Home Blog Page 228

Ekspanzija zelenih kilovata – Kina prednjači, najveći solarni projekti u Japanu i Egiptu, šta je najvažnije za EPS

Foto-ilustracija: Unsplash (Luca Bravo)
Foto-ilustracija: Unsplash (李大毛 没有猫)

Kapaciteti obnovljive energije na planeti prošle godine su uvećani za 50 odsto. U gradnji zelenih elektrana prednjači Kina, koja je u pogon pustila solarnih elektrana koliko ceo svet zajedno. I Srbija je ambiciozno zakoračila u zelenu tranziciju, u skladu sa zahtevima Evropske unije.

Plan Srbije poklapa se sa planom Evropske unije – do polovine veka dekarbonizovati energetski sektor. Naša zemlja na mreži već ima devet vetroparkova i nekoliko manjih solarnih elektrana, i priprema se gradnja više od desetak sličnih postrojenja. Stručnjaci ističu da je najvažnije što je EPS zakoračio na zeleni put i već gradi prvi vetropark u Kostolcu.

Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže da EPS kao najznačajniji proizvođač mora da ozeleni svoj portfelj i da oni to već rade.

“U zelenoj tranziciji za Elektroprivredu Srbije je važno da postojeća sredstva, kao što su istrošeni kopovi i to zemljište, iskoristi za proizvodnju zelene energije, da tu postavlja solarne elektrane, da tu postavlja vetroparkove”, objašnjava Marković.

Pročitajte još:

U Japanu i Egiptu najveći solarni projekti

Širom sveta grade se megasolarne i vetroelektrane na kopnu i moru.

Sever Evrope se sve više oslanja na turbine koje pokreće vetar sa Baltičkog mora.

Japan i Egipat pokrenuli su do sada najveće solarne projekte.

Taketomi Jukio iz japanske građevinske kompanije “Sumitomo Micui” ističe da solarna energija na moru može proizvesti veliku količinu električne energije zbog efekta hlađenja površine vode.

,,Takođe nam omogućava da koristimo veliku količinu prostora koji nemamo na kopnu”, dodaje Jukio.

Foto-ilustracija: Unsplash (Raychel Sanner)

Stručnjak za energetiku iz Egipta Jens Fransen navodi da Egipat ima populaciju od 105 miliona ljudi i milion više svake godine.

,,Pošto mi želimo da se grejemo zimi, oni žele da se hlade leti, tako da postoji ogromna glad za energijom”, napominje Fransen.

Sa ekspanzijom gradnje vetroparkova i solarnih elektrana Kina ubrzano gradi i velika skladišta za prihvat zelenih kilovata po najnovijim tehnologijama.

Su Dongdžije, inženjer u kineskom Institutu za električnu energiju i projektovanje kaže da je skladištenje energije važna infrastruktura za izgradnju novog energetskog sistema.

,,Brzo razvijamo više tehničkih pravaca za skladištenje energije podstičući domaću industriju i sirovine za baterijske ćelije i električnu opremu”, dodaje Dongdžije.

Prošle godine u Dubaiju svet se obavezao da do 2030. godine utrostruči kapacitete obnovljive energije. Ali i pored brojnih započetih projekata “Međunarodna agencija za energiju” upozorava države – to je nedovoljno da se ispuni klimatski dogovor, pa treba preduzeti i dodatne aktivnosti.

Izvor: RTS

Prva svetska platforma za praćenje eksploatacije peska iz okeana

Foto-ilustracija: Unsplash (jason-mitrione)
Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Chen)

Problem eksploatacije peska iz okeana nije nov problem. Velike količine peska kopaju se i odnose za potrebe građevinarstva i drugih industrijskih grana, međutim, ne bez posledica po okean.

Nakon vode, pesak je najčešće korišćen prirodni resurs na svetu. Masovno se koristi u različitim industrijama, naročito kao komponenta betona i stakla. Svake godine globalno se troši oko 50 milijardi tona peska, prema nekim podacima. To je količina peska koja može da prekrije celokupne teritorije nekih država Evrope, čak i više njih, ukoliko se radi o centralnom delu kontinenta. 

Svakim novim kopanjem, morski organizmi i ekosistemi ostaju narušeni.

Da bi se borili protiv ovog problema, Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) pokrenuo je prvu javnu platformu za praćenje bagerovanja peska i drugih sedimenata kroz mrežu satelita i stanica za praćenje na zemlji – Marine Sand Watch. Otkriveno je da se znatan deo bagerovanja odvija u zaštićenim morskim područjima, što je zabrinjavajući trend koji ugrožava biodiverzitet i ribarstvo. Uz pomoć veštačke inteligencije i radio signala analizira se kretanje čamaca na pomenutoj platformi.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Marine Sand Watch ne samo da prati bagerovanje na moru već može i identifikovati luke specijalizovane za trgovinu peskom, a tom prilikom uspeva da procenjuje ukupnu količinu izvađenog peska po zemlji. Većina peska se, prema proceni direktora platforme, iskopava legalno, kroz koncesije dodeljene od strane vlada, navodi se na sajtu UNEP-a.

