Home Blog Page 423

Stiže poskupljenje struje, spremna uredba za ugrožene građane

Foto: Money exchange photo created by freepik - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve su veći izgledi da će struja za građane da  poskupi te je pripremljena Uredba o energetski ugroženom kupcu, koja će pomoći onima koji ne mogu da plate struju, gas ili toplotnu energiju, rekla je ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović nakon predstavljanja predloga integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije

„Bez obzira na to kad bude došlo do povećanja cene električne energije, Ministarstvo rudarstva i energetike je spremilo Uredbu o energetski ugroženom kupcu, jer smo svesni da postoje domaćinstva u Srbiji koja ne mogu da plate cenu ni gasa, ni toplotne, ni električne energije. Upravo zbog toga što je potrebno da cene električne energije budu više, spremili smo uredbu kako bismo pomogli onima koji su socijalno ugroženi”, rekla je ministarka.

Ona je dodala da će se uredba odnositi na veći broj domaćinstava, jer su promenjeni kriterijumi, i ticaće se i toplotne energije.

“Uredbom će plaćati nižu cenu i na taj način smo s jedne strane pomogli domaćinstvima, a s druge strane dali mogućnost Agenciji za energetiku Srbije da, kada dobije zahtev od ‘Elektroprivrede Srbije‘, cenu električne energije poveća. Verujem da će se to ubrzo desiti, ali ne mogu da kažem kada tačno niti za koliko će biti povećanje, jer to ne zavisi od Ministarstva“, rekla je ona, odgovarajući na pitanja novinara.

Diverzifikacija dobavljača gasa jedini garant bezbednosti

Ministarka rudarstva i eneretike izjavila je da su za Srbiju jedini garanti bezbednosti u gasnom sektoru povezivanje sa državama u regionu i mogućnost nabavke gasa od više različitih dobavljača.

„Srbija ima jednog dobavljača gasa, to je Ruska Federacija, imamo dva pravca, od kojih je jedan, Horgoš, zatvoren za treću stranu koja bi eventualno ponudila gas. To je u prethodnom periodu rezultiralo time da je cena gasa za privredu bila najviša u Evropi, jer smo bili zatvoreni, delom su to interesi lobija. Sada smo počeli da se otvaramo i očekivano je da ima mnogo otpora, napada i komentara. Zaista mislim da je srpski energetski sektor godinama, ne samo poslednjih šest godina, bio zatvoren i velika je šteta što aktuelnu svetsku energetsku krizu dočekujemo sa znatno manje mogućnosti da se borimo nego što smo mogli, da smo ranije završili gasovod Niš-Dimitrovgrad i da smo razgovarali o povezivanju sa drugim državama. To su sve projekti čija izgradnja traje godinu-dve, a ne sto godina. Nismo ulagali ni u nove kapacitete i zato danas uvozimo struju, što nije smelo da se desi“, rekla je ona.

Mihajlović je dodala da će sledeće godine u septembru biti završena interkonekcija sa Bugarskom čime stičemo mogućnost da bar 40 odsto gasa za naše potrebe dobijemo od drugih dobavljača.

“Razgovaramo o izgradnji interkonekcije sa Severnom Makedonijom, šteta je što nismo ranije radili na povezivanju sa Rumunijom i Hrvatskom, koja povećava kapacitet na LNG terminalu na Krku. Treba da iskoristimo svoj položaj i da budemo povezani sa državama u regionu ako hoćemo da budemo bezbedni. Nema povratka na staro, nema zatvaranja srpske energetike“, poručila je ministarka.

Energetski portal

Cena gasa ponovo iznad 2.000 evra, kako će Evropa dočekati zimu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)
Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Gasprom je zaustavio i drugu turbinu gasovoda “Severni tok 1”. Isporuke tim gasovodom Evropi već od juna su na 40 odsto, a sada su prepolovljene. Neizvesnost snabdevanja i sve manje ruskog gasa na evropskom tržištu uzburkali su i berze – gas je u jednom danu poskupeo više od 300 dolara, cena premašuje 2.300 dolara.

Isporuke ruskog gasa u Centralnu i Zapadnu Evropu sve su manje. Ključni gasovod “Severni tok 1” radi sa tek petinom kapaciteta. A političke tenzije partnera tog gasovoda Rusije i Nemačke se nastavljaju.

Gasprom isporučuje onoliko koliko je moguće. Znamo da su se sada tehničke mogućnosti za pumpanje suzile. Gasprom je bio i ostao pouzdan garant za sve svoje obaveze. Ali ne može da garantuje pumpanje ako se uvozni agregati ne mogu servisirati zbog evropskih sankcija”, kaže Dmitrij Peskov, portparol Kremlja.

“Ne vidimo nikakav tehnički razlog za ovo. Turbina je tu. Servisirana je. Tako da sa naše tačke gledišta ništa ne stoji na putu transporta turbine u Rusiju”, kaže Kristijane Hofman, portparolka nemačke vlade.

Štednja gasa i međusobna ispomoć članica u slučaju nestašica za Brisel je sada prioritet. Grčka je zadovoljna što je izuzeta iz tog kriznog plana jer 70 struje dobija iz gasnih centrala. I Španija i Portugalija su zadovoljne – neće morati da štede 15 odsto gasa već samo sedam zato što sa susedima nisu mnogo povezane gasovodima, ali imaju velike planove.

“Imamo važnu infrastrukturu za regasifikaciju, najvažniju u Evropi. Smatramo da Španija ima priliku da postane čvorište prirodnog tečnog gasa koji ćemo moći da izvozimo i koji može da postane alternativa ruskom gasu za mnoge zemlje Evropske unije“, kaže španski premijer Pedro Sančez.

Nemačka Vlada osuđuje dalje smanjenje isporuka ruskog gasa preko “Severnog toka 1”. Računaju na više gasa koje će dobiti iz pravca Slovačke ali i druge izvore.

“Gas će teći. Opet, imamo druge mogućnosti iz Norveške, iz Holandije i LNG terminala koje gradimo što je brže moguće. Skladišni kapaciteti su popunjeni 65 odsto i biće još popunjeni. Biće gasa, ali ga više neće biti po jeftinijoj ceni. Moramo da uštedimo, a to podrazumeva i ekonomično grejanje”, kaže Robert Habek, ministar ekonomije i energetike Nemačke.

Ali realnost već brine privrednike jer zbog poremećaja u sanabdevanju i visokih cena gasa već prave rezove u poslovanju.

Najveći nemački proizvođači amonijaka smanjuju proizvodnju. To će ugroziti i industriju đubriva, plastike, naftnih derivata, mesa i gaziranih pića, jer im je amonijak sirovina bez koje ne mogu da rade.

