Home Blog Page 242

Trgovcima se više isplati da bace hranu nego da je poklone – traže da se ukine PDV na donacije

Foto-ilustracija: Social work photo created by freepik - www.freepik.com
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)

Hrana je u proseku, u celom svetu, skuplja osam odsto nego pre godinu dana. Svetska organizacija za hranu upozorava da će zbog poremećaja koje izaziva rat u Ukrajini i rasta cena žitarica, osnovne životne namirnice biti još skuplje i da vreme jeftine hrane prolazi. Uprkos svemu tome, hrana se baca. U Srbiji na deponijama godišnje završi oko 250.000 tona. Trgovcima se sada više isplati da hrana završi u smeću, jer na poklonjene namirnice plaćaju PDV.

Već šest godina isti oglas u izlogu Draganovog ekspres-restorana – niko ne treba da bude gladan. Zato svakoga dana kuvan obrok donira najugroženijim sugrađanima.

„Bude tu 10 do 15 ljudi, dođu, uzmu malo hrane, ne mislim da iko zloupotrebljava. Kolege u ostalim restoranima možda ne mogu da se organizuju baš na ovaj način na koji ja mogu, ali sigurno mogu na neki drugi. Neka ovo bude jedan apel za njih da te viškove koje imaju doniraju nekim ustanovama ili to urade već na neki drugi način, samo ne bacati“, poručuje Dragan Đurić, vlasnik ekspres-restorana.

Znaju to i građani, koji kažu da u vreme inflacije više vode računa o hrani.

Svaki zalogaj od ručka koji nam pretekne uglavnom završi u smeću. Iako se to na dnevnom nivou čini da je zanemarljivo, statistika pokazuje da svaki stanovnik Srbije na godišnjem nivou baci oko 28 kilograma hrane.

Bacalo bi se manje kada bismo imali Zakon koji bi motivisao i građane i kompanije da doniraju viškove. Trgovcima se sada više isplati da hrana završi u smeću, jer na poklonjene namirnice plaćaju PDV.

„Mi se zalažemo i dalje, svakim danom se borimo da se donese zakon o ukidanju PDV-a na donaciju hrane što pre. PDV nije mali, na neku veću količinu i veću donaciju to su ogromni novčani iznosi, i samim tim kompanije bi se sigurno više osmelile da doniraju kada bi zakon bio donet“, rekla je Katarina Žigić Blagojević iz Banke hrane Beograd.

Veliki ekološki problem, ali i novi izvor energije

Bačena hrana, osim socijalnog, veliki je i ekološki problem.

Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS-a, napominje da jedan kubni metar deponije sada košta oko 200 evra.

„Mi sada imamo preko 90 odsto otpada koji se stavlja na deponije. Dakle, to je jedan ogroman resurs koji bi mogao da postane jedan novi izvor energije. Imamo model da se od bioenergana konvertuje električna energija„, kaže Siniša Mitrović.

I dok se o štednji struje uveliko govori, čak uvode i obavezne mere, prema hrani se odnosimo nedopustivo nemarno, kažu upućeni i navode da u proseku svako domaćinstvo u Srbiji godišnje baci hrane u vrednosti od 800 evra.

Izvor: RTS

Zavisnost od američkog umesto ruskog gasa – da li se evropska ekonomija ljulja ili urušava

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)
Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)

Pre sukoba u Ukrajini, Rusija je bila najveći snabdevač Evropske unije gasom, s udelom od oko 45 odsto. Zato je već osam meseci glavni zadatak pred članicama da nađu alternativu ruskom gasu. Isto toliko otvoreno je i pitanje ko bi mogao da zauzme mesto najvećeg svetskog izvoznika prirodnog gasa, i da li će to biti nova adresa koja će diktirati ponašanje građana i privrede u Evropi.

Upozorenje članicama EU da smanje zavisnost od ruskog gasa, prethodnih dana sve glasnije prati još jedno – da ne postane zavisnik od drugog – i to američkog. Navikavanje na njega moglo bi Evropu mnogo više da košta, jer SAD gas na Starom kontinentu prodaju i do četiri puta skuplje nego na svojoj teritoriji. Zato iz francuske stiže poziv na ravnotežu među partnerima.

Francuski ministar finansija Bruno le Mer kaže da ne bi trebalo dozvoliti da SAD dominiraju na globalnom energetskom tržištu, dok EU trpi posledice sukoba u Ukrajini.

,,Sukob ne sme da se završi američkom ekonomskom dominacijom i slabljenjem Unije“, poručuje Le Mer.

Ljuljanje ili urušavanje nemačke privrede

Slabljenje najvećih evropskih ekonomija je, kažu stručnjaci, izvesno.

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

,,Američki prirodni gas je od početka rata u Ukrajini duplirao svoje učešće na evropskom tržištu. On je, inače, oko 40 odsto skuplji od onog koji plaćamo, ruskog gasa iz gasovoda. To značajno utiče na konkurentnost evropskih proizvođača“, objašnjava ekonomista dr Uroš Delević.

Dopisnik RTS-a iz Nemačke Nenad Radičević navodi da je decenijama jeftini ruski gas bio jedan od stubova nemačkog privrednog čuda.

,,Zbog toga se postavlja pitanje da li će izmicanje tog stuba značiti samo ljuljanje ili potpuno urušavanje nemačke ekonomije, jer bi onda ona, zasnovana na znatno skupljem američkom gasu, imala znatno skuplje proizvode, koji nisu toliko konkurentni na svetskom tržištu. Zbog toga nemačke vlasti pokušavaju na sve strane da nađu alternativu ruskom gasu“, objašnjava Radičević.

,,Evropa između dve imperije – podela sveta i kraj globalizacije“

Iako višestruko skuplja, potraga za alternativom na tržištu SAD je, kaže dugogodišnji novinar u Rimu Željko Pantelić, očekivana.

Tačno je, ističe, da u zapadnoj Evropi ljudi imaju nizak prag trpljenja kada su u pitanju životni standard i dostignuto blagostanje, kao i da nisu spremni na velika odricanja.

„Međutim, napad Rusije na Ukrajinu i sve agresivnije ponašanje Kine, Evropu su doveli u poziciju da bira između dve imperije – američke, u kojoj se na kakav takav način garantuju slobode, prava i tržišna ekonomija, ili za kinesko-rusku imperiju, obeleženu diktaturom i zaustavljanjem slobodnog tržišta. Takav razvoj nas neminovno vodi u podelu sveta i kraj globalizacije“, kaže Pantelić.

Novi američki doprinos energetskoj neizvesnosti

U međuvremenu, iz SAD stiže novi doprinos energetskoj neizvesnosti.

Lideri američke industrije koja eksploatiše naftu i gas, upozorili su kako EU ne može računati na to da će oni osigurati energetsku stabilnost tokom zime značajnim povećanjem isporuka.

