Home Blog Page 244

U subotu do 11 sati u Hrvatskoj je iskorišćeno više od pola miliona jednokratnih plastičnih kesa

Foto-ilustracija: Pixabay (Hans)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lucas van Oort)

U sklopu inicijative #musthave, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je iskoristio subotnje jutro koje mnogi koriste za odlazak na pijacu kako bi, u saradnji s prodavačima, javnost upozorio na prekomerno korišćenje jednokratnih plastičnih kesa.

Na pijaci Dolac je s tim ciljem postavljen digitalni brojač, koji je s odbrojavanjem krenuo od ranog jutra. Već u 11 sati brojčanik se zaustavio kako bi pokazao ukupan broj jednokratnih plastičnih kesa iskorišćenih do tog trenutka – alarmantnih 510.571.

„Prodavačima, kupcima i prolaznicima smo ove subote želeli skrenuti pažnju na problem prekomerne potrošnje plastičnih kesa, koje se neretko koriste svega dvadesetak minuta i potom završe u otpadu, ili još gore – u prirodi. Zagađuju tlo, vode, mora, a posledica toga je i mikroplastika koja dospeva i do naših tanjira. Ovom inicijativom građane želimo osvestiti o toj ogromnoj količini plastike, ali im istovremeno i ponuditi održiviju alternativu. Zato smo posetiocima Dolca u subotu osigurali višekratne kese za voće i povrće, kako bismo pokazali da je promena svakodnevnih navika na bolje jednostavna, laka i moguća’’, poručila je Anamarija Brstilo iz Službe za odnose s javnošću Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Fondu su se pridružili i prodavači na pijaci nošenjem „NOplastic’’ majica te pakovanjem svojih proizvoda kupcima u višekratne, reciklirane kese. Složili su se kako je izuzetno važno napraviti sve što možemo kako bismo očuvali našu životnu sredinu, jer to ima direktan uticaj i na naše zdravlje.

Photo-illustration: Unsplash (Brian Yurasits)

Kao što dobro znamo, ubrzani životni tempo dovodi do trenda svakodnevne spontane kupovine, a ta navika rezultira gomilanjem jednokratne plastike. To dokazuje i podatak iz 2021. godine u istraživanju koje je sprovelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, koje je otkrilo da svaka treća osoba u Hrvatskoj za nošenje kupljenih namirnica koristi jednokratne plastične kese iz prodavnice. Stoga, bilo koja alternativa jednokratnoj plastici danas je apsolutni #musthave, što naglašava i slogan inicijative „Ako si u modi, održivost te vodi’’. Moda diktira trendove, a svako od nas svesnim odabirom i promenom svakodnevnih navika može pomoći da održivost postane naš najvažniji trend, kojim stvaramo pozitivnu promenu u svetu u kojem živimo.

„Nemojte biti deo ove šokantne statistike. Plastika je koristan materijal, ali kao i sa svim drugim resursima, treba da je upotrebljavamo odgovorno i racionalno. Najmanje što možete napraviti je da sa sobom prilikom odlaska u kupovinu ponesete svoju kesu”, poručuju iz Fonda. Inicijativom #musthave žele se motivisati građani na ređe korišćenje plastičnih kesa, odnosno zamenu plastičnih kesa ekološki prihvatljivijim alternativama, poput korpi ili platnenih i drugih višekratnih kesa za kupovinu.

Fond je pozivao sve da se pridruže kampanji kako ne bi postali deo šokantne statistike:

-Gotovo 30 odsto građana/ki Hrvatske iz prodavnice namirnice nosi u jednokratnim plastičnim kesama.

-U morima širom planete svaki dan završi 14 miliona tona plastičnog otpada, to je količina kao 70 hiljada plavih kitova.

-80 odsto morskog otpada potiče s kopna, a više od polovine su plastični predmeti za jednokratnu upotrebu.

-Zbog toga će u morima uskoro biti više plastike nego ribe.

-Za razgradnju jedne plastične kese potrebno je više od stotinu godina, a i tada u životnoj sredini ostaje mikroplastika, koja putem lanca ishrane, završava i na našem tanjiru.

-Svake nedelje provarimo 5 grama plastike.

Izvor: Ekovjesnik

Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede dodeljuje kredite za kupovinu poljoprivrednog zemljišta do pet hektara

Foto-ilustracija: Unsplash (Jordan Opel)
Foto-ilustracija: Pixabay

Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede raspisao je Konkurs za dodelu kredita za kupovinu poljoprivrednog zemljišta do pet hektara u 2022. godini.

Osnovni cilj odobravanja kredita je ukrupnjavanje poseda registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, a u cilju stvaranja uslova za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje i podizanje nivoa efikasnosti i stepena konkurentnosti individualnih poljoprivrednih gazdinstava, navedeno je u tekstu Konkursa.

Krediti će biti odobravani sa kamatnom stopom od jedan odsto na godišnjem nivou, uz primenu valutne klauzule i to na sledeći način:

– sopstveno učešće: najmanje 20 odsto vrednosti poljoprivrednog zemljišta koje je predmet kupovine;

– maksimalan iznos kredita 4.500.000 dinara;

– minimalni iznos kredita 600.000 dinara;

– kredit se odobrava sa rokom vraćanja od pet godine u koji je uključen grejs period od 12 meseci, računajući od dana prenosa sredstava;

– za vreme grejs perioda ne obračunava se interkalarna kamata;

– otplata se vrši u šestomesečnim ratama, prva rata se uplaćuje po isteku grejs perioda.

Prijave na konkurs podnose se zaključno sa 31. oktobrom 2022. godine.

Detalje konkursa možete pročitati OVDE.

Izvor: eKapija

Grejanje i kvalitet vazduha u Nišu – šta Toplana radi da građani prodišu?

