Home Blog Page 32

Koliki je neiskorišćen potencijal reciklaže litijumskih baterija?

Foto-ilustracija: Unsplash (newpowa)

Litijum-jonske baterije pokreću današnju tehnologiju. Njihova popularnost zasnovana je na velikoj energetskoj gustini, dugom veku trajanja i efikasnom punjenju, ali njihova proizvodnja otvara i brojna pitanja. Rudarenje litijuma, kobalta i nikla nosi posledice, dok istrošene baterije, iako i dalje sadrže dragocene resurse, često završavaju na deponijama. Time nastaje sada već poznat paradoks – tehnologija energetske tranzicije postaje i jedan od izazova onome čemu teži.

Neiskorišćen potencijal

Novo istraživanje Univerziteta Edit Kovan u Australiji pokazuje da se u odbačenim litijum-jonskim baterijama krije ogroman neiskorišćen potencijal. Stručnjaci upozoravaju da se u proseku koristi tek deo njihovog kapaciteta, dok baterije koje završe u skladištima ili na otpadu i dalje zadržavaju i do 80 odsto svojih resursa. To znači da u njima ostaje litijum, ali i nikl i kobalt. Ističe se da će tržišta litijum-jonske baterije nastaviti da rastu prosečnom stopom od 13 odsto godišnje, dostižući vrednost od 87,5 milijardi dolara do 2027. godine, dok bi potrošnja litijuma mogla da poraste sa 390 hiljada tona u 2020. na čak 1,6 miliona tona do 2026. godine.

Pročitajte još:

Australijsko Ministarstvo industrije, nauke i resursa procenjuje da bi industrija reciklaže litijumskih baterija mogla vredeti između 603 miliona i 3,1 milijarde dolara godišnje u narednoj deceniji. Prema podacima istraživanja, reciklaža koristi do 83 odsto manje energije i 79 odsto manje vode u poređenju sa rudarenjem, dok emisije ugljen-dioksida mogu biti smanjene za više od 60 odsto. Hidrometalurški procesi mogu čak da donesu profit od 27,70 dolara po kilogramu recikliranog litijuma, pri čemu je on već pročišćen i spreman za ponovnu upotrebu.

Ipak, i pored brojnih prednosti, istraživači upozoravaju da izazovi i dalje postoje. Hemijski sastav baterija se stalno menja, tehnologija napreduje brzo, a infrastruktura za reciklažu sporo. Zaključak istraživanja Univerziteta Edit Kovan je da reciklaža litijum-jonskih baterija jeste i prilika za razvoj industrije vredne milijarde dolara, koja može značajno doprineti očuvanju resursa.

Energetski portal

Nuklearna energija – rizik ili stub energetske stabilnosti?

Foto: Unsplash/Nicolas Hippert

Zemlje koje teže energetskoj stabilnosti i postizanju ugljenične neutralnosti sve češće govore o nuklearnoj energiji kao mogućem izvoru održive i stabilne električne energije.

Nuklearna energija može da upotpuni energetski miks sačinjen od obnovljivih izvora energije, i to tako što će preuzeti primat u proizvodnji energije u trenucima kada su vremenski i hidrološki uslovi nepovoljni, odnosno kada solarne, vetroelektrane i hidroelektrane ne mogu da proizvedu dovoljno struje.

Ipak, svet se još uvek nije oporavio od nuklearnih nesreća koje su se dogodile ne tako davno, pa se otuda postavlja pitanje treba li uopšte da damo novu šansu ovom izvoru električne energije. Na ovo pitanje odgovara nam Stefan Aleksić, glavni i odgovorni urednik portala Nuklearna perspektiva. On kaže da je strah od nuklearne energije sličan strahu od letenja. Naime, iako je letenje bezbedno, emotivno ga doživljavamo kao opasno.

– Podaci do kojih možemo doći pokazuju da je nuklearna energija jedan od najbezbednijih oblika energije. I nije teško pretpostaviti zašto: prilikom rada, nuklearna elektrana nema karbonski otisak, nuklearna industrija je prošla ogroman put od prvih reaktora i trenutno ima gotovo neprevaziđen bezbednosni rekord – objašnjava Aleksić.

Što se tiče zemalja koje prednjače u procesu vraćanja nuklearnoj energiji, zanimljivo je da su to zemlje Azije, na prvom mestu Kina. Naš sagovornik ističe da rastuće ekonomije uslovljavaju rast potreba za energijom i azijske zemlje sve češće i ozbiljnije razmatraju nuklearne elektrane i reaktore.

– Ove zemlje ozbiljno razvijaju tehnologije koje će u prvom redu pojeftiniti izgradnju nuklearnih instalacija, pa se mogu čak čuti i cifre koje mogu doći i do samo oko šest milijardi dolara za dve reaktorske jedinice. To je, u poređenju sa cenom reaktorskih jedinica na Zapadu, veoma povoljno – kaže Aleksić.

U FOKUSU:

Kao ključnu prednost nuklearne energije, on ističe energetsku gustinu nuklearnog goriva. Prema njegovim rečima, iz neverovatno male količine materijala dobijamo ogromne količine energije. To je nešto što nijedan drugi izvor, pa ni fosilni, ne može da pruži. Dodaje i druge značajne prednosti – minimalan prostor potreban za izgradnju, nisku cenu proizvodnje električne energije nakon puštanja elektrane u rad, kao i mogućnost višegodišnje energetske nezavisnosti zahvaljujući retkoj zameni goriva.

Nuklearna energija, prema mišljenju našeg sagovornika, nije samo energetsko već i društveno pitanje.

