Home Blog Page 428

Srbija: Naredne godine 30 do 40 odsto gasa od drugih snabdevača

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Država radi sve kako bi tokom zime gasa bilo dovoljno, kroz povezivanje sa drugim zemljama Srbija dobija mogućnost da gas kupuje i od drugih snabdevača, objašnjava Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

„Nismo iskoristili priliku da neke stvari uradimo ranijih godina, ali verujem da ćemo sada ubrzano raditi kako više ne bismo zavisili samo od jednog snabdevača gasom. Iduće godine u septembru Srbija završava gasovod Niš-Dimitrovgrad i kroz taj gasovod moći će da stiže i gas od drugih snabdevača, pre svega iz Azerbejdžana i iz LNG terminala u Grčkoj. Iduće godine moći ćemo najmanje 30 do 40 odsto gasa da dobijamo od drugih snabdevača”, rekla je ona, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Prema njenim rečima već sada se razgovara sa Ministarstvom energetike Azerbejdžana o zakupu kapaciteta za iduću godinu. Do tada, imamo ugovor i sa Ruskom Federacijom, mogućnost za skladištenje gasa i u Mađarskoj, kao i zalihe u skladištu u Banatskom Dvoru.

Ona je dodala da je za gasnu bezbednost posebno važno povezivanje sa susedima i da Srbija planira da gradi gasne interkonekcije i sa Rumunijom, Severnom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom. 

Govoreći o tranziciji ka čistijim izvorima energije, ona je rekla da je za Srbiju važno da gradi nove energetske kapacitete, pre svega da počne izgradnju reverzibilnih hidroelektrana, Đerdapa 3 i Bistrice, koje su važne zbog balansiranja i sigurnosti u snabdevanju kad se poveća korišćenje obnovljivih izvora energije.

„Moramo biti svesni da je za dve i po godine u našem regionu skoro 20.000 ljudi umrlo kao posledica emisija iz elektrana koji koriste prljave izvore energije. Osamnaest termoelektrana u našem regionu proizvelo je četiri puta više emisija štetnih gasova nego 220 termoelektrana u zemljama EU. Zbog toga treba da učinimo sve obezbedimo da imamo dovoljno energije i da to bude čista energija, a to možemo samo kroz nove investicije. Otpori tom procesu ne postoje ni kod privrede ni kod građana, najveći kočničari procesa dekarbonizacije su javna preduzeća, koji bi da se ništa ne menja, iako bi upravo zelena energija mogla da im donese ozbiljne profite”, rekla je Mihajlovićeva.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energtike

Unapređenje saradnje Srbije i Irana u oblasti rudarstva i OIE

Ministarka Mihajlović razgovarala je i sa delegacijom Ministarstva industrije, rudarstva i trgovine, Privredne komore i Agencije za promociju trgovine Irana o bilateralnim odnosima dveju zemalja i unapređenju saradnje u oblasti energetike i rudarstva.

Tokom sastanka Mihajlović sa delegacijom, koju je predvodio zamenik ministra i direktor pomenute agencije Aliriza Pejmanpak, bilo je reči i o energetskoj bezbednosti, zajedničkim projektima u rudarskom sektoru i razvoju sektora obnovljivih izvora energije (OIE).

“Energetika i rudarstvo predstavljaju najpogodniju oblast za to, imajući u vidu prirodna bogatstva Irana, posebno kada je reč o kritičnim mineralnim sirovinama koje su svetu potrebne danas i biće potrebne u narednim decenijama”, navela je ona.

Prema njenim rečima, pored rudarstva treba zajedno da radimo na razvoju i izgradnji kapaciteta koji za proizvodnju energije koriste obnovljive izvore.

Pejmanpak je ocenio da sektor rudarstva i energetike ima mnogo potencijala za bližu saradnju dveju zemalja, naglasivši da Iran smatra Srbiju za jednu od najvažnijih država u Evropi sa kojom treba da razvija zajedničke projekte, pre svega u rudarstvu.

Unapređenju saradnje Srbije i Italije u energetskom sektoru i investicijama

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji u oblasti energetike, razvoju bilateralnih odnosa i zajedničkim projektima u sektoru OIE i energetskoj efikasnosti, ministarka Mihajlović je razgovarala sa Lukom Gorijem, novim ambasadorom Italije u Srbiji.

„Veoma smo zadovoljni dosadašnjom saradnjom sa Italijom i u ovom i u prethodnom resoru, posebno u sektoru saobraćaja i mislim da je vreme da sada unapredimo i konkretizujemo saradnju dve države u energetici, posebno kada je reč o novim OIE kapacitetima i unapređenju energetske efikasnosti. Postoji mnogo potencijala i mogućnosti za razvoj naših odnosa u ova dva sektora, jer smo donošenjem novog zakonodavnog okvira stvorili uslove da u izgradnji novih elektroenergetskih kapaciteta koji za proizvodnju energije koriste OIE učestvuju i javna preduzeća i privatni investitori i građani. Unapređenje energetske efikasnosti je takođe jedan od prioriteta i pokrenuli smo projekte kojima donosimo konkretne rezultate“, rekla je Mihajlovićeva.

Ministarka i ambasador Gori saglasili su se da je zbog aktuelne situacije na tržištima u Evropi i svetu ugrožena energetska bezbednost i da je diverzifikacija u gasnom sektoru neophodna. 

„Moj prethodnik mi je kada sam došao rekao koliko ste posvećeni razvoju odnosa Srbije i Italije i drago mi je da možemo da nastavimo da radimo na podizanju bilateralnih odnosa na viši nivo, posebno danas kada je energetika centralna tema. Potencijali Srbije su veliki i postoji prostor za zajedničke projekte, pre svega u elektroenergetici“, rekao je Gori.

Na sastanku je razgovarano i o saradnji u elektroenergetici, povezivanju u prenosnom sistemu i izgradnji Transbalkanskog koridora.

Energetski portal

Predstavljen projekat “BIO4 kampus” – budućnost su veštačka inteligencija i biotehnologija

Foto-ilustracija: Unsplash (Possessed Photography)
Foto: Vlada Republike Srbije

U Vladi Srbije predstavljeno je idejno rešenje BIO4 kampusa čiji se početak izgradnje očekuje sledeće godine.

Kampus će se nalaziti između ulica Vojvode Stepe i Kumodraške, i u njemu će biti tri fakulteta – Biološki, Farmaceutski i Grupa za bioinženjering Tehnološkog-metalurškog fakulteta. U BIO4 kampusu će se takođe nalaziti osam naučnih instituta, Ekstenzija Naučno-tehnološkog parka i istraživački centri privatnih kompanija. Useljenje je planirano za 2025. godinu.

Premijerka Srbije Ana Brnabić ukazala je na to da će izgradnja ovog kampusa koštati 190 miliona evra i da će biti uloženo 100 miliona evra u opremu, uz napomenu da će novac verovatno biti obezbeđen iz kredita Razvojne banke Saveta Evrope.