Izvor: RTS

Imaju li građani pravo na umanjenje računa zbog odlaganja grejne sezone?

Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)
Foto-ilustracija: Unsplash (Julian Hochgesang)

Početak grejne sezone u Srbiji je odložen, a tople radijatore građani će umesto od 15. oktobra moći da očekuju tek od 1. novembra.

Iako se u prethodnih nedelju dana dosta spekulisalo o ovoj temi, premijerka Srbije Ana Brnabić u četvrtak je izjavila da će, po prognozama, temperature do kraja oktobra biti veće od prosečnih i da neće biti potrebe za daljinskim grejanjem, ali da odluke o početku grejne sezone donose lokalne samouprave.

Predsednik Udruženja potrošača Efektiva Dejan Gavrilović kaže za Biznis.rs da je rok za početak grejne sezone propisan odlukom Grada Beograda i da ne bi tek tako smelo da dođe do pomeranja, naročito kada se uzme u obzir da građani grejanje u Srbiji plaćaju tokom cele godine i da se ono ne plaća po potrošnji već po kvadraturi stana što je, po njegovim rečima, nezakonito i na šta ovo udruženje ukazuje godinama unazad.

Kako stoji u zvaničnoj Odluci o snabdevanju toplotnom energijom, grejna sezona u Beogradu počinje 15. oktobra, a završava se 15. aprila. Izuzetno, u periodu od 1. do 14. oktobra i od 16. aprila do 3. maja objekti se greju u dane za koje u poslednjoj prognozi prethodnog dana ili u prvoj prognozi tog dana Republički hidrometeorološki zavod Srbije prognozira srednju dnevnu temperaturu od 12 stepeni ili nižu.

,,Naplata grejanja po kvadraturi stana je nezakonita. Zakon o zaštiti potrošača propisuje isključivo naplatu po potrošnji, kao i kod svih drugih komunalnih usluga poput vode ili struje – kada se izmeri koliko je potrošač tu uslugu koristio u toku jednog meseca i onda mu se dostavi račun. Osim toga, ovakva vrsta naplate nije ni logična jer, recimo, prema sadašnjem sistemu u stanu od 40 kvadrata neko može da ima pet radijatora, a neko u stanu od 60 kvadrata četiri i temperatura neće biti ista u svakom objektu”, podvlači Gavrilović.

Na pitanje kako se onda godinama unazad vrši naplata grejanja na ovaj način ako je sadašnji sistem nezakonit, predsednik Efektive kaže da mi imamo apsurdnu situaciju jer naša država pod pritiskom EU donosi zakone koje usklađuje sa evropskim normama, gde spada i Zakon o zaštiti potrošača koji propisuje naplatu po potrošnji, dok je realno stanje u ovoj kao i u mnogim drugim oblastima drugačije.

,,Radi se onako kako nekome pogoduje, a u ovoj situaciji to je beogradska toplana koja je tokom 2020. i 2019. godine imala 25 i 35 miliona evra čiste dobiti. Zašto bi se oni odricali tolikog profita tek tako? Tako će biti dokle god pritisak javnosti ne bude veći, kako bi neko seo i rešio taj problem”, navodi Gavrilović.

Prema zvaničnim podacima bonitetne kuće CompanyWall, JKP Beogradske elektrane ostvarile su u 2021. godini dobit od 23,21 miliona evra, tokom 2020. godine 26,59 miliona, a u 2019. godini 34,16 miliona evra.

Zakon predviđa pravično umanjenje cene

Iako su dnevne temperature iznad proseka, veliki broj građana tvrdi da im je u stanovima tokom večernjih i jutarnjih sati hladno i da su prinuđeni da greju prostorije u kojima borave uz pomoć grejalica i klima uređaja, a to znači i veću potrošnju električne energije koja je već poskupela od 1. septembra.

Na pitanje imaju li građani pravo na umanjenje računa zbog odlaganja grejne sezone, Gavrilović odgovara da po zakonu imaju.

,,U samom Zakonu o zaštiti potrošača precizira se da ako je usluga nesaobrazna potrošač ima pravo na pravično umanjenje cene. Znači, gledajući zakon – da, ali posmatrajući dugogodišnju praksu i ponašanje ovih preduzeća – ne. I ranije se dešavalo da dođe do pomeranja grejne sezone zvanično ili nezvanično i građani ni tada nisu dobijali umanjene račune”, ističe naš sagovornik.

,,Kada bi se grejanje prebacilo na naplatu po potrošnji ne bi bilo potrebe za ovakvim stvarima. Građani bi i sami štedeli i na taj način bi uticali na svoje račune. Ovako nema potrebe za štednjom jer svakog meseca svakako plaćaju grejanje. Sa druge strane, potrošači se na ovaj način podstiču da više koriste struju jer je očigledno da je u stanovima noću i ujutru hladno”, ocenjuje Gavrilović.

Izvor: Biznis.rs

UN upozorava: pola sveta nije spremno za prirodne katastrofe

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Gallagher)

Novi izveštaj Kancelarije Ujedinjenih nacija za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i Svetske meteorološke organizacije (WMO) upozorava da polovina zemalja u svetu nije zaštićena sistemima ranog upozoravanja na opasnosti.

Situacija je najgora u zemljama u razvoju – manje od polovine najnerazvijenih zemalja i samo jedna trećina malih ostrvskih država u razvoju imaju sistem ranog upozoravanja, saopštio je WMO.

U izveštaju pod imenom “Globalni status sistema ranog upozoravanja na više opasnosti – Cilj G” stoji da zemlje sa ograničenim sistemom ranog upozorenja imaju osam puta veću smrtnost od zemalja čiji je sistem ranog upozorenja sveobuhvatniji.

„Svet nedovoljno ulaže u zaštitu života i sredstava za život onih na prvoj liniji fronta. Oni koji su najmanje učinili da izazovu klimatsku krizu plaćaju najveću cenu“, rekao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u video poruci.

Guteraš je pozvao sve zemlje da investiraju u sisteme ranog upozorenja jer nam, kako kaže, predstoje ekstremni vremenski uslovi koji ne moraju da se pretvore u smrtonosne katastrofe.

On je od WMO zatražio da predvodi novu akciju kako bi osigurao da svaka osoba na planeti bude zaštićena sistemima ranog upozorenja u narednih pet godina.

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

Sistemi ranog upozorenja su dokazano sredstvo za smanjenje štete po ljude i imovinu uoči opasnosti kao što su oluje, cunamiji, suše i toplotni talasi.

Mnogi sistemi pokrivaju samo jednu vrstu opasnosti ali, kako klimatske promene izazivaju češće, ekstremne i nepredvidive vremenske uslove, ulaganje u sisteme ranog upozorenja koji obuhvataju više opasnosti je hitnije nego ikada, navodi se u izveštaju.