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)
Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Početak grejne sezone vesnik je i nezdravog vazduha u Nišu, a očekivanja Gradske toplane su da od 2026. godine više neće koristiti tečna fosilna goriva, koja i najviše zagađuju. I dalje planiraju prelazak na biomasu, za šta je tender nedavno propao i do kraja godine očekuju novi. Preuzimaju i javne zgrade koje za loženje koriste mazut, ugalj ili lož ulje, ali među njima nisu tri velika zagađivača – Univerzitet, Pravni i Ekonomski fakultet, jer i pored brojnih pokušaja nisu uspeli da ih ubede da pređu na daljinsko grejanje.

Jedan od zagađivača niškog vazduha, koji je tokom grejne sezone rekorder po štetnim česticama koje građani udišu, jeste i Gradska toplana, ali je i jedna od retkih koja nešto preduzima da se to u budućnosti promeni.

Veliki korak bilo je preuzimanje kotlarnice Univerzitetskog kliničkog centra početkom prošle godine, pa tako od prošle sezone svi javni objekti u njegovoj blizini više ne koriste mazut i ugalj za grejanje, već prirodni gas.

Direktor Toplane Predrag Milačić kaže da su pred novu grejnu sezonu, koja počinje 15. oktobra, nastavili sa tim poslom.

,,Nastavili smo sa priključenjem javnih objekata (koji su se grejali na mazut, ugalj ili ložulje) na sistem daljinskog grejanja i nastavili sa planovima konverzije naših kotlarnica koje koriste mazut ili lož ulje na gas i biomasu’’, pojašnjava Milačić.

Međutim, i dalje ima velikih kotlarnica u Nišu koje utiču na zagađenje vazduha u gradu. Među njima su i zgrada niškog Univerziteta, kao i Pravni i Ekonomski fakultet, koji i pored brojnih pokušaja ne prelaze na „zdravije“ grejanje.

,,Gradski objekat u kome se nalazi Kancelarija za lokalni ekonomski razvoj i službe još nekih javnokomunalnih preduzeća je priključen na sistem daljinskog grejanja i od ovog oktobra neće koristiti svoju individualnu kotlarnicu na ugalj. Za fakultete i univerzitet je bilo brojnih pokušaja da njihove donosioce odluka ubedimo u priključenje na SDG, ali za sada bezuspešno’’, ističe Milačić.

Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)

Takođe, bitan korak ka zdravijem vazduhu je i projekat javno-privatnog partnerstva, kojim bi tri kotlarnice u Nišu prešle sa mazuta i lož ulja na biomasu, ali je tender za taj posao pre par meseci propao.

Milačić objašnjava da je nakon te neuspele javne nabavke stručni tim morao da izradi novi predlog projekta, koji je dobio odobrenje Komisije pri Vladi Srbije.

,,Sledeći korak je pribavljanje saglasnosti Skupštine Grada Niša. Ova dva koraka smo morali da prođemo i sa prethodnim Predlogom projekta. Tek nakon pribavljanja obe saglasnosti, raspisaćemo novu javnu nabavku. Nije realno očekivati da se to desi pre kraja novembra, ali bi i to bilo dovoljno brzo za početak radova sledeće godine, ukoliko u postupku javne nabavke dobijemo izabranog ponuđača i sa njim sklopimo ugovor’’, objašnjava Milačić.

Lakše ćemo da dišemo od 2026. godine

Kada se podvuče crta – Toplana jeste preduzela mnogo koraka ka čistijem vazduhu, ali ga i dalje zagađuje, jer koristi tečna fosilna goriva, ali kako Milačić kaže u jako malom procentu.

,,Gradska toplana Niš je već 2021. godine imala sledeće učešće energenata u proizvodnji toplotne energije: 95,29 odsto gas, 4,54 odsto mazut i 0,17 odsto ložulje. Konverzijom preostalih kotlarnica u sledećih par godina, u potpunosti ćemo izbaciti tečna fosilna goriva, kao što smo to građanima Niša i obećali’’, zaključuje.

Milačić takođe napominje da imaju jasnu strategiju za svaku od preostalih 8 manjih kotlarnica (sedam koriste mazut i jedna lož ulje) o konverziji na gas ili biomasu.

,,Svaki od tih projekata je u u nekoj fazi realizacije. Očekivanja su da sve bude realizovano do 2026. godine. Naglasio bih samo da i u tim kotlarnicama ne premašujemo granične vrednosti emisije štetnih gasova, ali je jasno da je to ekološki nepovoljniji energent u odnosu na gas ili biomasu’’, ističe Milačić.

Inače, pred novu sezonu grejanja je više korisnika raskinulo ugovor sa niškom Toplanom, nego što je odlučilo da se priključi na daljinsko grejanje – 132 je podnelo zahtev za obustavu isporuke toplotne energije, ugovor su trajno raskinula dva korisnika, a 34 je tražilo da se ponovo priključi.

Podsetimo, drva su i duplo poskupela pred početak sezone loženja, pa su građani zabrinuti da li će imati dovoljno para da zagreju svoje domove.

Izvor: Južne vesti

Beograd nabavio 100 novih autobusa na gas, na ulicama krajem novembra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Grad Beograd nabavio je sto novih autobusa na gas koji će se na gradskim ulicama naći u drugoj polovini novembra, najavio je predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević gostujući na TV Vesti.

Kako je istakao, za njihovo funkcionisanje najpre je bilo potrebno završiti stanicu na gas koja će biti gotova u novembru.

“Očekujem da će u drugoj polovini novembra ti autobusi biti na ulicama, što će biti veliko olakšanje za gradski saobraćaj i po pitanju efikasnosti i po pitanju komfora. Reč je o novim autobusima koji imaju grejanje, klimatizovani su, imaju veliki kapacitet s obzirom na to da su zglobni, što će značajno olakšati prevoz naših sugrađana”, rekao je predsednik gradskog parlamenta.

Nabavka 100 ekoloških autobusa godišnje

U februaru i martu ove godine na ulice glavnog grada stiglo je po 25 autobusa na komprimovani gas, a tadašnji gradonačelnik Beograda Zoran Radojičić istakao je da će u narednih pet do šest godina biti promenjeni svi autobusi tako da budu ekološki prihvatljivi.