“Budućnost je u dva polja – veštačka inteligencija i biotehnologija, a BIO4 uvodi ta dva nova polja u našu zemlju. Ukoliko uspemo to da uradimo, a nemam sumnje da hoćemo, onda je nebo granica za Srbiju”, poručila je ona, dodavši da Srbija već danas nije ista zemlja kao 2012. ili 2015. godine i da sve više stranih kompanija dolazi u našu državu.

Prema njenim rečima, već postoje kompanije koje su zainteresovane da otvaraju svoje razvojne centre za biotehnologiju i žele da budu stanari BIO4 kampusa.

Brnabić je naglasila da je BIO4 nadogradnja onoga što je Vlada Srbije, u saradnji sa obrazovnim i naučnim sistemom, radila od 2016. godine, kada je najavljen početak transformacije naše ekonomije u ekonomiju zasnovanu na znanju, inovacijama i novim tehnologijama.

“Od tada smo izgradili četiri naučno-tehnološka parka, mrežu startap centara, najmoderniji data centar za čuvanje podataka i reformama u obrazovnom sistemu, pre svega uvođenjem programiranja, uspeli smo da privučemo veliki broj najprestižnijih stranih kompanija, koje su izabrale Srbiju kao mesto gde otvaraju svoje razvojne i istraživačke centre”, navela je premijerka.

Energetski portal

Novi Sad je grad roda – Kolonija belih roda bogatija za novih 70 mladunaca

Foto-ilustracija: Unsplash (Maurice Schalker)
Foto-ilustracija: Unsplash (Maurice Schalker)

Od kako je pre osam godina prvi par belih roda svio gnezdo na nezavršenoj zgradi uz autoput na novosadskoj Klisi, ove graciozne selice ne prestaju da iznenađuju stručnjake za ptice, ali i širu javnost.

Novosadske bele rode svet posmatraju sa visine, tačnije sa preko 20 metara visokih betonskih stubova i greda odakle se pruža odličan pogled na grad, ali i deponiju na kojoj se često hrane. Osim deponije, u neposrednoj blizini kolonije roda nalaze se veliki kopovi šljunka i peska na kojima rode pronalaze dodatnu gozbu.

Ornitolozi iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije su 2017. u svojevrsnoj koloniji pronašli osam gnezda, da bi brojnost rasla sve do 2021. kada su izbrojana čak 33 para roda. Ove godine u koloniju je došao 31 par, a njih 26 uspešno je ostavilo potomstvo. Rodama je potrebno izuzetno umeće da naprave velika i stabilna gnezda na toj visini, prkoseći čestim olujnim vetrovima. Upravo tako su najmanje tri gnezda stradala ovog proleća.

Novi Sad se vekovima razvijao na močvarnim poljima koja su isušena i zatrpana. Ta nekada bogata staništa nepovratno su nestala, a sa njima i kolonije ptica močvarica. Međutim, nekima od njih, poput roda i galebova, sada pogoduju komunalne deponije na kojima pronalaze nove izvore hrane, kao što su tone otpadne hrane iz domaćinstava. Bele rode su se prilagodile novonastalim uslovima i otpad koji mi ljudi proizvodimo okrenule u svoju korist“, objašnjava Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Poslednji nacionalni popis belih roda sproveden je 2014. i 2015. godine kada je u Srbiji prebrojano oko 1.350 gnezda, od čega ih je u Vojvodini bilo oko 1.100. Tada se u celom Novom Sadu gnezdilo svega tri para belih roda, a poslednjih godina njihova populacija u najvećem vojvođanskom gradu povećana je za više od 10 puta.

Krajem leta iz Novog Sada put Afrike krenuće najmanje 150 belih roda.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Cene ogrevnog drveta i peleta divljaju – kako ih obuzdati

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene ogrevnog drveta i peleta su paprene. Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić kaže za RTS da su cene energenata na stovarištima nerealne i da ne opravdavaju troškove u lancu u kome se formiraju. Ističe i da je potražnja za ogrevnim drvetom i peletom “ekstremno visoka”, te da je disbalans u ponudi i potražnji jedan od uzroka visokih cena.

Tona peleta doseže i do 380 evra, a ogrevnog drveta nema ispod 50 evra u malim mestima, u velikim gradovima doseže i do 10.000 dinara. Ugalj na stovarištima teško je naći. Zbog energetske krize potražnja je i 10 puta veća nego lane, za isporuke većina stovarišta pravi liste čekanja jer sve što stigne već je i prodato.

Profesor Glavonjić kaže za RTS da se cene na stovarištima već od juče za pojedine kategorije peleta kreću i do 411 evra.

“Ovo su nerealne cene. Cene su visoke i ne opravdavaju troškove u lancu u kom se formiraju”, ističe Glavonjić.

Prema njegovim rečima, potražnja za ogrevnim drvetom, peletom i gorivima je “ekstremno visoka”.

“Kada je reč o drvnom peletu u prva tri meseca, proizvođači su imali smanjenu proizvodnju. Bila je manja količina peleta na tržištu u ponudi. Probalo se i još uvek se to dešava da se manjak proizvodnje nadoknadi uvozom. U prva četiri meseca Srbija je uvezla 37.500 tona”, objašnjava Glavonjić, podsećajući da je na snazi zabrana izvoza drva u Srbiji.

“Disbalans u ponudi i potražnji je jedan od uzroka zašto je ovako visoka cena”, ističe Glavonjić.

Ko najviše profitira, a ko treba da “popusti”

U lancu su “Srbijašume” kao glavni dobavljač sirovinom, proizvođači peleta i trgovci.

Gost Dnevnika kaže da njihova istraživanja pokazuju da u ovom trenutku najveći benefit i profit u ovakvim situacijama imaju trgovci.

“U lancu dobavljača, proizvođača i trgovaca svi po malo treba da popuste i pokažu vrstu društvene odgovornosti i brige o tržištu i potrošačima, zato što potrošači ne kupuju drvna goriva samo za ovu grejnu sezonu”, kaže Glavonjić.

Prema njegovim rečima, cene peleta su od 15. maja do 28. juna porasle između šest i osam hiljada dinara, a da nije bilo rasta drugih troškova, što, napominje, nije opravdano.

Foto-ilustracija: Pixabay

Šta je rešenje

Glavonjić smatra i da je Vlada donela dobru odluku da zabrani izvoza peleta i drvnih goriva, ali da ona nije dovoljna.

“Srbija i pre ove odluke nije izvozila u velikoj količini drvna goriva. U 2021. godini je izvezla svega 22.000 kubika ogrevnog drveta, što je manje od jednog procenta u odnosu na ukupnu potrošnju. Izvezli smo i male količine peleta, svega oko 11 odsto u odnosu na ukupnu proizvodnju, samim tim i potrošnju”, dodaje profesor.

Naglašava da odluka Vlade treba da se produži, jer svaki kubik ogrevnog drveta i tona peleta je “dragocena” u ovoj situaciji.