Izvor: RTS

EPS (opet) razmišlja o gašenju TE Kostolac A? – Traže se varijantna rešenja za grejanje Požarevca

Foto-ilustracija: Pixabay (ustalij_pony)

JP Elektroprivreda Srbije raspisala je tender za analizu varijantnih rešenja grejanja grada Požarevca u slučaju gašenja blokova TE Kostolac A1 i A2, s obzirom da TEKO A osim električne energije, proizvodi i toplotnu energiju za daljinsko grejanje celokupne teritorije Požarevca.

Kako je navedeno u tehničkoj specifikaciji tendera, termoelektrana Kostolac A je kroz niz poslednjih analiza koje su za nju rađene, kao i u dosadašnjim planovima EPS-a, predviđena za rekonstrukciju i prilagođavanju novim zahtevima po pitanju zaštite životne sredine, kako bi mogla nesmetano da radi i u narednom periodu.

Međutim, odlaganje i nemogućnost blagovremene realizacije poboljšanja rada blokova TEKO A1 i A2 i preduzimanja mera zaštite životne sredine, dovela je do potrebe ponovnog preispitivanja realizacije projekata rekonstrukcije blokova na ovoj lokaciji u sadašnjim uslovima.

,,Sa druge strane, nametnuti ciljevi na nivou Energetske zajednice kao što su povećano učešće obnovljivih izvora energije, povećanje energetske efikasnosti i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, i rešenost Srbije da doprinose ciljevima, što se može videti kroz radne verzije dokumenata Integrisanog nacionalnog energetskog klimatskog plana (INEKP) i Strategije razvoja energetike RS do 2040. godine, koji su u završnoj fazi izrade, mogu dovesti do promene planova po pitanju daljeg rada termoelektrane Kostolac A. Tačnije, smanjenje korišćenja lignita u proizvodnji električne i toplotne energije može dovesti do odluke gašenja blokova A1 i A2”, kaže se u dokumentu.

Napominje se da u tom slučaju Požarevac, Kostolac i okolna seoska naselja mogu ostati bez jedinog izvora snabdevanja toplotnom energijom za grejanje. Takođe, upozorava se, gašenje TEKO A bi i TE Kostolac B ostavilo bez startne pare i mogućnosti startovanja blokova TEKO B1 i B2 u slučaju kada oba bloka nisu u radu.

,,Iz ovih razloga neophodno je uraditi tehnoekonomsku analizu koja bi dala optimalno varijantno rešenje za rešavanje navedenog problema”, navodi se u dokumentu.

Varijantna rešenja koja treba analizirati i porediti su:

Varijanta 1: Rekonstrukcija postojećih kotlova K1 i K2 i pomoćnih postrojenja bloka TEKO A1 za proizvodnju toplotne energije za grejanje Požarevca, Kostolca, i okolnih sela i tehnološke pare za startovanje blokova TEKO B1 i B2.

Varijanta 2: Rekonstrukcija turbinskih postrojenja TEKO B1 i B2 za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije za grejanje Požarevca, Kostolca i okolnih sela, izgradnja pomoćne kotlarnice za startnu paru za ove blokove.

Varijanta 3: Izgradnja novih gasnih kotlova na lokaciji TEKO A, za potrebe obezbeđivanja toplotne energije za grejanje Požarevca, Kostolca i okolnih sela i tehnološke pare za startovanje blokova TEKO B1 i B2

Varijanta 4: Izgradnja kotlova na biomasu na lokaciji TEKO A, za potrebe obezbeđivanja toplotne energije za grejanje Požarevca, Kostolca i okolnih sela i pomoćne kotlarnice za tehnološku paru za startovanje blokova TEKO B1 i B2

Varijanta 5: Izgradnja nove kotlarnice na lokaciji TEKO A koja bi se sastojala od vrelovodnih kotlova za sagorevanje uglja za sistem daljinskog grejanja i parnog kotla na gas/gasno ulje ekstra lako za sistem daljinskog grejanja i potrebe starta blokova TEKO B.

Navodi se da analiza treba da sadrži sledeće stavke: dostupnost i sigurnost nabavnog tržišta energenata (biomasa, gas, ugalj, drugo), uvozna zavisnost/nezavisnost (od energenata), mogućnost iskorišćenja postojeće opreme na lokacijama TEKO A i B, izbor najefikasnijeg tehničko-tehnološkog rešenja, sigurnost snabdevanja toplotnom energijom, izbor optimalnog ekonomsko-finansijskog rešenja, specifične investicije (evra/MWt), kao i izbor optimalnog ekološkog rešenja i uticaja na životnu sredinu.

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

Pre ulaska u dublju analizu potrebno je sagledati resursne i prostorne mogućnosti i ograničenja lokacija za izgradnju postrojenja koje bi preuzele funkciju proizvodnje toplotne energije i proizvodnju startne pare u slučaju gašenja TEKO A. Potrebno je sagledati i prostorne dispozicije budućeg postrojenja, utvrditi osnovne funkcionalne i tehnološke karakteristike postrojenja, uslove eksploatacije, sagledati potrošački konzum za toplotnom energijom i dinamiku porasta konzuma.

Projekcije se rade za period izgradnje toplotnog izvora, plus 30 godina rada.

Tender je otvoren do 24. Avgusta.

Termoelektrana “Kostolac A” locirana je u neposrednoj blizini grada Kostolca na desnoj obali Dunava. Termoelektrana “Kostolac A”, ukupno bruto snage 310 MW, sastoji se od 2 bloka: 100 MW i 210 MW, pušteni u pogon redom 1968. (rekonstruisan 2007.) i 1980 godine. Blokovi su projektovani za rad u baznom dijagramu opterećenja EES-a. Bitna činjenica je da su blokovi rekonstruisani u pogledu mogućnosti za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije.

Inače, sudbina TE Kostolac A, ali i još nekih termoblokova u Srbiji, menjala se tokom prethodnih godina kroz različite strategije, ciljeve i planove. Tako je 2015. iz EPS-a poručeno da neće biti gašenja termoelektrana do 2023. godine i da je u planu modernizacija kapaciteta, da bi dve godine kasnije kroz državnu strategiju razvoja energetike do 2025. godine bilo planirano gašenje osam termoblokova, među kojima i TEKO A1 i A2.

Najzad, 2020. je saopšteno da Elektroprivreda Srbije namerava da produži životni vek Termoelektrane Kostolac A za 15 godina, do 2038. godine, ugradnjom opreme za odsumporavanje dimnih gasova koja će smanjiti štetne emisije sumpor-dioksida ispod limita dozvoljenog u EU.

Termoelektrana “Kostolac A”, ukupno bruto snage 310 MW, sastoji se od 2 bloka od 100 MW i 210 MW, koji su rekonstruisani za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije.

Izvor: eKapija

Stiže kamion na vodonik sa dometom do 1.000 kilometara

Foto: Volvo
Foto: Volvo

Nakon super-automobila, luksuznih jahti i vozova sa pogonom na vodonik, na red su došli kamioni. Volvo predstavlja kamion koji emituje samo vodenu paru, proizvodi sopstveni struju i ima domet od 1.000 kilometara.