Energetski portal

Nemačka razmatra produženje rada nuklearnih elektrana

Foto: Lukas Lehotsky
Foto-ilustracija: Pixabay

Lideri trostranačke koalicije sazvali 13. oktobra krizni sastanak kako bi razgovarali o produženju veka trajanja nekoliko nuklearnih elektrana usred straha od sve manjeg uvoza energije iz Rusije, prenosi EURACTIV.

Kancelar Olaf Šolc iz Socijaldemokrata (SPD), ministar ekonomije i klime Robert Habek iz Zelenih i ministar finansija Kristijan Lindner iz liberalnog FDP-a, razgovarali su o produžetku rada nuklearnih elektrana preko video poziva, javlja Die Welt.

To je zato što bi nuklearna elektrana Isar 2 kompanije EON SE, koja se nalazi u Bavarskoj, trebalo da bude zatvorena do kraja godine, a vlada mora da odluči i o sudbini druge dve preostale nuklearne elektrane u Nemačkoj – Nekarveštajm 2 u Baden-Virtembergu i Emslanda u Donjoj Saksoniji.

Rat u Ukrajini primorao je zemlje EU da povećaju domaću proizvodnju električne energije, a Nemačka je koristila nuklearnu energiju uprkos svom tradicionalno antinuklearnom stavu.

Izvor: EURACTIV.com

Crveni krst i UN: Područja Afrike i Azije bi zbog ekstremnih vrućina mogla da postanu nenaseljiva do 2100.

Foto-ilustracija: Pixabay (pixel2013)
Foto-ilustracija: Pixabay (GregMontani)

Toplotni talasi mogli bi da do kraja veka premaše granice fiziološke i socijalne izdržljivosti u Sahelu, kao i u južnoj i jugozapadnoj Aziji, te bi tako, između ostalih, područja Kuvajta, Sudana, Indije i Indonezije postala nenaseljiva, saopštili su Crveni krst i Ujedinjene nacije, prenosi Klima101.

Ekstremno visoke temperature tihi su ubica čiji uticaji na našu svakodnevnicu konstantno rastu na planeti koja se zagreva. Do 2100. godine jake vrućine mogle bi da dovedu u opasnost živote i do 600 miliona ljudi u delovima Afrike i Azije.

U novom izveštaju organizacija upozorava se da bi budući ekstremni događaji mogli da izazovu stradanje i smrtne ishode velikih razmera, migracije stanovništva i dalje produbljivanje nejednakosti – štaviše, ovi negativni efekti klimatskih promena već se osećaju.

Gradovi su epicentar osetljivosti na toplotne talase, a neformalna naselja koja nisu priključena na elektromrežu nalaze se u posebno visokom riziku. Analitičari navode da bi broj siromašnih koji žive u uslovima ekstremne toplote mogao da se uveća za 700 odsto do sredine veka. Očekuje se da će ovaj fenomen najviše pogoditi stanovništvo na zapadu Afrike i jugozapadu Azije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Luis Graterol
)

Vremenski ekstremi i klimatske katastrofe su tokom poslednje decenije ubile preko 410 hiljada osoba, većinski u zemljama sa niskim i srednjim primanjima. Humanitarne akcije pretežno se fokusiraju na pomoć nakon i tokom ozbiljnih oluja, suša i poplava, pa toplotni talasi kao manje dramatična pretnja neretko prolaze ispod radara – ipak, ovo je jedna od nesreća koja je rezultovala u najviše smrti, a broj umrlih samo se povećava.

Crveni krst je u periodu od 2010. do 2019. zabeležio 38 toplotnih talasa koji su prouzrokovali preko 70 hiljada smrtnih slučajeva. I baš kao druge posledica klimatske krize, i ovi događaji imaju dugoročne efekte na zdravlje, blagostanje i infrastrukturu. Uprkos tome što je njih teško kvantifikovati, to ne znači da su ti problemi manje realni.

Projektovane buduće stope smrtnosti do 2100. su izuzetno visoke – po veličini su uporedive sa umiranjem prouzrokovanim svim vrstama raka ili zaraznim bolestima. Najosetljivije grupe su poljoprivrednici, deca, trudnice i dojilje.

Rekordno visoke temperature, izmerene ove godine, u Somaliji i Pakistanu, ali i Kini, pružile su nam uvid u budućnost kada će toplotni talasi biti učestaliji, intenzivniji i smrtonosniji.

Publikacija Ujedinjenih nacija i Crvenog krsta objavljena je neposredno pre Klimatskog samita koji se održava tokom novembra u Egiptu. Na učesnice se apeluje da izdvoje finansijska sredstva za prilagođavanje i ublažavanje klimatskih promena u najranjivijim regionima.

Ukoliko se emisije gasova sa efektom staklene bašte ne smanje radikalno, svet će se suočiti sa prethodno nezamislivim vrućinama, zaključuje se.

Izvor: Klima101

Populacije divljih životinja opale su u proseku 69 odsto za manje od jednog ljudskog veka

Foto-ilustracija: Pixabay (markjordahl)
Foto-ilustracija: Pixabay (R_Francoeur)

Posmatrane populacije divljih vrsta* – sisari, vodozemci, reptili i ribe – u proseku su manje za 69 odsto od 1970. godine, ističe se u danas objavljenom WWF-ovom Izveštaju o stanju planete (Living Planet Report, LPR 2022). Izveštaj naglašava da je stanje prirode ozbiljno narušeno i upozorava vlade, korporacije i javnost da hitno uvedu promene kojima će zaustavili uništavanje biodiverziteta.

Do sada najveća baza podataka, koja obuhvata skoro 32 000 populacija 5230 vrsta, Indeks o životu na planeti, koji je u okviru Izveštaja napravilo Londonsko zoološko društvo (Zoological Society of London, ZSL), pokazuje da je posebno oštar pad zabeležen među populacijama posmatranih kičmenjaka u tropskim krajevima.

WWF je izrazito zabrinut zbog ovog trenda, jer je reč o krajevima s najvećim biodiverzitetom na svetu. Podaci iz Indeksa posebno ukazuju na to da su između 1970. i 2018. posmatrane populacije divljih životinja u Latinskoj Americi i u predelu Kariba opale u proseku za 94 odsto.

Za manje od jednog ljudskog veka, broj posmatranih populacija slatkovodnih životinja smanjen je u proseku za 83 odsto, po čemu ova grupa vrsta prednjači u odnosu na sve druge. Gubitak staništa i prepreke na migratornim putevima čine oko jedne polovine svih opasnosti koje prete posmatranim vrstama migratornih riba.

