biti uslov da profesionalni korisnici u dogledno vreme, kada veći broj lica bude obučen, mogu da kupuju sredstva za zaštitu bilja u poljoprivrednim apotekama.

Sva lica koja koriste sredstva za zaštitu bilja u okviru svojih profesionalnih aktivnosti i lica koja svoje poljoprivredne proizvode stavljaju na tržište smatraju se profesionalnim korisnicima i dužni su da primenu pesticida sprovode tako da ničim ne ugroze život i zdravlje ljudi i životinja.

Uskoro će, dodaju iz SPOS-a, biti organizovane obuke za sticanje sertifikata profesionalnog korisnika.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije

U Srbiji 26,3 odsto energije dolazi iz OIE

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Prema podacima koje je objavio Eurostat za 2020. godinu udeo obnovljivih izvora energije (OIE) u ukupno proizvedenoj energiji u Srbiji iznosio je 26,3 odsto. Kako se dalje navodi to je za 4,86 odsto više u odnosu na prethodnu godinu, a veoma je blizu zacrtanog cilja za 2020. godinu koji je iznosio 27 odsto.

Kao članica Energetske zajednice Evropske unije, Srbija se obavezala da će 2020. godine u svom nacionalnom akcionom planu za obnovljivu energiju proizvoditi 27 odsto svoje energije iz obnovljivih izvora.

Objavljeni podaci pokazuju da je udeo obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije iznosio 30,7 odsto u odnosu na 2019. godinu kada je bio 30,11 odsto.

Najveći deo energije proizvedene iz obnovljivih izvora u zemlji u 2020. godini potiče iz hidroelektrana – 859,8 kilotona ekvivalentne nafte. Na drugom mestu je energija vetra sa 82,9 kilotona ekvivalente nafte, dok je iz solarne energije – 1,1 kilotona ekvivalenta nafte.

Kako se dalje navodi iz drugih obnovljivih izvora energije, u koje spadaju, između ostalog, gasna i tečna biogoriva, komunalni otpad, geotermalna energija, proizvedeno je 14,9 kilotona ekvivalentne nafte.

Evropa ima jasno zacrtan cilj da postane klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Kako bi, svi zajedno, ispunili zacrtane planove, neophodno je smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte, iskoristiti pun potencijal obnovljivih izvora energije, kao i smanjiti zasvisnost od fosilnih goriva.

Iz Ministarstva rudarstva i energetike kažu da je cilj da do 2040. godine 40 odsto energije dobijamo iz obnovljivih izvora. Kao i da naša zemlja ima veliki potencijal u ovoj oblasti koji do sada nije iskorišćen.

Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike ranije je izjavila da će Srbija u narednih 20, 30 godina ići u pravcu dekarbonizacije energetskog sektora, što znači da su neophodne investicije u OIE, kako bi se ispunili zacrtani ciljevi.

Milica Radičević

IMMOFINANZ najavio postizanje nulte emisije gasova do 2040. godine

Foto: Executive Group
Foto: Executive Group

IMMOFINANZ će dati važan doprinos borbi protiv klimatskih promena svojom novom strategijom koja podrazumeva dostizanje neto nulte emisije štetnih gasova. Planovi predviđaju smanjenje svih emisija gasova sa efektom staklene bašte za 60 odsto do 2030. godine, a do 2040. godine kompanija nastoji da bude bez emisija u celom lancu vrednosti. To znači da će IMMOFINANZ jasno premašiti cilj koji je postavila Evropska unija, a to je da postigne klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Sektor nekretnina ima odlučujuću ulogu u borbi protiv klimatskih promena – oko 40 odsto svetskih emisija se može pripisati izgradnji ili radu nekretnina. Sa ciljem da se globalno zagrevanje ograniči na maksimalno 1,5°C, hitno su potrebne brojne mere. IMMOFINANZ, kao jedan od vodećih investitora u oblasti komercijalnih nekretnina u Evropi, prihvatila je ovu odgovornost i namerava da dostigne nultu emisiju gasova do 2040. godine.