“Zamolio bih Vladu da se uključi aktivnije u ovaj proces i da svojim autoritetom pozove glavne i ključne igrače na tržištu i u segmentu snabdevanja i proizvodnje i prodaje da se napravi dogovor da se prvo zaustavi rast cena, a zatim da se razgovara o tome kako cene sniziti”, rekao je gost Dnevnika.

Situacija u regionu

Glavonjić kaže da je najjeftinije ogrevno drvo u Banjaluci, 65 evra za prostorni metar, sledi Skoplje sa 74 evra, a Beograd je između 87 i 90 evra, koliko košta i u Zagrebu. U Ljubljani je oko 96 evra.

Kada je reč o peletu, Glavonjić navodi da je Banjaluka opet najjeftinija, 294 evra po toni, Skoplje 305 evra, Beograd 363 evra, Ljubljana 362 evra. Jedno je u Zagrebu skuplji pelet nego u Beogradu.

U Italiji je prosečna cena peleta 372 evra, dok je u Austriji 367 evra, kaže profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu.

Izvor: RTS

SWE objavio prognozu do kraja leta: Delove Evrope čeka toplotni talas i suša

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle osveženja i pada temperatura, već ove nedelje nam se vraćaju vrućine, bez padavina, ali i toplotni talas koji bi moglo potrajati do početka avgusta, prognozira meteorološki servis Severe Weather Europe koji je objavio prognozu za Evropu do kraja leta.

Vrućina i suša

SWE koristi jedan od najpouzdanijih prognostičkih modela za dugoročne prognoze, ECMWF, prema kojem bi natprosečno toplo i suvo vreme trebalo da se nastavi u južnim krajevima do septembra.

Navode kako iznad Evrope vide neutralno područje iznad severozapadnih krajeva ispod zone niskog pritiska. Temperature više od normalnih nastavljaju se nad južnom polovinom našeg kontinenta, ispod zone visokog pritiska. Kada je reč o suši, ona će na jugu biti veća od uobičajenih u ovo doba godine. Pored toga, nad severnim delom preovladavaće vlažniji uslovi pod uticajem zone niskog pritiska.

Slično prognoziraju i za veći deo srednjih i južnih Sjedinjenih Država.

Treba napomenuti da se ograđuju kako niti jedan sistem dugoročne/sezonske prognoze ne može biti u potpunosti pouzdan, pa da samo predviđa trendove zavisno od toga kako se razvijaju vremenski obrasci.

Prete šumski požari

Novi toplotni talas već je zahvatio čitavu Španiju gde očekuju temperature i više nego u junu.

“Prate ga više noćne temperature i vrlo visoke vrednosti u područjima gde to nije uobičajeno. Zabeleženo je čak 40 stepeni u Burgosu ili Palenciji”, izjavio je  Ruben del Kampo, portparol tamošnje Državne meteorološke agencije AEMET.

Kaže kako će temperature tamo dostići i 46 stepeni Celzijusa, navodi antena3.

Uz Španiju, ovakvo se vreme očekuje i u Portugalu, kao i na severu Italije koja se već nedeljama bori s nezapamćenom sušom. Jugu Evrope sve više prete šumski požari koji su već spalili stotine hektara, a sa dolaskom toplotnog talasa rizik je sve veći.

Izvor: Agroklub

Građani uspeli: Sakupljen novac za zadružne solarne elektrane na Staroj planini

Foto-iluatracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (Colmkay)

Meštani staroplaninskih sela, uz podršku koju su dobili širom Srbije, uspeli su da zaustave izgradnju malih hidroelektrana na njihovim rekama. Sada, ponovo uz pomoć građana, nakon 23 dana trajanja kampanje prikupljen je novac za izgradnju zadružnih solarnih elektrana u selima Temska i Dojkinci na Staroj planini

Od prvog minuta leta, 21. juna, kada je kampanja simbolično krenula novac za prve zadružne solarne elektrane u Srbiji doniralo je preko 212 donatora, a osam dana pre kraja donacijske kampanje sakupljeno je 885.000 dinara, što je za 45.000 više od ciljane sume. Sav novac koji se sakupi do 20. jula biće potrošen na dodatne solarne panele. 

Predrag Momčilović i Energetske zadruge Elektropionir, od koje je potekla ideja, kaže da su kampanju podržali ljudi iz cele Srbije, ali i ljudi iz Hrvatske, regiona i Evrope.

“Mi smo se nadali, ali ne da ćemo toliko brzo prikupiti novac. Imali smo strahove jer znamo u kakvoj situaciji živimo i koliko ljudi mogu da doniraju za ovakve projekte, ali smo jako srećni što očigledno postoji veliko interesovanje za solarnu energiju, ali i za Staru planinu i da njen razvoj postane održiviji. Ja bih rekao da je ovo početak jedne nove borbe za postavljanje mnogo više solarnih elektrana i na individualnim kućama”, kaže Momčilović.

Iz Energetske zadruge objašnjavaju da će novac koji se u narednim danima sakupi biti potrošen na dodatne solarne panele, a da će prve solarne elektrane biti postavljane ove jeseni ili na proleće sledeće godine.

“Nakon izrade projektne dokumentacije za ove prve zadružne krovne solarne elektrane, pristupiće se i administrativnim procedurama i u zavisnosti od trajanja ovih procesa solarne elektrane će biti postavljane ove jeseni ili na proleće 2023. godine. Energetska zadruga Elektropionir vidi inicijativu Solarna Stara kao pokazni primer, prvi u nizu ovakvih projekata posvećenih energiji iz obnovljivih izvora, u kojima zajedno učestvuju zadruga, stručnjaci, aktivisti, lokalna zajednica i lokalna uprava”, poručuju iz Elektropionira.

Njihova poruka je da svi građani mogu biti pokretači promene ka održivoj energiji i da to nije pozicija rezervisana isključivo za velike investitore. Veruju da energija mora biti čista i da može biti u zajedničkom vlasništvu.

Podsetimo, ukupna vrednost ovog projekta je 1,6 miliona dinara. Od toga su članovi Elektropionira uz pomoć donatora i od sopstvenog novca prikupili polovinu tog iznosa, a sada je druga polovina prikupljena uz podršku građana.

Projektom je predviđena ugradnja solarnih panela sa garancijom od 25 godina, a sav godišnji prihod koji se u narednih 25 godina ostvari od proizvodnje električne energije iz tih elektrana biće na raspolaganju lokalnoj zajednici.

Izvor: Južne vesti

Budućnost sa manje izazova i više instalisanih megavata

Foto: New Energy Solutions
Foto: New Energy Solutions

Projekti poput vetroparka „Kovačica” sa instalisanih 104.5 megavata, koji je realizovala kompanija New Energy Solutions, imaju pozitivan uticaj na energetski i ekološki sektor naše zemlje. Zahvaljujući ovome, Srbija se približava svom planu da u energetskom miksu do 2040. godine 40 odsto proizvodnje bude iz OIE.