– Iako je tačno da je svaka tehnologija prvenstveno ograničena političkoekonomskim kontekstom u kojem nastaje i razvija se, neke tehnologije imaju kapacitet da te političkoekonomske odnose „gurnu” u pravom pravcu. A po mom mišljenju, nuklearna energija jedna je od tih tehnologija: da bismo napravili nuklearnu elektranu u našoj zemlji, moramo izgraditi obrazovne institucije, regulatorne institucije, pa i izvesnu bezbednosnu kulturu, a sve zajedno to znači i, makar malo, bolje društvo – kaže Aleksić.

U Srbiji je 2024. godine ukinut višedecenijski moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, čime su otvorene nove mogućnosti za investicije i saradnju sa međunarodnim kompanijama. Naš sagovornik ocenjuje da je ukidanje moratorijuma dobar potez, s tim što, kako kaže, moratorijum nije trebalo ukinuti kroz usvajanje novog zakona o energetici, već kroz rad relevantnih institucija. Tek kada institucije budu adekvatno uključene, poverenje javnosti u ovu industriju će se vratiti.

Na pitanje o potencijalnim lokacijama za izgradnju prve nuklearne elektrane u Srbiji, Aleksić je oprezan – To moraju odlučivati nezavisni eksperti. Mi novinari i civilno društvo treba da stvaramo uslove za rad takvih institucija – i da stalno podsećamo koliko su one važne.

Iako savremene tehnologije omogućavaju visok stepen bezbednosti – sa višeslojnim sistemima zaštite i automatskim bezbednosnim mehanizmima – naš sagovornik jasno naglašava da je najveća garancija sigurnosti nezavisna i kompetentna regulatorna infrastruktura.

Na kraju, Aleksić ostavlja poruku za razmišljanje – nuklearna energija nije savršena, ali jeste nužna. Ako želimo stabilan i čist energetski miks, ne možemo je ignorisati. A ako se već odlučimo za nju, moramo to raditi ozbiljno, odgovorno i institucionalno.

U vremenu kada se svet suočava sa pritiskom klimatskih promena, sve nestabilnijim tržištima i ograničenjima obnovljivih izvora, nuklearna energija se sve jasnije profilira kao stub energetske stabilnosti. Da li ćemo kao društvo imati kapacitet da je pametno i odgovorno uključimo u svoj energetski miks – pitanje je koje ostaje pred nama.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA

Geotermalna bušotina kod Slatine dosegla 211°C – za dalji razvoj važne i tržišne premije

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Kompanija ENNA Geo, članica ENNA grupe, sprovela je dodatna testiranja na bušotini u Čađavici kod Slatine, u okviru projekta geotermalne elektrane GTE Zagoča. Tokom avgustovskih ispitivanja zabeležene su još više vrednosti temperature – do 211°C na dnu i 180°C na površini – što potvrđuje snažan geotermalni potencijal polja. Uzorci vode i gasa poslati su na analizu u međunarodne laboratorije.

Paralelno, u Babinoj Gredi je započeto istražno bušenje za drugu planiranu geotermalnu elektranu snage 15 MW. Očekuje se da će bušotina tokom narednih meseci potvrditi protok od oko 110 litara u sekundi na temperaturi od 170°C.

Hrvatska trenutno nema nijednu operativnu geotermalnu elektranu, a GTE Zagoča se ističe kao najnapredniji projekat. Ipak, njegova realizacija, kao i drugih planiranih elektrana, zavisi od pokretanja tendera za dodelu tržišnih premija – modela podrške koji se koristi širom Evrope kako bi se podstakla ulaganja u projekte sa visokim početnim troškovima i značajnim tehničkim rizicima.

Tako, na primer, Nemačka obezbeđuje subvencije kroz garantovanu cenu od 252 evra po MWh tokom 20 godina, dok u Italiji proizvođači imaju garantovanu otkupnu cenu od 200 evra po MWh u periodu od 25 godina.

Energetski portal

Srbija zemlja partner na Međunarodnom sajmu poljoprivrede u Sloveniji

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Srbija po prvi put predstavlja zemlju partnera na 63. međunarodnom sajmu poljoprivrede i hrane – AGRA, koji se održava u Gornjoj Radgoni, Slovenija.

Kako je istaknuto na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, za Srbiju je privilegija da bude zemlja partner ovog prestižnog sajma, što predstavlja značajno priznanje za domaću poljoprivredu i snažan podsticaj za unapređenje bilateralne saradnje Srbije i Slovenije.

Ministarstvo na ovom događaju predstavlja prof. dr Dragan Glamončić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, koji će ovom prilikom predstaviti nacionalni štand Srbije, gde će biti promovisani najbolji proizvodi srpske poljoprivrede.

U okviru Slovenačko-srpskog privrednog foruma, koji će biti posvećen temi „Prehrambena sigurnost i izvozni potencijal agroindustrije ADRIA regiona“, ministar će razgovarati sa predstavnicima kompanija i institucija iz obe zemlje.

Glamočić je uoči posete Sloveniji istakao da nastup na Sajmu u Gornjoj Radgoni predstavlja snažan podsticaj za srpske poljoprivrednike i prerađivače, te da je to prilika da Srbija pokaže snagu agrara, kvalitet proizvoda i bogatu tradiciju, ali i da se otvore novi kanali saradnje sa partnerima iz Slovenije i Evrope.

Pročitajte još:

On će tokom boravka u Sloveniji imati i više bilateralnih susreta sa zvaničnicima i privrednicima ove zemlje, sa ciljem jačanja ekonomske saradnje, unapređenja trgovinske razmene i otvaranja novih mogućnosti za srpske poljoprivredne proizvode na evropskom tržištu.