“Nabavkama novih vozila smo izbacili iz upotrebe autobuse sa ‘euro2’ motorima, a cilj je da motori ‘euro 2’, ‘euro3’ i ‘euro 4’ više ne budu na našim ulicama”, rekao je Radojičić i dodao da se u narednom periodu očekuju velika ulaganja kako bi se dostigao željeni nivo u smislu funkcionalnosti, komfora i ekološkog unapređenja.

Prema njegovim rečima, u narednih pet godina planirana je nabavka još 500 ekoloških autobusa – svake godine po 100 autobusa.

Energetski portal

Kina – Zemlja koja najviše proizvodi i vozi električne automobile

Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Kini, gotovo neverovatnom brzinom raste prodaja i proizvodnja električnih automobila. Do kraja godine u ovoj, nama dalekoj zemlji, očekuje se da bude prodato čak šest miliona automobila na električni pogon. Kako bi se što više stanovnika ove zemlje odlučilo na kupovinu ovih vozila, Vlasti planiraju da i tokom 2023. godine subvencionišu njihovu kupovinu, tako je nedavno objavljeno da će nastaviti sa poreskim olakšicama za kupovinu automobila na električni pogon.

Od 2009. godine Kina je obezbedila 14,8 milijardi američkih dolara u vidu subvencija za kupovinu električnih vozila, a direktna državna pomoć trebalo je da prestane 2020. godine. To, međutim, nije bio slučaj već je vlada nastavila sa monetarnim podsticajima i produžila oslobađanje od poreza na kupovinu električnih vozila sve do danas.

Kada tome i dodamo podatak da više od 450 kompanije iz Kine proizvodi električna vozila i da mali gradski automobili mogu da se kupe za oko 5.000 dolara, nije ni čudo što se oni brzo i lako prodaju. Njihova misija je da postanu “moćna automobilska zemlja”, koja će električna vozila koja proizvede prodavati širom sveta.  

UBS Global predviđa da će tri od pet vozila na kineskim putevima do 2025. godine biti električna. 

Sve to se savršeno uklapa u planove Kine da ispuni zacrtane ciljeve kada je reč o smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte. Vožnja elektičnih i hibridnih automobila u velikoj meri će uticati i na smanjenje zagađenja vazduha, naročito u gusto naseljenim kineskim gradovima.

Prema podacima Međunarodne agencije za energetiku (IEA) za prošlu godinu, prodaja električnih automobila u Kini se skoro utrostručila. Iznosi 3,3 miliona što čini oko polovinu ukupne globalne prodaje. Kako trenutno stvari stoje, svi sa velikim nestrpljenjem očekujemo podatke o broju prodatih električnih automobila ove godine.

Milica Radičević

Dodatnih 4,9 miliona dolara podrške za „zeleniju“ Srbiju

Foto: UNDP
Foto: UNDP

Danas je u okviru inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ predstavljeno više od 80 inovativnih rešenja koja su izabrana za dalju podršku kako bi se sprovela u praksi, i doprinela ubrzanoj zelenoj transformaciji privrede i društva u Srbiji.

Ova rešenja su pristigla kao odgovor na četiri javna poziva koja je, uz podršku Evropske unije, i u partnerstvu sa Ministarstvom zaštite životne sredine, raspisao Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u saradnji sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) i Evropskom investicionom bankom (EIB).

Na konferenciji za medije povodom predstavljanja izabranih „zelenih“ rešenja, danas je najavljeno i novo partnerstvo sa Vladom Švajcarske, kao i dodatna finansijska podrška Švajcarske sprovođenju inicijative „EU za Zelenu agendu u Srbiji“.

„Očekujemo da će izdvajanje nacionalnih i donatorskih sredstava za primenu inovativnih rešenja koja su stigla kroz ove javne pozive ohrabriti i podstaći i ostale donatore, kao i bankarski i privredni sektor da nam se pridruže na putu zelene transformacije Srbije“, izjavila je Sandra Dokić, pomoćnica ministarke zaštite životne sredine.

Ona je napomenula da je održiv ekonomski razvoj naše zemlje, uz strogo vođenje računa o zaštiti životne sredine i dobrobiti svih građana, u vrhu prioriteta Vlade Republike Srbije i Ministarstva zaštite životne sredine. Podsetila je da je u avgustu ove godine Vlada usvojila novi Nacionalno određeni doprinos smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, čime je Srbija pokazala jasno usmerenje ka dekarbonizaciji privrede i društva.

„Švajcarska je posvećena borbi protiv klimatskih promena, kako u Švajcarskoj tako i širom sveta. Ovim doprinosom od 4,9 miliona dolara i dodatno planiranih 2,2 miliona dolara posebno namenjenim za dekarbonizaciju, Švajcarska se pridružuje zajedničkim naporima Vlade Srbije, donatorske zajednice i privatnog sektora u borbi protiv klimatskih promena”, naveo je  Ričard Koli, šef Odeljenja za saradnju u Ambasadi Švajcarske.

„Na putu prema klimatskoj neutralnosti svaki trud je važan! Nemamo vremena za gubljenje, cela planeta je uključena u trku za sprečavanje katastrofalnih klimatskih scenarija“, istakao je Nikola Bertolini, šef Odeljenja za saradnju Delegacije Evropske unije u Srbiji, i dodao:

„Danas imamo dve važne vesti o našoj podršci Zelenoj agendi u Srbiji: pozdravljamo finansijsku podršku Švajcarske našoj inicijativi za ubrzavanje zelene tranzicije privrede. Takođe, objavljujemo rezultate četiri javna poziva. Učešće je bilo jako dobro s više od 140 prijava, a investicione potrebe su dosegle oko 75 miliona evra. Još uvek predstoje važni napori koje Srbija mora da preduzme, poput usvajanja i sprovođenja Programa zaštite vazduha 2022-2030, kako bi zaštitila životnu sredinu i zdravlje građana i građanki“.

