Home Blog Page 28

Kako će penzioneri moći da uštede 1.000 dinara na računu za struju ili grejanje ove zime?

Foto-ilustracija: Pixabay

Program podrške civilnom društvu za sprovođenje Zelene agende

Foto-ilustracija: Unsplash (Hannah Busing)

Beogradska otvorena škola (BOŠ), u okviru projekta Navigator zelene agende, raspisala je poziv za organizacije građanskog društva i njihove mreže iz regiona Zapadnog Balkana za učešće u Programu podrške multiplikatoru Zelene agende. Cilj programa je jačanje saradnje, razumevanja i uticaja civilnog društva u sprovođenju Zelene agende za Zapadni Balkan.

Na konkurs mogu da se prijave organizacije i mreže organizacija koje deluju u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu*, Severnoj Makedoniji i Albaniji. Rok za prijavu je 17. septembar 2025. godine do 14 časova po centralnoevropskom vremenu.

Finansirani projekti moraju biti usklađeni sa jednim od tri stuba Zelene agende:

  • Dekarbonizacija (klima, energija, mobilnost),
  • Uklanjanje zagađenja (vazduha, vode i zemljišta),
  • Biodiverzitet (zaštita i obnova ekosistema).

Program nudi finansijsku, stručnu i mentorsku podršku, kao i mogućnost učešća u regionalnim inicijativama i procesima donošenja odluka. Grantovi se kreću od 15.000 do 25.000 evra, u zavisnosti od tipa organizacije (pojedinačna organizacija ili mreža), uz obavezno sufinansiranje od 10 odsto.

Pročitajte još:

Pre nego što prijave projekte, kandidati moraju proći obuku za prethodnu selekciju, koja će biti održana 4. septembra u 10 časova putem ZOOM platforme. Registracija za obuku je obavezna.

Prijavni proces ima dve faze – podnošenje konceptualne note i podnošenje kompletne prijave. Prijave se podnose na engleskom jeziku putem online platforme Beogradske otvorene škole.

Detaljne informacije, uključujući smernice i obrasce za podnošenje prijava, dostupne su na sajtu BOŠ-a.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.

Energetski portal

Prve komercijalne količine CO₂ uskladištene na dubini od 2.600 metara ispod Severnog mora

Foto-ilustracija: Pixabay (TheOtherBen)

U norveškom Severnom moru, na dubini od 2.600 metara, nalazi se rezervoar Aurora u koji su ubrizgane prve količine CO₂. One su transportovane kroz 100 kilometara dug gasovod, a kako navode iz kompanije Northern Lights JV, reč je o prvom komercijalnom sistemu za transport i skladištenje ugljen-dioksida u Evropi.

Kako je istaknuto, u 2025. godini skladištiće se emisije iz Norveške, dok se od naredne godine očekuje uključivanje industrijskih postrojenja iz Danske i Holandije.

Northern Lights je u martu ove godine doneo konačnu investicionu odluku o projektu proširenja, kojim će kapacitet transporta i skladištenja biti povećan sa 1,5 miliona tona CO₂ godišnje na najmanje pet miliona tona.

Proširenje, pored postojeće infrastrukture, obuhvata dodatne kopnene rezervoare, pumpe, novi mol, ubrizgavajuće bušotine i više brodova za transport CO₂, a omogućeno je grantom iz programa Connecting Europe Facility for Energy (CEF Energy).

Pročitajte još:

Northern Lights je prva kompanija u Evropi koja nudi komercijalne usluge hvatanja i skladištenja ugljenika. Prva faza projekta deo je vladinog programa Longship i obuhvata skladištenje emisija iz cementare Heidelberg Materials u Breviku i postrojenja za energetsko iskorišćenje otpada Hafslund Celsio u Oslu.

Pored toga, Northern Lights je već potpisao komercijalne ugovore sa kompanijama Yara (Holandija), Ørsted (Danska) i Stockholm Exergi (Švedska).

Energetski portal

Kad lokalni otpad postane resurs

Foto: Eko-daska

Plastika je jedan od najvećih ekoloških izazova današnjice – sporo se razgrađuje, često završava u rekama, jezerima i šumama, štetno delujući ne samo na biljni i životinjski svet već i na ljudsko zdravlje.

Rešenje ovog problema podrazumeva smanjenje upotrebe plastike, unapređenje sistema reciklaže i prelazak na održive alternative. Ipak, plastika ne mora nužno biti otpad – uz kreativne ideje i pametne tehnologije, može dobiti novi život i korisnu funkciju. Sjajan primer za to je projekat „Eko-daska”, nastao u Crnoj Gori, koji na inovativan način pokazuje kako se otpadna plastika može transformisati u korisne predmete.