Dobra strana platforme jeste što može pomoći zemljama da osiguraju da kompanije za kopanje rade na održiv i ekološki odgovoran način.

Što se tiče zemalja koje prednjače u industrijskoj proizvodnji i izvozu peska, pre svega jesu SAD, Holandija, Nemačka, Belgija, Italija, Australija, Kina, Vijetnam i druge zemlje.

Energetski portal

Privredi potrebne nove mogućnosti za zeleno finansiranje i održivo poslovanje  

Foto-ilustracija: Unsplash (Towfiqu barbhuiya)
Foto: PKS

Panel diskusije o zelenoj transformaciji, održivom poslovanju i ESG standardima, kao i pristupu zelenom novcu, povezanosti digitalne i zelene transformacije održane su u Privrednoj komori Srbije (PKS) u organizaciji Komore i kompanija ESG Advisory SEE.

Diskusijama su prisustvovali strani stručnjaci, kao i predstavnici banaka, koji su govorili o svojim iskustvima, softverskim alatima, bankarskim uslugama i proizvodima, ali i predstavnici domaćih kompanija koje su započele procese zelene transformacije i postale uspešnije u poslovanju, profitabilnije i ostvaruju bolje rezultate na tržištima.

Mihailo Vesović, direktor Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju u PKS, rekao je da je 2024. godina zelenih transformacija i tema koje se vezuju za ovu oblast, a Komora će se fokusirati na to da privrednicima omogući da steknu znanja i iskustva iz ove kompleksne tematike, kao i na digitalnu transformaciju koja može da je ubrza. Cilj PKS je da u svakoj kompaniji budu ključni održivost i zeleno poslovanje u narednom period, kao i da i novoj Vladi nametne ovu temu.

“Fokus nam je na temi finansiranja zelene transformacije i načinu na koji je moguće realizovati, kao i da se razume gde se prepliću digitalna i zelena transformacija. PKS sprovodi primenu CBAM-a na poslovnoj akademiji u kojoj transferišu znanja prema kompanijama, a posebno prema malim i srednjim preduzećima (MSP)”, rekao je Vesović.

Prema njegovim rečima važno je razmišljati i o energetskoj transformaciji, koja je preduslov da bi srpska ekonomija za narednih 10 godina postala zelena i bliska evropskoj ekonomiji.

Radman Šelmić, savetnik predsednika PKS za zelenu i cirkularnu ekonomiju dodao je da su u novembru organizovali prvu radionicu na temu zelenih korporativnih obveznica, kao i seriju obuka u gradovima po Srbiji o značajnim temama: ESG izveštavanje i standardi poslovanja, a posebno o sveobuhvatnim pravilima za izveštavanje o mehanizmu za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM), jer su to veoma važne teme za buduće poslovanje domaćih kompanija.

Pročitajte još:

Saša Bešlić, izvršni direktor za investicije u SDG Impact Japan, sa bogatim iskustvom u ovoj oblasti koje je stekao govorio je o neuralgičnim tačkama koje bi mogle da se unaprede i urede na Balkanu u ovoj oblasti. Istakao je da u Srbiji postoji sjajan IT sektor, ali da trebaju softverska rešenja koja će omogućiti kompanijama da učestvuju u procesu transformacije na višem nivou, a on želi da u našu zemlju dovede ljude sa znanjima, softverima i svim neophodnim kapacitetima i praktičnim rešenjima koja mogu da im omoguće da budu uspešni u poslovanju.

“Regulativa u EU u oblasti zaštite prirode, klimatskih promena postaje sve oštrija, pogotovo za zemlje izvan Unije. To je jedan veliki rizik, ali i velika mogućnost”, naglasio je Bešlić.

Foto: PKS

Ravi Ćidembarama, izvršni direktor i osnivač IT kompanije RIMM iz Singapura je rekao da tržišta u Srbiji i regionu tek treba da se razviju, ali su neophodni alati, zakoni, dobra infrastruktura za izdavanje zelenih obveznica, distribucija, banke i novac da se pokrene ovo tržište. Ova oblast još nije donela dobre rezultate u Srbiji, ali je vrlo perspektivna.

Finansije i finansijski programi imaju ključnu ulogu kako bi se uticalo na zelenu transformaciju. NLB Komercijalna banka razvija zeleni portfolio korporativnih kredita i potpisnica je ZERO bankarske alijanse, jer to značajno doprinosi zaštiti prirode i zajednice.