U odgovoru na javne pozive za rešenja za povećanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje energije, podsticanje cirkularne ekonomije bez otpada, smanjenje zagađenja i poboljšanje kvaliteta vazduha, obnovu šumskih ekosistema i ozelenjavanje urbanih površina – za samo pet meseci, od marta do jula ove godine, pristiglo je 140 prijava. Javna i privatna preduzeća, lokalne samouprave, naučno-istraživačke institucije i organizacije civilnog društva iz gradova i opština širom Srbije – predložili su svoja inovativna rešenja za sprovođenje Zelene agende u Srbiji.

Foto-ilustracija: Pixabay (Zsuzska321)

Od toga je stručni žiri odabrao 83 predloga, čije bi sprovođenje u praksi najviše doprinelo smanjenju emisija gasova sa efektom staklene bašte, zavisnosti od fosilnih goriva, uštedi energije i prirodnih resursa, kao i zaštiti zdravlja ljudi i očuvanju životne sredine. Pored toga, ova rešenja doprineće većoj konkurentnosti srpskih preduzeća na izvoznim tržištima, omogućiti održivi privredni rast i otvaranje novih zelenih radnih mesta.

„Vlada Švedske već dugi niz godina sarađuje sa Vladom Srbije i ministarstvom zaštite životne sredine, ali i sa predstavnicima lokalnih vlasti, nevladinim i industrijskim sektorom, na unapređenju stanja životne sredine i klimatskim reformama. Pridružili smo se inicijativi za sprovođenje Zelene agende u Srbiji kako bismo podržali pridruživanje Srbije Evropskoj uniji, posebno kroz rad na Klasteru 4 i Poglavlju 27. Rešenja koja su pristigla na ove izazove pokazuju da ima mnogo aktera u Srbiji koji žele da ulažu u zelenu tranziciju i da budu pioniri ove promene srpske privrede i društva“,  rekla je Ida Rojtersvard, prva sekretarka ambasade Švedske u Srbiji.

Ona je takođe pozdravila pridruživanje Vlade Švajcarske inicijativi „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ i ocenila da će to doprineti unapređenju zakonodavnog okvira, sprovođenju inovativnih rešenja koja će biti inspiracija i drugima, kao i povećanju investicija u zelenu tranziciju.

„Kao klimatska banka Evropske unije, želimo da budemo globalni pokretač energetski efikasnih i klimatskih projekata. Projekat „EU za Zelenu agendu u Srbiji“ je u skladu sa ovim ambicijama i drago nam je što pomažemo Srbiji u tranziciji ka zelenom i održivom ekonomskom modelu. Istovremeno, verujemo da su inovacije u srži svake ekonomske tranzicije i ovaj projekat je potvrda toga jer se bavi širokim spektrom klimatskih i ekoloških pitanja, što će u ishodu pomoći napredak Srbije i njenih stanovnika“, poručio je Pol Hiki, stručnjak za urbani i regionalni razvoj u Evropskoj investicionoj banci.

Foto-ilustracija: Pixabay

Anas Karman, vršilac dužnosti stalnog predstavnika UNDP-a u Srbiji je ukazao da će u narednom periodu odabrani timovi proći kroz obuke i rad sa mentorima i moći da međusobno razmene iskustava kako bi svoje inovativne ideje što bolje pripremili za primenu u praksi.

„Najbolji će dobiti početna sredstva za finansiranje, u ukupnom iznosu od 6,4 miliona dolara, zahvaljujući sredstvima inicijative „EU za zelenu agendu u Srbiji“ i dodatnim sredstvima Vlade Švajcarske. Kako bi omogućio da što veći broj inovativnih ideja dobije neophodnu finansijsku podršku, UNDP će omogućiti da svi izabrani timovi svoje projektne ideje predstave komercijalnim bankama i donatorskoj zajednici“, poručio je  Karman.

Odabrana rešenja predviđaju prečišćavanje značajnih količina otpada i otpadnih voda iz velikih fabričkih postrojenja, primenu novih tehnoloških rešenja za manju potrošnju resursa i energije u industriji, kao i povećanje udela obnovljivih izvora energije poput sunca i biomase.

Pored toga, izabrane inovacije u oblasti cirkularne ekonomije obuhvataju sakupljanje, odvajanje i reciklažu otpada različitog porekla (organski otpad, plastika, papir, metal, guma, građevinski otpad) radi dalje prerade u nove proizvode (npr. kompost, đubrivo, kozmetički proizvodi) ili za proizvodnju biogasa.

Istovremeno, realizacijom svih predloženih rešenja za obnovu šumskih ekosistema dobila bi se pošumljena površina jednaka onoj koju zauzima 712 fudbalskih terena.

U oblasti smanjenja zagađenja vazduha, sprovođenje u praksi svih odabranih ideja omogućilo bi da kvalitetniji vazduh udiše više od 2.300.000 građana i građanki Srbije.

Kompletna lista svih odabranih rešenja iz sve četiri oblasti Zelene agende pokrivene dosadašnjim javnim pozivima – dostupna je na sajtu euzatebe.rs i https://www.undp.org/serbia/news/resenja.

Izvor: UNDP

Lansiranje solarnog kalkulatora – Izračunajte potrebni kapacitet sopstvene solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Eaton

Izračunajte potrebni kapacitet svoje solarne elektrane i uštedu svoje električne energije – Lansiranje solarnog kalkulatora biće predstavljeno na SEE ENERGY konferenciji, a sve o tome će reći Milena Milosavljević, konsultant energetike.

S obzirom na trenutnu energetsku krizu, ekonomsku krizu i klimatske promene, problem pouzdanog, nezavisnog energetskog snabdevanja postaje sve veći. Investicija u solarne sisteme, predstavlja možda i jedan od najboljih načina da korisnici dugoročno utiču na rešavanje ovakvog problema. Ipak korisnici ne mogu tako lako da dobiju sve potrebne informacije kako da dođu do realizacije. I tema i procedure su i dalje prilično nove za srpsko tržište tako da je potreba sve veća da se korisnici na adekvatan način obaveste o svemu što je potrebno da znaju da dođu do svog prvog solarnog sistema.

