Home Blog Page 30

Avijacija i klima: Kondenzacioni tragovi jednako opasni kao CO₂

Foto-ilustracija: Unsplash (Brigitte Elsner)

Nova pravna analiza, koju su sproveli vodeći advokati za zaštitu životne sredine, stavlja pred zemlje potpisnice Pariskog sporazuma jasno pitanje: da li su njihove klimatske obaveze potpune ako ignorišu emisije koje nisu CO₂ iz avijacije?

Prema podacima naučne organizacije Contrails, avijacija je odgovorna za dva do tri odsto globalnih emisija ugljen-dioksida, ali njen stvarni uticaj na klimu je znatno veći. Naučna istraživanja pokazuju da emisije koje nisu CO₂ – pre svega kondenzacioni tragovi koje avioni ostavljaju na nebu – imaju efekat zagrevanja koji je barem jednak emisijama CO₂, a često i snažniji. Posebno zabrinjava podatak da je manje od tri odsto globalnih letova u 2019. generisalo čak 80 odsto zagrevanja izazvanog kondenzacionim tragovima.

Uprkos tome, ove emisije gotovo da nisu zastupljene u nacionalnim klimatskim planovima (NDC), iako pravni eksperti tvrde da su zemlje na to obavezne.

Pročitajte još:

Pravni argumenti – obaveza, a ne izbor

Analizu su naručile organizacije Transport & Environment (T&E) i Opportunity Green, a zaključak je da Pariski sporazum ne ostavlja prostor za selektivni pristup.

  1. Ciljevi zasnovani na temperaturi – Sporazum obavezuje zemlje da ograniče rast globalne temperature. To je nemoguće bez adresiranja efekata koji nisu povezani sa CO₂, jer oni značajno doprinose zagrevanju.
  2. Kompletna „korpa” gasova staklene bašte – Obaveze se ne odnose samo na ugljen-dioksid, već i na sve druge faktore koji utiču na zagrevanje.
  3. Pristup predostrožnosti – Kada nauka ukazuje na rizik, zemlje su dužne da deluju, čak i ako postoji određena neizvesnost. U slučaju avijacije, dokazi su već snažni i jasni.

„Naučnici već 25 godina upozoravaju na zagrevanje izazvano kondenzacionim tragovima. Sada i pravna analiza potvrđuje da je vreme da se te emisije uključe u nacionalne planove, jer u suprotnom zemlje neće ispuniti svoje obaveze iz Pariza”, poručuje Dajan Vitri iz T&E.

Za razliku od sporog procesa dekarbonizacije, ublažavanje kondenzacionih tragova moguće je sprovesti relativno brzo i jeftino. Male promene rute kod malog broja letova mogle bi značajno da smanje njihov efekat, čime bi se ostvarile kratkoročne klimatske koristi. Upravo takva rešenja mogla bi da budu ključna u narednoj deceniji, dok svet pokušava da održi cilj od 1,5 °C.

Međunarodne emisije avijacije i dalje retko ulaze u nacionalne klimatske planove. Ipak, predstojeći rokovi menjaju situaciju. EU će svoj ažurirani NDC podneti do septembra 2025. godine, a ekološke organizacije poručuju da je to prilika da Unija potvrdi svoju klimatsku ambiciju i uključi i kondenzacione tragove i druge emisije koje nisu CO₂.

Ako EU pred COP30 u Brazilu pokaže da je spremna da ide korak dalje, to bi moglo da postavi novi globalni standard – i da razdvoji zemlje koje se zaista bore protiv klimatskih promena od onih koje još uvek kalkulišu.

Energetski portal

Turska razmatra održiviji turizam: All-inclusive doručak kao luksuz ili otpad kojem dolazi kraj?

Foto-ilustracija: Freepik (kroshka__nastya)

Kada se moji prijatelji vrate sa godišnjeg odmora, uživam u dugim kafama na kojima prepričavaju dogodovštine. Čak i oni manje prijatni momenti postanu smešni kada se prepričavaju. Oni koji se vrate iz Turske uvek budu puni utisaka, ali ove godine glavni utisak mog komšije bio je – izgleda da više neće biti all-inclusive hotela. Iskreno, zbunjena zbog toga što jedan ovakav turistički pristup, koji se godinama pokazivao kao veoma atraktivan, sada može da se menja, odlučila sam da istražim zašto.

Sve je zapravo povezano sa globalnim problemom koji oslikava današnje potrošačko društvo – svet ga često vidi kroz ružičaste naočare i ne želi da ih skine. Rasipanje hrane postaje jasno tek kada ih skinemo: socijalno, jer veliki deo društva nema pristup osnovnoj hrani; ekološki, jer zanemarujemo prirodu koja nam omogućava život; i ekonomski, jer posledice pogađaju oba prethodna aspekta. Kako prenose svetski mediji, Turska godišnje baca preko 20 miliona tona hrane, dok trećina voća i povrća nikada ne stigne do potrošača.

Foto-ilustracija: Freepik (stockking)

Kraj za all-inclusive doručak?