Srbija na ovogodišnjem Međunarodnom sajmu poljoprivrede i hrane predstavlja najbolje od svog agrara, od tradicionalnih proizvoda poput voća, vina i sira, do savremenih tehnoloških rešenja u oblasti proizvodnje i prerade hrane.

Na štandu Srbije predstaviće se vodeće kompanije, institucije i udruženja, među kojima su kompanija „Karneks“, Institut za kukuruz „Zemun Polje“, Institut za ratarstvo i povrtarstvo „NS Seme“, Nacionalna asocijacija za organsku proizvodnju ,,Serbia Organica“ i Novosadski sajam.

Takođe, predstaviće se i kompanija za proizvodnju povrća i prerađevina „Largo doo“, „Elixir Zorka“, kao i brojna mala i srednja preduzeća iz različitih oblasti poljoprivrede, prehrambene industrije, semenarstva, voćarstva, vinogradarstva i stočarstva.

Energetski portal

Baterijski vagoni – inovacija za transport čiste energije bez novih dalekovoda

Foto-ilustracija: Pixabay

Izgradnja novih dalekovoda visokog napona ključna je za širenje čiste energije i snabdevanje električnom energijom industrije, ali u praksi takvi projekti često traju i više od 20 godina. Kompanija SunTrain razvila je inovativno rešenje koje ne zahteva izgradnju novih dalekovoda, već koristeći postojeću železničku mrežu i baterijske vagone – transportuje električnu energiju u Sjedinjenim Državama.

Vagoni funkcionišu kao pokretni dalekovodi i skladišta energije. Oni ne koriste ugalj niti druge fosilne izvore, već se pokreću električnom energijom prethodno uskladištenom u baterijama. Ta energija dolazi iz obnovljivih izvora, pre svega vetra i sunca, i predstavlja višak koji mreža na mestu proizvodnje trenutno ne može da primi. Baterijski vagoni transportuju ovu energiju do lokacija gde je potrebnija, čime se omogućava efikasna isporuka čiste energije bez potrebe za izgradnjom novih dalekovoda. SunTrain oprema omogućava automatsko pražnjenje bez ljudskog operatera.

Pročitajte još:

Kompanija je 2022. godine testirala prvi probni vagon, koji je prešao više od 10.000 milja po prugama u Kaliforniji i Koloradu, demonstrirajući punjenje i pražnjenje energije u realnim uslovima. Sledeći korak je prvi komercijalni vagon kapaciteta 17,2 MWh, za koji se planira prikupljanje dodatnih 3,5 miliona dolara.

Istovremeno, priprema se i veći pilot-projekat sa 20 vagona čiji će ukupni kapacitet biti 344 MWh. Ovo će biti realizovano u partnerstvu sa Xcel Energy, koji će transportovati višak energije iz vetra i sunca u Pueblo-u do bivše termoelektrane u Denveru.

Ovaj projekat pokazuje na koji način postojaća infrastrukture može inovativno da se koristi za energetske tranzicije i efikasniju distribuciju obnovljive energije, smanjujući potrebu za skupim i dugotrajnim izgradnjama novih dalekovoda.

Energetski portal

Evropska komisija predlaže rekordni budžet, ali vetroenergiji treba poseban fond

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Evropska komisija je predstavila predlog Višegodišnjeg finansijskog okvira EU za period 2028–2034, s rekordnih 1,985 milijardi evra. Predlog pojednostavljuje pravila finansiranja i pruža veću podršku za infrastrukturu, inovacije i industrijsku dekarbonizaciju.

Međutim, stručnjaci upozoravaju da nedostaje poseban fond za vetroenergiju, ključnu industriju za energetsku sigurnost Evrope. Vetroenergija doprinosi 54 milijarde evra godišnje EU BDP-u, zapošljava 370.000 ljudi i jača konkurentnost Evrope. Svaka nova kopnena vetroturbina donosi oko 16 miliona evra evropskoj ekonomiji, dok offshore turbina donosi čak 45 miliona.

Iz Evropske komisije (EK) navode da je potreban Evropski fond za istraživanje i konkurentnost vetroenergije u okviru Evropskog fonda za konkurentnost.

„Budžet EU mora se nadovezati na Zakon o industriji neto-nulte emisije i usmeriti sredstva ka tehnologijama koje mogu ispuniti cilj čistih industrija: smanjenje potrebe za uvozom fosilnih goriva, jačanje energetske sigurnosti i smanjenje računa za struju za sve” saopšteno je iz EK.

Pročitajte još:

Kako navode ovaj fond treba budžet od 11,6 milijardi evra, što je samo 0,6 odsto budžeta EU. Uključuje 2,1 milijardu evra za istraživanje, devet milijardi za proširenje i jačanje konkurentnosti i 0,5 milijardi za privlačenje više privatnih investicija u klimatsku i energetsku konkurentnost. Istaknuto je kako su to male svote za podršku i razvoj proizvodnog kapaciteta poslednje velike forme proizvodnje električne energije koja se proizvodi u Evropi.

Evropska industrijska asocijacija, WindEurope pozdravila je ambiciju EU,  i najavila da će nastaviti zagovarati poseban fond za istraživanje vetroenergije.

Ursula von der Lajen, predsednica EK će početkom septembra predstaviti drugi paket budžeta EU.

Energetski portal

Istraživanje u 157 zemalja otkriva kako vrućina utiče na mentalno stanje

Foto-ilustracija: Pixabay/geralt

Visoke temperature, koje su sve češća posledica klimatskih promena utiču na svakodnevne fizičke aktivnosti, a jedno novo istraživanje pokazuje da utiču i na mentalno zdravlje.