Solarni Kalkulator predstavlja takvo mesto na kome korisnici mogu da proračunaju potrebni kapacitet solarnog sistema za sopstvene potrebe, da saznaju kolike su moguće ustede, kolika bi bila vrednost potrebne investicije i isplativost. Solarni kalkulator nudi i pregled izvođača radova koji mogu poslati ponudu za izgradnju takvog sistema, pregled ponuda banaka koje finanisraju ove sisteme, ali i da saznaju sve procedure za priključenje različitih tipova korisnika koji mogu dobiti status kupca – proizvođaca. Platforma pokriva sve tipove korisnika definisane uredbom kupca – proizvođača: Domaćinstva, Stambene zajednice i Ostale (kao sto su pravna lica).

Za više informacija o konferenciji SEE ENERGY pogledajte ovde.

Izvor: SERBIO

Ananas postao vlasnik sajtova Grouper i Paopao u Makedoniji

Foto-ilustracija: Pixabay (StockSnap)
Foto: Delta Holding

Ananas e-commerce, marketplace sa sedištem u Srbiji, kupio je od kompanije Payten 100 odsto vlasništva u makedonskoj kompaniji Vebspot. Na ovaj način Ananas je postao vlasnik brendova za onlajn kupovinu Grouper.mk i Paopao.mk. Na makedonskom tržištu Grouper.mk poznat je po biznisu prodaje vaučera za usluge, dok nedavno lansirani sajt Paopao.mk predstavlja marketplace za onlajn kupovinu proizvoda. Akvizicija Grouper-a kao vodećeg ecommerce igrača na makedonskom tržištu sa skoro 300.000 korisnika i 3.000 trgovaca, predstavlja Ananasov prvi korak ka regionalnom širenju.

Ova akvizicija će omogućiti Ananasu brz prodor na makedonsko tržište uz uvođenje Ananasovih novih koncepata i novina. Marketplace Ananas deo je korporacije Delta Holding sa sedištem u Beogradu. Prve prodaje na ovom sajtu obavljene su u leto 2021, a danas Ananas svojim kupcima nudi više od 150.000 različitih proizvoda, putem razgranate mreže koju čini preko 200 partnera. Za manje od godinu dana, Ananas.rs posetilo je više od milion kupaca. Pokrećući Ananas, kompanija Delta Holding najavila je ambiciju da stvori regionalnog džina u onlajn trgovini i spremnost da u ovaj projekat u prvih pet godina uloži oko 100 miliona evra. 

Foto: Promo

“Tržište u Makedoniji, kupci, ali i onlajn prodavci, ovom akvizicijom dobijaju sigurnog, lojalnog i dugoročnog partnera, spremnog da investira u razvoj ovog biznisa, ali i razvoj celokupnog e-commerca u Makedoniji. Imamo plan da u ovoj zemlji ponudimo najveći marketplace sa širokom ponudom, sigurnom i brzom dostavom, bezbednim plaćanjem i mnogim inovativnim rešenjima koja sada poznajemo samo na razvijenijim tržištima”, izjavio je Marko Carević, CEO Ananasa.

Na startu svog biznisa iz Ananasa su najavili da je tržište Srbije samo polazna tačka, a da je ambicija akcionara i same kompanije da se ovaj marketplace pojavi na tržištima u regionu Zapadnog Balkana

“Sa reputacijom i snagom Delta Holdinga iza sebe, ali i sa inovativnim modelom poslovanja koji donosi ne samo Ananas već i njegovi globalni partneri poput Boston Consulting Group, HTEC i drugih, uvereni smo da ćemo kupcima čitavog regionu doneti novo iskustvo kupovine, a prodavcima pouzdanog partnera i mesto na kome mogu da realizuju najambicioznije poslovne planove”, kaže Marko Carević.

Izvor: Delta Holding

Energetski kolaps: U Banjaluci više od 3.500 stanova sa peleta prešlo na grejanje na struju

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (moses)

U „Elektrokrajini’’ Banjaluka za CAPITAL su rekli da je, zbog poskupljenja peleta i sečke, koje je proteklih meseci išlo preko 150 odsto, veliki broj korisnika centralnog sistema grejanja preko kotlovnica najavio prelazak na drugačije vidove grejanja stanova i poslovnih prostora.

„Od pojedinih vlasnika kotlovnica i zajednica etažnih vlasnika smo informisani da se više od polovine pomenutih stambenih jedinica već odjavilo sa grejanja preko kotlovnica, dok se u narednom periodu veliki broj tek namerava odjaviti i preći na druge vidove grejanja, u najvećoj meri korišćenjem električne energije’’, rekli su u „Elektrokrajini“.

Navode i da stambeno-poslovne zgrade sa centralnim kotlovnicama i drugim oblicima neelektričnog grejanja nisu elektronergetski projektovane za grejanje svih stambenih i poslovnih jedinica korišćenjem električne energije.

„Prelazak čitavih zgrada i naselja na grejanje električnom energijom bi gotovo sigurno dovelo do preopterećenja mreže, što bi za posledicu imalo često pregorevanje osigurača na niskonaponskim izlazima u trafostanicama, ali i kvarova na samim priključnim vodovima. Ovo bi značilo i česte prekide u isporuci električne energije tih zgrada i naselja, a time i problema sa zagrevanjem prostorija“, ističu u „Elektrokrajini“.

Masovniji prelazak na grejanje na struju doneće i gubitke

U ovom preduzeću kažu da vrhunac opterećenja elektroenergetskog sistema na području grada Banjaluka, zbog povećanja broja korisnika i same potrošnje električne energije, raste gotovo svake godine.

Trenutni vrh opterećenja iz decembra 2021. godine iznosi 187 MW, dok će prema očekivanjima predstojeće zime preći 195 MW.

Osim opterećenja mreže i mogućih kvarova, u „Elektrokrajini’’ navode da bi masovniji prelazak građanja na struju značio i direktan višemilionski gubitak.