„Globalna klimatska kriza i njen uticaj na životnu sredinu su najvažniji izazovi današnjice i svi smo pozvani da reagujemo. Zato smo postavili ambiciozan cilj da do 2040. dostignemo nultu emisiju gasova u svim segmentima našeg poslovanja. To održava našu posvećenost da prihvatimo odgovornost za čovečanstvo i našu životnu sredinu, kao i našu nameru da igramo vodeću ulogu u održivoj transformaciji naše industrije“, izjavio je Dietmar Reindl, izvršni direktor kompanije IMMOFINANZ, o ambicioznom programu održivosti kompanije.

Svake godine, najmanje pet odsto portfolija nekretnina će biti podvrgnuto opsežnoj obnovi energetske efikasnosti. IMMOFINANZ će takođe značajno povećati sopstvenu proizvodnju obnovljive energije, postavljanjem fotonaponske opreme na krovove svojih ritejl parkova STOP SHOP i opremanjem svih novih lokacija fotonaponskim sistemima. Poslovne zgrade myhive i šoping centri VIVO! biće opremljeni fotonaponskom opremom tamo gde je moguće i u zavisnosti od lokacije. Eksterno snabdevanje električnom energijom biće prevedeno na 100 odsto obnovljive izvore energije, a kupovina fosilnih goriva će biti obustavljena. Svetlosni sistemi koji štede energiju biće instalirani u čitavom portfoliju, a upotreba pametnih tehnologija za sve nekretnine biće masovna proširena.

 Izvor: Executive Group

Najveći nuklearni reaktor u Evropi spreman za probni rad

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath)
Foto-ilustracija: Pixabay

Finska agencija za nuklearnu bezbednost dala je dozvolu petom nuklearnom reaktoru u toj zemlji da pokrene probni rad pod niskom snagom. Reaktor Olkiluoto 3 (OL3) treba da počne sa redovnom proizvodnjom električne energije u junu 2022. godine i biće najveći reaktor u Evropi.

Očekuje  će taj reaktor povećati energetske kapacitete Finske za 1.600 MW, što bi pokrilo oko 15 odsto potrošnje električne energije u zemlji. Maksimalna proizvodnja struje od vetra u Finskoj, poređenja radi, iznosi 2.500 megavata.

Sa početkom rada reaktora Olkiluoto 3 udeo struje dobijene iz atomskih centrala porašće u Finskoj na oko 40 odsto.

Reaktor, smešten na zapadnoj obali Finske, umnogome će unaprediti energetsku nezavisnost te zemlje, koja struju uvozi iz Švedske i Rusije. Koliko i kako će uticati na sadašnje cene energenata još je neizvesno.

Projekat izgradnje reaktora od samog početka su pratili tehnički problemi i pravni sukobi oko troškova u konzorcijumu koji su činili francuski koncern za nuklearnu energiju AREVA NP, koji se sada zove Framatome, njegova nemačka podružnica AREVA GmbH i nemački Simens.

Reaktor  je trebalo da bude završen još 2009. godine uz ukupne troškove 3,2 milijarde evra. Trinaest godina kasnije konačni troškovi izgradnje se procenjuju na 8,5 milijardi evra.

U Finskoj veliki deo građana podržava nuklearnu energiju. Istraživanje koje je sprovelo krovno udruženje finske energetske industrije, Finiš enerdži, pokazalo je da oko 50 odsto Finaca želi da se poveća udeo nuklearne enegije u ukupnoj proizvodnji energije.

Oko 25 odsto zadovoljno je sadašnjim postotkom nuklearne energije u ukupnom energetskom miksu, a svega 18 odsto se zalaže za smanjenje udela nuklearne energije u proizvodnji struje.

Izvor: Beta / EURACTIV.rs