Osvrćući se na ove nalaze, Marko Lambertini, generalni direktor WWF Internationala, kaže: „Suočeni smo s dve vanredne situacije izazvane ljudskim delovanjem – klimatskim promenama i gubitkom biodiverziteta, koje ugrožavaju dobrobit sadašnjih i budućih generacija. Ovaj izveštaj iznosi šokantne brojke. Ukoliko želimo da zaustavimo i preokrenemo gubitak prirode, odnosno osiguramo zdravu budućnost za ljude i prirodu, odgovor mora biti promena sistema’’.

Foto-ilustracija: Pixabay (Wildfaces)

Svetski čelnici koji će se u decembru ove godine sastati na 15. konferenciji potpisnica Konvencije o biološkog raznolikosti (CBD COP15), imaće jedinstvenu priliku da promene kurs u dobrom smeru za ljude i planetu. WWF se zalaže za to da čelnici postignu sporazum sličan Pariskom dogovoru, kojim se obavezuju da će zaustaviti gubitak biodiverziteta i do 2030. godine osigurati svet okrenut očuvanju prirode.

„Na Konferenciji o biodiverzitetu COP15 svetski čelnici će imati priliku da obnove naš narušen odnos sa svetom prirode i osiguraju zdraviju, održiviju budućnost za sve uz ambiciozni globalni sporazum o biodiverzitetu koji pozitivno utiče na prirodu. U uslovima sve izraženije krize s kojom se priroda suočava, neophodno je da ovaj sporazum omogući hitno delovanje na terenu, uključujući transformaciju sektora koji utiču na gubitak prirode, i finansijsku podršku zemljama u razvoju“, ističe Lambertini.

Izveštaj pokazuje da su svuda u svetu glavni uzroci smanjenja populacija divljih životinja degradacija i gubitak staništa, eksploatacija, uvođenje invazivnih vrsta, zagađenje, klimatske promene i bolesti. Neki od ovih uzroka uticali su na gubitak afričkih divljih životinja od 66 odsto tokom posmatranog razdoblja, kao i na ukupan pad od 55 odsto u Aziji i Pacifiku.

„Iako se u Evropi i Srednjoj Aziji beleži najmanja stopa opadanja – 18 odsto, potrebno je naglasiti da su mnoge vrste u trenutku kada su započela merenja već bile pretrpele velike gubitke. Prema najnovijim podacima za Evropu, populacije ptica i sisara beleže pozitivne trendove, dok su vodozemci, gmizavci i populacije slatkovodnih riba u proseku u opadanju’’, kaže Goran Sekulić, programski saradnik WWF Adrije.

I u našem delu sveta smanjuju se populacije slatkovodnih riba, uglavnom zbog izgradnje hidroelektrana, od kojih su mnoge nepotrebne. Neophodno je unaprediti način upravljanja prirodnim resursima u svim zemljama regiona i obezbediti uključivanje zajednica i građanskih organizacija u taj posao.

Foto-ilustracija: Unsplash (Francesco Ungaro)

„Smanjenje populacija slatkovodnih vrsta u celom svetu za čak 83 odsto ukazuje na kritično stanje vodenih ekosistema, bez kojih nema ni čoveka na Zemlji. I u našem regionu postoji niz ugroženih vrsta, a najpoznatiji primer je jesetra, riba koja se smatra živim fosilom. Osim toga, i našim velikim zverima, vuku, medvedu i risu (koji je ne tako davno bio na ivici strebljenja na nekim staništima), danas je ugrožen opstanak. Jadransko more je izlovljeno i sve je jasnije da će 2048. godina, koju naučnici označavaju kao trenutak kada će u morima biti više plastike nego riba, stići ranije nego što smo mislili. Poslednji je trenutak da svi zajedno nešto preduzmemo. Ovu krizu s kojom se planeta suočava moguće je ublažiti jedino pojačanim zajedničkim radom na očuvanju i obnavljanju prirode, održivijom proizvodnjom i, naročito, potrošnjom hrane, kao i hitnom i sveobuhvatnom dekarbonizacijom svih sektora’’, kaže Sekulić.

*Globalni Indeks o životu na planeti (LPI) za 2022. godinu pokazuje pad od u proseku 69 odsto praćenih populacija divljih životinja kičmenjaka. Promena procenta u indeksu odražava prosečnu proporcionalnu promenu veličine populacije životinja praćenih tokom 48 godina – ne broj izgubljenih pojedinačnih životinja niti broj izgubljenih populacija.

Izvor: WWF

SEE ENERGY – Instalacije i tehnologija solarnih panela

Foto: EP
Foto: EP

Jedan od najposećenijih panela Međunarodne SEE ENERGY konferencije „Zapadni Balkan u energetskoj tranziciji“ bio je Instalacije i tehnologija solarnih panela. Učesnici konferenciju imali su priliku da od velikih stručnjaka iz ove oblasti čuju sve o procesu dobijanja dozvola i ugradnji solarnih panela.

Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX koja je lider u našoj zemlji kada je reč o izgradnji solarnih elektrana i ima dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti kaže da stručni tim ove kompanije čini 30 inženjera mašinstva, eletrotehnike, saobraćaja, arhitekture, ekonomisti, filolozi i 40 instalatera.

Kompanija MT-KOMEX do sada je izgradila 60 megavata solarnih elektrana. Njihov tim je izgradio prvu solarnu elektranu u privatnom vlasništvu u našoj zemlji, koja se nalazi u Kladovu, koja godišnje prosečno proizvodi 2.800 kilovat sati.

Kako je istakao neophodno je ubrzati procedure za dobijanje dozvola za izgradnju solarnih elektrana, kao i da treba olakšati i pojednostaviti procedure za priključenje elektrana u mrežu. 

Kostić kaže da je njegova kompanije do sada ishodovala priključenje za više od 40 elektrana na mrežu po principu kupac-proizvođač.

“Trenutno radimo na izgradnji najveće bifacijalne solarne elektrane na zemlji u privatnom vlasništvu. Planirano je da sa radom počne u februaru 2023. godine”, rekao je Kostić.

Odovarajući na pitanja učesnika konferencije Miloš Kostić je objasnio da solarni paneli nisu zapaljivi i da investitori moraju da paze koga angažuju za poslove, te da uvek izaberu akreditovane kompanije koje imaju sertifikovanu i kvalitetnu opremu.

Moderator ovog panela bila je Jelena Bunčić, SERBIO, a učestvovali su i Bojan Lalić, Energy NET, Bojan Grujički, Viessmann, Vladimir Popović, Energize.

Peta po redu međunarodna investiciona konferencija SEE ENERGY- Connect & Supply V na temu „Zapadni Balkan u susret novim energetskim izazovima“ održana je u hotelu „Sheraton“ u Novom Sadu. Događaj je organizovan uz koorganizaciju Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike, Privredne komore Austrije, Privredne komore Srbije, PU „Toplane Srbije“, regionalnih asocijacija i udruženja.