Upotreba energije sunca i vetra u energetskom miksu Srbije danas iznosi svega 3,5 odsto. Znajući da je jedini način da naša zemlja bude energetski bezbedna dalje ulaganje u OIE, prenosimo razgovor o investicijama i daljim projektima vetroelektrana sa Milošem Perišićem, direktorom inženjeringa kompanije New Energy Solutions

EP: Realizacijom projekta vetroparka „Kovačica” ostvarena je najveća investicija u pomenutoj opštini. Da li biste ovaj projekat istakli kao najznačajniji u prvih 10 godina rada kompanije?

Miloš Perišić: Kompanija New Energy Solutions poslednjih nekoliko godina doživljava ekspanziju. Ona je već jedan od najznačajnijih faktora u oblasti obnovljivih izvora kako u Srbiji, tako i u regionu. Očekivanja menadžmenta, ali i svih zaposlenih u NES-u su velika, pa se samim tim planira i realizacija projekata koji će nadvisiti i projekat poput VE „Kovačica”, koji nesumnjivo jeste najznačajniji projekat u prvih 10 godina rada kompanije. Međutim, mi smo isto tako sigurni da će projekti koji nam dolaze prevazići uspeh koji je postignut realizacijom tog projekta.

EP: Imate li podatak o ukupnom smanjenju emisije CO2 i drugim benefitima koje je ovaj projekat doneo?

Miloš Perišić: Prosečna proizvodnja električne energije iz vetroparka „Kovačica” iznosi oko 298.000 MWh. Ukoliko pretpostavimo da se ovom proizvodnjom smanjuje udeo proizvodnje električne energije dobijene iz termoelektrane, dolazimo do smanjenja emisije CO2 za oko 250.000 tona godišnje. Sigurni smo da je pozitivan efekat projekta vetroparka „Kovačica” sagledan i kroz povećanje prihoda lokalne zajednice sa kojom imamo izuzetnu saradnju. 

Foto: New Energy Solutions

EP: New Energy Solutions radi i na razvoju „Pupin” vetroparka za istog investitora, izraelsku kompaniju „Enlight”. Šta nam možete reći o ovom projektu? U kojoj se fazi trenutno nalazi? 

Miloš Perišić: Uspešna saradnja uspostavljena sa „Enlight”, na svetskom nivou eminentnom kompanijom u oblasti obnovljivih izvora, nastavlja se i na projektu vetroparka „Pupin”. Za nas je velika čast i priznanje kvalitetnog rada želja kompanije „Enlight” da nastavi veoma uspešnu saradnju kroz nove projekte. Vetropark „Pupin” je prirodan nastavak projekta vetroparka „Kovačica”. Sagledana instalisana snaga je 95,5 megavata. Izrađen je i usvojen planski dokument, obezbeđeni su lokacijski uslovi i dobijena građevinska dozvola. U toku su aktivnosti na obezbeđivanju odgovarajućih dozvola za prateću infrastrukturu, što se, pre svega, odnosi na priključak na prenosni sistem koji se realizuje zajedničkim snagama Elektromreža Srbije AD kao Investitora ovog dela projekta i kompanije New Energy Solutions. 

EP: Investitori najavljuju ulaganja u elektrane na zelenu energiju od nekoliko stotina megavata do čak nekoliko gigavata. Smatrate li da je EMS spremna da na mrežu priključi nove vetroelektrane? Kakva je trenutna situacija? 

Miloš Perišić: Prema javno dostupnim informacijama koje se nalaze na sajtu EMS AD u ovom momentu postoje zahtevi za priključenje preko 13 gigavata iz elektrana koje koriste obnovljive izvore električne energije. Ukoliko uzmemo u obzir da je trenutno priključeno oko 390 megavata električne energije iz vetroelektrana, a da je ukupna instalisana snaga svih elektrana u Srbiji oko 8 gigavata, jasno je da EMS AD u ovom trenutku nije u mogućnosti da obezbedi kapacitet koji će pokriti sve postojeće zahteve. Ipak, suštinsko pitanje koliki kapacitet od 13 gigavata jeste realan i u kojim rokovima i da li će se uopšte sve te elektrane izgraditi. Akcionarsko društvo Elektromreža Srbije svakako već duže vremena radi na realizaciji projekta koji će omogućiti priključenje elektrana iz obnovljivih izvora u veoma ozbiljnom i značajnom kapacitetu. Isto tako, siguran sam da će EMS AD blagovremeno obezbediti preduslove za priključenje svih elektrana koje se izgrade u narednom periodu. 

Intervju vodila: Milica Marković

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Stojčevski: Kreiranje jedinstvenog evropskog tržišta uslov za stabilno snabdevanje električnom energijom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ljubaznošću Dejana Stojčevskog

Odlukom Vlade Republike Srbije, berza električne energije SEEPEX imenovana je 16. juna ove godine za Nominovanog Operatora tržišta električne energije (NEMO) u Republici Srbiji.

Ovime se, kako stoji u saopštenju SEEPEX-a, otklanja jedna od najbitnijih pravno-regulatornih barijera za spajanje domaćeg organizovanog tržišta električne energije sa tržištima susednih zemalja Evropske unije, odnosno za pridruživanje jedinstvenom dan-unapred i unutardnevnom evropskom tržištu.

Kako za Energetski portal objašnjava tehnički direktor SEEPEX-a, Dejan Stojčevski, Evropa je započela formiranje jedinstvenog evropskog tržišta električne energije još 2008. godine, a 2015. godine izašla je CACM GL regulativa (Guidelines on Capacity Allocation and Congestion Management) za alokaciju prekogranišnih kapaciteta i otklanjanje zagušenja.

Procedura imenovanja SEEPEX-a za NEMO u potpunosti je usklađena sa odgovarajućim odredbama pomenute regulative, a sada su na potezu evropske institucije koje treba da provere da li SEEPEX ispunjava sve uslove za priključivanje jedinstvenom evropskom tržištu.

„Glavna prednost pridruživanja evropskom tržištu električne energije je sigurnost snabdevanja što će reći da ćemo u svakom trenutku moći da kupimo ili prodamo električnu energiju u zavosnosti od toga koliko prenosnih kapaciteta imamo na granicama. Budući da imamo osam granica i dobru mrežu, mi ćemo praktično moći da kupimo nedostajuće količine električne energije, i to po jedinstvenoj ceni na evropskom tržištu“, kaže Stojčevski.

On dodaje da bez spajanja tržišta ne samo što ne možemo da kupimo ili prodamo velike količine energije (jer je tržište malo), već i cene odstupaju od evropskih: ako imamo višak električne energije, cena je manja nego u Evropi, a ako je kupujemo, cena je veća nego u okolnim zemljama.

Prednosti za investitore u OIE

Naš sagovornik dodaje da je spajanje tržišta dan unapred i unutar dana dobra vest za investitore u obnovljive izvore energije (OIE).