Istraživanje je sprovela grupa naučnika, a rad je objavljen u časopisu One Earth pod naslovom „Nejednaki uticaji rasta temperatura na globalna ljudska osećanja”.

Naučnici su analizirali 1,2 milijarde objava na društvenim mrežama iz 157 zemalja tokom jedne godine. Tom prilikom došli su do saznanja  da kada temperatura poraste iznad 35 stepeni Celzijusa, osećanja postaju oko 25 odsto negativnija u siromašnijim zemljama i oko osam odsto u ekonomski razvijenijim zemljama.

„Naše istraživanje otkriva da rast temperature ne preti samo fizičkom zdravlju ili ekonomskoj produktivnosti, već utiče i na to kako se ljudi osećaju, svakodnevno, širom”, kaže Siči Dženg, profesor sa Masačusetskog instituta tehnologije.

Svaka objava na društvenim mrežama je ocenjena skalom osećaja od 0,0 (vrlo negativna) do 1,0 (vrlo pozitivna). Objave su zatim geografski grupisane u 2.988 lokacija i upoređene s vremenskim podacima. Na taj način, istraživači su mogli povezati ekstremne temperature s izraženim raspoloženjem.

Kako bi procenili razliku između zemalja s višim i nižim prihodima, istraživači su koristili kriterij Svetske banke, godišnji prihod po stanovniku od 13.845 dolara. U  zemljama s niskim i srednjim prihodima ljudi osećaju pad raspoloženja zbog ekstremne vrućine tri puta jače nego stanovnici zemalja s visokim prihodima.

Pročitajte još:

„Ovaj pristup nam omogućava da merimo emocionalne posledice klimatskih promena u razmerama koje tradicionalne ankete jednostavno ne mogu dostići, dajući nam uvid u realnom vremenu kako temperatura utiče na ljudska osećanja širom sveta”, rekao je Đijang Vang iz Kineske akademije nauka.

Dugoročna procena

Koristeći dugoročne globalne klimatske modele, i očekujući određeno prilagođavanje na vrućinu, istraživači su napravili procenu uticaja ekstremnih temperatura na raspoloženje do 2100. godine. Produžavajući trenutne analize, predviđaju pogoršanje emocionalne dobrobiti za 2,3 odsto samo na osnovu visokih temperatura.

Naučnici su rekli da istraživanje ipak ima određene nedostatke, jer deca i stariji manje koriste društvene mreže. Istraživanje je deo projekta Global Sentiment, koji vodi MIT-ova Laboratorija za održivu urbanizaciju.

Energetski portal

Beč od 2026. dostavlja poštu bez CO2 – peške, biciklom ili električnim vozilima

Foto: City of Vienna

Beč postaje prvi evropski grad u kojem će sva pošta na poslednjoj deonici dostave stizati u potpunosti bez štetnih gasova. Dostava će se obavljati isključivo peške, biciklom ili električnim vozilima, a Austrijska pošta ulaže 32 miliona evra u vozila i infrastrukturu za punjenje.

Beč će već krajem ove godine postati prva evropska metropola u kojoj će Austrijska pošta pakete, pisma, prospekte, novine i časopise dostavljati isključivo pešice, biciklom ili električnim vozilima – u potpunosti bez emisija CO2.

Već sada Bečom saobraća oko 700 električnih vozila, što je više od polovine od gotovo 1.100 vozila koje koristi Austrijska pošta. Do kraja 2025. u pogon će biti stavljeno još njih 400, a svih 17 distributivnih centara u gradu za pisma, časopise i slično, kao i tri centra za paketnu dostavu biće opremljeno infrastrukturom za punjenje. Ukupna ulaganja Austrijske pošte u vozila i punionice iznose oko 32 miliona evra.

Pročitajte još:

Pošta od 2022. nabavlja isključivo električna vozila. Na nivou Austrije u upotrebi je već više od 5.000 vozila, a do 2030. ceo vozni park od 10.000 vozila trebalo bi da pređe na električni pogon. Potrebnu struju delom proizvodi sama Pošta – na 34 lokacije postavljene su fotonaponske elektrane ukupne snage preko 18 MWp koje bi teoretski već danas mogle da opskrbe 3.000 električnih vozila Sunčevom energijom. Veliki kamioni za sada će još biti u upotrebi, ali će se i oni postepeno zamenjivati vozilima na alternativne pogone. Od prošle godine svi kamioni Austrijske pošte koriste HVO gorivo koje smanjuje emisiju ugljen-dioksida.

Ovom inicijativom austrijska prestonica i Austrijska pošta u Evropi postavljaju standarde u okviru održive logistike dostave, a Beč postaje predvodnik klimatski prihvatljive mobilnosti.

Izvor: City of Vienna

Pljuskovi, grad i olujni vetar danas u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay (atya_1)

Republički hidrometeorološki zavod izdao je upozorenje za danas, 22. avgust 2025. godine, zbog očekivanih vremenskih nepogoda. Pljuskovi i grmljavine biće lokalno praćeni gradom i jakim ili olujnim vetrom.

Najveća verovatnoća za pojavu grada je na području od zapadne i jugozapadne Srbije preko Šumadije i Pomoravlja ka istoku zemlje, dok uslova za kratkotrajno jak ili olujni vetar ima i severnije i južnije od ove oblasti. Za konkretne lokacije izdavaće se hitna upozorenja jedan do dva sata unapred.

Vodostaji će se narednih dana kretati ispod niskih plovidbenih nivoa na celom toku Save, na Dunavu nizvodno od Novog Sada i na Tisi kod Titela. Protoci na Kolubari sa pritokama, na Jadru, Mlavi, Peku, Crnom i Belom Timoku, Velikoj Moravi, kao i na Zapadnoj i Južnoj Moravi, približili su se biološkom minimumu.