Foto: Eko-daska

Spajajući 3D tehnologiju, reciklažu i društvenu odgovornost u jedan proces, kreativni tim kompanije „3D soba” od reciklirane plastike pravi održivi mobilijar.

– Eko-daska je nastala iz želje da plastici damo drugu šansu: umesto da završi u prirodi i na deponijama, ona postaje trajan, koristan proizvod. Pravimo klupe, stolove, korpe za otpad i druge elemente od plastičnog otpada prikupljenog i recikliranog u Crnoj Gori. Cilj projekta je da pokažemo da je održiva proizvodnja moguća i bez velikih sistema i da lokalni otpad može postati lokalni resurs – priča Aleksandar Mašić iz ove kompanije.

Ističe da je priča „3D sobe” nastala iz lične strasti prema tehnologiji i stvaranju, ali i iz potrebe tržišta za pristupačnim, brzim i preciznim proizvodnim rešenjima. Njihov početak krenuo je iz garaže i sa jednim štampačem, a danas su prepoznatljivi i van svoje zemlje.

– Danas se bavimo uslužnom 3D štampom, prodajom 3D štampača i filamenata, održavamo kurseve modeliranja i razvijamo sopstvene proizvode, među kojima je najznačajniji projekat „Eko-daska” – priča naš sagovornik.

Proces proizvodnje eko-daske osmišljen je interno i razvijan postepeno, a u potpunosti je prilagođen reciklaži lokalnog plastičnog otpada i zasniva se na mehaničkoj obradi bez hemijskih dodataka. Korišćeni materijal je HDPE i PP plastika, koja se u više koraka transformiše u stabilan, izdržljiv i tehnički upotrebljiv proizvod.

U FOKUSU:

Dnevni kapacitet proizvodnje je oko 60 metara daske, uz mogućnost proširenja na 120 metara, u zavisnosti od opterećenja i organizacije smena. Do sada su isporučili više stotina gotovih proizvoda, odnosno klupa, stolova, stolica, korpi za otpad, ograda i drugih elemenata, a sam materijal eko-daska može se koristiti i kao sirovina za sve vrste spoljnog mobilijara.

Za razliku od drvenih, ovi proizvodi ne trunu, ne upijaju vlagu, ne zahtevaju nikakvo održavanje, traju godinama, a cena im je znatno povoljnija.

– Interesovanje za ove proizvode je veliko, posebno među opštinama i školama, koje su do sada bile primorane da često menjaju drveni mobilijar. Naši proizvodi daju im trajno rešenje, uz ekološki i društveni benefit – kaže Mašić.

Foto: Eko-daska

Što se tiče nabavke sirovine, ističe da nemaju problema jer lokalnog otpada ima više nego dovoljno. Do sada su reciklirali više desetina tona plastike, a sirovinu dobijaju u saradnji sa Deponijom Podgorica i reciklažnim dvorištem Lovanja.

– Građani nas često pitaju da li mogu doneti plastiku, a, iako smo to u nekoliko navrata dozvolili, sistemski još uvek nismo otvoreni za pojedinačna sakupljanja, ali planiramo da to razvijemo u budućnosti – ističe naš sagovornik.

Dodaje i da do sada nisu imali pomoć od države, međunarodnih donatora ili fondova, kao i da im je najveći izazov balansiranje između proizvodnje i tržišnog prepoznavanja. Smatraju da su uspeh postigli isključivo zbog posvećenosti, kvaliteta i velike volje da naprave nešto korisno.

Iako sada prodaju samo u Crnoj Gori, imaju interesovanja iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a kupci ih pronalaze putem sajta, društvenih mreža i preporuka.

U narednom periodu želja im je da prošire kapacitete, povećaju broj zaposlenih, uključe više gradova i institucija, kao i da razviju nove proizvode i linije. Za Magazin Energetskog portala ističu da svaki njihov proizvod direktno pokazuje kako cirkularna ekonomija može da funkcioniše u praksi, kao i da svakog ko ga vidi uči o važnosti očuvanja životne sredine i korisnosti recikliranja.

Priredila: Jasna Dragojević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Beograd: Konkurs za najlepšu zelenu oazu traje do 15. septembra

Foto-ilustracija: Unsplash (Gigi)

JKP „Zelenilo-Beograd” i ove godine organizuje tradicionalnu akciju „Za zeleniji Beograd”, koja se održava 22. put zaredom, a prijave sugrađana otvorene su do 15. septembra.