Upravo hoteli sa all-inclusive sistemom, posebno oni koji nude obilne doručke, značajno doprinose ovom problemu. Tradicionalni turski doručak, poznat kao Serpme Kahvalti, često uključuje između 15 i 20 različitih jela – od sireva i džemova, do jaja, bureka i drugih specijaliteta. Nažalost, veliki deo ove hrane često završi u smeću.

Jedan od predloga za drugačiji pristup jeste fleksibilnije serviranje – recimo, tri gosta mogu podeliti obrok za dvoje, ili grupe mogu naručivati manje porcije po osobi. Drugi predlog je prelazak na sistem a la carte, gde gosti biraju samo ono što žele da jedu. Na ovaj način ne samo da se smanjuje rasipanje hrane, već se doprinosi smanjenju nastanka biootpada i štede resursi, energija i radni sati.

Iako mere još uvek nisu zakonski obavezne, razmatraju se u okviru Predsedničkog saveta za poljoprivredu i politiku hrane, a predlozi će biti predstavljeni predsedniku države. Hoteli možda nisu najveći izvor otpada od hrane, ali imaju snažan uticaj na širenje svesti, kako kod lokalnog stanovništva, tako i kod turista koji će utiske poneti nazad u svoje zemlje.

Ono što ostaje izazov jeste kako ćemo mi, turisti, prihvatiti ovakvu ponudu. Da li možemo da shvatimo da fleksibilnije porcije i izbor hrane zapravo ne smanjuju kvalitet usluge, već je čine odgovornijom i održivijom? Male promene u navikama – biranje onoga što jedemo i ne preuzimanje više nego što možemo da pojedemo – prvi su koraci ka tome da naš odmor bude i luksuzan i odgovoran. Na ovaj način, dobićemo upravo onoliko hrane koliko nam je potrebno, bez preteranog uzimanja koje završava u smeću, a pritom doprinosimo očuvanju resursa i planete.

Katarina Vuinac

Kako početni grantovi mogu da pokrenu energetski preporod Afrike

Foto-ilustracija: Freepik (lachetas)

Oko 600 miliona ljudi širom Afrike i dalje nema pristup električnoj energiji. Iako je neophodno da stanovništvo dobije struju, podjednako je važno da se to postigne planski, kroz razvoj čiste energije, kako se ne bi povećale emisije i dodatno doprinelo klimatskim promenama, čije posledice ovaj kontinent već snažno oseća.

Afrika raspolaže velikim potencijalom obnovljivih izvora energije – solarne, vetro, hidro i geotermalne – ali on ostaje nedovoljno iskorišćen. Uz to, kontinent privlači svega tri odsto globalnih energetskih investicija.

Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) pokazao je da i relativno mali grantovi mogu da imaju veliki značaj za otključavanje ogromnog potencijala obnovljivih izvora na kontinentu. Mehanizam koji se izdvaja jeste Seed Capital Assistance Facility (SCAF). Reč je o ranoj finansijskoj podršci za projekte obnovljive energije, usmerenoj na fazu kada je investitorima najteže da obezbede kapital. U zavisnosti od tipa podrške, grantovi mogu biti bespovratni ili povratni, pri čemu se sredstva vraćaju kada projekat dostigne finansijsko zatvaranje i postane održiv, kako bi se ponovo koristila za nove inicijative.

Pročitajte još:

SCAF podržava privatne investitore u podsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji, smanjujući rizik ulaganja čime se podstiče veća zainteresovanost za investicije. Na ovaj način ne samo da se obezbeđuje pristup električnoj energiji, već se stvaraju i dodatne koristi za zajednice. Pored otvaranja novih radnih mesta, projekat podržava i izgradnju bunara u ruralnim područjima kako bi se poboljšao pristup čistoj vodi i smanjio teret za žene, koje su najčešće zadužene za donošenje vode.

Prema podacima UNEP-a, svaki dolar uložen kroz SCAF privukao je dodatnih 88 dolara privatnih investicija. Na globalnom nivou, ovakvi projekti doprinose cilju utrostručavanja kapaciteta obnovljivih izvora do 2030. godine, što je neophodno za ostvarenje međunarodnih klimatskih ciljeva. Kako se navodi, kada svi projekti koji su dobili povratne grantove budu pušteni u rad, očekuje se da će imati kapacitet od 3.573 megavata, otvoriti 26.000 radnih mesta i smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 6,4 miliona tona godišnje – što je ekvivalent uklanjanju 1,5 miliona automobila sa puteva.

Mandat SCAF-a traje do 2026. godine, a UNEP je u pregovorima sa donatorima o pokretanju naredne faze fonda, koja bi trebalo da nastavi da podržava projekte čiste energije upravo tamo gde su najpotrebniji.

Energetski portal

Vanredna kontrola tržišta biocida – otkrivene nepravilnosti u prometu proizvoda

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Kako bi se proverilo da li kompanije koje prometuju biocidnim proizvodima poseduju važeća rešenja Ministarstva zaštite životne sredine, inspektori sprovode vanrednu kontrolu ovog tržišta.