„Investitori će sigurno moći da plasiraju električnu energiju po evropskim cenama svuda u Evropi. To je naročito važno za unutardnevno tržište da bi investitori samostalno mogli da učestvuju na tržištu i da budu samostalno balansno odgovorne strane. Prema jednoj od uredbi, EPS je dužan da balansira sve nove investitore u OIE dok tržište električne energije ne postane likvidno, ali to stvara veliko opterećenje za EPS koji je u teškoj situaciji. Ako se spojimo sa Evropom, prvog dana naše tržište postaje likvidno što znači da se energija iz svih OIE može plasirati u Evopu po evropskim cenama“, objašnjava Stojčevski.

On dodaje da spajanje sa evropskim tržištem neće značiti jeftiniju cenu električne energije jer je, kako kaže, cena u celoj Evropi veća nego kod nas.

Foto-ilustracija: Unsplash (Rodion Kutsaev)

„Imamo najjeftiniju električnu energiju u Evropi za domaćinstva i to je nedopustivo jer je EPS kupuje u inostranstvu po jednoj ceni, a nama prodaje po daleko nižoj. Pošto ne može da pokrije svoje troškove, EPS propada što se upravo sada i desilo. Električna energija ne sme da bude socijalna kategorija, to može da bude samo za određena domaćinstva koji su stvarno ugroženi kupci, ali to pitanje nikako da se reši“, kaže naš sagovornik.

Obračunski period smanjiti na 15 minuta

Dosta je prostora za unapređenje domaćeg tržišta električne energije, a ono što Stojčevski posebno ističe je smanjenje obračunskog perioda na 15 minuta.

„Kod nas je obračun trenutno satna rezolucija, a trebalo bi da zamenimo brojila i imamo petnaestominutnu rezoluciju kako bi snabdevači mogli da nam ponude potpuno nove produkte. Recimo da će od dva do šest časova tokom noći ili dana biti jeftinija električna energija, ali ćemo zato od šest do 10, kada je najveća cena na tržištu, i mi plaćati mnogo veću cifru. Ideja je da možemo da pregovaramo sa snabdevačem bukvalno po svakom satu, a za nekoliko godina i na 15 munuta“, kaže Stojčevski za naš portal.

Milena Maglovski

Večeras svečano otvaranje prve deonice auto-puta u Crnoj Gori

Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Prva deonica auto-puta Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa, biće svečano otvorena danas na Dan Crne Gore. Ova saobraćajnica će zvanično biti u upotrebi od 14. jula od osam sati, pri čemu će narednih sedam dana, do 21. jula do osam sati, putarina biti besplatna, navode iz Vlade Crne Gore.

Prvi crnogorski auto-put olakšaće putovanje do mora svim turistima i stanovnicima ove države. Deonica Smokovac-Mataševo dugačka je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, 16 dvocevnih tunela.

Ukupna dužina tunela je 17,7 kilometara, što čini oko 43 odsto dužine prioritetne deonice auto-puta. 

Deonica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem. To su petlje Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina na auto-putu je 100 kilometara na čas, a posle naplatne rampe na raspolaganju su tri trake.

Energetski portal

Loš kvalitet vozila najveći problem u javnom prevozu

Foto-ilustracija: Unsplash (Pau Casals)
Foto: Centar za lokalnu samoupravu

Centar za lokalnu samoupravu (CLS) je od 5. do 11. jula sproveo anketu putem sajta organizacije u kojoj je učestvovalo 2.358 Beograđana. Građani su kao najveći problem u javnom prevozu u prestonici naveli loš kvalitet vozila (25,9 odsto glasova), zatim slede nedostatak klimatizacije (22,6 odsto), nedovoljan broj linija i polazaka (20,3 odsto) i kašnjenja/kršenja voznog reda (16,2 odsto).

„Veliki odziv Beograđana u ovoj anketi potvrđuje nalaz našeg prethodnog istraživanja da javni prevoz spada među prva dva uzroka nezadovoljstva u prestonici“, izjavio je direktor CLS-a Nikola Jovanović.

„Ne čudi što je na vrhu liste nezadovoljstvo kvalitetom vozila, jer već skoro dve godine ukazujemo ne samo na loše održavanje voznog parka, već i na neodgovarajuće nabavke novih autobusa, kakvi se ne voze gotovo nigde u Evropi“, zaključio je Jovanović.

CLS je dostavio celovit grafički prikaz rezultata ankete, a u narednim danima će detaljnije govoriti o njemu, kao i o neophodnim koracima da se stanje popravi.

Izvor: Centar za lokalnu samoupravu

Novi projekat podsticanja reciklaže u opštini Kučevo

Foto: Represent
Foto-ilustracija: Pixabay (Squirrel_photos)

Stanovnici opštine Kučevo zahvaljujući projektu “Hoćemo novu šansu – recikliraj” od nedavno imaju priliku da doprinesu reciklaži, tako što će ambalažni otpad iz svojih domaćinstava pravilno razdvojiti i odložiti na obeležena mesta. U okviru projekta koji su pokenule kompanije Coca-Cola HBC Srbija i Sekopak, u saradnji sa opštinom Kučevo, postavljeno je 30 kontejnera i 20 kutija za odvajanje PET plastike i aluminijumskih limenki.

Nazivom projekta “Hoćemo novu šansu – recikliraj” organizatori šalju poruku da otpad može da bude značajan resurs, te da pravilnim odlaganjem i recikliranjem dajemo šansu PET plastici i aluminijumskim limenkama da  ponovo završe na rafovima prodavnica. Na ovaj način, smanjuje se količina otpada na deponijama, štede materijali neophodni za proizvodnju ambalaže, čime se dalje štede energija, voda, kao i drugi prirodni resursi, koji su nam danas veoma važni.

„Opština Kučevo je bogata prirodnim lepotama i drugim znamenitostima od važnosti za razvoj turizma i ruralni razvoj. Dolaskom kompanije kao što je Coca-Cola HBC i uz podršku Sekopaka, ostvarićemo dugogodišnju težnju svih građana da odgovorno upravljamo otpadom. Zahvalni smo što su ove dve kompanije prepoznale našu opštinu, a mi ćemo se u daljem radu truditi da opravdamo njihovo poverenje i obezbedimo bolje i kvalitetnije mesto za život naših građana“, rekao je Nenad Mikić, zamenik predsednika opštine Kučevo.

Kontejneri za PET plastiku i limenke postavljeni su širom opštine Kučevo, i to u selima Rabrovo, Kaona, Ševička Neresnica, Neresnica, Gložana, Duboka i Popovac.

„Kao operateru ambalažnog otpada, važno nam je da građani širom Srbije stvore ekološke navike i počnu da odvajaju ambalažni otpad u svojim domaćinstvima. Zbog toga je naše zadovoljstvo što smo zajedno sa partnerima napravili ovaj projekat, koji ima za cilj da zajedničkim snagama uspostavimo dobar sistem za primarnu selekciju ambalažnog otpada i time očuvamo prirodna bogatstva Kučeva”, saopštila je Violeta Belanović Kokir, generalna direktorka Sekopaka. 