Novu tehnologiju koja se zasniva na gorivnim ćelijama koje pokreće vodonik, Volvo Trucks je tek počeo da testira, ali sigurno je da će ovi kamioni sa nultom emisije štetnih gasova za nekoliko godina jezditi svetskim putevima.

Volvo Trucks se već sada može pohvaliti električnim kamionima i onima koji rade na obnovljiva goriva. Međutim, rešili su da svoju ponude obogate modelom koji je CO2 neutralan.

Električni kamioni sa gorivnim ćelijama imaće radni domet do 1.000 kilometara i vreme punjenja manje od 15 minuta. Ukupna težina može biti oko 65 tona ili čak veća, a dve gorivne ćelije imaju kapacitet da generišu 300 kV električne energije na brodu, ističe proizvođač.

Gorivne ćelije proizvode sopstvenu električnu energiju iz vodonika na brodu umesto da se pune iz spoljnih izvora emitujući samo vodenu paru.

Električni kamioni sa pogonom na vodonik biće posebno pogodni za velike udaljenosti i teške, energetski zahtevne zadatke. Oni takođe mogu biti opcija u zemljama u kojima su mogućnosti punjenja baterija ograničene“, kaže Roger Alm.

Kako je reč o novoj tehnologiji, koja je u prvoj fazi razvoja, treba rešiti mnogo toga. Uporedo sa tim mora se i raditi na razvoju adekvatne infrastrukture za dopunu goriva, a veliki izazov predstavlja i nabavka zelenog vodonika. To su sve prepreke koje treba savladati do 2030. godine kada bi trebalo da počne serijska proizvodnja kamiona sa gorivnim ćelijama koje pokreće vodonik.

Energetska zajednica je prošle godine objavila studiju u čijem fokusu se nalazi proizvodnja i upotreba zelenog vodonika koji će, kako se navodi, odigrati važnu ulogu na putu ka postizanju klimatske neutralnosti. U njoj se navodi da će vozila sa pogonom na vodonik imati dodatne prednosti u odnosu na električna vozila u komercijalnim primenama, poput dometa i vremena punjenja.

Milica Radičević

Razvoj elektroenergetske mreže ključan za veću integraciju OIE u regionu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto: Ljubaznošću Senada Huseinbegovića

U razvijenim zemljama proces integracije OIE nezaustavljivo teče, međutim iako kao region imamo dobre preduslove za aktivniji pristup zelenoj transformaciji, taj proces se kod nas kreće puževim korakom. Istina je da postoje interesi za značajnija ulaganja u obnovljive izvore energije, ali to uglavnom dolazi od stranih i privatnih investitora. Elektroenergetske kompanije, koje su uglavnom u državnom vlasništvu, još uvek mirno spavaju i žive na račun „Titovih“ elektrana.

Masovnija integracija obnovljivih izvora energije je sistemski izazov, te je neophodan proaktivan rad elektroenergetskih kompanija i razumevanje državnog aparata koji donosi zakonske regulative. Potrebno je da svima imperativ bude uspostavljanje fleksibilnog elektroenergetskog sistema koji u svim realnim uslovima proizvodnje i potrošnje treba da osigura stabilan rad.

Potrebna jasna vizija za energetsku transformaciju BiH

Kada je reč o energetskoj tranziciji, svi bi trebalo da budemo svesni da je to neminovan proces kojem treba da pristupimo ne sutra, ne danas, nego juče. O energetskoj tranziciji u BiH se govori samo deklarativno, dok se na njenom sprovođenju u praksi čini vrlo malo. Usvojeni planovi i planirane reforme energetske tranzicije uglavnom su rezultat političkih i ekonomskih pritisaka koji dolaze spolja. Upravo pritiske za sprovođenje energetske tranzicije treba prihvatiti kao šansu za modernizaciju i razvoj energetskog sektora.

Za početak, potrebno je definisati viziju gde elektroenergetski sektor Bosne i Hercegovine treba da se nalazi 2030. i 2050. godine. Kada imate jasnu viziju, onda sve vlade, kompanije i pojedinci treba aktivno da izvršavaju svoje obaveze na putu ostvarenja vizije. Na tom putu, konvencionalna energetika u kojoj preovladavaju fosilna goriva mora da se transformiše u modernu energetiku u kojoj primat drže obnovljivi izvori energije. Svakako, u cilju ubrzavanja ovih procesa treba iskoristi sve pozitivne prakse i zaobići greške iz zemalja koje prolaze tranziciju.

Nepredvidivost OIE problem za elektroenergetski sistem

Energija koja nam dolazi od Sunca je Božiji dar i treba je maksimalno koristiti. Tehnološki napredak je omogućio da se Sunčeva energija pretvara u električnu energiju korišćenjem solarnih elektrana i vetroelektrana. Nepredvidivost proizvodnje energije iz ovih izvora stvara problem u elektroenergetskom sistemu, posebno kada je reč o velikim elektranama.

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, ovi problemi su prisutni na celoj zemaljskoj kugli i ne treba bežati od njih i odlagati ih za nove generacije, nego se fokusirati na njihovo rešavanje. Vrlo efikasno odomaćeno rešenje kojem se pribegava jeste kombinovanje solarnih elektrana, vetroelektrana i hidroelektrana. Bosna i Hercegovina ima veoma dobre preduslove za razvoj ovakvog hibridnog elektroenergetskog sistema. Zato je veoma važno da se, pored velikog interesa za izgradnjom solarnih i vetroelektrana, fokus i dalje drži na korišćenju hidropotencijala. Iako je u javnosti stvorena pogrešna slika o hidroelektranama, u budućnosti bez hidroelektrana neće biti jakog elektroenergetskog sistema.

Skladištenje električne energije među najvećim izazovima u energetici

Koncepti skladištenja električne energije u nekim specijalnim slučajevima su dobro poznati i u teoriji i u praksi, tako da su povećanje njihovog kapaciteta i omasovljavanje preduslovi za stvaranje idealnog elektroenergetskog sektora.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Masovnom integracijom obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem „manjkovi“ i „viškovi“ energije su neizbežni, pa upravljanje elektroenergetskim sistemom postaje veći izazov. Upravo skladištenje električne energije igra ključnu ulogu u rešavanju ovog problema i u budućnosti se zahteva moderan koncept elektroenergetskog sistema gde skladištenje energije postaje ravnopravni učesnik kao i izvori i potrošači.

Problemi će biti rešavani na jedan od tri načina: balansiranjem energije u mreži izgradnjom novih proizvodnih objekata, skladištenjem energije i primenom koncepta mikromreža. Tematika balansiranja energije u mreži se često pominje kao ključni izazov kod promenljive proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Hidroelektrane, posebno tehnologija reverzibilnih hidroelektrana, su najefikasni ­ji način rešavanja problema balansiranja.