Na spisku za kontrolu nalazi se 280 privrednih subjekata i 786 biocidnih proizvoda. Do 22. avgusta 2025. godine inspekcijskim nadzorom je utvrđeno da 285 biocidnih proizvoda nisu stavljani u promet nakon isteka roka važenja rešenja.

Inspektori su izdali dva rešenja o zabrani stavljanja biocidnih proizvoda u promet, podnete su tri prijave za privredni prestup zbog prometa biocidnih proizvoda bez važećeg akta i dve prekršajne prijave, jedna zbog onemogućavanja inspekcijskog nadzora, a druga zbog neregistrovanog subjekta.

Pročitajte još:

Kako je objašnjeno na sajtu Ministarstva, biocidni proizvodi su hemikalije koje su namenjene za uništavanje i kontrolu organizama koji su nepoželjni ili imaju štetan efekat na ljude, životinje i životnu sredinu. Njihov značaj svakodnevno raste zbog široke primene u svakodnevnom životu.

Koriste se, između ostalog, za dezinfekciju površina, opreme, nameštaja, vode i vazduha u domaćinstvima, u objektima javnog zdravlja i u drugim javnim objektima, u industrijskim objektima, u prehrambenoj industriji, na farmama. Osim toga, koriste se i za održavanje lične higijene i za dezinfekciju zdrave kože ljudi, kao i za održavanje higijene životinja.

Zbog sposobnosti da unište ili neutrališu štetne organizme, biocidni proizvodi mogu predstavljati rizik za ljude, životinje i životnu sredinu. Zato je njihovo stavljanje na tržište i upotreba regulisano posebnim Zakonom o biocidnim proizvodima, kojim se obezbeđuje visok nivo zaštite.

Energetski portal

Imaju li zelena energija i e-mobilnost budućnost u jugoistočnoj Evropi?

Foto: Green Energy Fair

Odgovore će ponuditi ZG Green Energy Fair, prvi u Hrvatskoj i najveći u regiji sajam posvećen obnovljivim izvorima energije i e-mobilnosti. Događaj će se održati 29. i 30. oktobra 2025. godine u Areni Zagreb, pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, saobraćaja i infrastrukture Republike Hrvatske. Okupiće vodeće svetske proizvođače, ali i kompanije iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Mađarske. Posebnu važnost sajmu daje činjenica da će biti prisutni svi ključni brendovi koji zajedno drže više od 90 odsto globalnog tržišta solarne industrije i baterijskih spremnika, dok je Krannich generalni partner događaja.

Najnovija tehnološka dostignuća na dohvat ruke

Sajam će prikazati najnovija tehnološka rešenja, s posebnim naglaskom na baterijska skladišta kao temelj stabilnih elektroenergetskih sistema. Posetioci će imati priliku da vdie jedinstvene primere poput Rimac Nevere i Tesla Cybertrucka, koji simboliziraju smer budućeg razvoja. ZG Green Energy Fair sastoji se od izlagačkog i konferencijskog programa, s naglaskom na B2B segment i poslovno umrežavanje kompanija i stručnjaka iz celog regiona.

Foto: Green Energy Faižr

Izrazito jak B2B segment i sadržaj za sve dobne skupine

Uz poslovni deo koji uključuje izlagačke štnadove vodećih svetskih kompanija i konferencijski deo s ključnim pitanjima i relevenatnim govornicima, veliki naglasak stavljen je na edukaciju. U saradnji sa studentskim udruženjem EESTEC održaće se hackathon, dok će udruženja FS Alpe Adria i MUZZA organizovati radionice i STEM sadržaje za najmlađe. Poseban atraktivni deo čine i studentske formule, koje demonstriraju inovativna rešenja mladih u području e-mobilnosti. Na ovaj način događaj povezuje industriju, akademsku zajednicu i širu javnost, pripremajući teren za buduće generacije stručnjaka.

Posebne pogodnosti i nagrade

Posetiocima su osigurane posebne pogodnosti smeštaja u partnerskim hotelima Maistra i Le Premier. Neki od registrovanih učesnika imaće priliku da osvoje i vredne nagrade – vikend za dvoje u luksuznom hotelu Miramare 5* u Crikvenici ili vikend korišćenje vozila Tesla.

Besplatno se prijavite na vreme

Ulaz na događaj je besplatan, uz obaveznu registraciju na www.zg-gef.com. Organizatori pozivaju profesionalce iz industrije, istraživače, ali isto tako i generalnu publiku, uz zanimaciju za celu porodicu, da iskoriste priliku i budu deo najveće regionalne smotre zelene energije i e-mobilnosti. Istovremeno, kompanijama se otvara mogućnost da kroz izlaganje i sponzorstva aktivno doprinesu oblikovanju energetske budućnosti jugoistočne Evrope.

Energetski portal

Zahtev za povećanje cene struje uz povlastice za energetski ugrožene – kako se ostvaruje popust

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

U petak je EPS zvanično podneo zahtev za povećanje cene struje od 1. oktobra. Zahtev treba da odobri Agencija za energetiku. U međuvremenu su predstavljene i nove mere koje donose dodatne povlastice za plaćanje struje. Jedna od njih odnosiće se na građane i domaćinstva koji imaju status energetski ugroženog kupca. Radoš Popadić, pomoćnik ministra rudarstva i energetike, rekao je da trenutno 69.514 domaćinstava ostvarilo ovaj status i da je u planu da se taj broj poveća.