Građani, škole, predškolske ustanove, poslovni i ugostiteljski objekti mogu kandidovati svoje cvetne i zelene oaze u jednoj od sedam kategorija:

  • najlepša zelena površina oko stambene zgrade,
  • najlepši balkon,
  • najlepša zelena površina ispred poslovnog objekta,
  • najlepše školsko dvorište,
  • najlepše zelenilo oko predškolske ustanove,
  • najlepše uređeno zelenilo ugostiteljskog objekta (letnja bašta),
  • najlepša okućnica.

Prijave se podnose poštom na adresu JKP „Zelenilo-Beograd”, Mali Kalemegdan 8, 11000 Beograd ili putem e-maila info@zelenilo.rs, uz obavezno navođenje imena i prezimena, kontakt telefona, tačne lokacije, kategorije i fotografija površine.

Prvi krug takmičenja biće sproveden na nivou deset centralnih opština (Voždovac, Vračar, Zvezdara, Zemun, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad i Čukarica). Svaka opštinska komisija izabraće po tri najbolja kandidata, a pobednici prvih mesta takmičiće se u finalu na nivou celog grada.

„Za zeleniji Beograd” tokom više od dve decenije okuplja sve veći broj učesnika i doprinosi podizanju svesti o značaju očuvanja i unapređenja zelenih površina, sa ciljem da glavni grad bude lepši i zdraviji za život.

Energetski portal

Unapređenje regionalne saradnje u oblasti ženskog i zelenog preduzetništva

Foto: Cidea

Gradska razvojna agencija Banja Luka, na poziv Zanatsko-preduzetničke komore regije Banja Luka, učestvovala je na radnom sastanku posvećenom jačanju regionalne saradnje u oblasti ženskog i zelenog preduzetništva.

Sastanku su prisustvovali sekretar Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske Jelena Šljokavica, predsednik Zanatsko-preduzetničke komore regije Banja Luka Žana Arsić, predstavnici Privredne komore Srbije, kao i partneri iz regiona.

Razgovarano je o unapređenju saradnje institucija i komora, razvoju zelenog preduzetništva, jačanju ženskog preduzetništva kroz regionalno umrežavanje, kao i o zajedničkom predstavljanju na međunarodnim manifestacijama.

Pročitajte još:

Dogovoreno je da će u narednom periodu biti organizovani Karavan ženskog preduzetništva i Karavan zelenog preduzetništva, koji će obići Republiku Srpsku i okupiti preduzetnike kroz niz edukacija i događaja. Poseban fokus biće stavljen na digitalizaciju poslovanja i primenu veštačke inteligencije kao alata za unapređenje tradicionalnih biznisa.

Na sastanku je predstavljen i program „Aktivna žena”, namenjen podršci razvoju ženskog preduzetništva, koji je izložila sekretar Ministarstva privrede i preduzetništva RS Jelena Šljokavica.

Gradska razvojna agencija Banja Luka najavila je da će i ubuduće aktivno učestvovati u sličnim inicijativama, te kroz svoje aktivnosti podržavati razvoj preduzetništva, digitalizaciju i umrežavanje svih aktera važnih za lokalnu i regionalnu ekonomiju.

Energetski portal

GreenMED: Put ka zelenom brodarstvu i čistoj energiji u Sredozemlju

Foto-ilustracija: Pixabay/Kanenori

Evropska unija planira postići klimatsku neutralnost do 2050, a kako bi  to ostvarila, svi sektori moraju smanjiti emisije, uključujući i pomorski saobraćaj. Brodovi troše velike količine goriva, oslobađajući emisije koje doprinose klimatskim promenama i zagađuju vazduh uz obale.

Zagađenje je posebno izraženo u Sredozemlju, gde je pomorski saobraćaj gust, a more poluzatvoreno, pa zagađenje ostaje zarobljeno u blizini gusto naseljenih obala. Zbog toga je 2023. godine pokrenut projekat GreenMED, koji se završava krajem septembra. Projekat je imao za cilj pomoći priobalnim zajednicama i pomorskoj industriji da se pripreme za čišću i održiviju budućnost.

Zahvaljujući podršci Evropskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EMFAF), projekat okuplja partnere iz Grčke, Španije, Kipra i Egipta s ciljem pripreme brodarske industrije regije za energetsku tranziciju.

Pročitajte još:

U roku od dve godine ukupan budžet projekta iznosi 926.085 evra.

U središtu projekta nalazi se novo postrojenje — Mediteranski opservatorij za održivo brodarstvo, dekarbonizacijski centar za istočni i širi mediteranski prostor. Opservatorij prikuplja podatke, razvija znanje i uključuje učesnike kako bi podržalo primenu čišćih rešenja u lukama i na moru. 

Opservatorij je zamišljen da nastavi delovati i rasti i nakon završetka projekta, pomažući regiji da se pripremi za budućnost.