Milica Radičević

SEE ENERGY – Budućnost elektromobilnosti

Foto: EP
Foto: EP

Međunarodna SEE ENERGY konferencija „Zapadni Balkan u energetskoj tranziciji“ održana je u Novom Sadu. Na jednom od održanih panela stručnjaci iz oblasti elektromobilnosti razgovarali su o tome kako teče razvoju i planovim za budućnost kada je reč o našoj zemlji. Moderator ovog panela bila je Nevena Đukić, urednica Energetskog portala, koja je razgovarala sa Darkom Zeljkovićem, Schneider Electric, Dejanom Dešićem, ABB Srbija, Dejanom Milovanovićem, Siemens Srbija, Milošem Kostićem, Charge&GO – regionalna platforma za punjenje električnih automobila, Prof. dr Nenadom Ivaniševićem, Pokrajinski sekreterijat za privredu i turizam.

Dario Jurišić iz Javnog Gradskog Saobraćajnog preduzeća Novi Sad, predstavio je projekat elektrifikacije gradskog saobraćaja, dok je Ivan Smiljković, član izvršnog veća ProCredit banke govorio o floti električnih automobila i punjačima koji su postavljeni ispred njihovih poslovnica.

Dario Jurišić kaže da je urađen pilot projekat i nabavljeno je 10 autobusa na elektični pogon koji će prema planovima stići u martu 2023. godine. Osim autobusa nabavljeni su i punjači, tri brza punjača marke Siemens, biće postavljeni na određenim lokacijama u Novom Sadu, dok će pet sporih biti instalirano u garažama ovog preduzeća.

Dejan Milovanović ističe da kompanija Siemens u ponudi ima i punjače velikih snaga od 150 do 800 kilovata za punjenje autobusa i kamiona. Kako je istakao svi električni autobusi koji će saobraćati Novim Sadom imaće mogućnost pantografskog punjenja, što praktično znači da ukoliko se jedan od njih pokvari on “ispada”, dok ostali mogu neometano da saobraćaju.

Darko Zeljković kaže da u Srbiji, trenutno, najviše ima instaliranih AC punjača kompanije Schneider Electric i to u hotelima, stambenim objektima, tržnim centrima i kompanijama. On se posebno osvrnuo na to da punjači postaju bezvredni ukoliko nema dovoljno napajanja i ističe da je trenutno veliki fokus upravo na tome. Kako kaže neophodno je razvijati mrežu punjača za koje treba obezbediti energiju koja će se iskoristiti na najbolji način.

Prof. dr Nenad Ivanišević ističe da se mora raditi na razvoju mreže električnih punjača jer će to uticati na to da više turista poseti našu zemlju. Kako kaže u cilju što boljeg razvoja turizma sprema se budzet iz kog će se finansirati nabavka što punjača, što elektičnih automobila. Ideja je da punjači budu postavljeni u turističkim mestima i lokacijam koje su zanimljive stranim posetiocima. Kako kaže, sleće godine vlasnici turističkih objekata, dostavljači hrane, veša i sličnih delatnosti vezanih za turizam imaće prednosti prilikom prijavljivanje za subvencije u iznosu od po tri miliona dinara koje će moći da koriste za kupovinu punjača ili električnog vozila.

Dejan Dešić kaže da je kompanija ABB instalirala prve punjače u Srbiji i da u ponudi imaju i spore i brze modele koji su mogu videti i koristi širom zemlje. Ističe da kompanija dugi niz godina radi na razvoju elektromobilnosti, kao i da trenutno imaju najbrži punjač na svetu od 360 kilovata.

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Miloš Kostić, iz kompanije Charge&GO objašnjava da je još 2014. godine imao ideju i želju da počne sa postavljanjem punjača za električna vozila, ali da je tek 2017. to uspeo da ostvari. Prvo je počeo sa instalacijom punjača, da bi 2019. lansirao prvu regionalnu digitalnu platformu za punjenje električnih automobila Charge&GO.

Kako ističe u našoj zemlji trenutno ima 617 registrovanih električnih automobila, a aplikacija 677 registrovanih korisnika od kojih su 60 odsto stranci. 

“Uspeli smo da napravimo novi segment, investiramo u razvoj infrastrukture. Kompanija Charge&GO do sada je na više od 40 lokacija na putevima i autoputevima Srbije postavili elektropunjače snage od 22 do 180 kW, a do kraja godine mreža će pokrivati čak 100 punjačkih mesta, na kojima će sve više biti ultrabrzih punjača veće snage. Naš plan je da 1. januara 2023. godine u rad pustimo novu aplikaciju”, objašnjava Kostić.

Kako je dodao već godinama sarađuje sa kopanijama ABB, Siemens i Schneider Electric. Vozači električnih automobila punjače iz mreže Charge&GO mogu pronaći na OMV pumpama, GAZPROM benzinskim stanicama, kao i na četiri naplatna punkta na autoputu, i to kod Vrčina, Horgoša i Trupala-Niš. U Novom Sadu i Kragujevcu, u tržnim centrima Promenada i Big Fashion, kao i u Stop Shop-u u Sremskoj Mitrovci, Lazarevcu, Požarevcu, Vršcu.

Ivan Smiljković ističe da je ProCredit banka prva u Srbiji uvezla električni auto i to 2016. godine, a danas im je gotovo cela flota “električna”. Intenzivno su radili na razvoju mreže, tako ispred svake filijale imaju punjač koji mogu da koriste kako klijenti banke, tako i građani, a nekoliko punjača postavili su prometnim i važnim mestima i oni mogu slobodno da se koriste. Osvrnuo se i na to da su na krovu zgrade centralne banke postavili solarnu elektranu, a 2018. godine ProCredit banka je postala prvi veliki kupac zelene energije od EPS-a sa garancijom porekla.

Peta po redu međunarodna investiciona konferencija SEE ENERGY- Connect & Supply V na temu „Zapadni Balkan u susret novim energetskim izazovima“ održana je u hotelu „Sheraton“ u Novom Sadu. Događaj je organizovan uz koorganizaciju Evropske banke za obnovu i razvoj EBRD i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju GIZ, uz podršku Ministarstva rudarstva i energetike, Privredne komore Austrije, Privredne komore Srbije, PU „Toplane Srbije“, regionalnih asocijacija i udruženja.

Milica Radičević

Najsvetlija bela farba na svetu može da smanji upotrebu klima uređaja u avionima i automobilima

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan McArthur)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jason Leung)

Premaz najtamnije nijanse crne tzv. vantablack, koja apsorbuje preko 99 odsto svetlosti, može da učini 3-D predmet ravnim na oko. Najsvetlija nijansa bele funcioniše po obrnutom principu, refleksiji sunčevih zraka, te čini letnje vrućine podnošljivijim, prenosi Klima101.