Radoš Popadić je istakao da će primena povlastica početi od 1. oktobra, predviđeno je da svi građani i domaćinstva koji imaju status energetski ugroženog kupca dobiju neke povlastice na svojim računima.

„Energetski ugroženi kupac je jedna vrsta statusa kojim domaćinstvo dobija pravo na umanjenje ili računa za električnu energiju ili za prirodni gas ili za toplotnu energiju. Potrošač ostvaruje mogućnost na umanjenje računa ako ispuni određene kriterijume, koji su propisani Uredbom o energetskim ugroženim kupcima”, rekao je Popadić.

Pomoćnik ministra je objasnio da postoje tri grupe kriterijuma.

„Jedna je materijalni status i tu se sagledava prosečan prihod domaćinstva na mesečnom nivou u odnosu na broj članova domaćinstva. Dok je drugi kriterijum da li oni primaju već neku novčanu pomoć od države. Ako primaju, na primer, novčanu socijalnu pomoć, uvećanu novčanu socijalnu pomoć, dečiji dodatak ili uvećeni dodatak za pomoć negu drugog lica, oni već automatski na neki način mogu da dobiju ovaj status”, naglasio je Popadić.

Postoji i treća grupa, koja je ređe zastupljena. Tu spadaju domaćinstva koja zbog bolesti člana porodice zahtevaju da imaju upotrebu određenih medicinskih pomagala za koje nije moguće isključiti električnu energiju.

Pročitajte još:

Za koliko računi mogu biti manji i gde se podnosi zahtev

Procene Ministarstva rudarstva i energetike je da oko 40 odsto popusta ostvaraju domaćinstva koja imaju popust na električnu energiju, a do 60 odsto oni koji imaju popuste na račune za toplotnu energiju i gas.

Zahtev za status energetski ugroženog kupca se podnosi u opštinama, odnosno mestu prebivališta i mogu se podneti tokom cele godine, a rešavaju se u roku od 30 dana, navodi zamenik ministra.

„Poslednji podaci za jun govore da je 69.514 domaćinstava ostvarilo ovaj status i imaju ga već neko vreme. Planiramo da povećamo ovaj broj”, istakao je Popadić.

Promena crvene zone    

Popadić je rekao da je najavljena promena crvene zone rezultat duže analize i da je doneta radi unapređenja energetske efikasnosti.  

„Svi zajedno treba da radimo da se smanji potrošnja električne energije tamo gde je moguće. Ova mera se neće odnosti na one koji su u zelenoj zoni, što je više od polovine građana Srbije. U januaru je sedam odsto potrošača bilo u crvenoj zoni, a u maju jedan odsto”, rekao je Popadić.

Pomoćnik ministra savetuje da se koriste dnevne i noćne tarife, kao i tajmeri na novim uređajima za gašenje i da se mašine za pranje veša i suđa pretežno koriste noću.

Izvor: RTS

Ponovo odložene američke sankcije NIS-u: posebna licenca važi do 26. septembra

Foto: Naftna industrija Srbije

Ministarstvo finansija SAD izdalo je 26. avgusta novu posebnu licencu kojom se kompaniji NIS omogućava nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti najkasnije do 26. septembra 2025. godine.

Kako se navodi u saopštenju NIS-a, ovom licencom kompaniji je omogućeno bavljanje sledećih aktivnosti:

  • Održavanje poslovanja, ugovora i drugih sporazuma koji uključuju NIS ili njegova operativna zavisna društva
  • Izvršenje svih transakcija sa NIS i njegovim operativnim zavisnim društvima, koje su usmerene na ispunjenje ugovora
  • Otuđenje ili prenos, ili omogućavanje otuđenja ili prenosa duga ili kapitala izdatih ili garantovanih od strane NIS-a ili operativnih zavisnih društava („Pokriveni dug ili kapital”) na lice koje nije iz SAD
  • Zvanični poslovi diplomatskih ili konzularnih predstavništava van Ruske Federacije koji uključuju NIS ili operativna zavisna društva.

„Ovo je šesta posebna licenca Kancelarije za kontrolu stranih sredstava (Office of Foreign Assets Control – OFAC) pri Ministarstvu finansija Sjedinjenih Američkih Država kojima je odložena puna primena sankcija prema NIS-u. Kompanija podseća da je 14. marta podnela i zahtev za uklanjanje NIS-a sa SDN liste (Specially Designated Nationals) što predstavlja kompleksan proces”, navode iz kompanije.

Pročitajte još:

Dodaju i da je NIS spreman na nastavak dosledne saradnje sa Ministarstvom finansija SAD povodom podnetog zahteva za uklanjanje kompanije sa SDN liste sankcija, kao i da će nastaviti da blagovremeno obaveštavaju javnost o svim relevantnim faktorima koje mogu uticati na poslovanje kompanije.