Rezultati projekta GreenMED omogućiće izradu dekarbonizacijskih scenarija i opcija, koje će biti dostupne učesnicima kao preporuke za kreiranje politika i donošenje investicijskih odluka, a istovremeno će ubrzati tranziciju na čistu energiju u regiji, u skladu s ciljem postizanja klimatske neutralnosti.

Energetski portal

Šapat drveća – kako prepoznati znakove narušenog zdravlja

Foto-ilustracija: Unsplash (Marko Lengyel)
Foto: Ljubaznošću Milke Glavendekić

Dok sedimo u senci debelog stabla sa bujnom krošnjom i gledamo ga, drvo deluje kao simbol snage i dugovečnosti — čvrsto povezano sa zemljom svojim dubokim korenjem. Ipak, iza tog naizgled spokojnog prizora, krije se svakodnevna borba za opstanak. Zbog klimatskih promena i nepravilne nege, održavanje zdravog zelenila postaje sve teže.

Zato treba da razumemo kako pravilno da brinemo o njima i prepoznamo znakove koji ukazuju na potrebu za pomoći, o čemu smo razgovarali sa prof. dr Milkom Glavendekić, redovnim profesorom Univerziteta u Beogradu – Šumarskog fakulteta, Odsek za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu.

Govoreći o zdravstvenom stanju drveća, naša sagovornica kaže da se ono utvrđuje stručnim vizuelnim pregledima. Kada postoji sumnja na oštećenja koja nisu vidljiva golim okom, koriste se specijalni uređaji kao što su rezistograf i ultrazvučni tomograf. Poslednjih 15 godina upotrebljava se feromonim – mirisne materije koje insekti koriste za međusobnu komunikaciju – za ranu detekciju insekata koji ugrožavaju zdravlje drveća na elementima zelene infrastrukure i u šumama.

Zdravlje drveća u velikoj meri zavisi od njegovog uzrasta, ali i klimatskih promena koje stvaraju uslove za pojavu novih i invazivnih štetočina. Kod starijih stabala česte su truleži i napadi ksilofagnih insekata, koji bez pravovremene sanacije mogu ugroziti vitalnost, stabilnost i skratiti životni vek drveta. Drveće na tek formiranim zelenim površinama posebno je osetljivo na sunčevu radijaciju, koja oštećuje koru, slabi stablo i dovodi do pojave gljive truležnice i sekundarnih insekata, koji nanose trajna oštećenja.

U FOKUSU:

Listopadno drveće s tankom korom, poput javora, jasena i lipe, takođe je osetljivo na sunčevu radijaciju, dok su četinari, naročito borovi, izloženi napadu potkornjaka i patogenih gljiva. U poslednjih 10 godina pojavile su se nove štetočine, koje napadaju borove, čemprese, pačemprese, tuje, kleke i druge četinarske vrste. Klimatske promene, poput dugih sušnih perioda ili obilnih padavina, dodatno ugrožavaju zelenilo. Zbog toga je pre sadnje važno ispitati uslove zemljišta i predvideti odgovarajuće sisteme za drenažu i navodnjavanje. Održavanje postojećih površina podrazumeva redovnu negu, prihranu i zaštitu, posebno u prvim godinama rasta drveta. Uz to, praćenje novih, klimatski otpornijih kultivara zahteva stalno usavršavanje pejzažnih arhitekata.

Za drveće mlađe od 30 godina, koje nema vidljivih simptoma oštećenja, dovoljno je svakih pet godina da se sprovode stručni pregledi, dok se za drveće starije od 60 godina, uz vidljive simptome oštećenja, pregledi vrše najmanje jednom godišnje. Ako su sadnice presađivane i negovane u rasadniku preko 20 godina, a zatim posađene na elementima zelene infrastrukture, potrebni su godišnji pregledi narednih pet do šest godina.

Sadnice posle presađivanja mogu nositi skrivene bolesti ili štetočine koje se ne vide odmah, već se prvi simptomi pojavljuju tek nakon dve do četiri godine. To je najosetljiviji period u primeni integralnih mera zaštite i posebno je važan jer se sve više sade stabla starosti preko 20 godina i mogu da se sa njima, kao „slepi putnici”, uvezu karantinski štetni organizmi. Stručne preglede treba da vrše stručnjaci sa najmanje stepenom magistar/master ili doktor nauka.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Vetropark „Kostolac” ulazi u završnu fazu

Foto: EPS

Izgradnja prvog vetroparka „Elektroprivrede Srbije” – „Kostolac” snage 66 megavata – ulazi u završnicu, a ovih dana počelo je testiranje priključnog razvodnog postrojenja.