Za vikend (23. i 24. avgust) očekuje se prestanak padavina i prijatnije temperature. Smenjivaće se sunčani periodi i promenljiva oblačnost uz pojačan severozapadni vetar u Vojvodini, na istoku Srbije i u planinskim predelima.

Energetski portal

EPS spreman za zimu: stabilna proizvodnja i završni radovi na remontima

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)

Svi proizvodni kapaciteti „Elektroprivrede Srbije” trenutno rade stabilno, a sistem se na vreme priprema za predstojeću zimsku sezonu, navodi se u saopštenju EPS-a. Prema rečima Dušana Živkovića, generalnog direktora EPS-a, remonti su počeli po završetku grejne sezone i sve su pažljivo planirali i radili vodeći računa o sve većim zahtevima potrošnje tokom leta.

Gostujući u Jutarnjem dnevniku RTS-a, Živković je istakao da su privedeni kraju veliki remonti, a u toku je kapitalni remont bloka A6 i druga faza revitalizacije reverzibilne hidroelektrane „Bajina Bašta”. Na taj način se stvaraju uslovi da sistem bude potpuno

„Time se stvaraju  uslovi da sistem bude potpuno spreman za ovu zimsku sezonu, a sa kompletno obnovljenom RHE „Bajina Bašta” obezbeđuje se ozbiljna sigurnost našeg elektroenergetskog sistema. Zalihe uglja na deponijama termoelektrana dostižu 1,85 miliona tona, cilj je da se u narednom periodu podignu na dva miliona tona, a uprkos suši rezerve u akumulacijama su na 75 odsto popunjenosti”, navodi se u saopštenju.

Kako je navedeno, EPS treću godinu zaredom beleži profit, a ključno je što je obezbeđena kontinuirana i proizvodna i finansijska stabilnost, a deo dobiti preusmeren je u investicije.

„EPS ove godine prvi put neće ući u bilo kakvo zaduženje, sve će finansirati iz sopstvenih sredstava, a jedna od velikih investicija je unapređenje rudarskog sektora i izgradnja nekoliko sistema koji treba da stvore uslove za otvaranje kopa „Radljevo”. Nismo se zadužili i nećemo se zadužiti, a iz sopstvenih sredstava finansiramo projekte u proizvodnji uglja’’, rekao je Živković.

Pročitajte još:

U toku je i priprema i montaža sistema kako bi se otvorio kop „Radljevo” u punom kapacitetu.

„Već sada na montažnom placu možemo videti obrise odlagača, bagera i transportnih traka. Očekujemo da te mašine krenu u kopove do kraja godine i da početkom sledeće godine krenu da daju svoj doprinos u proizvodnji otkrivke i uglja”, rekao je Živković.

Solarna elektrana „Petka” je u probnom radu već mesec dana, a kako je naveo Živković u završnoj fazi za puštanje u rad nalazi se i vetroelektrana u Kostolcu, snage 66 MW. Prvi megavat-čas na mreži očekuje se u narednih mesec dana. Kako je dodao, dugoročne investicije poput reverzibilne HE „Bistrica”, projekta 1 GW solara su u fazi pripreme dokumentacije i stvaranja uslova da u srednjoročnom periodu budu i oni na mreži.

Što se tiče izveštaja Međunarodnog monetarnog fonda, Živković je pomenuo i da izveštaj MMF podrazumeva obezbeđenje razvoja prenosne i distributivne mreže i  dominantan prihod će ići kompanijama „Elektromreža Srbije” i „Elektrodistribucija Srbije”, a proizvodna cena kilovat-sata koja se odnosi na EPS ostaje ista.

„EPS je nosilac procesa i formalno će pokrenuti proceduru prema Agenciji za energetiku”,  rekao je Živković.

Kada jje reč o digitalizaciji usluga prema kupcima, Živković je objasnio da je u protekle dve godine uveden niz novih usluga, kao što su aplikacija, elektronski račun, SAP biling. Cilj je unapređenje poslovanja i odnosa prema potrošaču i, kako je rekao Živković, to ide dobro.

Aplikaciju „EPS Uvid u račun” koristi oko 917.000, a na elektronski račun prešlo je skoro 300.000 građana, zaključeno je u saopštenju.

Energetski portal

Nove bušotine ukazuju na zlatni potencijal u BiH

Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)

U mestu Brežani kod Srebrenice počelo je proširenje površinskog zlatnog sistema, što je početak treće faze programa bušenja u okviru  projekta Viogor-Zanik.

Skarn (vrsta metamorfne stijene) sa zlatnom mineralizacijom na Brezanima sada je potvrđen na preko 200 metara u pravcu sever–jug. Rezultati najnovijih bušenja pokazuju kontinuitet mineralizacije zlata, sa značajnim presecima poput 72,3 metra sa 0,27 grama po toni zlata i intervalima koji dosežu preko 1,0 grama po toni.

Istraživanje sprovodi kanadska kompanija Terre Balcanica, koja ima sedište u Vankuveru. Inače, Brezani se nalaze 8,4 kilometara južno od rudnika Sase, koji godišnje proizvodi oko 330.000 tona koncentrata olova, cinka, srebra i zlata.

Nova bušenja potvrđuju da Brezani sadrže elemente velikog magmatsko-hidrotermalnog sistema, identifikovanog geofizičkim i geokemijskim istraživanjima, kao i da imaju potencijal da postanu značajan rudarski resurs u regiji.