U okviru projekta sprovodi se i edukacija građana o primarnoj selekciji, koja je ključna kako bi sistem funkcionisao.

„Otvaranjem punionice gazirane vode Rosa Homolje, Kučevo i ovaj region su postali još jedan dom naše kompanije u Srbiji. Kao i svuda gde poslujemo, zajedno sa lokalnom zajednicom i partnerima želimo da doprinesemo rešenju važnih izazova, a otpad je svakako jedan od njih. Kroz ovaj projekat činimo jedan korak, obezbeđujući građanima neophodnu infrastrukturu za selektivno odlaganje otpada, uz nadu da će čuti našu poruku i dati šansu reciklaži“, kazala je Tisa Čaušević, menadžerka za javne i regulatorne poslove u kompaniji Coca-Cola HBC Srbija.

Pored projekta „Hoćemo novu šansu – recikliraj”, kompanija Coca-Cola HBC Srbija zajedno sa kompanijom Bambi, nedavno je organizovala volontersku akciju u Kučevu, u okviru koje su volonteri očistili otpad u priobalju reke Pek, postavili kućice za ptice i ofarbali ogradu u dvorištu osnovne škole.

Izvor: Represent

Obnovljivi izvori energije najbolji za energetsku bezbednost

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ulaganja u nove energetske kapacitete koji koriste obnovljive izvore energije najbolji je način da se osiguraju energetska bezbednost, ekonomska izvesnost i politička stabilnost, rekla je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, u obraćanju na drugom forumu Energetske zajednice u Sarajevu. Ona poručuje da je energetska tranzicija prilika za zdraviju životnu sredinu i podizanje životnog standarda.

“Nikada više nije bilo nesigurnosti u globalnoj energetici, nego što je danas. Potrebe za hitnim akcijama na polju borbe sa klimatskim promenama nametnula je brige, ograničenja ali i zadatke. Rast tražnje za energentima u post kovid periodu, kao i uticaj na cene, samo su se nadovezali na već postojeće brige. Moramo da učinimo sve, da kroz ovaj period donošenja mnogih kratkoročnih odluka prođemo što bezbolnije – uz uslov da nikako ne ugrožavamo naš put i budućnost, a to je dekarbonizovan svet i ozelenjen ekonomski razvoj. Samo tako ćemo obezbediti uslove da kao planeta imamo dovoljno energije, hrane i vode”, kaže ministarka.

Investicije u zelene energije

Kako je istakla energetski sektor se danas nalazi pred velikim izazovima, koji zahtevaju velike revolucionarne promene u ovom sektoru.

“Naš region može i treba da bude na mapi globalnih investitora zelene energije. Mi, kao region samo ako to hoćemo možemo postati centar novog zelenog energetskog dila. Ali naš zajednički dogovor mora biti budućnost regiona, jer je to način da buduće generacije žive u drugačijem okruženju. Pogled u budućnost traži od svakoga od nas, da hitno preduzimamo mere, i ozelenimo našu stvarnost i našu budućnost, radeći na trilemi : ekonomija – energetika – ekologija. Ekonomski rast je tesno povezan sa rastom proizvodnje, potrošnje i upotrebe resursa i naravno, kao takav ima odlučujuće efekte na prirodnu sredinu i ljudsko zdravlje“, rekla ja Mihajlovićeva, navodi u saopštenju.

Ministarka je istakla da ne smemo stalno da se zaklanjamo iza izgovora da obnovljiva energija nije dovoljno balansno sigurna, i da je važnije da energije imamo praveći se da ne vidimo da je na našem prostoru za samo dve godine, preko 19.000 ljudi preminulo od direktnih posledica emisija iz termoelektrana na ugalj.

Foto-ilustracija: Pixabay (makunin)

“OIE je novi model rasta koji donosi nova radna mesta. Pravedna energetska tranzicija je moguća i to pokazuju države širom Evrope. Udeo električne energije proizvedene iz uglja pao je sa 39 odsto 2012. na manje od tri posto u 2019. u Velikoj Britaniji koja je ove godine oborila rekord time što je 67 dana funkcionisala bez „prljave struje”. Od Grčke koja je za samo pet godina smanjila udeo uglja sa 25 odsto na devet odsto ove godine, a do 2028. ova zemlja neće imati ugalj u svom energetskom miksu. Ili Rumunija koja je sused Srbije, u kojoj je region poznat jedino po eksploataciji kamenog uglja, na čemu je radilo 120.000 ljudi, u prethodnih 10 godina pretvoren u dolinu turizma i skijanja, a jedan od zatvorenih rudnika je hab za mala i srednja preduzeća, dok je drugi fabrika optičkih kablova. Analize kažu da je preko 80 odsto radnika našlo bolje plaćen posao nego što su imali u rudnicima”, objasnila je ministarka Mihajlović.

Pravedna tranzicija

Kako je istakla Srbija je u procesu ne samo rada na Nacionalnom planu za klimu i energetiku, i Energetske strategije do 2050 godine, već želimo i da definišemo dokument Pravedne tranzicije i izlaska iz proizvodnje energije iz uglja.

“Kao što je poznato, Srbija, dominantno dobija električnu energiju iz niskokaloričnog lignita, sa puno sumpora, pepela i vlage. Cena koštanja eksploatacije i proizvodnje električne energije daleko premašuje i prodajnu cenu, ali i cenu održivog razvoja. Pravedna tranzicija našeg regiona je naša realnost, od posvećenosti ograničenju nacionalnih emisija do samog procesa sprovođenja tranzicije. Mi ne možemo više sebi da priuštimo karbonski intenzivnu industriju, i samo oni koji nisu svesni troškova ekoloških, energetskih kao i ekonomskih mogu i dalje da nove tehnologije i zelenu energiju nazivaju „zeleni džihad”, zaključila je Mihajlovićeva.

Energetski portal

Prokuplje: Raspisan Javni poziv za sufinansiranje mera energetske efikasnosti

Foto: Grad Prokuplje
Foto-ilustracija: Pixabay

Grad Prokuplje je u okviru sprovođenja mera energetske efikasnosti raspisao Javni poziv za subvencionisanje sredstava za toplotnu izolaciju namenjenu vlasnicima kuća i stanova.

Kako se navodi na sajtu grada za ove namene izdvojeno je 30 miliona dinara budžetaskih sredstava, a građani će učestvovati sa 50 odsto.

Sredstva su namenjena za zamenu stolarije, termičku izolaciju fasada i krovova, nabavku i instalaciju kotlova na biomasu, prirodni gas, toplotnih pumpi i solarnih kolektora.

Pravo učešća na Javnom pozivu imaju vlasnici domaćinstava koji stanuju u porodičnim kućama i stambene zajednice. 