Sva pozitivna iskustva ovakvih sistema mogu se videti na primeru HE “Čapljina” (BiH), koja je najstarija reverzibilna hidroelektrana u bivšoj Jugoslaviji. Izgradnja ovakvih objekata trebalo bi da bude priori ­tet, ali zbog neophodnih velikih finansijskih sredstava za njihovu izgradnju to nije slučaj. Zato kontrolisano ko ­rišćenje hidropotencijala treba i dalje da bude u fokusu razvoja elektroenergetskog sektora uz donošenje ade ­kvatnih zakonskih regulativa koje će pooštriti mere kod procene uticaja na životnu sredinu u postupku izdavanja ekoloških dozvola.

dr. sc. Senad Huseinbegović

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Niš će preko EU projekata aplicirati za nove vodovode, kanalizaciju i puteve

Foto-ilustracija: PIxabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i uvođenje grejanja u Pozorištu lutaka – neki su od projekata koje u Nišu finansira Evropska unija. Na sastanku sa šefom Odeljenja za saradnju Degelacije EU u Srbiji Nikolom Bertolinijem, gradonačelnica Dragana Sotirovski rekla je da će Grad ubuduće aplicirati za novac za izgradnju vodovoda, kanalizacija i puteva.

Pre dva meseca nadležni su rekli da će uskoro početi izgradnja postrojenja za preradu otpadnih voda, koje najavljuju već decenijama. To je jedan od projekata u gradu koji će se finansirati iz IPA fonda EU, a koštaće 85 miliona evra.

Građevinski inženjer Čedo Maksimović upozoravao je da je reč o zastareloj i skupoj tehnologiji koja će dovesti do još većeg zagađenja. Ipak, Sotirovski navodi da će se tako zaštititi životna sredina i da će četiri velika sela dobiti kanalizaciju. Konkretnih rokova još nema.

Među aktuelnim programima je i uvođenje grejanja u zgradi Lutkarskog pozorišta, a u narednom periodu će Grad, ističe gradonačelnica, aplicirati za infrastrukturne projekte, kao što su izgradnja vodovodne i kanalizacione mreže i puteva.

,,Od 2011. do danas uspeli smo, kao Grad, da provučemo oko 12 miliona evra različitih nepovratnih sredstava, koja su nam pomogla da mnogo toga uradimo u gradu, što je vidljivo na svakom koraku. Tu su brojni IPA projekti prekogranične saradnje, a zajedno sa državom uspeli smo da u grad donesemo nekih 175 miliona evra’’, objašnjava Sotirovski.

Podseća da je od tog novca rekonstruisan Klinički centar, izgrađen Naučno-tehnološki park, streljana i navodi da je sa Bertolinijem pričala o tome šta je sve Nišu neophodno narednih godina.

,,Imala sam čast da gospodina Bertolinija upoznam sa tim da sam kopredsedavajuća u Zajedničkom konsultativnom odboru regiona, EU i Srbije, da se kao zemlja Zapadnog Balkana i te kako spremamo i priključujemo sutradan kroz delovanje lokalnih i regionalnih vlasti EU, da smo zadovoljni onim što postižemo u prekograničnoj saradnji sa Bugarskom, ali da smo, kao Grad, spremni da sarađujemo i sa drugim zemljama EU, poput Rumunije, sa kojom nas povezuje Jadransko-jonska inicijativa, Dunavska strategija i mnoge druge mogućnosti za apliciranje’’, kaže ona.

Bertolini kaže da će se sve više pažnje posvećivati lokalnim samoupravama i da će one dobijati više novca.

,,Akcenat će se pomerati sa decentralizacije i usklađivanja zakonodavstva na funkcionisanje lokalnih samouprava, jer će se njima opredeljivati sve više sredstava. To se odnosi na lokalni ekonomski razvoj, razvoj preduzeća, socijalnu inkluziju, uključivanje Roma, socijalno stanovanje i projekte zaštite životne sredine’’, ističe Bertolini.

Poručuje da Niš, kao velika opština, treba da privuče manje opštine i da zajedno učestvuju u nekim projektima koje finansira EU.

Izvor: Južne vesti

Zeleno svetlo za ukidanje akciza na gorivo u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pexels

Ustavnopravna komisija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH utvrdila je u Sarajevu da je Predlog zakona o izmenama Zakona o akcizama u BiH, kojim je na pola godine predviđeno ukidanje akciza na naftne derivate, usaglašen sa Ustavom BiH i pravnim sistemom.

Predloženim zakonom, koji je na dnevnom redu sednice Doma naroda, predviđena je mogućnost da Savet ministara po isteku roka produži primenu Zakona za još tri meseca, prenosi Glas Srpske.

MMF za privremeno ukidanje akciza

Međunarodni monetarni fond (MMF) protivi se uvođenju diferencirane stope PDV-a u BiH, dok bi se ukidanje akciza na gorivo moglo razmotriti, kao privremena mera jer BiH nema razvijene programe socijalne pomoći.

To se navodi u izveštaju MMF-a nakon posete njihove misije BiH u martu ove godine, a koji je usvojen prošlog meseca na sastanku Izvršnog odbora MMF-a, prenosi portal Capital.

U izveštaju je navedeno da se misija MMF-a posebno usprotivila uvođenju diferencirane stope PDV-a, jer bi to iziskivalo visoke troškove primene i imalo za rezultat veću poresku evaziju.

“Privremeno ukidanje akciza na gorivo, iako sa sobom nosi rizike, moglo bi se razmotriti kao privremena mera s obzirom na nedostatak adekvatnih programa socijalne pomoći usmerenih na ublažavanje uticaja viših cena hrane i goriva na najugroženije”, piše u izveštaju.

Direktori MMF-a su savetovali vlastima da se odupru zahtevima za nenamenskom potrošnjom sredstava u predizborne svrhe i obuzdaju relativno velika ukupna izdvajanja za plate u javnom sektoru.

Izvor: eKapija

Dogovorene mere za rešavanje problema u vezi sa ispuštanjem vode iz HE “Pirot”

Foto: Wikipedia-Vilena66
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O problemu ispuštanja vode iz hidroelektrane “Pirot”, koje značajnije utiče na vodostaj Nišave i gradsko kupalište na ovoj reci, razgovarali su Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, predstavnici Javnog preduzeća “Elektroprivreda” Srbije i grada Pirota. Na sastanku su dogovorene konkretne mere kojima će se rešiti ovaj dugogodišnji problem.

Pomoćnik ministarke rudarstva i energetike za inspekcijske poslove Zoran Pavlović rekao je da je dogovoreno da grad Pirot i HE “Pirot” uspostave saradnju tako što će propisati proceduru i način obaveštavanja građana u svim režimima rada ove hidroelektrane.

“Ministarstvo će kontrolisati sprovođenje ovog dogovora, kao i datih procedura i uputstava”, rekao je Pavlović.

Direktor Sektora za održavanje i naknadna ulaganja u postojeća sredstva hidroelektrana i obnovljive izvore energije u EPS-u Dragan Stanković objasnio je da je na sastanku dogovoreno da HE “Pirot” koristi kompenzacioni bazen 1 u skladu sa pravilima o korišćenju, kao i da se uspostavi dnevna komunikacija između predstavnika hidroelektrane i Pirota kako bi građani bili informisani o statusu rada ovog energetskog objekta i njegovog angažovanja.