Pročitajte još:

„Zadovoljni smo što smo proširili prisustvo zlata na Brezanima. Metasomatizirani hornfels sa zlatom, presečen sa površine u bušotini BREDD002 pre tri godine, nije bio izolovan slučaj. Naknadna bušenja jasno pokazuju postojanje skarna sa zlatnom mineralizacijom koja se prostire bočno preko 200 metara”, rekao je Aleksandar Mišković, generalni direktor kompanije.

Dodatnu vrednost projekta predstavlja 20 metara širok horizont srebra i antimona vezan za rased, koji plitko pada prema severoistoku i predstavlja glavni fokus trenutne treće faze bušenja. Pomenuta bušotina je  bogata baznim metalima, a otkrivena je tokom istraživanja 2021. godine. Mineralni teksturalni podaci iz prve bušotine sugerišu na mogućnost da u nastavku bušenja može biti otkrivena još bogatija mineralizacija.

Na zahtevnom i strmom terenu postavljeno je šest bušačkih platformi, a bušenje je započelo prošlog petka. Prva bušotina očekuje se da bude završena do kraja avgusta 2025. godine, dok se laboratorijski rezultati uzoraka planiraju u periodu od polovine do kraja septembra 2025. godine.

Energetski portal

Rumunija uspešno završila drugu aukciju za OIE – premašen nacionalni cilj

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Rumunija je u avgustu završila drugu aukciju za obnovljive izvore energije u okviru šeme ugovora za razliku (CfD), na kojoj je dodeljeno 2.751 MW novih kapaciteta. Zajedno sa prvom aukcijom, ukupno je obezbeđeno 4,2 GW kapaciteta, čime je premašen nacionalni cilj od 3,5 GW postavljen u okviru Plana za oporavak i otpornost.

Ponude su pristigle za više od 5.500 MW solarnih i vetroprojekata, što potvrđuje veliku zainteresovanost za drugu aukciju. Kako je navedeno na sajtu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), posebno konkurentne bile su solarne ponude, sa cenama koje su išle i do 35 €/MWh, što pokazuje napredak Rumunije u jačanju konkurentnosti u oblasti OIE.

Pročitajte još:

Rezultati aukcija predstavljaju značajan doprinos ostvarenju ciljeva Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, prema kojem do 2030. godine 38,3 odsto bruto finalne potrošnje energije treba da potiče iz obnovljivih izvora, a do 2035. godine energija iz niskougljeničnih izvora treba da ima udeo od 44 odsto.

Finansiranje CfD mehanizma obezbeđeno je iz evropskog Fonda za modernizaciju, dok je EBRD podržao Rumuniju u sprovođenju aukcije. Dvosmerna CfD šema, razvijena uz podršku EBRD-a, podstiče ulaganja u obnovljive izvore energije, obezbeđujući dugoročnu stabilnost prihoda za investitore i jačajući tržišnu integraciju obnovljivih izvora.

Energetski portal

Kad meduze zaplove gde im nije mesto: kako klimatske promene menjaju morske ekosisteme

Foto-ilustracija: (Katarzyna Urbanek)

Ove godine, ribari iz južnokorejskog grada Pohanga vratili su se sa mora s mrežama punim — ne ribe, već džinovskih, otrovnih meduza. Umesto očekivanog ulova, dočekale su ih meduze Nomure, svaka teška i po nekoliko desetina kilograma. A to nije ni blizu najgore vesti.

Sudeći po vestima koje ovih dana kruže medijima, meduze su doslovno preplavile obale Južne Koreje. Neke vrste, poput jarkoplavih „Porpita umbrellas”, koje podsećaju na dugmad i imaju prečnik tek nekoliko centimetara, pojavile su se u velikim rojevima na turističkim plažama ostrva Čedžu.

Ove meduze, iako „blago” otrovne, mogu izazvati iritacije kože, naročito kod dece, a u kombinaciji sa njihovim neobičnim izgledom — izazivaju zabrinutost, pa i paniku među posetiocima. Zbog svog izgleda često zavara i iskusne kupače koji je pomešaju s morskim cvetom, sve dok ne osete peckanje.

Sa druge strane, gorepomenute Nomure mogu narasti i do dva metra (!) u prečniku i težiti preko 100 kilograma. Njeni pipci lako oštećuju ribarske mreže i ribolovnu opremu, a ubod može izazvati ozbiljne zdravstvene tegobe.

Meduza “plavo dugme” / Foto: Wikimedia (Bruce Moravchik NOAA)

Zašto se ovo dešava?

Jedan od glavnih razloga za ovakve „pomorske invazije” jesu — pogađate — klimatske promene. Povećanje temperature mora stvara idealne uslove za razmnožavanje meduza, koje su izuzetno prilagodljive, brzorastuće i često bez prirodnih neprijatelja u novim sredinama.

Kako se temperature okeana podižu, mnoge vrste napuštaju svoja uobičajena staništa i sele se severnije, ka hladnijim vodama — uključujući i korejske obale. Tu se sreću sa potpuno drugačijim ekosistemima, gde mogu da naprave ozbiljan disbalans.

Grad Pohang je zbog ovakve situacije bio prinuđen da pokrene neobičan program — otkup meduza od ribara, kako bi ih uklonili iz mora. Za svaku ulovljenu meduzu ribari dobijaju 300 vona (oko 22 centa), a samo u prvih nekoliko dana prikupljeno je više od 313 tona ovih stvorenja. Grad je za ovu akciju izdvojio čak 150 miliona vona.

Međutim, koliko god ovakvi programi bili korisni za kratkoročno smanjenje broja meduza, oni ne rešavaju suštinski problem: poremećaj morskih ekosistema usled klimatskih promena.