Najbelja farba na svetu, odbijajući svetlost, održava površine dovoljno hladnim da može da smanji potrebu za klima uređajima. Naučnici sa Univerziteta Purdju sada su unapredili njenu formulaciju – farba je sada tanja i lakša te ju je moguće koristiti za rashlađivanje aviona, automobila i vozova.

„Kontaktirali su me svi, od proizvođača svemirskih letelica preko arhitekata do kompanija koje prave odeću i cipele”, kazao je profesor i izumitelj Šaolen Ruan. „Najčešće su imali dva pitanja: gde mogu da kupim farbu i da li može da bude tanja?”

Pročitajte još:

Originalna farba, na bazi nanočestica barijum-sulfata, reflektovala je 98,1 odsto sunčevih zraka zahvaljujući čemu je smanjivala temperaturu spoljnih površina više od 4,5 °C u odnosu na temperaturu okoline. Farbanje krova u ovu nijansu moglo bi da smanji potrebu za korišćenjem klima uređaja tokom vrelih letnjih dana.

Foto-ilustracija: Unsplash (Chris Barbalis)

Međutim, postojao je jedan problem. Kako je to objasnio Ruan u zvaničnom saopštenju, ovaj nivo hlađenja bilo je moguće postići samo uz sloj boje debljine 400 mikrona. „To je u redu ako premazujete velike, statične strukture kao što je krov zgrade. Ali primena u slučajevima preciznim zahtevima koji se tiču veličine i težine zahteva tanju i lakšu farbu.”

Podstaknut ovim izazovom, tim istraživača sa Univerziteta Purdju počeo je da eksperimentiše sa drugim materijalima. Njihovo najnovije otkriće kao pigment sadrži heksagonalni bor nitrid. Farba postiže skoro jednak nivo refleksije sunca kao njena prethodnica (97,9 odsto), ali uz znatno tanji sloj od samo 150 mikrona. Ovo je, paralelno sa nižom gustinom, omogućilo da farba bude 80 odsto lakša.

„Smanjena težina otvara vrata različitim vrstama upotrebe”, kazao je inženjer Džordž Ču. „Sada ova farba ima potencijal da rashladi avione, automobile i vozove. Avion na užarenom betonu tokom letnjih dana neće morati da koristi klimatizaciju u jednako velikoj meri kao trenutno da bi rashladio unutrašnjost što će uštedeti ogromne količine energije”, predočio je Ču. Ovo je posebno korisno u kontekstu globalnog zagrevanja.

Autori naučnog rada, objavljenog u časopisu Cell Reports Physical Science najavili su da su napravili i proboj u komercijalizaciji najsvetlije bele farbe na svetu, te je moguće da će se naći na tržištu kada se otklone sve prepreke.

Izvor: Klima101

Žene su snalažljivije i visprenije u svakom poslu, pa i u OIE sektoru

Foto: OIE Srbija
Foto: Ljubaznošću Nevene Đukić

Nevena Đukić poznata je u javnosti kao urednica Energetskog portala, vodećeg specijalizovanog internet medija i štampanog magazina. Manje je poznato da je Energetski portal sastavni deo Centra za energetsku efikasnost i održivi razvoj (CEEFOR) čija je osnovna delatnost pružanje inženjerskih usluga. Nevena Đukić je generalna direktorka CEEFOR-a, rukovodi timom inženjera, a uz to je aktivna u kompaniji MT-Komex koja pripada istoj porodičnoj grupaciji. Nevena je inače profesor engleskog jezika i dokaz da se uz puno rada, mušku podršku i osmeh kao zaštitni znak može sve.

Direktorka ste CEEFOR-a, kompanije čija je delatnost pružanje inženjerskih usluga koje su uglavnom dominantni muški posao. Otkud žena, filolog po struci, u takvom poslu?

Nevena Đukić: Uz velikodušnu pomoć, podršku i mentorstvo Miloša Kostića, ja sam na neki način ubačena u ovaj posao. Ranije mi je i bilo teško, dešavale su mi se situacije u kojima se i inženjeri moraju dobro zamisliti, a možete da pretpostavite kako je bilo meni, filologu u tom muškom poslu. Danas je mnogo drugačije, kroz rad sam napredovala, sazrela, štreberski naučila sve što treba i mogu slobodno reći da se odlično i snalazim. Naravno, vetar u leđa mi daje kako Miloševo iskustvo, tako i sigurnost koju imam, jer se oko mene nalazi tim ljudi koji su najbolji u svom poslu. Zajedno nalazimo rešenja i za najkomplikovanije probleme sa kojima se srećemo.

CEEFOR se uglavnom bavi projektovanjem tehničke dokumentacije za OIE projekte. Koji su najvažniji projekti?

Nevena Đukić: CEEFOR se već 12 godina uspešno bavi projektovanjem i ishodovanjem dokumentacije za projekte obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti. Naši prvi projekti, kao što su izgradnja kogeneracionih postrojenja i gasnih elektrana (8MW) za kompaniju NIS i 2 MW za SOLARIS Energy definitivno spadaju među najvažnije projekte, iako smo uradili veće projekte za TOYO Tires 8,4 MW i DeLaSol 12MW.

Pored ovih, veoma smo ponosni i na izradu projekta za vetroelektrane Kostolac od 66MW za Elektroprivredu Srbije, čija gradnja je u toku. Tu su i projekti za kompanije IKEA, Grundfos, MINAQUA, UNIOR Components, TERMOVENT, STEEL-IMPEX i mnogi drugi. Kako smo prvi počeli da se bavimo razvojem solarnih elektrana u Srbiji, lista naših klijenata je dugačka zbog čega smo i prepoznatljivi u ovom sektoru.

Kako upravljate ljudskim resursima i poslovanjem?

Nevena Đukić: Moram reći da to nimalo nije lak zadatak. Svi koji me poznaju znaju da sam uvek “na telefonu” odgovaram na pozive, poruke, mejlove. Ono što mi je posebno važno jeste to da moj tim zna da sam uvek tu za njih i da svaki problem zajedno možemo da rešimo, nekada na teži, nekada na lakši način, ali rešenje, dobro za sve, uvek se nađe.

Da li muškarci poštuju žene u poslu ili postoje momenti kada se osećate nedovoljno poštovano u poslu koji obavljate?

Nevena Đukić:  Muškarci iz mog okruženja i poslovni partneri veoma poštuju žene. Prate sve ono što radimo, tu su kao pomoć i podrška i na njih uvek mogu da se oslonim. Do sada nisam imala loša i neprijatna iskustva, a ni koleginice iz mog tima.