Zamenik gradonačelnika Pirota Miloš Colić preneo je da je pokrenuto rešavanje ovog dugogodišnjeg problema za grad, uključujući dogovor u vezi sa korišćenjem kompenzacionog bazena prilikom ispuštanja vode koje je važno za bezbednost i uspostavljanje sistema komunikacije obaveštavanja javnosti u vodostaju.

“Takođe, dogovorili smo se i da iznađemo trajno rešenje o načinu upravljanja i korišćenja kompenzacionog bazena 2 u Pirotu”, dodao je Colić, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

Fon der Lajen: Evropa spremna da se suoči sa prekidom gasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Zemlje članice Evropske unije postigle su politički dogovor o vanrednim uštedama u potrošnji gasa tokom predstojeće zime, saopštio je Savet Evrope.

Dogovoreno je da od 1. avgusta 2022. do 31. marta 2023. potrošnju gasa smanje za 15 odsto, kaže se u saopštenju. U pitanju je odlučan korak u suočavanju sa potpunim prekidom snabdevanja gasom, poručuje predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Ministri energetika zemalja članica EU na sastanku u Briselu postigli su dogovor, u svetlu mogućeg potpunog prekida isporuke ovog energenta iz Rusije ka zemljama članicama, o vanrednim uštedama u potrošnji gasa.

“Ovo nije nemoguća misija. Ministri su postigli politički dogovor o smanjenju potražnje za gasom pred predstojeću zimu”, poručilo je češko predsedavanje Savetom EU na Tviteru.

Zemlje članice EU dogovorile su se da od 1. avgusta 2022. do 31. marta 2023. godine smanje potrošnju gasa za 15 odsto, u poređenju sa prosečnom potrošnjom u proteklih pet godina, uz mogućnost da same odluče na koji će način to da urade, saopštio je Savet Evrope.

Evropska komisija je prošle nedelje predložila krizni plan kojim se predviđaju hitne mere u cilju energetske bezbednosti cele EU u slučaju “izglednog scenarija” da Rusija potpuno zaustavi isporuke gasa zemljama članicama.

“Odlučan korak Evrope u saočavanju sa prekidima”

Ursula fon der Lajen pozdravila je političku odluku Saveta EU kojom se prihvata predlog o smanjenju potrošnje gasa u Evropi.

“U pitanju je odlučan korak u suočavanju sa potpunim prekidom snabdevanja gasom. Zahvaljujući današnjoj odluci, Evropa je spremna da se bavi svojom energetskom bezbednošću kao Unija”, poručila je Lajenova.

U pisanom saopštenju, predsednica EK podseća da je Savet EU postigao dogovor u rekordnom roku, a na osnovu predloga Komisije pod nazivom “Uštedite gas za sigurnu zimu”.

“Kolektivna posvećenost smanjenju za 15 odsto je veoma značajna i pomoći će da popunimo skladište uoči zime”, navodi Lajenova.

Dodaje da se usvojenim predlogom, koji predviđa mogućnost da se proglasi “stanje uzbune EU” koje pokreće obavezno smanjenje potrošnje gasa u državama članicama, daje snažan signal da će EU učiniti sve što je potrebno da obezbedi sigurno snabdevanje i zaštitu potrošača, bilo da su to domaćinstva ili industrija.

Izvor: RTS

Smanjena upotreba šećera mogla bi da doprinese zaštiti klime

Foto-ilustracija: Unsplash (Faran Raufi)
Photo-ilustration: Pixabay

Iako je na lošem glasu zbog svog nepovoljnog uticaja na ljudsko zdravlje, šećer je još uvek neizostavni sastojak jela koje najviše volimo. Ipak, sladokusci će možda morati da naprave određene ustupke kada je reč o količini unetog šećera – ako ne zbog zdravlja, onda zbog zaštite životne sredine.

Tim istraživača sa Instituta za nauku o životnoj sredini i tehnologiju Autonomnog univerziteta u Barseloni analizirao je potencijalne prednosti smanjenja potrošnje šećera kroz prenamenu zemljišta koje se koristi za uzgajanje šećernih kultura, stoji u saopštenju pomenutog univerziteta.

Njihova studija, objavljena u časopisu Nature Sustainability, ispituje tri scenarija prenamene zemljišta, a to su da: 1) EU ponovo pošumljava svoje postojeće šećerne površine, 2) da EU počne da koristi svoje useve šećerne repe na proizvodnju etanola i 3) da EU izvozi višak proizvedenog šećera, dok Brazil koristi svoje useve šećerne trske za proizvodnju etanola.

Proračuni pokazuju da bi emisije mogle opasti za 20,9 do 54,3 miliona tona ekvivalenta ugljed-dioksida godišnje prema prvom scenariju. Ovo je dvostruko više od ušteda koje bismo mogli da ostvarimo iz drugog scenarija i četiri puta više od onih u trećem scenariju.

Studija sugeriše da bi sporazum između EU i Brazila, pri čemi se EU fokusira na proizvodnju šećera od šećerne repe, dok Brazil proizvodi etanol iz šećerne trske, pružio najveće koristi za životnu sredinu. Budući da se proizvodnja etanola od šećerne trske već pokazala kao ekonomski isplativa Brazilu, uticaj na farmere i u Evropskoj uniji i u Brazilu bio bi minimalan.

Istraživači naglašavaju i potrebu za oporezivanjem šećera jer je on, kako kažu, jedna od najgorih namirnica za jelo iz zdravstvene perspektive, dok sa druge strane ima veliki potencijal za proizvodnju biogoriva.

Pokazalo se da je oporezivanje šećera efikasno u zemljama kao što je UK, i stoga predstavlja obećavajući instrument koji indirektno doprinosi ublažavanju klimatskih promena. Oporezivanje šećera neće uticati samo na krajnju upotrebu, već će i smanjiti upotrebu šećera u proizvodnim sektorima, kao što su pića, tvrde autori studije.

Milena Maglovski

Istraživanje o stavovima građanki o zelenoj energiji

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

Udruženje OIE Srbija u saradnji sa Centrom za kreiranje politika i strategija sprovodi istraživanje o stavovima građanki, pre svega studentkinja i mladih žena do 30 godina, o obnovljivim izvorima energije.

Istraživanje je deo dugoročnog projekta koji za cilj ima podsticanje inkluzivnosti i veći udeo žena u sektoru obnovljivih izvora energije. Da bismo došli do ostvarenja dugoročnog cilja, prvo moramo saznati šta mlade žene misle o zelenoj energiji i koliko su informisane o energetskoj tranziciji, kao i mogućnostima za razvoj zelene energije u Republici Srbiji.

Upitnik možete pronaći OVDE.