Povodom odlaganja primene sankcija oglasila se i ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović koja je istakla da će NIS i u otežanim okolnostima nastaviti da obezbeđuje stabilno snabdevanje domaćeg tržišta naftom i naftnim  derivatima.

„Krajnji cilj je uklanjanje NIS-a sa liste sankcija Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, što je proces koji ne zavisi od Srbije. Nadamo se da će nastavak razgovora na visokom nivou između SAD i Rusije doprineti napretku za ceo paket američkih sankcija ruskim kompanijama, kao i dogovoru koji bi mogao pozitivno da utiče na otklanjanje neizvesnosti i u vezi sa Naftnom industrijom Srbije i uklanjanja kompanije sa liste sankcija”, rekla je ministarka.

Ona je ukazala da je dosadašnjim odlaganjem sankcija Srbija uspela da sačuva energetsku sigurnost.

„Uprkos složenim okolnostima na koje ne možemo da utičemo, obezbeđeno je da rafinerija ima dovoljno sirove nafte i da nastavi sa radom i zahvalni smo američkoj administraciji na dosadašnjem razumevanju. Situacija ostaje složena i država nastavlja da ulaže maksimalne napore i da vodi aktivan dijalog i sa američkom i sa ruskom stranom”, naglasila je Đedović Handanović.

Energetski portal

Javni poziv za uvid u Idejni projekat solarne elektrane EP HZHB od 150 MW u Hercegovini

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Federalno ministarstvo prostornog uređenja objavilo je javni poziv za uvid u idejni projekat fotonaponske elektrane „EPHZHB 1“ snage 150 MW, s pripadajućim priključnim dalekovodom 220 kV Trebinje – Hodovo u trafostanicu TS 220/33 kV Stolac 3.

Projekat je izradio Dalekovod d.o.o. Mostar, a investitor je JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar.

Poziv se odnosi na postupak izdavanja urbanističke saglasnosti za radove na izgradnji priključnog dalekovoda.

Pročitajte još:

Na javni poziv stranke u postupku se mogu izjasniti u roku od 15 dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnim novinama.

Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekat može se o tome pisano izjasniti u roku od 10 dana od dana objavljivanja poziva.

Stranke u postupku mogu uvid u idejni projekat izvršiti u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog uređenja, ul. Hamdije Čemerlića br. 2 u Sarajevu, svakog radnog dana od 10 do 14 sati, uz prethodnu najavu na tel. br. 033 726 525.

Energetski portal

Zvučni pejzaž mora: Osluškivanje dubina

Foto-ilustracija: Unsplash (Erin Simmons)

Podvodni svet neprestano pulsira. Što se dublje zaranja, svetlost sve više iščezava, dok zvuk nastavlja svoje putovanje kroz vodu, u obliku vibracija, koje ostaju pouzdan orijentir. U takvom okruženju akustika služi kao alat za razumevanje sveta ispod površine vode. Pažljivim ispitivanjem podvodnih zvukova naučnici mogu da prate prisustvo morskih bića, njihova kretanja, ali i uticaj ljudskih aktivnosti na ekosistem. U dubokom, tamnom i udaljenom svetu mora i okeana, vibracije koje se šire kroz vodu — zvuk, postaju način sporazumevanja. Morske vrste, u skladu sa svojim ritmom života, koriste ga za komunikaciju, orijentaciju i lov.

Hidrofon je uređaj koji registruje zvučne talase i služi za detekciju i snimanje zvukova pod vodom. Zahvaljujući ovim podvodnim mikrofonima, moguće je beležiti, na primer, rute sezonskih kretanja nekih podvodnih vrsta. Međutim, pomoću ovog alata može se otkriti i kako ljudi utiču na staništa morskih životinja, a jedna od aktuelnih tema svakako su vetroparkovi.

Iako sa kopna vetroturbine deluju kao tihi proizvođači čiste obnovljive energije, kada se analizira situacija pod vodom, slika je složenija, s obzirom na to da vetroturbine emituju niskofrekventne zvuke koji se pod vodom dalje šire. Jedna od metoda za otkrivanje uticaja jeste upravo postavljanje hidrofona u blizini vetroparkova, koji analiziraju promene u zvučnom pejzažu pre, tokom i nakon izgradnje. Na osnovu prikupljenih podataka, naučnici mogu dalje da utvrde da li morske vrste menjaju ponašanje, prestaju sa komunikacijom ili napuštaju oblast. Stručnjaci smatraju da se svaka lokacija mora posmatrati zasebno, u skladu sa specifičnim uslovima.

Prilikom izgradnje vetroparka, u morskom dnu odvijaju se veliki radovi, od kopanja do zabijanja stubova, što izaziva veliki akustički stres kod morskih vrsta. Kada se radovi završe, vetroturbina se postavi i na kraju počne sa radom – buka, odnosno vibracije, sada u blažem obliku, nastavljaju se usled rada turbine, što može trajati i preko dve decenije, koliko prosečno iznosi njen radni vek.