„Imajući u vidu trenutne cene električne energije na međunarodnom tržištu, a  pogotovo prognoze da će u zimskim mesecima verovatno dostići i 1.000 evra po megavat-času (MWh), prodaja stanovništvu po 30 evra/MWh za svaki kilovat-čas električne energije potrošene za grejanje, bi donela direktan finansijski gubitak od 970 evra/MWh. Ukoliko bi u Banjaluci 5.000 stanova prešlo na grejanje na električnu energiju, direktan gubitak samo u najvećem gradu u RS bi se u grejnoj sezoni merio desetinama miliona KM’’, navode u „Elektrokrajini“.

Kažu i da je ovo optimistična prognoza, jer u računicu nisu uvršteni individualni stambeni objekti koji će, takođe, kako se očekuje, u značajnom broju preći na grejanje uz električnu energiju.

Rešenje vide u subvencijama građana ili firmi koje ispuručuju toplotnu energiju iz biomase.

„’Elektrokrajina’ je u cilju ublažavanja očekivanog rasta potrošnje električne energije za zagrevanje prostorija, predložila da nadležne institucije, lokalne zajednice i „Elektroprivreda RS’’ obave razgovore sa registrovanim isporučiocima toplotne energije i dobavljačima energenata. Smatramo da bi zbog ogromnih razlika u ceni električne energije u međunarodnom trgovanju u odnosu na cenu za domaćinstva u RS bilo isplativo subvencionisati korisnike ili isporučioce toplotne energije iz biomase, kako bi se cena toplotne energije za stanovništvo zadržala na prihvatljivom nivou’’, ističu u ovom preduzeću.

Na pitanje da li se očekuju restrikcije u isporuci električne energije u zimskom periodu, u „Elektrokrajini’’ odgovaraju da su takve odluke u nadležnosti Vlade RS, te da su iz Vlade i ERS više puta obaveštavali javnost da je elektroenergetski sistem u Srpskoj stabilan i da nisu planirane bilo kakve restrikcije.

CAPITAL je ranije pisao da su vlasnici kotlovnica koje greju veliki broj novih zgrada u Srpskoj dostavili stanarima nove cenovnike koji su i do 150 odsto veći u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga je veliki broj njih odlučio da pređe na struju.

Izvor: CAPITAL

U narednih šest godina 12 milijardi evra za domaću energetsku infrastrukturu

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike (Nikola Mladenović)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike (Nikola Mladenović)

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je najavio je da će u narednih šest godina Srbija uložiti 12 milijardi evra za infrastrukturu, prenosi portal Biznis.rs.

Kako je istakao u obraćanju medijima i naciji u subotu, energetska stabilnost podrazumeva mere koje se odnose na predstojećih šest meseci,  a posebno će biti teške naredne dve zime.

“Kada su naftni derivati u pitanju, Srbija ima godinama samo jedan naftovod preko Hrvatske, Janaf. Nemamo naftovod spojen sa Mađarskom, ali i sa jugom jer bi nam to sada puno značilo. U narednih šest godina uložićemo 12 milijardi evra za infrastrukturu“, rekao je Vučić, a prenosi Biznis.rs.

On je naveo da je potrebno između 18 i 24 meseca da izgradimo naftovod do Mađarske i najavio da ćemo brzo krenuti da ga radimo kako bismo se priključili na naftnu mrežu Mađarske, pri čemu će otpočeti i brzi razgovori sa našim drugim partnerima u regionu, prenosi portal eKapija.

„Zbog događaja sa Hrvatskom, moramo da krenemo u diverzifikaciju, i izgradnju naftovoda prema mestu Alđo, dužine 128 kilometara, da bismo mogli da budemo prikopčani na mađarske naftovode. Naftovod bi mogao da košta do 100 miliona evra, posebno ako iskoristimo i trasu gasovoda koji ide tom linijom ka severu“, objasnio je Vučić.

Kako se navodi na sajtu Vlade, predsednik je naveo da ćemo se snabdevati na različite načine naftom u ovom periodu i dodao da ćemo kupovati iračku naftu koja je 20 odsto skuplja.

Dodao je da su obezbeđene rezerve dizela za 75 dana i benzina za 59 dana i da se planira izgradnja novog skladišta nafte i da postoje dve ponude, britanska i ponuda konzorcijuma domaćih kompanija.

Kako je istakao, rezervi gasa ima dovoljno za dva meseca da se ne uveze ni kubni metar.

Dodao je da gas i struja neće skoro poskupeti, a ako i poskupe da će to biti u razumnim okvirima i neće predstavljati udar na standard. Te cene se, kako je rekao, subvencionišu iz budžeta, prenosi eKapija.

Energetski portal

Od farme do pumpe – Italijani od stočnog otpada prave gorivo, i to upola jeftinije

Foto-ilustracija: Unsplash (David Fartek)
Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

Održiva rešenja vode nas u bolju budućnost. Jedna farma na severu Italije ostvarila je potpunu kružnu održivu ekonomiju – od farme do pumpe.

Proizvodnja energije i goriva za automobile od stočnog otpada. Zvuči previše dobro da bi bilo istinito, ali to se dešava na farmi u blizini Pjaćence.

Otpad koji nastaje od 600 krava pomože vozačima da uveliko smanje troškove goriva za svoje automobile.

Prvobitno posvećeni uzgoju i prodaji mlečnih proizvoda, vlasnici ovog porodičnog preduzeća odlučili su da naprave korak napred.

„Tokom poslednjih nekoliko godina, započeli smo projekat koji nam omogućava da proizvodimo obnovljivu energiju i da imamo stvarnu kružnu ekonomiju. Mislim, možemo proizvoditi energiju iz stočnog otpada, zajedno sa poljoprivrednim nusproizvodima“, kaže Nikoleta Čela, vlasnica farme i benzinske pumpe.

Iza farme, posebna struktura izvlači bio-metan iz životinjskog otpada i transportuje ga odmah na pumpi, gde kupci da dobiju svoj jeftini gas.

Proces se odvija direktno od proizvođača do potrošača, kroz nekoliko metara male žute cevi, a cena tako dobijenog gasa je upola niža od zemnog gasa.