Inače, udruženje OIE Srbija podstiče inkluzivnost i rodnu ravnopravnost kao vrlo važne principe održivog razvoja i veruje da žene imaju potencijal da budu nosioci energetske tranzicije. U okviru udruženja funkcioniše Zelena ženska mreža koja okuplja sve žene koje rade u kompanijama članicama.

Izvor: OIE Srbija

Počinje energetska sanacija škola i vrtića u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Gray)
Foto-ilustracija: Pixabay

Širom Srbije radi se rekonstrukcija i adaptacija škola i predškolskih ustanova. Vredni majstori rade izolacije fasada, termoizolacije krovova, zamenu vrata i prozora, kao i sanaciju sistema za grejanja i zamenu grejnih tela.

U opština Kuršumlija, trenutno se rekonstruiše Predškolska ustanova “Sunce”. Vojimir Čarapić, predsednik opštine kaže da će se adaptacijom predškolske ustanove stvoriti mnogo bolji i kvalitetniji uslovi za boravak najmlađih stanovnika.

“Realizacijom ovog projekta, poboljšaćemo uslove za našu decu koja će se osećati mnogo bolje i prijatnije. Osim toga, doprinećemo očuvanju zdravije životne sredine i uštedi energije i to od 30 do 50 odsto godišnje, u zavisnosti od primenjenih mera”, naglašava Čarapić, prenose Južne vesti.

U Vranju će se raditi unapređenje energetske efikasnosti zgrade Vrtića “Pčelica”. Prema rečima gradonačelnika Slobodana Milenkovića, pre dve godine, uz pomoć koju dodeljuje Ministarstvo rudarstva i energetike, rekonstruisan je vrtić “Bambi”, a prošle godine vrtić “Dečija Radost”.

U Užicu je završena energetska sanacija vrtića “Poletarac”, što će, osim boljih uslova za boravak dece i zaposlenih, znatno uticati na uštedu energije i smanjenje aerozagađenja. U ovom gradu se radi i sanacija tri osnovne škole i očekuje se da će radovi biti gotovi do 1. septembra 2022. godine. 

“Za energetsku sanaciju Prve osnovne škole Kralja Petra II, Užice je na javnom pozivu u okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave dobilo 30 miliona dinara, dok je iz budžeta grada izdvojeno još 26 miliona dinara. Pored značajno boljih uslova za učenike i zaposlene, energetskom sanacijom i rekonstrukcijom dobićemo i mnogo lepši objekat u samom centru grada”, rekao je Miodrag Petković, član Gradskog veća za budžet i finansije.

Podsetimo, Ministarstvo rudarstva i energetike, putem javnog poziva, dodelilo je 1,1 milijardi dinara za projekte povećanja energetske efikasnosti u javnim objektima. U 38 gradova i opština sanacija će biti urađena na osnovnim školama, zgradama opština, domovima kulture, vrtićima, fakultetima, centrima za socijalni rad.

Subvencije su dodeljene za projekte u: Trgovištu, Niškoj Banji, Kuršumliji, Gadžinom Hanu, Užicu, Bosilegradu, Vranju, Ražnju, Kraljevu, Svilajncu, Ljuboviji, Novom Sadu, Zaječaru, Vrnjačkoj Banji, Novom Pazaru, Nišu, Boljevcu, Valjevu, Kragujevcu, Kuli, Priboju, Trsteniku, Smederevskoj Palanci, Negotinu, Ljigu, Pirotu, Bačkom Petrovcu, Vlasotincu, Smederevu, Kniću, Kikindi, Subotici, Senti, Bačkoj Palanci, Krupnju, kao i beogradskim opštinama Obrenovac, Palilula i Stari grad.

Milica Radičević

Morski toplotni talasi uzrokuju masovni pomor u Sredozemnom moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Jorge Gordo)
Foto-ilustracija: Pixabay (timvb1990)

Istraživanje o efektima klimatskih promena na bentosku biotu Sredozemlja sprovedeno je s ciljem dobijanja procene uticaja porasta temperature na distribuciju, brojnost i smrtnost bentoskih organizama kao i preoblikovanje bentoskih zajednica u Sredozemnom moru.

Rezultati istraživanja, objavljeni 18. jula u časopisu Global Change Biology, pokazuju da je tokom perioda od 2015. do 2019. godine Sredozemno more doživelo izuzetne toplotne uslove koji su rezultirali nizom od pet uzastopnih godina široko rasprostranjenih masovnih pomora (mass mortality events – MMEs) u celom Sredozemnom bazenu.

Pojave masovnog pomora uticale su na morska staništa i taksone duž hiljada kilometara obale od površine do dubine od 45 m. Klimatske promene izazvane ljudskim uticajem, navode istraživači, postale su glavni pokretač svih promena u životnoj sredini, snažno utičući na morski biodiverzitet i funkcioniranje ekosistema. Osim postepenog zagrevanja mora i okeana, zakiseljavanja i deoksigenacije ali i porasta nivoa mora, ljudske aktivnosti su izazvale nagli porast učestalosti i intenziteta ekstremnih klimatskih događaja, kao što su morski toplotni talasi (marine heatwaves – MHWs).

Reč je o periodima sa izraženim temperaturnim anomalijama morske vode na određenoj lokaciji čija se učestalost na globalnom nivou u poslednjih 20 godina udvostručila. Osim toga, morski toplotni talasi postali su dugotrajniji i intenzivniji, a povećanje učestalosti povezano je sa brzim porastom pojava masovnog pomora morskih organizama širom sveta.

Najdramatičnija masovna izumiranja dogodila su se 1999. i 2003.

Sredozemno more se uopšteno smatra relevantnim modelom za procenu ekoloških ekefata klimatskih promena na morsku biološku raznovrsnost i za testiranje potencijalnih strategija prilagođavanja i ublažavanja. Naime, iako Sredozemno more predstavlja svega 0,32 odsto ukupne zapremine okeana, njegova jedinstvena geomorfološka isrorija dovela je do izrazito visokog nivoa biodiverziteta sa sedam do 10 odsto svih poznatih morskih vrsta i velikim udelom endemskih vrsta.

Naučnici još uvek ne raspolažu dovoljnim saznanjima o morskim toplotnim talasima, ali poznato je kako su oni jedan od najdominantnijih bioloških uticaja klimatskih promena u Sredozemnom moru. Tokom poslednjih decenija morski toplotni talasi su u Sredozemnom moru pokrenuli dosad neviđene masovne pomore uzrokovane klimatskim promenama, a očekuje se kako će se njihova učestalost dodatno povećati u narednim decenijama.

Kako ističu istraživači, najdramatičniji dosad zabeleženi masovni pomori, kako po veličini geografske oblasti, tako i broju pogođenih vrsta, dogodili su se 1999. i 2003. duž severozapadnog Sredozemnog mora. Ova dva događaja uticala su na više od 40 vrsta morskih organizama (npr. Porifera, Cnidaria, Bivalvia, Bryozoa, Ascidiacea) duž hiljada kilometara obale.