Kako je saopštio rukovodilac projekta Predrag Đorđević, testove sprovode ekipe „Elektromreže Srbije”, a ovaj korak predstavlja ključni preduslov za povezivanje vetroparka na prenosnu mrežu.

Prvo puštanje pod napon očekuje se krajem septembra, nakon čega sledi puštanje napona u trafostanici i strujnim krugovima. Posle toga će se obaviti ispitivanje i probni rad svake turbine, a potom i celog postrojenja.

Pročitajte još:

Vetropark „Kostolac” prostire se na lokacijama Drmno, Petka, Ćirikovac i Klenovnik, na prostoru nekadašnjeg rudarskog odlagališta, koje je sada dobilo novu namenu – proizvodnju zelene energije, uz značajno smanjen uticaj na životnu sredinu.

Planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 187 miliona kilovat-časova, što će biti dovoljno da se zelenom energijom snabde oko 30.000 domaćinstava.

Projekat vredan više od 140 miliona evra finansira se kombinacijom kredita nemačke razvojne banke KfW (110 miliona evra), bespovratnih sredstava EU iz Investicionog okvira za Zapadni Balkan (30 miliona evra), kao i sredstvima EPS-a.

Energetski sastanak

Subotica rešava višedecenijski problem nesanitarne deponije

Foto-ilustracija: Pixabay (Prylarer)

Za treću fazu radova na zatvaranju i sanaciji nesanitarne deponije Aleksandrovačka bara u Subotici potpisan je ugovor.

Prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, na ovaj način biće rešen najveći ekološki izazov na severu Srbije.

Procene pokazuju da se na ovoj lokaciji svake godine odlagalo više od 50.000 tona otpada, a problem nesanitarne deponije traje duže od 45 godina.

Pročitajte još:

— Zatvaranje nesanitarne deponije je moguće zato što u Subotici postoji alternativa: već funkcioniše regionalni centar za upravljanje otpadom, izgrađen uz podršku EU i Ministarstva koje vodim, kojem gravitira još šest opština – Bačka Topola, Mali Iđoš, Senta, Čoka, Kanjiža i Novi Kneževac — izjavila je ministarka. 

Dodala je da, pored regionalne sanitarne deponije, u ovom kraju funkcioniše više transfer stanica, reciklažnih dvorišta i postrojenja za sekundarno odvajanje otpada, a građanima je obezbeđena i oprema za primarno odvajanje u domaćinstvima.

Energetski portal

TE Pljevlja u završnoj fazi ekološke rekonstrukcije

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Na Termoelektrani Pljevlja u toku su radovi na ekološkoj rekonstrukciji, a kako ističu iz Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), oni teku planiranom dinamikom i ulaze u završnu fazu.

Na sastanku kojem su prisustvovali Admir Šahmanović, ministar energetike i rudarstva, i menadžment EPCG-a, istaknuto je da su ključni sistemi u visokom stepenu realizacije.

Kanal dimnih gasova završen je više od 78 odsto, spajanje starog i novog cirkulacionog sistema vode realizovano je 97 odsto, dok adaptacija dimnjaka teče planiranom brzinom i biće završena do sredine oktobra. 

— Adaptacija kotla ulazi u završnu fazu, dok se istovremeno izvode radovi na remontu generatora i prateće opreme, čime se obezbeđuje dugoročna pouzdanost rada — navodi se na sajtu EPCG-a.

Pročitajte još:

Projekat toplifikacije Pljevalja, u okviru kojeg je završeno preko 90 odsto primarnog toplovoda, ima poseban značaj.

Istovremeno, u toku su i radovi na izmeštanju korita reke Ćehotine, pri čemu je do sada završeno oko 60 odsto posla. Prema rečima Nemanje Lakovića, izvršnog direktora Rudnika uglja Pljevlja, time će se obezbediti ne samo nesmetana proizvodnja, već i zaštita životne sredine na prostoru Pljevalja. Kako je naglasio, reč je o složenom i odgovornom poduhvatu, ali se sve aktivnosti odvijaju u skladu sa planiranom dinamikom.

Zajedničkim naporima EPCG-a, Rudnika uglja Pljevlja i države, najveći energetsko-ekološki projekti u Crnoj Gori realizuju se predviđenom dinamikom. Ekološka rekonstrukcija Termoelektrane i toplifikacija grada, uz projekat izmeštanja reke Ćehotine, potvrđuju da su Pljevlja centar savremenih energetskih ulaganja, ali i primer kako se odgovorno gradi sigurnija i zdravija budućnost za celu Crnu Goru — navodi se na sajtu EPCG-a.  