U FOKUSU:

Zvučni talasi se u vodi šire brže i dalje nego u vazduhu, a ribe ih detektuju pomoću, na primer, unutrašnjeg uha ili bočne linije, što im omogućava da osete predatora, plen ili druge ribe. Vibracije proistekle iz građevinskih radova ili drugih aktivnosti mogu se potencijalno preklapati sa prirodnim signalima životinja, koji su im ključni za opstanak. Prema nekim analizama, kojih još uvek nema dovoljno za neki konačan sud, vetroparkovi istovremeno mogu delovati i pozitivno jer njihovo postojanje ograničava neke druge ljudske aktivnosti, poput ribolova.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Rose)

U svakom slučaju, istraživanje uticaja zahteva opremu koja se teško nabavlja, terenski rad nije jednostavan, zahteva logističku i tehničku podršku koju mnoge naučne ustanove nemaju, i u tom složenom kontekstu, pouzdani alati postaju neprocenjivi.

Uprkos izazovima, postoje timovi koji rade na rešenjima kada su u pitanju instrumenti za praćenje. Loggerhead Instruments, američka kompanija specijalizovana za razvoj sofisticiranih akustičkih uređaja, razvila je niz akustičkih rekordera koji omogućavaju dugoročno snimanje i analizu zvukova pod vodom. Proizvodi ove kompanije koriste se u svetskim okeanima, jezerima i rekama – kako bi se zvukom pratilo i proučavalo ponašanje vodenog života – od ponašanja morskih sisara, njihove migracije, komunikacije, reakcije na buku, do istraživanja uticaja industrijskih radova, brodskog saobraćaja, kao i studija podvodnih pejzaža. Reč je o uređajima koji rade autonomno i bez stalnog nadzora, što omogućava istraživanja i u izolovanim delovima mora, i to bez ometanja prirodnog okruženja.

Jedan konkretan primer, naveden na sajtu kompanije, dolazi sa Instituta za istraživanje životne sredine Pfleger (PIER) u Sjedinjenim Američkim Državama, gde naučnici dugi niz godina koriste Loggerhead opremu za istraživanje belog morskog brancina (White Seabass) – vrste ribe koja nije specifična za naša područja, već za zapadne obale SAD i Meksika. Tokom proleća i početka leta, pomoću snimljenih zvukova otkrili su da ove ribe proizvode specifične zvuke – baš oko zalaska sunca, i to u vreme kada se mreste. Zahvaljujući tome, istraživači su mogli da, bez hvatanja ili uznemiravanja riba, tačno utvrde gde i kada se one mreste, što je veoma važno za očuvanje vrste.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Danas obeležavamo prvi Svetski dan jezera

Foto-ilustracija: Freepik (souvenirpixels)

Jezera imaju višestruku ulogu u očuvanju drugih ekosistema, ali je preduslov za to da ona sama ostanu zdrava. Zbog toga je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 12. decembra 2024. godine donela odluku da ovaj ekosistem dobije svoj dan. Danas, 27. avgusta 2025. godine, obeležavamo prvi Svetski dan jezera.

Njihov značaj ogleda se u tome da obezbeđuju hranu, vodu, ali i radna mesta za milione ljudi – od turizma do privrede. Skladište su za oko 90 odsto svetskih površinskih zaliha slatke vode, a dom su i za veliki deo biodiverziteta.

Pored toga, jezera imaju veliku ulogu u ublažavanju klimatskih promena: hlade planetu, zadržavaju poplavne vode i skladište ugljenik. Međutim, ozbiljni izazovi sa kojima se suočavaju doveli su ovaj ekosistem u opasnost. Neke od najizraženijih pretnji jesu porast temperature, suše, gubitak biodiverziteta, neodrživo korišćenje zemljišta i zagađenje.

Porast temperatura i sušniji periodi dovode do isparavanja vode, zbog čega naučnici upozoravaju da bi do 2050. godine ekosistemska vrednost jezera mogla da se smanji za 20 odsto.

Pročitajte još:

Iako danas doprinose ublažavanju klimatskih promena, ukoliko ih ne budemo očuvali, jezera mogu promeniti svoju ulogu i početi da im doprinose. Naime, ona su prirodna skladišta metana – gasa sa snažnim efektom staklene bašte – koji se može osloboditi usled viših temperatura, smanjenog zamrzavanja, promene nivoa vode i raspadanja organske materije u tlu jezera.

Dodatno, prekomerno unošenje hranljivih materija iz poljoprivrede dovodi do eutrofikacije, odnosno prekomernog cvetanja algi, čije raspadanje oslobađa još više metana.

Energetski portal

Poziv na ECOMONDO & KEY Info dan u Privrednoj komori Srbije

Foto: Privredna komora Srbije

Privredna komora Srbije, u saradnji sa Italian Exhibition Group (IEG), a uz podršku Ambasade Italije u Beogradu i Italijanske agencije za spoljnu trgovinu (ITA), organizuje ECOMONDO & KEY Info dan u utorak, 9. septembra 2025. godine, sa početkom u 10 časova u Privrednoj komori Srbije (Resavska 15, sala 1).