Izvor: RTS

Obnovljivi izvori su u potpunosti zadovoljili globalni porast potrošnje struje

Foto-ilustracija: Pixabay (Oimheidi)
Foto-ilustracija: Pixabay (mrganso)

Globalni porast potrošnje struje tokom prve polovine ove godine potpuno su zadovoljili obnovljivi izvori što je sprečilo povećanu upotrebu gasa i uglja, otkriva novi izveštaj nezavisnog istraživačkog centra Ember, prenosi Klima101.

Iz obnovljivih izvora je tokom prvih šest meseci 2022. generisano 416 TWh, dok je potrošnja električne energije porasla je za 389 TWh, što je skok od oko 3 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Nešto manje od trećine tog porasta (23 odsto) pokrile su hidrocentrale. Zahvaljujući uvećanju kapaciteta vetroparkova i solarnih elektrana podmirene su otprilike preostale tri četvrtine porasta (77 odsto). Na ovaj način, zelena energija je zaustavila povećanje fosilnih goriva za oko 4 odsto, sprečila troškove od 40 milijardi američkih dolara i umanjila emisije ugljen-dioksida za 230 miliona tona, navodi se.

„Ista fosilna goriva koja nas guraju u klimatsku krizu takođe izazivaju globalnu energetsku krizu”, poručila je analitičarka iz Embera, Malgorzata Vjatros-Motika. „Imamo rešenje: vetar i solar su domaći i jeftini. Oni već doprinose smanjenju računa i emisija.”

U sklopu svoje analize istraživači su proučavali podatke iz 75 zemalja u kojima se zbirno troši preko 90 odsto struje na globalnom nivou.

U Kini i Sjedinjenim Američkim Državama zapazili su posebno fascinantan razvoj energije vetra i sunca – novi vetroparkovi i solarne elektrane u ovim zemljama su ispunili 92 odsto, odnosno 81 odsto, skoka u energetskih potrebama.

Globalno gledano, generisanje struje iz fosilnih goriva, kao i emisije u energetici, ostali su nepromenjeni bez obzira na porast potražnje. Gas i ugalj zabeležili su mali pad, dok je bila nafta u blagom porastu.

U Evropskoj uniji skočila je proizvodnja električne energije u termoelektranama na ugalj za 15 odsto kako bi se nadomestili privremeni zastoji u proizvodnji u hidrocentralama i nuklearnim elektranama.

Izvor: Klima101

Kafa postaje luksuz, cena u EU skočila 17 odsto

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Eric Barbeau)

Cena kafe je u avgustu u Evropskoj uniji bila u proseku 16,9 odsto viša nego godinu dana ranije, dok je u avgustu 2021. godine bila u proseku za 0,5 odsto viša u odnosu na isti mesec 2020. godine, pokazuju podaci Zavoda za statistiku EU (Eurostat).

„Jutarnje ispijanje kafe za mnoge je svakodneva rutina, međutim ona bi mogla mnogima da postane luksuz zbog konstantnih poskupljenja još od prošlog oktobra. Za one koji kafu piju sa šećerom ili mlekom, ovaj užitak je još skuplji, jer su cene i tih proizvoda još više porasle tokom protekle godine“, ističu iz Eurostata.

Kafa je najviše poskupela u Finskoj – 43,6 odsto, zatim u Litvaniji (39,9 odsto), Švedskoj (36,7 odsto), Estoniji (36,4 odsto) i Mađarskoj (34,3 odsto).

Sveže punomasno mleko je od avgusta 2021. do avgusta 2022. godine poskupelo u proseku za 24,3 odsto, a mleko sa niskim sadržajem masti je u istom periodu poskupelo za 22,2 procenta. Najviše je poskupeo šećer, čija je cena u avgustu bila u proseku za 33,4 odsto veća u odnosu na avgust prošle godine, dok je rast cene u odnosu na godinu pre toga bio 0,8 odsto.

Podaci Eurostata pokazuju da su sva četiri proizvoda poskupela u svim članicama EU osim Malte, gde jedino nije promenjena cena mleka sa niskim sadržajem masti.

Među prvih pet zemalja u kojima su najviše poskupela tri od četiri ova proizvoda su Litvanija i Estonija, a Mađarska, Litvanija i Hrvatska su među zemljama sa najvećim poskupljenjem mleka.

Najveći skok cene šećera na godišnjem nivou registrovan je u Poljskoj (109,2 odsto), zatim u Estoniji (81,2 odsto), Letoniji (58,3 odsto), Bugarskoj (44,9 odsto) i na Kipru (43,2 odsto).

Cena punomasnog mleka je najviše porasla u Mađarskoj (51,7 odsto), Litvaniji (46,8 odsto), Hrvatskoj (43,5 odsto), Češkoj (43,3 procenta) i Letoniji (40,1 odsto), a mleko sa niskim sadržajem masti u Litvaniji (50,2 odsto), Hrvatskoj (41,2 odsto), Estoniji (38,9 odsto), Nemačkoj (30,6 odsto) i Madjarskoj (30,1 odsto).

U Srbiji je kafa u poslednjih godinu dana poskupljivala više puta. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS), od kraja prošlog jula do avgusta ove godine, mnogima omiljeni napitak je u proseku poskupeo 26,1 odsto.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tina Guina)

Zalihe kafe Brazila, najvećeg svetskog proizvođača, pale su sredinom septembra na rekordno niski nivo, što ukazuje na potencijalni problem nestašice kafe u svetu. Prema rečima Silasa Brasileira, predsednika Nacionalog udruženja za kafu, koje je preneo Bloomberg, Brazil će imati samo sedam miliona džakova zaliha do marta. Analitičari tvrde da bi optimalne količine zaliha bile između devet i 12 miliona džakova težine 60 kilograma.

Problem sa zalihama brazilske kafe odraz je svetske nestašice kafe, koja preti da poveća cene usled uporne inflacije hrane. Zalihe arabike čuvane u lučkim skladištima i koje se trguju na berzi ICE Futures US, nalaze se na najnižem nivou u 23 godine, piše Bloomberg

Veliki broj kompanija, od Starbucksa do JDE Peet’s NV, jedne od najvećih evropskih pržionica kafe, povećale su cene kako bi se nosile sa inflatornim pritiscima.