Pretnja zdravlju i funkcionisanju sredozemnih ekosistema

Foto-ilustracija: Pixabay (TheOtherBen)

Većina dosadašnjih studija o morskim toplotnim talasima u Sredozemlju bila je fokusirana na vrste kao što su gorgonije i morske alge. Neke vrste povezane sa pojavom masovnog pomora pokazale su stope smrtnosti do 80 odsto proučavanih populacija sa velikim posledicama na strukturu i funkcionisanje bentoskih ekosistema. Ipak, masovni pomori drugih mediteranskih populacija i zajednica i dalje su slabo poznati zbog čega nude nepotpunu sliku uticaja na celi ekosistem.

Isto tako, zbog obimnijih i dugotrajnijih uzroka, ovi fenomeni su uglavnom dokumentovani u zapadnom Sredozemnom moru, iako se istočni bazen brže zagreva. Zaista, jugoistočni bazen je poslednja granica za mnoge autohtone sredozemne vrste, uključujući mekušce i morske ježeve, čiji je broj prošlih decenija znatno opao. Od posmatranja masovnog pomora iz 1999. i 2003. godine, različiti istraživački timovi prate smrtnost izazvanu klimatskim promenama širom Mediterana. S obzirom na očigledan porast smrtnosti i popratne ekstremne vrućine tokom perioda između 2015. i 2019, istraživači su nastojali da istraže obrasce i trendove morskih toplotnih talasa i masovnih pomora na vremenskim, prostornim i dubinskim skalama.

Pritom se koriste podacima o površinskoj temperaturi mora (Sea Surface Temperature – SST) i obalnog mora (od pet do 40 m dubine) izvedenih iz satelitskih merenja. Potom se kvantifikuju pojave masovnog pomora tokom tog perioda korišćenjem podataka posmatranja u mediteranskom bazenu i istražuje potencijalni odnos s aktivnošću morskih toplotnih talasa. Procenom i integracijom podataka o površini mora i merenjima na licu mesta, sa podacima o masovnoj smrtnosti u celom bazenu, istraživanje pruža najnoviji prikaz uticaja ekstremnog zagrevanja na mediteranske morske organizme i ekosisteme.

Neophodno efikasnije upravljanje posledicama klimatskih promena

Istraživači ističu kako povećanje učestalosti, intenziteta i prostornih razmera morskih toplotnih talasa pokreće velike ekološke promene u morskim ekosistemima širom sveta. Istraživanjem je ustanovljena velika povezanost učestalosti morskih toplotnih talasa i izloženosti toploti koju oni izazivaju, kako na površini, tako i u dubinama Sredozemnog mora. Rezultati njihovog istraživanja jasno pokazuju da se u Sredozemnom moru odvija proces ubrzanja ekoloških uticaja morskih toplotnih talasa što za zdravlje i funkcionisanje sredozemnih ekosistema predstavlja pretnju bez presedana.

Generalno, istraživanje pokazuje kako je učestalost ovakvih posmatranja ključna za povećanje naše sposobnosti da efikasnije razumemo i upravljamo posledicama klimatskih promena, a posebno njihovim dugoročnim uticajima na ekosisteme i usluge koje nam oni pružaju. Jačanje koordinacije i saradnje na regionalnom, nacionalnom i međunarodnom nivou nesumnjivo će pomoći naporima da se donesu efikasnije odluke koje su potrebne za borbu protiv klimatskih promena, zaključuju istraživači.

Izvor: Ekovjesnik

Sutra veliki protest srpskih poljoprivrednika

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljoprivrednici iz cele Srbije najavljuju masovan protest za sutra u 19h u mestu Gospođinci, a nakon što ministar Nedimović nije ispunio njihove zahteve, koji su, između ostalog, podrazumevali ukidanje zabrane izvoza primarnih namirnica, što je urađeno delimično.

Kako je za Novu potvrdio Mileta Slankamenac, oni su u kontaktu sa poljoprivrednicima iz cele Srbije i očekuju veliki odziv.

Podsetimo, prošlog utorka poljoprivrednici su sa sastanka sa ministrom Nedimovićem izašli nezadovoljni.

„Nedimović je rekao da će biti ukinuta zabrana izvoza pšenice, kukuruza, suncokreta i ulja do septembra, a posle toga će se razmatrati situacija na tržištu“, rekao je potpredsednik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Radoslav Adamović

Dodao je da je Nedimović rekao da se rešavanje njihovih zahteva za ukidanje akcize na gorivo za 100 litara dizela po hektaru i subvencije dela cene mineralnog đubriva mora odložiti do formiranja nove vlade.

Zahtev za subvencijom od 300 evra po hektaru, prema rečima Adamovića biće odložen do sledeće godine i projektovanja republičkog budžeta.

„Nismo zadovoljni ispunjenjem naših zahteva i nakon razmatranja na Upravnom odboru donećemo odluku o daljim koracima“, rekao je Adamović.

Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije formirana je nedavno i pre dvadesetak dana je predala zahteve Vladi Srbije u pismenoj formi, a jutros su njeni predstavnici razgovarali sa Nedimovićem.

U međuvremenu, Vlada Srbije donela je odluku o odobrenju izvoza 4.000 tona rafinisanog suncokretovog ulja u rinfuzu, kao i ukidanje odluke o zabrani izvoza pšenice i kukuruza.

Poljoprivrednici podvlače da ne žele podršku političkih partija, niti političara pojedinačno.

Izvor: Nova S

Zajednička radna grupa Srbije, Albanije i Severne Makedonije za saradnju u energetici

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

Resorni ministri iz Severne Makedonije i Albanije prihvatili su inicijativu Srbije za formiranje zajedničke radne grupe za saradnju u energetskoj krizi i na strateškim projektima, navodi se u saopštenju Vlade.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović govorila je na panelu o energetskoj bezbednosti na sastanku Grupe za ublažavanje krize u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“ i tom prilikom istakla da je za energetsku bezbednost regiona u uslovima krize potrebna solidarnost, povezivanje i zajednički rad na strateškim projektima.

“Svi u regionu su pod velikim pritiskom da obezbede da svega bude dovoljno za zimu, ali je važno da pored rešavanja aktuelnih problema u snabdevanju razgovaramo i o strateškim projektima i potencijalnim zajedničkim investicijama, koje će ceo region učiniti energetski stabilnijim”, poručila je Mihajlović i naglasila da treba da radimo na oba ova koloseka istovremeno.

Ona je prenela da je naša delegacija predložila formiranje zajedničke radne grupe Srbije, Severne Makedonije i Albanije koja će se baviti ne samo rešavanjem problema ove zime, već i potencijalnom saradnjom na strateškim projektima.

Ministarka je izrazila zadovoljstvo time što su ostali ministri ovaj predlog prihvatili, i ujedno poručila da nema nijednog razloga da ne razgovaramo o povezivanju tržišta i zajedničkom balansiranju, koje je potrebno u svim državama regiona.