Dejan Janjatović, zamenik izvršnog direktora NLB Komercijalne banke je rekao da je ovo relativno nova oblast u kojoj treba dosta da se uči i da se prepoznaju mnogi rizici i finansijski pokazatelji.

“Treba da procenimo koliki je ESG rizik svake kompanije, tražimo prilike kako da ostvarimo određene uštede i doprinesemo manjem zagađenju životne sredine”, rekao je Janjatović i dodao da sa klijentima dele iskustva i znanja o karbonskom otisku kao i da su za dve godine isti smanjili za 70 odsto u industrijama koje imaju veliku emisiju gasova staklene bašte.

Marija Pantelić, direktorka održivog poslovanja u porodičnoj kompaniji Bosis koja posluje duže od 40 godina u oblasti proizvodnje ambalaže za industriju istakla je da bez zelenog i održivog poslovanja ne može više da se radi i posluje. Vrednosti ekoloških standarda primenjivali su na svim nivoima u proizvodnji, kao i da svaki zaposleni zna šta to za njega znači.

“Kompanije u Srbiji kaskaju u primeni zelenih prinicipa, jer većina na to gleda kao na trošak, jer u MSP nema dovoljno ljudskih resursa, finansija, a ljudima treba praktično objasniti gde su rizici i kako ih rešiti”, rekla je Pantelić.

U diskusiji je učestvovao i Siniša Mitrović, rukovodilac Centra za cirkularnu ekonomiju PKS koji je rekao da je vrlo uzak zakonski okvir države za uvođenje ovakvih promena, da svega nekoliko zakona ima u ovoj oblasti, da je potrebno da se stvori novi stub za stabilan finansijski okvir, kao i da treba intenzivnije razvijati zelene korporativne obveznice.

Na skupu se razgovaralo i o standardima za izveštavanje o održivosti, primeni u praksi, predstavljena su iskustva u primeni standarda u domaćim preduzećima, kao i o uticaju EU regulative na poslovanje u Srbiji.

Mirjana Vujadinović Tomevski

Održivim poslovanjem do smanjenja ekološkog otiska

Foto: Alumil
Foto: Alumil

Kompanija Alumil lider je u proizvodnji aluminijumskih profila, a primenom najsavremenije tehnologije i poslovanjem po modelu cirkularne ekonomije ispunjavaju svoju misiju održivosti. O prednostima aluminijumskih proizvoda koji su prilagođeni životnom prostoru, inovativnim proizvodnim linijama, kao i o ulaganjima u očuvanje životne sredine razgovarali smo sa Ivanom Petronijević, arhitektom konsultantom u kompaniji Alumil.

Alumil ima veliki asortiman proizvoda različitih sistema za prozore i vrata. Koje su njihove najvažnije karakteristike i kolika je funkcionalnost takvih proizvoda?

Aluminijum je izuzetno formabilan materijal i omogućava izradu veoma izdržljivih i istovremeno minimalno vidljivih dimenzija na ugrađenoj poziciji. Takođe, geometrija naših aluminijumskih profila omogućava ugradnju naprednih termoprekida, kao i staklopaketa različitih debljina, čime se podstiču visoke termičke performanse pozicija u celini. Tokom procesa proizvodnje, počev od odabira kvalitetnih sirovina, preko stručnosti zaposlenih na proizvodnim pogonima, polažemo mnogo na naš tim koji se bavi istraživanjem i razvojem sistema, prateći najnovije arhitektonske trendove, kao i na internu kontrolu kvaliteta naših proizvoda. Ugrađujemo alate koji ubrzavaju proizvodnju sistema, a imamo i aktivnu saradnju ODRŽIVIM POSLOVANJEM DO SMANJENJA EKOLOŠKOG OTISKA sa međunarodnim institutima za sertifikaciju naših proizvoda. Tehnologija današnjeg vremena omogućava savladavanje otvora velikih dimenzija, kao i oblikovno atipičnih otvora, čime se daje odgovor i na najzahtevnije potrebe arhitektonskih projekata.

U FOKUSU:

Koji proizvod biste posebno istakli, kako oni doprinose ugodnosti boravka u prostorijama?

Foto: Alumil

– Kao kompanija koja ima veoma širok proizvodni portfolio kliznih sistema namenjenih za različite vrste objekata, napravili smo divergenciju svih proizvoda na SUPREME, SMARTIA i COMFORT proizvode. Kategorije SUPREME i SMARTIA čine aluminijumski sistemi sa termoprekidom, dok grupu COMFORT čine sistemi bez termoprekida. Iz grupa SUPREME i SMARTIA posebnu pažnju privlače klizni sistemi PHOS linije proizvoda, odnosno sistemi minimalističkog dizajna. Reč ’phos’ je grčka reč koja znači ’svetlost’ a odabrana je za opis ovih proizvoda zato što, zahvaljujući izuzetno minimalnoj dimenziji vidljivog aluminijuma, omogućavaju veći ulaz prirodnog svetla u prostor, kao i neprekinut pogled i panoramu. PHOS sistemi pružaju maksimalno udoban osećaj tokom boravka u prostorijama, a pored estetike odlikuje ih i velika nosivost, čime je omogućeno zastakljivanje velikih otvora.