Energetski portal

Letnje temperature Jadrana su sve više: Nekada je na površini mora bilo oko 25 °C, danas prelazi i 29 °C

Foto: EP

Krenimo od početka: temperatura Jadranskog mora danas je viša nego što je bila nekada – i taj porast se nastavlja.

Naučnici već decenijama beleže postepeno zagrevanje mora širom Mediterana, uključujući i Jadran, i to ne samo na površini već kroz čitav vodeni stub.

Od sredine 20. veka do danas zabeležen je porast temperature od 0,5 do 1,5 °C, zavisno od lokacije i dubine. Ali ono što posebno zabrinjava je činjenica da se u poslednjih dvadesetak godina taj trend ubrzao. Nekada su letnje temperature na površini mora bile oko 25 °C, dok danas često prelaze 27 °C, a sve češće dosežu vrednosti veće od 29 °C u plićim područjima, piše za Klima101 dr Natalija Dunić sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, u Hrvatskoj.

Promene u temperaturi mora beleže se tokom cele godine, ali su najizraženije leti – što i nije teško primetiti na sopstvenoj koži.

More je prijatnije za kupanje, ali sve češće noći ostaju tople bez osveženja, a i ponašanje morskih organizama se menja. Danas su letnje površinske temperature u Jadranu čak 1 do 2 °C više nego pred kraj prošlog veka.

I mora doživljavaju sve češće toplotne ekstreme, pa i morske toplotne talase

Pritom nas posebno zabrinjavaju tzv. morski toplotni ekstremi, kada se more ne hladi čak ni noću. Takve pojave nekada su bile retke, a sada gotova da nema leta bez njih.

Primera radi, poslednje tri godine su bile među najtoplijima od kad postoje merenja, što potvrđuju i satelitski i in situ (terenski) podaci.

Sve češće se uočava pojava tzv. morskih toplotnih talasa (engl. MHW – marine heatwaves). Reč je o epizodama neuobičajeno visokih temperatura mora koji znaju trajati danima ili nedeljama. Ova pojava snažno utiče na morske mikroogranizme, koji su izuzetno osetljivi na temperaturne promene, a posledično i na veće organizme, cele ekosisteme, pa i na ribarstvo. 

Zagrevanje mora se nije zaustavilo u površinskim slojevima. I u dubljim slojevima, iako sporije, beleže se jasni porasti temperature.

U nekim delovima južnog Jadrana, na dubinama između 200 i 1000 metara, temperatura se povećala za 0,8 °C u poslednjih desetak godina. Za duboko more koje se inače sporo menja, ovo je izrazito brzo. Takve vrednosti su zabeležene na stanici koja se nalazi na najdubljoj tački Jadranskog mora. 

Promene koje uočavamo, i na površini i u dubinama Jadrana, jasno premašuju prirodnu varijabilnost kakvu poznajemo. Štaviše, vremenski se poklapaju s globalnim trendovima porasta temperature vazduha i koncentracije gasova staklene bašte u atmosferi.

Više je razloga zbog kojih sa sigurnošću znamo da klimatske promene igraju ključnu ulogu u ovome:

  1. Promene su prostorno i vremenski konzistentne – beležimo ih u celom Jadranu, Mediteranu i šire. Istovremeno se povećava temperatura, učestalost toplotnih talasa i menja se dinamika morskih struja i vertikalnog mešanja – upravo onako kako su predviđali klimatski modeli.
  2. Zagrevanje se beleži i u dubokim slojevima mora, gde prirodni uticaji, poput dnevnog ili sezonskog zagrevanja, ne mogu dopreti. To znači da je reč o dugoročnoj akumulaciji toplote – svojevrsnom otisku klimatskih promena u morima i okeanima.
  3. Klimatski modeli koji uključuju samo prirodne faktore (npr. vulkanska i solarna aktivnost), ne mogu objasniti brzinu i intenzitet zagrevanja koje mi opažamo. Tek kad se u modele uključi antropogeni uticaj, tj. uticaj čoveka, kroz povećanje emisije ugljen-dioksida i promena u korišćenju zemljišta – simulacije uspešno repliciraju stvarne promene koje danas opažamo u atmosferi i morima širom sveta.

Pročitajte još:

Novo otkriće – Jadran se zagreva i na velikim dubinama, što stvara nove probleme

U najnovijem istraživanju, sprovedenom u saradnji hrvatskih, italijanskih i slovenačkih naučnika, prvi put je potvrđeno da se duboki Jadran – ne samo površina – ubrzano zagreva i zaslanjuje.  

Kombinacijom istorijskih merenja (od 1957. godine, a koje je vršio Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu), Argo bova i sidrenih instrumenata, dokumentovan je jasan zaokret u dinamici dubokog Jadrana.