Javni poziv je otvoren do 29. 07. 2022. godine, popunjeni obrazac u tri primerka (original i dve kopije) i prateću dokumentaciju dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom “Prijava za Javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije, porodičnih kuća, stanova i stambenih zgrada koje se odnose na unapređenje termičkog omotača, termotehničkih instalacija i ugradnje solarnih kolektora za centralnu pripremu potrošne tople vode – NE OTVARATI”, sa punom adresom pošiljaoca na poleđini koverte lično predati na pisarnici Gradske uprave Grada Prokuplja, Nikodija Stojanovića – Tatka br. 2, 18400 Prokuplje, Komisija za realizaciju mera energetske sanacije.

Za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Koje zemlje su ispunile obećanje dato u Glazgovu i da li su prestale da finansiraju fosilna goriva?

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)
Foto-ilustracija: Unsplash (
Chris LeBoutillier)

Kada su prošle godine na konferenciji u Glazgovu COP 26 razvijene zemlje potpisale zajedničku izjavu da će do kraja ove godine prestati sa finansiranjem fosilnih goriva i da će prioritet dati obnovljivim izvorima energije, retko ko im je poverovao da će to zaista i učiniti. Da su neverne Tome bile u pravu, pokazuje novo istraživanje da su do sada, od 34 države koje su izjavu potpisale uz 5 javnih finansijskih institucija, samo neke to zaista i uradile.

Da bi uradile to što su obećale, zemlje su morale da prebace 28 milijardi USD iz finansiranja fosilnih goriva u budžet za čistu energiju. Od zemalja potpisnica, 18 pripada bogatim zemljama čiji budžet za javno finansiranje projekata fosilnih goriva iznosi u proseku 28 milijardi USD godišnje, dok je budžet za obnovljive izvore energije 18 milijardi USD.

Samo neke potpisnice, među kojima su Evropska investiciona banka (EIB) i Velika Britanija objavile su da će isključiti fosilna goriva iz svojih međunarodnih finansiranja, pokazuje zajednički izveštaj američke organizacije Oil Change International, kanadskog Međunarodnog instituta za održivi razvoj i britanskog Tearfund.

Oni su analizirali javno dostupne podatke 18 razvijenih zemalja potpisnica izjave u Glazgovu i EIB. Analiza je obuhvatala podatke o izvoznim kreditnim agencijama i razvojnim finansijskim institucijama.

Kanada prva na neslavnoj listi

Obećanje su delimično ispunile Danska, Francuska, Švedska, Holandija i to u domenu razvojnih finansijskih institucija, ali ne i izvoznih kreditnih agencija.

Ostale zemlje nisu ispunile obećanje. Rekorder na neslavnoj listi je Kanada koja je obezbedila najveće javno finansiranje fosilnim gorivima, sa 11 milijardi USD godišnje uglavnom za naftu i gas. Vicešampion je najveći emiter među razvijenim nacijama SAD sa 3,1 milijardom USD, slede Italija i Nemačka sa 2,8 milijardi USD i Španija sa 2,4 milijarde USD javnog finansiranja u oblasti fosilnih goriva. Prošlog meseca, lideri G7 uključujući SAD, Nemačku i Italiju izjavili su da tečni gas može biti privremeno rešenje na naftnu krizu izazvanu ratom u Ukrajini.

Najveći azijski zagađivači, poput Kine, Indije, Japana ni formalno se nisu pridružili sporazumu u Glazgovu. Jedina azijska zemlja koja je potpisala izjavu je Šri Lanka, ali to je bilo pre energetske krize koja je uticala na ekonomiju ove ostrvske zemlje dovodeći do ostavke cele administracije.

,,Kako bi se prestalo sa međunarodnim finansiranjem fosilnih goriva, veoma je važno da zemlje poput Kine i Koreje potpišu izjavu u Glazgovu”, navodi se u izveštaju.

Reč je o zemljama koje su neki od najvećih finansijera fosilnih goriva: Koreja 10,6 milijardi USD i Kina 7,3 milijarde USD.

Izvor: eKapija

Koji uređaji su “energetski vampiri”, kako možemo da štedimo

Foto-ilustracija: Unsplash (Murat Onder)
Foto-ilustracija: Pixabay

Zbog velikog rasta cena energenata, pojedine evropske zemlje uvode ograničenja potrošnje. Stručanjci upozoravaju da kod nas još nema najava takve krize, ali da bismo svi zajedno morali da doprinesemo štednji. Profesor Mašinskog fakulteta Miloš Banjac objašnjava za RTS kako uštedeti energiju na grejanju i koji uređaji su “energetski vampiri”.

Profesor strahuje da će uvoz električne energije biti i preko 20 odsto ove godine u ukupnom bilansu, te da bi svaki pojedinac uštedom električne energije mogao da uštedi novac i elektroprivredi i sebi.

Objašnjava da se najviše energije troši za grejanje, u Srbiji oko 60 procenata, te da bi građani trebalo pre svega da se time pozabave.

“Oko 17 odsto stanovništva koristi električnu energiju isljučivo za grejanje i oni bi trebalo da pređu na neki alternativni sistem grejanja. Ako ne mogu da pređu na neke druge, kao što su gas, pelet, drvna biomasa, trebalo bi da razmisle o tome da koriste klima-uređaje za grejanje. Na taj način smanjili bi potrošnju energije za nekih 70 odsto”, objašnjava Banjac.

S druge strane, on navodi električne uređaje koji koriste preostalih 40 posto energije, od kojih je, kako kaže, najveći potrošač bojler, čije je učešće u potrošnji električne energije oko 10 odsto.

Saveti za smanjenje potrošnje struje

Navodi da postoji čitav niz mera koje se mogu primenjivati kako bismo nastavili da koristimo električnu energiju, a smanjili njenu potrošnju.

“Jedna od tih mera, tipična za bojler, jeste da regulišemo temperaturu vode na 60 stepeni. Da se tuširamo, a ne da se kupamo u kadi, tu ćemo četiri puta smanjiti potrošnju vode, samim tim i električne energije. Ako je u pitanju šporet, da kuvamo sa poklopljenim šerpama, da koristimo savremene električne uređaje, ako možemo indukcione električne šporete, da koristimo ekspres lonac, sve to donosi poneki procenat uštede energije”, savetuje Banjac.

Foto-ilustracija: Pixabay

Slično je i sa drugim uređajima, navodi profesor. Kada je reč o frižideru, napominje da ne sme biti izložen suncu ili da bude pored radijatora, jer ga na taj način dodatno opterećujemo i troši više energije.

“Naravno, sijalice treba zameniti i preći na led sijalice u odnosu na ove sa užarenim nitima koje koriste deset puta više energije, jer led sijalice pretvaraju svu energiju u svetlosnu, a one sa užarenim nitima 95 odsto energije u toplotnu. Klima-uređaje ne treba da koristimo da hladimo prostor na 18 stepeni nego da bude razlika između unatrašnje i spoljašnje temperature do sedam stepeni”, kaže Banjac.