Šta savetujete kao najbolji izbor stakala za ovakve prozore i vrata?

– Debljina, vrsta, kao i broj stakala u staklopaketu proračunavaju se prema Uw kalkulacijama, a u skladu sa propisima za odgovarajuću klimatsku zonu države. Na tržištu je danas dostupan širok izbor vrsta stakala, čime je omogućeno postizanje odgovarajućih performansi već i sa dvoslojnim staklom. Posebno je važno imati u vidu da su dimenzije kliznih otvora obično veće od 2,2 m širine, veoma često sa visinama preko tri metra, a samim tim krila imaju veliku težinu i potrebni su profili koji prihvataju to opterećenje, kao i mehanizam za pomeranje.

Alumil

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala CIRKULARNA EKONOMIJA.

Preko milion i po domaćinstava ostvarilo popuste na račune za struju

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Unsplash (Recha Oktaviani)

U Srbiji je više od 1,6 miliona domaćinstava ostvarilo popust za racionalnu potrošnju poslednjeg meseca 2023. godine.

Podaci se odnose se na mere za podsticanje štednje električne energije u domaćinstvima, gde je ukupno, 48,7 odsto domaćinstava uspelo da smanji svoju potrošnju električne energije za više od pet odsto u poređenju sa istim mesecom u prethodne dve godine, što znači da je pomenutih 1,63 miliona od ukupno 3,4 miliona domaćinstava uspelo da ostvari neki oblik popusta na svoje račune za struju.

Što se tiče popusta na račune, oni su varirali u zavisnosti od drugih faktora, međutim, najveći broj domova – oko 20 odsto uspelo je da ostvari popust od 40 odsto na svoje račune, navodi se na sajtu EPS-a.

Pročitajte još:

Foto Ilustracija: Pixabay

Nakon njih sledi grupa od 13,5 odsto domaćinstava koja je ostvarila smanjenje računa za 20 odsto. Manji procenati domaćinstava ostvarili su popuste od 25, 30, i 35 odsto, sve ukupno 16 odsto njih.

Značajno je istaći da je 405.000 domaćinstava, odnosno 12 odsto, ostvarilo popust od 5 odsto na račun za električnu energiju tako što su povećali potrošnju u nižoj tarifi za 5 odsto u poređenju sa istim mesecom prethodne godine.

Gradovi kao što su Beograd, Novi Sad, Niš, Kragujevac, Smederevo, Šabac, i Subotica bili su među onima gde su građani najviše štedeli električnu energiju. 

Sve zajedno predstavlja strategiju i podsticaj da se racionalnije troši električna energija kako bi se promovisala energetska efikasnost u domaćinstvima.

Energetski portal

Srbija posvećena razvoju solarnih elektrana sa baterijskim sistemima

Photo-illustration: Pexels (Kelly)
Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Od ovde godine započinje realizacija projekta izgradnje samobalansiranih solarnih elektrana kapaciteta jedan gigavat sa baterijskim sistemima za skladištenje električne energije, što je najveća investicija u obnovljive izvore energije u Evropi u ovoj godini, najavljeno je iz Vlade.

Nakon sastanka sa finansijerima projekta, Siniša Mali, potpredsednik Vlade i ministar finansija rekao je da su u ovaj projekat uključene najbolje svetske kompanije, finansijske institucije i agencije poput US Eksim, MIGA, Švedske izvozno-kreditne korporacije i drugih. Sastanku je prisustvovala i Anika Ben David, ambasadorka Švedske u Srbiji.

Kako je istakao, očekuje da će se realizacijom ovog projekta, koji bi trebalo da bude završen 2028. godine, obezbediti dodatni gigavat električne energije iz obnovljivih izvora, sa godišnjom proizvodnjom od 1,2 teravat-časova.

Prema njegovim rečima, Srbija je u potpunosti posvećena zelenoj tranziciji, razvoju obnovljivih izvora energije i ulaganjima u ovoj sektor, a ekonomskim razvojem u poslednjoj deceniji otvorila je vrata velikim evropskim projektima.

Pročitajte još:

,,Samo prošle godine privukli smo 4,5 milijardi evra stranih direktnih investicija’’, naveo je potpredsednik Vlade i dodao da sada najveće kompanije energetskog sektora žele da ulažu u projekte u Srbiji.