Nakon decenije relativno stabilnih uslova, od sredine 2000-ih zabeležen je ubrzan porast temperature do +0,8 °C i saliniteta do +0,2.

Osim toga, promenjena su fizička svojstva gustih vodenih masa koje iz severnog Jadrana dopiru prema jugu. One su sada toplije i slanije nego pre, što neposredno utiče na stratifikaciju (raslojenost mora) i dinamiku celog vodenog stuba.

Međutim, ono što nas je najviše iznenadilo je brzina promena. Procesi koji su se ranije odvijali decenijama sada se događaju u svega nekoliko godina.

Zanimljiv je i tzv. „preokret” gustine. Iako bi se višim temperaturama očekivalo smanjenje gustine mora, povećan salinitet je na neki način to poništio, pa je gustina i dalje ostala visoka. Dotok izrazito slanih voda iz severnog Jadrana dodatno smanjuje stratifikaciju i menja svojstva gustih voda.

Ovakvo ubrzano menjanje fizičkih svojstava Jadrana je najmanje pet puta brže nego što se predviđalo klimatskim projekcijama s visokim emisijama. I može imati velike posledice – na biogeohemiju mora, na organizme koji u njemu žive, na nivo mora i mnoge druge povezane procese.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Google objavio prvi detaljan izveštaj o potrošnji energije svojih AI aplikacija

Foto-ilustracija: Unsplash (Igor Omilaev)

Google je objavio tehnički izveštaj u kojem po prvi put precizno navodi koliku energiju troše Gemini modeli veštačke inteligencije prilikom obrade upita. Prema podacima kompanije, prosečan upit zahteva 0,24 vat-sata električne energije – što odgovara potrošnji standardne mikrotalasne pećnice u trajanju od jedne sekunde.

Osim podataka o potrošnji energije, Google je objavio i procene potrošnje vode i emisija ugljen-dioksida po jednom tekstualnom upitu, čime je postao prva velika tehnološka kompanija koja je na tako transparentan način predstavila svoj ekološki otisak.

Prema izveštaju, prosečan upit generiše oko 0,03 grama ugljen-dioksida. Ova vrednost dobijena je množenjem ukupne energije potrebne za obradu upita sa prosečnim faktorom emisije električne energije.

Istovremeno, data centri koji pokreću veštačku inteligenciju troše vodu za hlađenje. Procene pokazuju da se za jedan upit potroši oko 0,26 mililitara vode – što je približno pet kapi.

Pročitajte još:

Analiza takođe otkriva da AI čipovi (TPU-ovi) čine 58 odsto ukupne potrošnje električne energije, dok procesor i memorija host mašina učestvuju sa 25 odsto. Rezervna oprema u stanju mirovanja troši oko 10 odsto, a preostalih osam odsto odlazi na režijske troškove poput hlađenja i konverzije energije u data centrima.

– Želeli smo da budemo sveobuhvatni u svemu što smo uključili – izjavio je glavni naučnik Googla, Džef Din, u razgovoru za MIT Technology Review.

Stručnjaci ocenjuju da je ovakav izveštaj važan iskorak ka boljem razumevanju ekološkog otiska veštačke inteligencije.

Ipak, navedeni podaci odnose se na „srednji upit”. Kompleksniji zadaci – poput obrade i sinteze sadržaja iz desetina knjiga ili rada naprednih modela rezonovanja – mogu zahtevati znatno veću količinu energije.

Osim toga, izveštaj se odnosi isključivo na tekstualne upite, dok generisanje slika i videa zahteva znatno više energije, pokazuju ranije analize.

Googla navodi i da je potrošnja energije za prosečan Gemini upit u maju 2025. bila čak 33 puta manja nego godinu ranije, zahvaljujući unapređenju modela i softverskim optimizacijama.

Energetski portal

Ponovo izdata ekološka dozvola za hidroelektranu na Plivi

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske dalo je ekološku dozvolu za izgradnju MHE „Jovići” na reci Plivi.

Ekološka dozvola za ovu MHE poništena je u julu ove godine nakon tužbe Centra za životnu sredinu i Fondacije ACT protiv rešenja  Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, ali je sada izdato novo rešenje.

Ekološka dozvola za MHE „Jovići” izdata je „Prirodna energija” d.o.o. Šipovo. Kako se navodi u rešenju ovo hidroenergetsko potrojenje planirane je snage 0,6 MW s pregradnim pragom, dovodnim kanalom, ribljom stazom i mašinskom zgradom s dve turbine.