Pojava džinovskih meduza u korejskim vodama i najezda jarkoplavih meduza na turističkim plažama nisu samo zanimljivosti iz rubrike „verovali ili ne”. One su upozorenje da se morski ekosistemi ubrzano menjaju usled sve veće temperature mora, utičući na ekonomiju, bezbednost i svakodnevni život ljudi.

Milena Maglovski

Svet bi mogao imati više od 200 miliona punjača za električna vozila do 2040. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Evnex Ltd)

Broj punjača za električna vozila širom sveta doživeće snažan rast u narednim decenijama, pokazuje najnovija prognoza kompanije Wood Mackenzie. Prema njihovoj analizi, ukupna infrastruktura će rasti po godišnjoj stopi od preko 12 odsto u periodu od 2026. do 2040. godine, dostižući čak 206,6 miliona punjača. Ulaganja će porasti za osam odsto godišnje, što znači da će do 2040. godine dostići vrednost od 300 milijardi dolara.

Najveći deo tržišta i dalje će činiti stambeni punjači, koji će do kraja perioda brojati oko 133 miliona priključaka. Analitičari ističu da će odnos broja električnih vozila i javnih punjača takođe rasti – sa 7,5 vozila po jednom punjaču u 2025. godini, na 14,2 vozila do 2040. godine.

Pročitajte još:

Regionalne prognoze 

Azijsko-pacifički region predvodi globalnu ekspanziju, pri čemu Kina zadržava dominaciju u javnom punjenju, dok se Indija izdvaja kao novo rastuće tržište. Tamo se očekuje povećanje broja brzih DC punjača sa sadašnjih 14.000 na čak 1,1 milion do 2040. godine.

U Sjedinjenim Američkim Državama tržište ostaje stabilno, a broj javnih brzih punjača trebalo bi da poraste na 475.000, dok se u Južnoj Americi beleži ubrzan rast zahvaljujući sve većem udelu električnih vozila.

Evropa i Bliski istok takođe jačaju – evropski javni punjači rastu po stopi od 11,3 odsto godišnje, dok Saudijska Arabija prednjači pojačanim tempom od 29 odsto kada su u pitanju javni DC punjači, podstaknuta snažnim državnim planovima.

Energetski portal

Otkrivene nelegalne deponije životinjskog otpada u Smederevskoj Palanci (VIDEO)

Foto: Očistimo Palanku

Aktivistkinje neformalne grupe građana “Očistimo Koloniju” iz Smederevske Palanke, otkrile su nelegalnu deponiju životinjskog otpada na teritoriji ove opštine.

Kako se navodi u saopštenju ove grupe građana, tokom obilaska terena u potrazi za divljim deponijama, naišle su na parcelu na kojoj se nalaze dve rupe okvirnih dimenzija 30 kvadratnih metara u kojima su pronađene životinjske kosti, iznutrice i drugi ostaci. Jedna rupa ispunjena je do vrha životinjskim ostacima dok je druga delimično ispunjena.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Očistimo Koloniju 11421 (@ocistimokoloniju11421)

Prema svedočenju jedne od aktivistkinja, iz rupe se širi nesnosan smrad, zbog čega postoji opravdan strah od širenja zaraza i ugrožavanja zdravlja ljudi i životne sredine. U neposrednoj blizini nalazi se Kudrečki potok koji se uliva u jezero Kudreč. Prve kuće locirane su na okvirno pet stotina metara od pronađene deponije.

Meštani tvrde da pojedine klanice iz Smederevske Palanke i okoline otkupljuju poljoprivredno zemljište na različitim lokacijama i u iskopane rupe odlažu životinjski otpad. Kada se rupa napuni, zatrpavaju je zemljom, potom iskopavaju novu i na taj način nastavljaju praksu, iako bi tu vrsta otpada zapravo trebalo odlagati u spalionicama predviđenim za te svrhe.

Pročitajte još:

Aktivistkinje upozoravaju da ovakva praksa verovatno nije usamljen slučaj i da slične deponije postoje širom Srbije. Od nadležnih institucija traže hitnu reakciju, zatvaranje i sanaciju ovakvih lokacija, kao i strože kontrole klanica i drugih proizvođača animalnog otpada.

Povodom ovog slučaja, aktivistkinje iz grupe „Očistimo Koloniju” podnele su više prijava opštinskoj inspekciji za divlje deponije, kao i policiji, zbog sumnje da ovakve deponije izazivaju opštu opasnost i da se iza ovakvih aktivnosti krije organizovana grupa.

„Ne govorimo ovde o nesavesnim pojedincima, već o sistematskom i nepropisnom odlaganju životinjskog otpada koje traje godinama. To ugrožava zdravlje ljudi, kontaminira zemljište i podzemne vode, potencijalno može izazvati ozbiljnu zarazu”, poručile su aktivistkinje.

One apeluju na nadležne organe da hitno reaguju, sprovedu detaljnu istragu i utvrde odgovornost svih koji stoje iza ove prakse. Takođe naglašavaju da problem ne može biti rešen bez sveobuhvatne državne strategije za tretman animalnog otpada i kontrole rada klanica i mesoprerađivačkih pogona.

Kako ocenjuju, ukoliko se ovakvi slučajevi na teritoriji naše opštine nastave ignorisati, posledice po životnu sredinu i zdravlje ljudi mogle bi biti nesagledive.

Energetski portal

Da li cena struje u Srbiji treba da raste jednom godišnje?

Foto-ilustracija: Unsplash (Arthur A)

Nakon nedavne najave da će cena struje za domaćinstva do kraja septembra poskupeti za sedam odsto, što je, kako su rekli predstavnici države, dogovoreno sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), iz ove finansijske institucije stigla je nova preporuka.