On je sagovornicima predstavio sve dosadašnje rezultate Srbije, ističući da je u prošloj godini, koja je ekonomski bila teška za ceo svet, naša zemlja ostvarila rast BDP-a od 2,5 odsto, a da ove godine planira rast od 3,5 odsto.

,,Želimo dalja ulaganja i uvek smo otvoreni za razgovore koji podrazumevaju inovacije i tehnologije. Svi predloženi projekti se savršeno uklapaju u planove Srbije da prati zelenu agendu’’, naglasio je ministar.

Potpredsednik Vlade je uputio poziv zainteresovanim kompanijama da se uključe i u projekte u vezi sa izgradnjom EKSPO kompleksa, budući da je to projekat od velike važnosti za Srbiju, na kojem su inovacije i nove tehnologije dobrodošle.

Energetski portal

U Srbiji se trenutno gradi 398 kilometara brzih saobraćajnica – Od Loznice do Beograda za 70 minuta

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Jerez)
Foto-ilustracija: Unsplash (G R Mottez)

Izgradnjom auto-puteva, Srbija se povezuje sa susednim državama, dok bi izgradnjom brzih saobraćajnica trebalo da se povežu okruzi i regioni unutar zemlje. U Srbiji se trenutno gradi 398 kilometara brzih saobraćajnica. Najintenzivniji radovi su na Fruškogorskom i Dunavaskom koridoru, kao i na deonici Šabac-Loznica.

Na Dunavskom koridoru, dugom 68 kilometara, od petlje Požarevac do Gradišta, prema informacijama iz Koridora Srbije”, radi se na 90 odsto trase. Očekuje se da će do kraja ove godine jedan deo Koridora biti pušten u saobraćaj, a ceo završen do početka 2026.

„Paralelno sa tim projektuje se nastavak brze saobraćajnice, kolege iz Puteva Srbije” rade projektno-tehničku dokumentaciju za nastavak koji će ići preko Donjeg Milanovca do Brze Palanke i odatle dva kraka, jedan prema Kladovu i jedan prema Negotinu”, kaže Aleksandar Antić iz Koridora Srbije”.

Od 46 objekata, na brzoj saobraćajnici od Šapca do Loznice završena su 22. Veliki obim radova podrazumeva postavljenje 500.000 tona asfalta i 200 kilometara zaštitne ograde. Iako vremenski uslovi ne idu na ruku, više od 300 radnika i 300 mašina dnevno je angažovano na izvođenju radova.

Ljudi u ovom kraju su stvarno prezadovoljni, jer kad shvatite da ste do prošle godine kroz Klenak, Platičevo, Hrtkovce putovali iza kamiona, iza traktora… Kada  nastavimo tamo dalje od Štitara, Slepčevića, do Loznice, kad budemo oslobodili ta mesta teškog teretnog saobraćaja, pa dobitak je višestruk”, kaže Nikola Karadžić iz JP Koridori Srbije”.

Pročitajte još:

Na Fruškogorskom koridoru – najduži tunel u Srbiji dug 3,5 kilometra

Očekuje se da će radovi na deonici od Šapca do Loznice biti završeni do kraja ove godine. A kada budu pušteni u saobraćaj 54,58 kilometra, umesto dosadašnjih dva sata od Beograda do Loznice, putovaće se oko 70 minuta.

Foto-ilustracija: Unsplash (kimi lee)

Brzom saobraćajnicom projektovanom za brzinu od 100 kilometara na sat biće povezani Loznica i Šabac, koji će auto-putem Šabac-Ruma imati direktnu vezu sa Koridorom 10 i Fruškogorskim koridorom.

Tranutno se na Fruškogorskom koridoru najviše radi na 3,5 kilometra najdužeg tunela u Srbiji. 

Mi smo u dve tunelske cevi od sedam kilometara do sada uradili nešto preko 2.700 metara i već smo negde na 40 odsto na tom tunelu i paralelno sa time intenzivno radimo na mostu preko Dunava, koji će povezati Kaćku stranu sa Petrovaradinskom. Počeli smo da raidmo i na trasi i očekujemo da ćemo do juna 2026. završiti Fruškogorski Koridor”, kaže Antić.

U ovom trenutku gradimo 398 km brzih saobraćajnica

Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture kaže da se u ovom trenutku gradi 398 kilometara brzih saobraćajnica, a samo u 2024. godini biće završeno skoro 83 kilometra brzih saobraćajnica.

Pored toga, ako dodamo da se projektuje trenutno 354 kilometara auto-puteva i preko 500 kilometara brzih saobraćajnica, jasno je da ćemo u narednom periodu uspeti da Srbiju potpuno premrežimo mrežom auto-puteva i brzih saobraćajnica”, kaže Vesić.