Foto: OIE Srbija

U našoj kompaniji su svi jednaki, bez obzira na pol i stečeno obrazovanje i za ovih 12 godina rada CEEFOR-a nikada nisam čula neku „opasku“ na temu polne nejednakosti. Mi se svi trudimo da nesebično delimo znanje stečeno svih ovih godina, kako bismo zajedno rasli i napredovali i mislim da u tome leži ključ uspeha.

CEEFOR pripada grupaciji kompanija u kojoj se nalazi i MT-Komex, koji se bavi izgradnjom solarnih elektrana. Koja je Vaša uloga u tom poslu?

Nevena Đukić: CEEFOR i MT-KOMEX zajednički rade na implementaciji solarne energije, tako da uvek ima nekog „preplitanja“. Možda bi moje najveće „uplitanje“ u MT-KOMEX bio marketinške prirode i organizacije raznih sajmova i konferencija na kojima učestvujemo.

Na koji način biste motivisali mlade devojke da posao potraže u sektoru OIE? Zašto je to dobar posao?

Nevena Đukić: Sektor obnovljivih izvora energije je nešto što će tek da raste i da se razvija i samim tim ovo je oblast u kojoj ima puno prostora za inovacije, nove ideje. Iz mog dosadašnjeg iskustva mogu reći da smo veoma sposobne, rame uz rame sa jačim polom možemo da završavamo gotovo sve poslove. Za neke stvari smo malo snalažljivije i visprenije, i sigurna sam u to da kada nešto rešimo da završimo to i obavimo. Obnovljivi izvori energije su oblast u kojoj možemo da se dokazujemo i pokazujemo našu snalažljivost i znanje koje smo stekle, jer ovo je pravi trenutak da svi zajedničkim snagama radimo na tome da se OIE oblikuje na najbolji mogući način.

Izvor: OIE Srbija

Odlaže se grejna sezona, novogodišnja rasveta samo mesec dana, kaže gradonačelnik

Foto-ilustracija: Pixabay (ri)
Foto-ilustracija: Pixabay (ri)

Gradsko veće je danas donelo odluku da se, u skladu sa vremenskim uslovima i opštom situacijom sa energentima u svetu i u Srbiji, odloži početak grejne sezone u Beogradu koja je trebala da počne u subotu, 15. oktobra, izjavio je za Beoinfo gradonačelnik Aleksandar Šapić.

Šapić kaže da je Gradski štab za vanredne situacije ovlašćen da praktično svakog dana prati vremenske uslove i u skladu sa njima izveštava „Beogradske elektrane“  kada bi sezona mogla da krene.

Prema njegovim rečima, procene od Hidrometeorološkog zavoda kažu da će u sledećih sedam dana temperature biti sigurno iznad prosečne „koje čak ne bi ni dozvoljavale da se sistem grejanja upali, jer bi se odmah sam blokirao“.

„Zbog domaćinskog poslovanja, mislimo da je mnogo važnije da budemo sigurni da onda kada bude bilo zaista hladno naši domovi budu topli, nego da se zbog formalnosti sada kreće sa grejanjem, a vremenski uslovi nam idu na ruku“, kaže Šapić.

On je dodao da će građani biti obavešteni o početku grejne sezone kada se steknu vremenski uslovi, te da veruje da će to svakako biti do početka novembra.

„Treba istaći da će ušteda u novcu biti velika, a procene su da svaki dan odlaganja grejne sezone ona iznosi nekoliko miliona evra. Na nama je da iskoristimo ove povoljne vremenske prilike i pokušamo da uštedimo energente“, kaže.

Novogodišnja rasveta samo mesec dana

Šapić je najavio da će odlukom Gradskog veća ove godine novogodišnja dekorativna rasveta biti postavljena od 15. decembra do 15. januara, samo mesec dana, te da će biti ograničena na uži turistički centar grada.

„Najvažnije je da se obezbede energenti i struja po što jeftinijim cenama, jer je neprikladno da Grad troši dodatnu električnu energiju i time ugrožava i čitav sistem“, kaže Šapić.

Izvor: Nova ekonomija

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija objavilo je nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 14. oktobra 2022. godine do 15 časova 21. oktobra 2022. godine, i to za:

1. EVRO DIZEL, u iznosu 220,00 dinara za jedan litar i
2. EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3. stav 5. Uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija.

Izvor: Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija

Kako postati kupac – proizvođač?

Foto-ilustracija: Pixabay (Zsuzska321)

Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije iz 2021. godine se propisuje da kupac-proizvođač proizvodi električnu energiju za sopstvene potrebe, a višak proizvedene električne energije isporučuje u prenosni (distributivni) sistem, odnosno zatvoreni sistem u kojem se višak skladišti i povlači nazad u trenutku kada kupac-proizvođač ne može da proizvede dovoljnu količinu električne energije za svoje potrebe.

Usvajanjem Uredbe o kriterijumima, uslovima i načinu obračuna potraživanja i obaveza između kupca-proizvođača i snabdevača, procedura kojom se postaje kupac-proizvođač je značajno pojednostavljena, a celokupan proces može da se završi za manje od mesec dana. Pre usvajanja Uredbe, bilo potrebno više od šest meseci za okončanje ove procedure.

Nakon što krajnji kupac pribavi brojilo, elektronskim putem šalje elektrodistribuciji zahtev za prilagođenje mernog mesta kako bi dobio status kupca-proizvođača. Uz popunjen zahtev, predaju se dokumenti za prilagođavanje mernog mesta, dokaz o plaćenoj taksi koja trenutno iznosi 16.854 dinara* i izjava proizvođača o usklađenosti proizvoda sa zahtevima EPS-a.

Pomenuti dokumenti šalju se elektronski na adresu kp.zahtev.bg@ods.rs. Takođe, potrebno je i da krajnji kupac izgradi proizvodni objekat, a instalisana snaga proizvodnog objekta ne može da bude veća od odobrene snage priključka krajnjeg kupca. Potvrda o ispravnosti uređaja i instalacija šalje se elektronski na adresu kp.prikljucenje.bg@ods.rs.

Nakon ovog postupka, na redu je podnošenje zahteva snabdevaču na elektronsku adresu kp@eps.rs. Ukoliko je reč o domaćinstvu podnosi se Zahtev za zaključenje ugovora o potpunom snabdevanju sa neto merenjem, a ukoliko krajnji kupac nije domaćinstvo ili stambena zajednica podnosi se Zahtev za zaključenje ugovora o potpunom snabdevanju sa neto obračunom.

Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

Nakon što ugovor bude zaključen, snabdevač o tome obaveštava operatora sistema, koji zatim u roku od pet dana priključuje objekat krajnjeg kupca na elektroenergetski sistem. U sledećem koraku, operator upisuje krajnjeg kupca u Registar kupaca-proizvođača u roku od pet dana čime se zvanično stiče status kupca-proizvođača, odnosno prozjumera.