Ovaj događaj namenjen je kompanijama, lokalnim samoupravama, institucijama i stručnjacima zainteresovanim za teme ekološke i energetske tranzicije. U fokusu programa biće upravljanje vodama i otpadom, solarna energija i energetska efikasnost, kao i mogućnosti povezivanja sa poslovnim liderima i inovatorima iz zemlje i inostranstva.

Info dan predstavlja uvod u dve značajne međunarodne sajamske manifestacije koje će se održati u Riminiju:

Ecomondo – najvažniji sajam posvećen ekologiji i cirkularnoj ekonomiji (4–7. novembar 2025), koji obuhvata teme upravljanja otpadom, regeneracije zemljišta, bioenergije i monitoringa životne sredine.

KEY Energy Transition – vodeća manifestacija u oblasti obnovljivih izvora energije i energetske tranzicije (4–6. mart 2026), sa fokusom na solarnu i vetroenergiju, vodonik, e-mobilnost, održive gradove i skladištenje energije.

Učešće na ECOMONDO & KEY Info danu je besplatno, ali je broj mesta ograničen. Zainteresovani učešće mogu potvrditi najkasnije do 5. septembra 2025. godine, popunjavanjem formulara na linku.

Nacrt agende i prevod prijavnog formulara dostupni su na sajtu Privredne komore Srbije pks.rs/dogadjaj.

Energetski portal

Uklonjeno devet divljih deponija na Novom Beogradu

Foto: Gradska opština Novi Beograd

Tokom leta klime u Turskoj troše koliko industrija Istanbula za tri meseca – šta je rešenje?

Foto-ilustracija: Freepik (AI)

Klimatske promene i sve šira upotreba klima uređaja povećavaju potrošnju električne energije za hlađenje u Turskoj. Potrošnja za hlađenje je u 2024. dostigla 10 TWh, što je rast od 26 odsto za tri godine.

Tokom leta, hlađenje čini i do osam odsto ukupne potrošnje, a u najtoplijim satima dana prelazi 10 odsto, pa čak i 18 odsto tokom vikenda i praznika. Tokom najtoplijih meseci, klima uređaji u Turskoj troše i do 3 TWh struje mesečno – skoro koliko cela industrija u Istanbulu za tri meseca.

Sve veća upotreba klima uređaja i topljih leta, dovela je do toga da se najveća potrošnja električne energije u Turskoj, sada beleži leti, a ne zimi. Razlika između letnjih i zimskih vrhova porasla je 12 puta, što zahteva da elektrane i mreža budu spremni za ekstremne opterećenja. Takvi vrhovi povećavaju troškove proizvodnje i rizik od kvarova, iako traju samo nekoliko nedelja godišnje.

Pročitajte još:

Procene su da će ovakav trend da se nastavi, sa projekcijom da bi do 2035. godine potrošnja električne energije za hlađenje mogla da se utrostruči.

Da bi se odgovorilo na rastuću potražnju za hlađenjem, važno je širiti proizvodnju solarne energije, pratiti upotrebu klima uređaja, podsticati energetsku efikasnost i primenjivati fleksibilna rešenja u mreži, navodi EMBER.

Udeo solarne energije tokom vršnih sati hlađenja više je nego udvostručen od 2019. do 2024, jer solarna proizvodnja prirodno dostiže maksimum u najtoplijim satima. To pomaže rasterećenju mreže i pokazuje da solarna energija nije samo čista, već i efikasna i održiva opcija za rastuću potrošnju za hlađenje.

Energetski portal

Počela izgradnja novih 400 kV dalekovoda u okviru projekta BeoGrid2025

Foto-ilustracija: Pixabay

Danas je zvanično obeležen početak radova na izgradnji dva jednosistemska 400 kV dalekovoda, ukupne vrednosti oko 22 miliona evra, koji će povezati RP „Mladost” i TS „Novi Sad 3” sa budućom trafostanicom 400/110 kV Beograd 50.

Novi dalekovodi dužine 25,5 kilometara, sa ukupno 96 novih stubova, grade se u izuzetno urbanizovanom području, zbog čega je trasa prilagođena zahtevima industrijske zone – primenom viših stubova, smanjenjem raspona između njih i uvođenjem novih tipova konstrukcija, navodi se u saopštenju Elektromreže Srbije.

Ova investicija deo je šireg projekta BeoGrid2025, čija je ukupna vrednost procenjena na 205 miliona evra. Projekat finansiraju Republika Srbija i EMS AD, a obuhvata šest funkcionalnih celina, među kojima su:

  • TS 400/110 kV Beograd 50;
  • dvosistemski 400 kV dalekovod TS Beograd 50 – PRP Čibuk 1 sa opremanjem 400 kV polja u PRP Čibuk 1;
  • jednosistemski 400 kV dalekovodi za uvođenje DV br. 450 (RP Mladost – TS Novi Sad 3) u TS Beograd 50;
  • dva dvosistemska 110 kV dalekovoda za uvođenje DV br. 104/8 (TS Stara Pazova – TS Inđija 2) u TS Beograd 50;
  • dva dvosistemska 110 kV dalekovoda za uvođenje DV br. 1178 AB (TS Beograd 5 – TS Beograd 9) u TS Beograd 50;
  • dvosistemski kabl 110 kV TS Beograd 50 – TS Beograd 49 (Aerodrom).