Krajem prošle godine obeležen je početak radova na brzoj saobraćajnici Osmeh Srbije” na severu Vojvodine, a nadležni najavljuju početak radova na takozvanom Šumadijskom koridoru – brzoj saobraćajnici Vožd Karađorđe” duge 78 kilometara, koja treba da poveže istočnu sa centralnom i zapadnom Srbijom.

Izvor: RTS

U Sloveniji tokom ove godine referendum na temu proširenja NE Krško

Foto-ilustracija: Unsplash (brice-cooper)
Foto-ilustracija: Unsplash (joshua-kettle)

Slovenija je nedavno ponovo pokrenula temu o proširenju nuklearne elektrane Krško – prve i jedine nuklearne elektrane osnovane u tadašnjoj Jugoslaviji, koja i danas radi 24h svaki dan. 

Ovog puta tema je bila planirani referendum u drugoj polovini godine sa čijim se održavanjem slažu sve stranke.

Pitanje je da li se upustiti u izgradnju drugog reaktora koji bi proširio kapacitete na 2.4 GW, zbog čega je formirana i radna grupa ministara i predstavnika industrije kako bi se građani što kvalitetnije informisali pre nego što odluče da li su za ili protiv, navodi World Nuclear News.

Referendum predstavlja značajan korak u odlučivanju o budućnosti nuklearne energije u Sloveniji, s obzirom na to da postojeća nuklearna elektrana trenutno pokriva 20 odsto potreba električne energije Slovenije, i oko 16 odsto hrvatske potrošnje, jer zemlje dele vlasništvo. Sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od 5,7 milijardi kilovat-sati električne energije, NEK je postao važan izvor energije za obe nacije, govore podaci navedeni na sajtu elektrane.

Pročitajte još:

Izgradnja drugog reaktora u Krškom već je dozvoljena od strane slovenačkog ministarstva 2021. godine, ali ova odluka je naišla na kritike Austrije, koja se oštro protivi ovoj odluci, jer u ovoj zemlji postoji i ustavna zabrana kada je u pitanju nuklearna energija, a NEK se nalazi na oko 100km od granice. Takođe, ovom pitanju protivili su se i kada je Hrvatsku zadesio niz zemljotresa što može biti opasno za rad elektrana ovog tipa.  

Slovenija je NE Krško prethodne godine dozvolila nastavak rada na još 20 godina, ali pitanje proširenja ostaje neizvesno do druge polovine tekuće godine. 

Energetski portal

Klimatske promene ugrožavaju i – skijanje. Kako ćemo, i gde skijati u narednim decenijama?

Foto-ilustracija: Unsplash (Pietro De Grandi)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ben Koorengevel)

Ova skijaška sezona na Kopaoniku i drugim, nižim planinama u Srbiji bi se mogla opisati kao – izazovna.

Prvo smo svedočili drugom najtoplijem decembru na Kopaoniku od kad postoje merenja (od 1951. godine), a posle decembarskih visokih temperatura, januarski nedostatak padavina je bio noćna mora za skijaše i organizatore ski centara.

Naime, prećutni prag od oko 55-60 cm snežnog pokrivača je optimalna visina, koja obezbeđuje da skijaške staze rade u punom kapacitetu, odnosno da 95 odsto ski staza bude otvoreno. Međutim, ove sezone, visina snežnog pokrivača na utabanim ski stazama na Kopaoniku nije prelazila 30 cm.

Ni prethodna sezonanije se bila proslavila: u pitanju je bila zima sa samo 24 snežna dana, što je najmanji broj snežnih dana u poslednjih 19 godina, piše za Klima101 Irida Lazić, naučnica sa Fizičkog fakulteta i pasionirana skijašica.

Skijanje je već drugačije: planine u Srbiji imaju drastično manje ledenih dana nego što je to bio slučaj pre samo nekoliko decenija

Sasvim očekivano, najveći protivnik skijalištima, kako u Srbiji tako i u ostatku sveta, je povećana temperatura vazduha usled klimatskih promena, koja topi sneg u zimskim mesecima.

Primera radi, osmotreni podaci govore da se od 1950. godine do danas dogodilo drastično zagrevanje u zimskim mesecima – i da je ono bilo najizraženije na planinama. Naime, i najniža minimalna i najviša maksimalna temperatura izmerena u toku zime povećala se za 1 °C po deceniji u planinskim oblastima jugozapada Srbije, što je najveća (zimska) promena zabeležena u našim merenjima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Valentin Kremer)

Ako posmatramo prostore mape Srbije sa klimatskim indeksima broja mraznih dana (minimalna temp. ispod 0 °C) i ledenih dana (maks. temp. ispod 0 °C), jasno se osmatra da je najveće smanjenje broja ovih dana u oblasti planina.