Albanija je, kako je predočila, dosta zavisna od OIE i onog trenutka kad postoji problem sa OIE potrebno je da ima baznu energiju, a to pitanje je važno i za Srbiju i za Severnu Makedoniju.

“Planirano je da od sledeće nedelje počnemo da radimo u okviru radne grupe i da predsednicima, odnosno premijerima naših zemalja predstavimo predloge za zajedničke investicije, bilo da je reč o solarnim elektranama, vetroelektranama, zajedničkom balansiranju, povezivanju tržišta, gasnim interkonekcijama, ili možda čak i podzemnim skladištima gasa”, rekla je ministarka.

Ona je naglasila da nije dovoljno da samo jedna zemlja bude energetski bezbedna, već je potrebno da pomažemo jedni druge, da budemo solidarni jer niko ne zna tačno kakva će biti situacija na zimu.

Mihajlović je podsetila na to da je Srbija donela nove zakone u oblasti energetike, većinu podzakonskih akata, pri kraju je izrade strateških dokumenata i ima novi plan investicija.

Takođe, kako je dodala, u toku je izgradnja gasne interkonekcije sa Bugarskom koja će omogućiti diverzifikaciju izvora snabdevanja i planiramo da se povežemo i sa drugim susedima, pre svih sa Severnom Makedonijom i Rumunijom.

“Istovremeno smo zainteresovani za mogućnosti bolje saradnje i povezivanja i sa Albanijom, kad je reč o planiranom LNG terminalu, kao i za bolje povezivanje u regionu kad je reč o visokonaponskoj mreži. Sve ove interkonekcije omogućiće veću energetsku stabilnost ne samo za Srbiju, već i za region”, ocenila je ministarka.

Na panelu, na kojem su učestvovali resorni ministri iz Albanije, Srbije i Severne Makedonije, razgovarano je o trenutnoj situaciji u energetskim sektora u sve tri zemlje, i mogućnostima da kroz bližu saradnju i korišćenje komparativnih prednosti svake zemlje doprinesu većoj energetskoj stabilnosti regiona.

Energetski portal

Ovogodišnji rod kukuruza biće prepolovljen zbog velikih vrućina

Foto-ilustracija: Pixabay (stux)
Foto-ilustracija: Pixabay (mute_gemini)

Stručnjaci se slažu u proceni da će trenutni toplotni talasi veoma negativno uticati na već „klimavo“ tržište žitarica. Kada je reč o Srbiji rod kukuruza će biti prepolovljen.

Agroekonomski analitičar Žarko Galetin u razgovoru za Biznis.rs kaže da je teško proceniti koliki će biti gubici od velikih vrućina, ali podseća da je i prošlogodišnji prinos kukuruza bio jako loš, na nivou od oko 5,5 tona po hektaru.

“Ove godine se očekuje još niži prinos, to je vrlo izvesno. Definitivno će suša prepoloviti ovogodišnji rod kukuruza. Možemo da očekujemo od 5,5 do šest miliona tona, što mislim da je i optimistična procena u ovom trenutku. Mi ćemo imati dovoljne količine kukuruza za sopstvene potrebe koje su oko pet miliona tona, ali ćemo smanjiti izvozni potencijal”, ocenjuje Galetin i dodaje da je sreća u nesreći da se naši poljoprivrednici sve više okreću gajenju ranih hibrida koji imaju kraći vegetacioni period i ne osećaju gubitke zbog vrućina.

Visoke temperature koje traju nedeljama širom Evrope izuzetno nepovoljno utiču na prolećne useve, pre svega na kukuruz, soju, suncokret i uljanu repicu. Vrućine su zahvatile veći deo evropskih agrarnih proizvođača kao što su Francuska, Španija i Italija.

“To će se svakako osetiti u prinosima. Loša bilansna situacija će samo da raspiri probleme ionako nesigurnog svetskog tržišta žitarica, i uopšte hrane, tako da mi sada imamo situaciju prema najnovijim podacima američkog ministarstva poljoprivrede da su bilansi kukuruza relativno uravnoteženi i da se očekuje proizvodnja na nivou ukupne svetske potrošnje. Međutim, to je procena koja je bila zaključena sa junom. Nažalost, jul je doneo neočekivano visoke temperature, pa može da se desi na svetskom nivou da kukuruz doživi sudbinu pšenice koja ima svetsku proizvodnju za 12 miliona tona manje od očekivane svetske potrošnje”, objašnjava Galetin.

Kada je reč o soji, prema rečima našeg sagovornika, neće biti problema jer se 90 procenata svetske proizvodnje soje odvija na američkom kontinentu.

Sporazum Kijeva i Moskve o izvozu žita

Ukrajina i Rusija su u Istanbulu potpisale sporazum o izvozu žita koji ima za cilj da spreči globalnu krizu nestašice hrane tako što su dogovorili „de facto prekid vatre“ na teretnim brodovima koji će prikupljati milione tona nasukanog žita iz ukrajinskih luka.

Foto-ilustracija: Unsplash (Katherine Volkovski)

Velike nade polažu se u ovaj sporazum koji bi mogao da ublaži krizu gladi koja sve više uzima maha u svetu. Pod uslovom da dogovor iz Istanbula bude i sproveden, u šta sumnja ukrajinska Vlada.

U sprovođenje sporazuma sumnja i naš sagovornik, agroekonomski analitičar Žarko Galetin.

“Da li će se to uopšte desiti, da li će sporazum uopšte zaživeti to je veliko pitanje. Mislim da Rusiji nije u interesu gubljenje aduta kao što je kontrolisanje tržišta hrane”, kaže Galetin.

On smatra da ovaj sporazum na Srbiju ima uticaja zbog cena i dostupnosti proizvoda.

“Mi nismo neposredno osetili posledice krize u Ukrajini, osim što se tržište “unervozilo”, jer su količne ukrajinske robe bile nedostupne što je izazvalo skok cena u toku proleća. Mi smo imali prohodnost preko luke Konstanca koja je sve vreme bila prohodna. Na nas je najviše uticala mera zabrane izvoza, kao i kasnije kvotiranje izvoza, što je prilično dugo držano iako smo znali da ćemo imati prilično dobar rod pšenice, i da su bilansi veoma stabilni i jaki. Sada u ovom trenutku može da se desi da cena žitarica uljarica padne, to bi bila jedina moguća posledica po nas”, zaključuje naš sagovornik.

Ogromne materijalne štete od suša

Prema analizama od 1990. do 2021. godine u Srbiji je bilo čak deset sušnih godina. One su od 2000. do 2021. godine polјoprivredi nanele štete veće od šest milijardi dolara.

Primera radi, štete od suša u 2003. i 2007. godini bile su po milijardu dolara, u 2012. godini suša je obrala useve u vrednosti od dve milijarde dolara, zatim 2014. i 2017. godine po 1,5 milijardi dolara, ili po trećinu očekivane proizvodnje.

Izvor: Biznis.rs