Problem ipak postoji

Nezadovoljstvo postojećih kupaca-proizvođača ogleda se u neadekvatnom načinu obračuna PDV-a, akciza i drugih naknada. Ministarstvo finansija smatra da potrebno da se kao osnovica za PDV, akcize i druge naknade uzima celokupna količina električne energije koju kupac-proizvođač preuzeo od snabdevača, dok Ministarstvo rudarstva i energetike smatra da je potrebno da naknada bude pozitivna vrednost razlike neto električne energije, odnosno razlika između količine električne energije koju je kupac-proizvođač isporučio snabdevaču i koju je preuzeo nazad.

Iako je stav Ministarstva rudarstva i energetike u skladusa pomenutom Uredbom, način obračuna PDV-a primenjen je prema stavu Ministarstva finansija, s obzirom na to da je u njegovoj nadležnosti obračun osnovice za PDV. Naime, problem leži u suprotnosti Uredbe sa Zakonom o PDV-u, Zakonom o akcizama i Zakonom o javnim davanjima.

Foto-ilustracija: Freepik Photovoltaic photo created by senivpetro – www.freepik.com

Iz Ministarstva rudarstva i energetike kažu da će nastojati da ukazuju Ministarstvu finansija na značaj stimulisanja kupaca-proizvođača. Shodno tome, njihovo Ministarstvo izračunalo je da električna energija koju proizvedu prozjumeri za državu ima 75 puta veću vrednost u poređenju sa troškovima uvoza energije. Država uvozi električnu energiju po ceni od 500 evra u proseku, međutim njena tržišna cena nekad iznosi i 1.000 evra.

Prema njihovoj proceni, čak i ako se prozjumerima ne bi uopšte naplaćivao PDV, država bi od prozjumera imala veliku korist. Stav Ministarstva rudarstva i energetike je da je važno da se nastavi stimulisanje kupaca-proizvođača, kako bi se trend porasta broja prozjumera povećao, od čega će i naša država imati koristi.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE.

Macura: Cilj Ministarstva povećanje proizvodnje toplotne energije iz OIE i smanjenje potrošnje finalne energije

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)

Tema daljinskog grejanja je postavljena visoko na agendi resornog ministarstva, rekao je pomoćnik ministarke rudarstva i energetike Milan Macura na Međunarodnoj konferenciji „Obnovljivi izvori energije u sistemima daljinskog grejanja i hlađenja’’ u Novom Sadu, i dodao da su Integrisanim nacionalnim energetskim i klimatskim planom postavljeni ciljevi povećanja proizvodnje toplotne energije iz OIE i smanjenja potrošnje finalne i primarne energije.

„Doneli smo novi Zakon o energetskoj efikasnosti i racionalnoj upotrebi energije i potpuno smo usaglasili regulatorni okvir sa direktivama EU čime smo stvorili uslove za nove investicije. Da bismo ostvarili zacrtane ciljeve potrebno je da obezbedimo 28 milijardi evra kroz sredstva iz pretpristupnih fondova, kredite, zajmove i donacije. Finansiraćemo nove projekte u sistemu daljinskog grejanja, domaćinstvima, javnim ustanova i privredi i već smo počeli sa ulaganjima’’, rekao je Macura.

Pomoćnik ministarke podsetio je da je Ministarstvo 2021. pokrenulo saradnju sa EBRD u oblasti sistema daljinskog grejanja i da će ona nastaviti da se razvija i u narednim godinama kako bi se povećala proizvodnja toplotne energije iz obnovljivih izvora.

„Pre dvadesetak dana u Kragujevcu je potpredsednica Vlade prof. dr Zorana Mihajlović, sa direktorom EBRD i ambasadorom Švajcarske, potpisala memorandume o razumevanju sa deset toplana o uvođenju solarnih panela, toplotnih pumpi, geotermala, biogasa i biomase u sisteme daljinskog grejanja u 11 lokalnih samouprava. Vrednost projekta iznosi 40 miliona evra čime će se smanjiti emisije CO2 za oko 25.000 tona godišnje i isporučiti 142 GWh toplotne energije iz OIE’’, rekao je on.

Prema njegovim rečima, takođe rade i na projektima izgradnje novih toplana na biomasu pa su prošle godine završili izgradnju toplana u Malom Zvorniku i Priboju, završavaju se radovi u Novom Pazaru i pripremaju procedure za novu toplanu u Majdanpeku. U saradnji sa KfW bankom izgradiće se još četiri nove toplane na biomasu kao i solar-termal postrojenja u Beogradu i Boru.

Pomoćnik ministarke napomenuo je da je Ministarstvo uz podršku Nemačke razvojne banke KfW sprovelo projekte rehabilitacije i modernizacije sistema daljinskog grejanja.

„U okviru prve faze rehabilitovani su i modernizovani sistemi daljinskog grejanja u 22 toplane u vrednosti od 130 miliona evra. Danas realizujemo petu fazu projekta sa sedam toplana u vrednosti od 32 miliona evra’’, rekao je on i dodao da će se nastaviti dalja ulaganja koja doprinose unapređenju energetske efikasnosti kotlova, smanjenju gubitaka vode i energije, emisije štetnih gasova i troškova proizvodnje i distribucije toplotne energije.

Energetski portal

Reka Đetinja pobelela od zagađenja otpadnim vodama

Foto-ilustracija: Pixabay

Tokom Đetinje od centra grada do dvorane Veliki park reka je bila prljavo-bela zbog velike količnine kanalizacionih i drugih otpadnih voda koje su u nju juče ispuštene, piše Danas.

„Đetinja izgleda kao čorba od pečuraka“, komentarisali su građani na društvenim mrežama stanje užičke reke koja je, i ranije, zbog zagađenja često menjala boje.

Nada Jovičić, gradska većnica zadužena za zaštitu životne sredine, rekla je za Danas da su u reku, „najverovatnije, ispuštene kanalizacione i druge otpadne vode“ i da je to prijavila republičkoj inspekciji za zaštitu životne sredine.

„Odmah sam pozvala inspekciju i očekujem da ćemo za nekoliko dana dobiti zvaničan izveštaj o tome šta je bio uzrok zamućenja reke. Mislim da je u pitanju bila kanalizaciona voda koja je ispuštena u reku“, rekla je za Danas Nada Jovičić i dodala da „nije bilo pomora ribe i ostalog živog sveta u reci“.

Ona je pojasnila da je probem u tome što, u ovo doba godine, kada izostanu obilne kiše, nema dovoljnog priliva vode u korito Đetinje da bi reka mogla da odnese sve otpadne vode koje se u nju ispuštaju.

Izvor: Danas