Za održavanje staza, neophodno je da makar minimalna dnevna temperatura bude ispod nule (mada ni to nije garancija kvaliteta staza), a kako se može videti na mapama, upravo ovaj indeks – broj mraznih dana – pokazuje značajan pad na planinama poslednjih godina, što je jasan prikaz koliko su naše planine ranjive na posledice klimatskih promena.

Primera radi, u Raškoj oblasti, gde se nalazi i naša skijaška lepotica Kopaonik, u periodu od 1951. do 2000. godine oko 14 odsto godina bilo je sa znatno manjim brojem ledenih dana (10+ manje ledenih dana) u odnosu na klimatološki prosek. Međutim, posle 2000. godine, skoro svaka druga godina beleži takvo smanjenje broja ledenih dana, a u nekim godinama je to smanjenje i drastično veće – i do 30 ledenih dana manje, ceo jedan „ledeni mesec” manje.

Pročitajte još:

Promene se osećaju svuda – i Alpi se, primera radi, zagrevaju duplo brže od globalnog proseka

Povećane temperature na skijalištima nisu, naravno, samo naš problem.

Alpi, najpoznatija skijaška destinacija u Evropi i svetu, suočava se sa ozbiljnim posledicama klimatskih promena. Pošto naučna istraživanja i mreža osmatračkih stanica u ovom regionu pružaju podatke koji sežu unazad do 18. veka, to omogućuje stručnjacima da posebno detaljno utvrde ranjivost Alpa na klimatske promene.

Usled složenih procesa u klimatskom sistemu, na Alpima se ubrzavaju procesi zagrevanja i smanjene akumulacije snega. Planine u ovom regionu se zapravo zagrevaju skoro pa duplo brže od globalnog proseka, pa su sad već u proseku 2° C toplije u odnosu na preindustrijski period.

Foto-ilustracija: Pixabay

Još alarmatniji podatak je da se Alpi zagrevaju za 0,5 °C po deceniji od 1980. godine. Ako se uzme u obzir činjenica da temperatura opada za otprilike 0,5° C na svakih 100m visine, jasna je kalkulacija da se svake dekade moramo „popeti” za 100 m da bismo propratili klimatske promene i ostali u neizmenjenoj klimi.

Jedan od razloga povećanog zagrevanja u planinskim krajevima je i povratna sprega: topljenjem snega smanjuje se tzv. albedo efekat, jer beli sneg reflektuje Sunčevo zračenje, dok zelene površine apsorbuju više zračenja, čime doprinose daljem zagrevanju.

Interesantno je da naučnici klimu na Alpima mogu rekonstruisati i znatno dalje od 18. veka – čak i do 600 godina unazad, i to na osnovu tzv. indirektnih merenja, pomoću analize godova biljaka koje rastu na višim nadmorskim visinama.

Trajanje snežnog pokrivača je moguće rekonstruisati zbog činjenice da dugovečna biljka poput kleke (vrsta iz porodice čempresa) raste prvo u vidu žbuna – ukoliko je žbun prekriven snegom, sve fiziološke aktivnosti se stopiraju. Na taj način, širina godova kleke može biti dobar pokazatelj trajanja snežnog pokrivača.

Šta nam govore ovakva istraživanja? Procene su da se sneg danas zadržava do oko 36 dana kraće na Alpima, u odnosu na dugoročni, šestovekovni prosek.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: Klima101

Kako do subvencije za kupovinu električnog vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Förtsch)
Foto-ilustracija: Unsplash (JUICE)

Uredba o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila na električni pogon, usvojena je 1. februara 2024. godine na sednici Vlade, a u te svhre opredeljeno 170 miliona dinara.

Ministarstvo zaštite životne sredine je tim povodom objavio na svom sajtu vodič za podnošenje zahteva za subvenciju za kupovinu novog električnog vozila. Vodič je predstavljen kroz nekoliko koraka.

Prvi korak jeste podnošenje zahteva i on se podnosi lično na pisarnici, ili poštom na adresu – Ministarstvo zaštite životne sredine, Omladinskih brigada 1, 11000 Beograd, sa naznakom ,,zahtev za subvencionisanje kupovine električnih vozila’’.

Šta kada se preda dokumentacija? Kako se navodi, službe ministarstva će formirati predmet, koji će pregledati članovi komisije za sprovođenje postupka subvencionisanja.

Sledeći korak jeste rešenje. Naime, ukoliko je dokumentacije kompletna, pristupa se izradi rešenja o dodeli subvencije. Podnosilac zahteva će biti lično pozvan da preuzme rešenje.

Pročitajte još:

Nakon toga, rešenje se predaje prodavcu vozila ili lizing kući, koji pripremaju finansijsku dokumentaciju koju je potrebno dostaviti Ministarstvu lično ili poštom na ranije navedenu adresu.