Izvor: Biznis.rs

Obavezne potvrde za egzotične kućne ljubimce u Beču

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (Anrita1705)

Grad Beč je odlučio da uvede obavezne potvrde o osposobljenosti za držanje egzotičnih kućnih ljubimaca od 1. januara 2023. godine.

Dobijanjem obavezne potvrde o osposobljenosti za gmizavce, vodozemce i papagaje potencijalni vlasnici treba da se upoznaju sa posebnim potrebama i zahtevima držanja osetljivih divljih životinja pre same kupovine.

Cilj regulative jeste podrška odgovornom držanju životinja i sprečavanje patnje ovih jedinstvenih vrsta.

Vlasnici egzotičnih kućnih ljubimaca će moći da se opredele za kurs o gmizavcima i vodozemcima ili kurs o papagajima.

Specijalistički kursevi imaju za cilj da pruže osnovna znanja o poreklu, uzgoju i brizi o osetljivim životinjskim vrstama, informacije o bezbednom držanju životinja i zakonskim odredbama. Ovi kursevi predstavljaju sjajnu priliku da se unapred spreče nepromišljene kupovine.

Obavezna potvrda o osposobljenosti za egzotične životinje je uvedena po uzoru na specijalističke kurseve o držanju pasa od jula 2019. godine.

Izvor: Eurocomm-PR

Australija namerava da spreči nestanak vrsta zahvaljujući planu za „nulto izumiranje”

Foto-ilustracija: Pixabay (Holgi)
Foto-ilustracija: Pixabay (LoneWombatMedia)

Australija poseduje bogat i raznolik biodiverzitet koji karakterišu endemske vrste ali se suočava se sa jednom od najviših stopa izumiranja u modernom svetu – nadežni organi sada žele da u potpunosti stanu na put daljem nestanku biljaka i životinja pomoću plana za „nulto izumiranje”, prenosi Klima101.

U periodu od 2022. do 2032. država planira da izdvoji oko 225 miliona australijskih dolara (oko 147 miliona evra) za konzervaciju i oporavak vrsta čiji je opstanak doveden u pitanje, a sve u cilju sprečavanja dalje degradacije biološke raznovrsnosti.

Akcioni plan su zajedničkim snagama izradile lokalne zajednice, upravljači zemljišta, naučnici, ekološka udruženja, starosedelačko stanovništvo i drugi relevantni akteri.

Prioritet u sklopu ovog dokumenta, koji je ove nedelje predstavilo australijsko ministarstvo životne sredine i voda, ima ukupno 110 vrsta među kojima su beli morski konjic i noćni papagaj, kao i trideset predstavnika flore. Takođe je mapirano 20 područja koja će u narednoj deceniji biti podvrgnuta specijalnim merama za njihovo očuvanje – a na listi se nalazi šest ostrva.

Foto-ilustracija: Pixabay (lum-box)

Dodatno, do 2030. planira se zaštita 30 odsto nacionalne kopnene površine. Na taj način Australija se pridružila grupi od preko 100 zemalja sa istim težnjama.

Njihova polazna tačka nije sjajna – Australija je poznata po velikom nestanku sisara u poslednjih 200 godina. Trenutno se pod ozbiljnom pretnjom nalazi skoro 2000 vrsta, više od polovine, oko 1300, čine biljke. Povrh toga, ozbiljan udarac biodiverzitetu zadali su i požari tokom 2019. i 2020. koji su, prema procenama Svetske fondacije za prirodu, uticali na čak 3 milijarde životinja – bilo da su smrtno stradale ili bile primorane da se presele.

Povodom novog akcionog plana oglasila se i programska menadžerka Australijske fondacije za konzervaciju, Baše Stasak. Prema njenoj oceni, izumiranje je izbor.

„Ministarka Tanja Plibersek predstavila je ambiciozan cilj koji je od suštinskog značaja ako buduće generacije Australijanaca žele da vide koale, planinske patuljaste oposume i gang-gang kakadue”, kazala je Stasak. „Zaustavljanje uništavanja prirode ključno je za dostizanje ovog cilja”, zaključila je ona.

Izvor: Klima101

Prokuplje – Potpisano 120 ugovora za energetsku sanaciju kuća i zgrada

Foto: Grad Prokuplje
Foto: Masonry photo created by jcomp – www.freepik.com

U Prokuplju je počela realizacija projekata energetske sanacije zgrada i privatnih objekata, potpisano je 120 ugovora čija je vrednost 14.700.000 dinara. 

“Uručeni su ugovori izvođačima radova, a narednih dana oni će biti potpisani i sa fizičkim licima. Ukupno će biti potpisano 120 ugovora čija je vrednost 14.700.000 dinara, što je polovina od 30 miliona  opredeljenih za realizaciju ovog programa u Prokuplju. Projekat se odnosi na nekoliko komponenti koje su od velikog značaja za građane Prokuplja, za grad i državu Srbiju, jer će uštede u energiji doneti korist svima, posebno sada u vreme velike energetske krize”, rekao je Milan Aranđelović, gradonačelnik Prokuplja.

Opredeljena sredstva biće iskorišćena za sanaciju spoljašnje izolacije objekata, omotač i stolariju na objektima, kao i ugradnju kotlova i toplotnih pumpi.

Kako je istakao gradonačelnik najveće interesovanje je bilo za finansiranje zamene stolarije, za to je potpisano 109 ugovora.

“Predstoji nam još jedan Javni poziv do kraja ove i početka naredne godine, a pored spoljašne izolacije objekata, sredstva iz ovog programa namenjena su i za ugradnju solarnih panela, kotlova i toplotnih pumpi”, dodao je Aranđelović.

Gradonačelnik je ovom prilikom pozvao građane da na vreme pripreme dokumentaciju i konkurišu na nekom od narednih Javnih poziva.

Energetski portal