Stalni predstavnik MMF-a u Srbiji Lev Ratnovski izjavio je da za naredni period MMF preporučuje da se cene struje koriguju jednom godišnje.

Cene bi se, dodao je, korigovale na osnovu kretanja inflacije i troškova u energetskom sektoru, kako bi se izbegla nagla poskupljenja i obezbedila stabilnost u snabdevanju.

Takođe, Ratnovski je rekao i da su godinama cene struje u Srbiji „držane na veštački niskom nivou“, što je dovodilo do gubitaka u energetskim preduzećima i doprinelo ozbiljnoj krizi 2022. godine.

Sagovornici Danasa mišljenja su da bi jednogodišnje povećanje cene struje dovele do nešto stabilnijeg energetskog sistema, ali ukazuju da taj novac neće biti dovoljan za sve investicije koje su potrebne Elektroprivredi Srbije (EPS).

Upozoravaju i da ta povećanja moraju biti pažljivo planirana kako ne bi ugrozila standard građana i poslovanje preduzeća.

Naši sagovornici ističu i da cene u Srbiji nisu „godinama držane na veštački niskom nivou“, kao što tvrdi predstavnik MMF-a, već da su se, pre svega za privredu, korigovale u odnosu na berzansku cenu još od 2015. godine.

Podsetimo, energetski stručnjaci godinama upozoravaju da EPS mora više da ulaže u obnovu starih i izgradnju novih postrojenja, nova ležišta uglja, pa i u zelenu energiju iz vetra i sunca, kako bi energetski sistem bio stabilan.

Takva ulaganja su i počela, ali tek nakon energetske krize 2022. godine, do tada je EPS gotovo bio u stanju hibernacije i živeo na „starim nogama“.

Prelomni trenutak bio je kvar u termoelektrani „Nikola Tesla“ u decembru 2021, nakon čega je usledio skup uvoz struje tokom 2022. godine, a energetski stručnjaci govorili su da „neulaganja dolaze na naplatu“.

Pre krize izazvane ratom u Ukrajini, Srbija je imala jednu od najnižih cena struje u Evropi, što je privuklo brojne investitore.

Međutim, sa svakim poskupljenjem, Srbija se na evropskoj lestvici cena struje sa dna sve više približava sredini, naročito kada je reč o privredi, pokazuju podaci Eurostata.

Cena struje za domaćinstva u Srbiji poskupela je poslednji put u novembru 2023. godine za osam odsto. Te godine struja za građane poskupela je čak tri puta.

Pročitajte još:

„Povećanje cena struje nije dovoljno za jači energetski sistem“

Usklađivanje cena električne energije sa inflacijom i troškovima u elektroenergetskom sektoru jeste važan korak, ali to, prema rečima energetskog analitičara Aleksandra Kovačevića, nije dovoljno za rešavanje ključnih problema u energetici Srbije.

Kako objašnjava, ovakav pristup ne omogućava potrebne investicije u novu proizvodnju i energetsku tranziciju, već samo u održavanje stare opreme.

„Usklađivanje cena je važno da bi se izbegli problemi u funkcionisanju postojeće opreme, ali posle decenija zanemarivanja, sistem zahteva velike investicije u nove tehnologije, zamenu stare infrastrukture i razvoj“, kaže Kovačević.

Na pitanje da li bi Srbija ostala jedna od evropskih zemalja sa najnižom cenom struje nakon jednogodišnjih povećanja, Kovačević ukazuje da iako je nominalna cena električne energije u Srbiji među najnižima u Evropi, to ne znači da je ona realno pristupačna građanima.

Prema njegovim rečima, kada se u obzir uzmu prosečni prihodi i BDP po glavi stanovnika, cena struje u Srbiji nije niža od uporednih cena u Evropi gde su, ističe, prihodi stanovništva znatno viši.

„Cene električne energije i cene grejanja u Srbiji nisu konkurentne sa cenama u mnogim zemljama u Evropi“, ukazuje Kovačević.

Upozorava i da bi povećanje cena električne energije moglo imati snažne posledice, posebno po najugroženije slojeve stanovništva.

„Cene struje direktno utiču na cene ogrevnog drveta, koje koristi više od polovine domaćinstava u Srbiji, i to upravo ona sa najnižim prihodima gde troškovi energije već sada čine znatno više od praga energetskog siromaštva“, ukazuje Kovačević.

Ukoliko bi došlo do rasta cena bez adekvatne zaštite za energetski siromašna domaćinstva, moglo bi se očekivati smanjenje kvaliteta grejanja, povećano spaljivanje otpada, veće zagađenje i zdravstvene posledice, kaže naš sagovornik.

„Zato postoji opravdani rizik od otpora javnosti prema linearnom povećanju cena“, smatra Kovačević.

Govoreći o izjavi stalnog predstavnika MMF-a, koji je ocenio da je cena struje godinama bila „veštački niska“ što je dovelo do energetske krize 2022. godine, Kovačević kaže da je ta ocena tačna, ali da je problem kompleksniji i zahteva detaljnu analizu tarifnog sistema i odnosa cena različitih energenata.

„Ta ocena je tačna, ali na vrlo opštem nivou. Statistika cena električne energije, grejanja i ogrevnog drveta u Srbiji je ozbiljan problem i zahteva detaljnu analizu“, ističe Kovačević i ukazuje da dok, na primer, cena struje tokom 2022. nije rasla, cene ogrevnog drveta porasle su drastično.

Tekst u celosti pročitajte ovde

Izvor: Danas