Pročitajte još:

Inače, grupa građana „Čuvari Plive”  u aprilu je održala proteste protiv izgradnje hidroelektrana na Plivi. Na protestu u Šipovu, bio je i Milan Kovač, načelnik opštine koji podržava zahteve meštana, a sada je za Energetski portal promentarisao izdavanje ekološke dozvole.

— Nastavljamo pravnu borbu za zabranu izgradnje hidroelektrane na Plivi, Pokrenućemo upravni spor pred nadležnim sudom — rekao je Kovač.

Projekat izgradnje mini hidroelektrane „Jovići” planiran je u zoni zaštite prirodnog pejzaža, a za potrebe investitora oko 120 metara obale je izuzeto iz zaštitnog pojasa.

Za takvu intervenciju zakonski je obavezna izrada Studije uticaja na životnu sredinu, ali je Ministarstvo dalo prednost realizaciji privatnog energetskog projekta nad očuvanjem prirode, piše Gerila.info.

Energetski portal

Podrška maloj privredi – Promene od 1. oktobra za preduzetnike, mala i mikro preduzeća

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Ugovor na garantovanom snabdevanju električnom energijom od 1. oktobra moći će da zaključe i preduzetnici, mala i mikro preduzeća. Ovoj grupi kupaca omogućiće se da bez obzira na potrošnju, kupuju električnu energiju po cenama definisanim na garantovanom snabdevanju, navodi se u saopštenju Elektroprivrede Srbije.

Ovakvo rešenje omogućava preduzetnicima, malim i mikro firmama da, u skladu sa sopstvenom potrošnjom električne energije, smanje svoje troškove, ali i da odluče da li će energiju obezbeđivati na komercijalnom tržištu ili kroz regulisane uslove.

Promenom će se povećati i broj malih kupaca na garantovanom snabdevanju jer preduzetnici, mala i mikro preduzeća sada stiču pravo da se snabdevaju po istim cenama kao i građani, bez obzira na godišnju potrošnju električne energije i naponski nivo na koji su priključena njihova merna mesta.

Energetski portal

Ambrozija guši Srbiju: Pokrenuta peticija za hitno zaustavljanje širenja korova

Foto: pixabay.com

Prem podacima Agencije za zaštitu životne sredine, koncentracija polena trenutno je osam puta iznad granice, a ovakvo stanje očekuje se i narednih mesec dana. Posebno je velika koncetracija polena ambrozije koja poslednje dve decenije beleži naglu ekspanziju u celoj Srbiji i regionu.

Pokret Kreni-promeni pokrenuo je peticiju kojom se od države zahteva hitna i sistemska reakcija na problem najopasnijeg korova.

„Tražimo hitnu reakciju nadležnih institucija zbog nedovoljno koordinisanih, neredovnih i neefikasnih mera suzbijanja ambrozije u Srbiji, uprkos njenim sve ozbiljnijim posledicama po zdravlje ljudi, kvalitet života i životnu sredinu”, navode oni.

Ističu da se ova korovska biljka brzo oporavi, zbog čega nije dovoljno jednom tretirati površinu na kojoj se nalazi, već dva do tri puta kako bi se sprečilo ponovno nicanje i cvetanje te biljke.

Pročitajte još:

U zahtevima traže da se: 

  1.  Predvidi godišnji nacionalni budžet za suzbijanje ambrozije, sa jasno raspodeljenim sredstvima po lokalnim samoupravama.
  2.  Uspostavi funkcionalni Nacionalni centar ili međuresorna radna grupu za borbu protiv ambrozije, sa jasnim ovlašćenjima, odgovornošću i obavezom godišnjeg izveštavanja   javnosti.
  3.  Uspostavi i redovno ažurira nacionalna GIS bazu podataka o prisustvu ambrozije.
  4. Razvije i primeni veb-platforma i mobilna aplikacija za građane, putem kojih će moći da prijavljuju lokacije sa ambrozijom i da prate gde se tretmani vrše.
  5. Unapredi mehaničko suzbijanje (košenje, čupanje, preoravanje) kao primarna i bezbedna mera, uz kontrolisanu i stručnu upotrebu hemijskih sredstava.
  6. Pokrene nacionalna kampanja za podizanje svesti i uključivanje građana, uključujući edukaciju u školama, spotove, letke i saradnju sa domovima zdravlja.
  7. Povežu zdravstveni podatci (alergije, bolovanja, posete lekarima) sa planovima suzbijanja ambrozije, kako bi se merama upravljalo prema stvarnom uticaju na ljude.
  8. Razmotri i primeni biološka metoda kontrole, poput korišćenja prirodnih neprijatelja biljke, u saradnji sa naučnoistraživačkim institucijama u Srbiji.

Energetski portal