Generalna direktorka EMS AD Jelena Matejić istakla je da projekat BeoGrid2025 ima poseban značaj za elektroenergetski sistem Srbije, jer predstavlja deo šireg međunarodnog projekta Severni koridor (North CSE corridor), u okviru evropskog desetogodišnjeg plana razvoja prenosnog sistema (TYNDP2020).

„Severni koridor ima regionalan značaj jer povećava prenosni kapacitet između Republike Srbije i Rumunije, što utiče na stvaranje integrisanog evropskog tržišta električne energije”, naglasila je Matejić.

Energetski portal

HR: Zbog prevelikog interesovanja privremeno obustavljen javni poziv za solare

Foto-ilustracija: Pixabay (pasja1000)

Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Hrvatske (FZOEU) će 1. septembra 2025. godine u 12:00 časova privremeno zatvoriti Javni poziv za podsticanje ugradnje solarnih elektrana u porodičnim kućama, otvoren 6. juna 2025. godine.

Razlog za to je, kako navode iz FZOEU, veliki broj pristiglih zahteva – oko 4.100 – koji su u postupku obrade.

„Veliko interesovanje za ovaj program pokazuje da građani sve ozbiljnije pristupaju energetskoj tranziciji i žele aktivno da učestvuju u proizvodnji zelene energije. Uz finansijsku podršku, instaliranje solarnih panela postaje dostupnije široj javnosti, a veliki broj prijava potvrđuje da je ulaganje u obnovljive izvore energije dugoročno isplativa odluka za domaćinstva”, navodi se u saopštenju.

Iz Fonda dodaju da se radi o uspešnom programu finansiranja kojim podstiču građane na korišćenje obnovljivih izvora energije, smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i povećanje energetske nezavisnosti domaćinstava.

Pročitajte još:

Poziv je bio otvoren više od dva meseca, čime je svim zainteresovanim građanima pružena prilika da podnesu prijavu. Pravo učešća imala su isključivo fizička lica – vlasnici ili suvlasnici porodičnih kuća, pod uslovom da su u trenutku puštanja elektrane u rad imali prijavljeno prebivalište na toj adresi. Podrška je bila namenjena isključivo za elektrane ugrađene i puštene u rad od 1. januara 2025. godine, uz mogućnost sufinansiranja do 50 odsto opravdanih troškova, odnosno do 600 evra po instaliranom kilovatu.

U ovom trenutku traje postupak obrade i ocenjivanja pristiglih prijava. Svi podnosioci koji ispunjavaju uslove i dostave kompletnu dokumentaciju mogu računati na dodelu podsticaja Fonda. U skladu sa raspoloživim budžetom i kvalitetom prijavljenih projekata, razmatraće se i mogućnost ponovnog otvaranja javnog poziva.

U prethodne dve godine domaćinstvima je kroz programe Fonda sufinansirano oko 5.600 solarnih elektrana, čime su građani značajno smanjili svoje račune za energiju i povećali energetsku nezavisnost.

Energetski portal

Danska pretvara poljoprivredno zemljište u šume – EU daje 626 miliona evra

Foto - ilustracija: Pixabay/artellliii72

Danska će dobiti pomoć u vrednosti od 626 miliona evra od Evropske unije kao podršku pošumljavanju. Cilj ove mere je jačanje zaštite životne sredine i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i prilagođavanje njima, a doprineće i ostvarivanju ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Ova mera je deo političkog dogovora o „zelenoj”, kojim je predviđeno da se do 2045. godine oko 10 odsto ukupne teritorije pretvori u prirodna staništa i šume. Program će trajati do 31. decembra 2030. godine.

Podrška će se dodeljivati u vidu direktnih grantova vlasnicima poljoprivrednog zemljišta pogodnog za pošumljavanje i pokriće do sto odsto troškove koji budu opravdani.

Naime, Danska je obavestila Evropsku komisiju o planu da podrži vlasnike zemljišta u pretvaranju poljoprivrednog zemljišta u šume.

Pročitajte još:

Program pokriva troškove sadnje šume, održavanja, kao i nadoknadu zbog izgubljenog poljoprivrednog prihoda.

Dodatna kompenzacija je predviđena u slučaju da zemljište postane „netaknuta šuma”, zbog posebnih ograničenja u korištenju.

Iz EK navode da ova mera podstiče razvoj ekonomske aktivnosti – vlasnika zemljišta pogodnog za pošumljavanje, kao i da je neophodna i primerena za dostizanje ciljeva pošumljavanja i razvoj šumarstva u kontekstu klimatskih promena.

Prema Smernicama za poljoprivredu iz 2022. godine, Komisija procenjuje ovakve šeme državne pomoći kako bi se osiguralo da donose korist društvu, a da pri tom ne narušavaju konkurenciju na jedinstvenom tržištu. Komisija je odobrila danski program državne pomoći jer pokriva samo ono što je zaista potrebno i ima mali uticaj na konkurenciju i trgovinu između država članica.

Energetski portal