Laptopovi i televizori “energetski vampiri”

Profesor Banjac skreće pažnju na uređaje koje povremeno koristimo, takozvane “vampire energije”, poput kompjutera, laptopova i televizora, koji su neprestano uključeni.

“Da bi se smanjila potrošnja energije, izmišljen je stendbaj režim, pre svega kod kompjutera koji po pravilu gasi ekran i na taj način se štedi 50 odsto energije. Međutim, takvi uređaji neprestano ostaju upaljeni i ostaju u tom režimu, na taj način troše nekih deset odsto energije koje inače troše u punom radu”, naglašava Banjac.

Kako kaže, studije pokazuju da u Americi nekih pet odsto od ukupne potrošnje energije pojedu ti “vampiri”, dok je za Evropu taj procenat i veći, šest do sedam posto. Ako samo isključimo te uređaje, a to možemo vrlo lako, isključimo prekidač iz utičnice kad izlazimo iz kuće, moći ćemo da uštedimo bar pet odsto električne energije, dodaje on.

Govoreći o uređajima koje bi trebalo kupiti, Banjac podseća na prošlogodišnju promenu u oznakama klase uređaja.

“Nekadašnji A uređaji sada su postali E klase uređaja, tako da ako na tržištu vidite uređaj E klase označen po novom znaćete da kupujete dobar uređaj. Naravno, što više se približava oznaci A, biće manja potrošnja”, objašnjava Banjac.

Zašto je cena struje niska

Kada je reč o ceni električne energije, profesor Banjac kaže da Srbija tradicionalno ima nisku cenu.

“Ako se poredimo sa Nemačkom, cena električne energije za domaćinstvo prošle godine bilo 32 centa za kilovat po satu, a u Srbiji 8,11. Dakle, četiri puta smo imali jeftiniju električnu energiju. To se odražava i na način kako se odnosimo prema njoj. Bez obzira na to što su računi velikom broju građana prilično veliki, odnosno teško mogu da ih plate, realno, cena je veoma niska”, smatra Banjac.

Na pitanje da li možemo državi da prodamo višak električne energije, Banjac kaže da možemo, ali da u ovom trenutku naša elektroprivreda ne proizvodi dovoljno električne energije.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Ona mora da kupuje, bez obzira na to što se pojavilo novih 600 proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora energije. Sve to nije dovoljno da pokrije naše potrebe. Što se tiče naše cene, država na našoj ceni električne energije uzima 20 odsto PDV-a kada ide ka građanima i samo sedam odsto za takozvanu akcizu. Ta akciza bi mogla da bude veća u slučaju da država želi na taj način da reguliše cenu i da bi se manje trošila električna energija treba da postupi isto kao i sa drugim energentima, kao što su nafta, dizel i benzin, da akciza bude značajno veća”, kaže Banjac.

Na pitanje kako bi država trebalo da stimuliše pojedince da štede električnu energiju, Banjac smatra da bi se trebalo više pozabaviti edukacijom i kampanjama o štednji energije.

“S druge strane, država ima mehanizme kao što je fiskalna politika, da cenama reguliše i usmeri šta će se više, odnosno manje koristiti. Efikasni uređaji bi mogli da se oslobode PDV-a, mnoge banke su pokrenule kampanju i podržavaju takav program da oni dotiraju kupce koji kupuju tu vrstu uređaja, a takođe, država bi trebalo da penalizuje one potrošače koji preterano koriste energiju”, kaže Banjac.

O tome kakva nam zima predstoji, Banjac navodi da Srbija ima prilično dobar prenosni elektrosistem, tako da može da uveze ogromne količine električne energije, te zaključuje da ako smo se dobro pripremili, veruje da ćemo dobro i pregurati zimu.

Izvor: RTS

Održani važni sastanci: Međusobna podrška za prevazilaženje energetske krize

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Srbije

Regionalno povezivanje i ulaganja u elektroenergetski sektor prioriteti su za Srbiju. Prema rečima Zorane Mihajlović, ministarke rudarstva i energetike, država radi sve kako bi osigurala dovoljne količine energenata po održivim cenama.

„Moramo da obezbedimo dovoljne količine energije i energenata po održivim cenama, jer će u suprotnom biti ugrožena energetska, a samim tim i nacionalna bezbednost i time se danas bavi ceo svet. Kada je reč o gasnom sektoru, novim ugovorom sa Gaspromom obezbedili smo dva milijarde kubnih metara gasa po održivim cenama. Dodatno smo zakupili kapacitete u skladištima u Mađarskoj, i to su kratkoročne mere. Bez obzira na pritiske koje trpimo zbog neuvođenja sankcija Rusiji, a koje svi očekuju da uvedemo, uspeli smo da obezbedimo i za privredu i za domaćinstva dovoljne količine gasa. Ipak, naš plan jeste da imamo različite dobavljače gasa, da imamo mogućnost nabavke gasa iz Azerbejdžana ili sa LNG terminala u Grčkoj, jer je diverzifikacija jedini put ka bezbednosti u gasnom sektoru i ne smemo da dozvolimo da budemo zavisni samo od jednog dobavljača“, izjavila je ona u intervjuu za Radio televiziji Republike Srpske.

Ministarka je rekla da je suština regionalno povezivanje i solidarnost i istakla da je prioritet Srbije izgradnja interkonekcija sa svim državama u regionu.

„Ono što takođe mora da se radi jeste gasovod Inđija – Mačvanski Prnjavor, što će pomoći da Republika Srpska, i cela BiH budu stabilnije u gasnom sektoru. Neće biti laka naredna zima, kao ni ona sledeća, ali mislim da ako smo zajedno i ako pomažemo jedni drugima da možemo lakše da prevaziđemo sve izazove“, rekla je Mihajlovićeva.

U Beogradu o temama vezanim za energetiku, snabdevanju tržišta prehrambenim proizvodima razgovarali su Ana Brnabić, predsednica Vlade Republike Srbije i Radovan Višković, predsednik Vlade Republike Srpske.

Foto: Vlada Republike Srbije

Brnabić je istakla da je snabdevanje energentima pitanje od posebnog interesa, kako za Srbiju, tako i za region, i ocenila da je neophodno ostvariti zajednički, regionalni pristup, kako bi se osigurali neophodni energenti za predstojeću zimu.

Ona je navela da je inicijativa Otvoreni Balkan dobra platforma za rešavanje ovog pitanja u interesu čitavog regiona, navodi se u saopštenju.

Višković je ukazao na to da Republika Srpska nastoji da osigura sve neophodne resurse potrebne za zimu u svetlu aktuelne situacije na svetskom tržištu.

Premijerka Brnabić je rekla da je u ovom trenutku u toku više vitalnih projekata, na kojima Srbija i Republika Srpska rade zajedno, od kojih su najznačajniji oni u oblasti energetike i infrastrukture.

Sagovornici su postigli dogovor o daljoj koordinaciji u realizaciji ovih projekata i međusobnoj podršci po pitanju snabdevanja tržišta neophodnim proizvodima bitnim za građanstvo.

Energetski portal