Kako se navodi na sajtu Ministarstva, za kupovinu vozila preko finansijskog lizinga potrebno je da se dostavi Ugovor o finansijskom lizingu (original), zatim dokaz o prenosu sredstava (izvod iz banke sa pečatom i potpisom) i potvrda da plaćena suma čini više od 15 odsto vrednosti vozila. Za kupovinu vozila direktno od auto kuće, potrebno je da se dostave predračun i avansni račun, zatim dokaz o prenosu sredstava (izvod iz banke sa pečatom i potpisom) i Ugovor o kupoprodaji vozila.

Tekst Uredbe o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila na električni pogon, možete da pogledate ovde.

Zahtev za subencionisanu kupovinu novog vozila u skladu sa ovom urednom možete da preuzmete ovde.

Energetski portal

Održan referendum u Parizu – Parking tri puta skuplji, naplata važi i za električna vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (d-lamar-hanri)
Foto-ilustracija: Unsplash (Steven Binotto)

U Francuskoj već neko vreme traje debata na temu velikih automobila i ekspanzije u prodaji SUV i 4×4 vozila. U poslednje tri decenije automobili su postali teži za 250 kilograma, s obzirom da danas prosečna težina iznosi 1.233 kilograma, a nekada je to bilo 975 kilograma.

Istraživanja govore da se sadašnja prosečna širina automobila takođe povećala na 180,3 cm, dok je pre pet godina to bilo 177,8 cm. Ovaj rast broja velikih SUV vozila koji su nekad i po 200cm dužine, uzrokuje probleme poput nedostatka prostora za siguran ulazak i izlazak iz vozila, navodi Evropska federacija za transport i životnu sredinu.

Grad Pariz je povodom ovog trenda i kupovine glomaznih vozila organizovao referendum, odnosno glasanje za građane Pariza 4. februara 2024. kako bi se izjasnili o uvođenju posebne tarife za parkiranja velikih putničkih vozila. Osim prostora koji zauzimaju, ova vozila su i veći zagađivači, ako se radi o potrošnji fosilnih goriva, ali su i nebezbednija po pešake i druge učesnike u saobraćaju.

Glasanje je bilo otvoreno za sve registrovane Parižane, po istom principu kao i kada se prošle godine glasalo za ukidanje samouslužnih električnih trotineta

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Iako je i tada bilo reči o tome kako mala izlaznost ne može presuditi o nekoj temi, slična situacija dogodila se i sada. Ukupno je glasalo 78.121 građanin, a 54 odsto njih glasalo je za trostruko povećanje cena parkiranja za pomenute kategorije vozila, navodi se na sajtu Grada Pariza

Ovog puta izlaznost je bila još manja s obzirom da je nešto više od pet odsto Parižana odlučilo da glasa, dok je za prethodno pitanje na referendumu glasalo preko sedam odsto.

Uprkos broju građana koji je glasao, rezultat upućuje na to da će vlasnici težih vozila u Parizu sada morati da plaćaju između 12 i 18 evra po satu za parkiranje, osim ako ne parkiraju u blizini svojih kuća. Cena parkiranja u centralnim delovima grada trebala bi da poraste sa 6 na 18 evra po satu, dok će u ostatku grada porasti sa 4 na 12 evra. 

Međutim, ako se odluka definitivno potvrdi, ostaje pitanje da li vlasnici određenih hibridnih i električnih automobila zaista treba da plaćaju veću tarifu zato što im automobili prelaze težinu koja je uzeta kao granična vrednost. Za hibridna vozila povećana tarifa važiće za one čija težina prelazi 1,6 tona, a za električne automobile tarifa će važiti za težinau preko dve tone.

Milica Vučković

Druge boje tablica i smanjene tarife za parking i putarinu za EV u Srbiji?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (michael-fousert)

Vlada Srbije usvojila je Uredbu koja reguliše državne subvencije za kupovinu električnih vozila. Za razliku od prošlih godina, ove godine biće subvencionisana kupovinu isključivo električnih vozila, rekao je Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

“Ova odluka je posledica politike Vlade Republike Srbije koju sprovodimo moja koleginica Irena Vujović i ja koja podrazumeva promociju i podršku električnim vozilima”, napisao je Vesić na svom zvaničnom Facebook profilu.

U narednom periodu, podsetio je ministar, čeka nas usvajanje više zakona koji regulišu drumski prevoz i bezbednost saobraćaja.

“Ministarstvo na čijem sam čelu zastupaće tezu da su električnim vozilima potrebne tablice u drugoj boji kako bi se ovim vozilima omogućili popusti prilikom plaćanja putarine, parkinga i drugih obaveza”, rekao je.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Heckner)

Dodao je da je izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji uvedena obaveza da svako četvrto parking mesto u rezidencijalnim zgradama i treće u poslovnim objektima moraju da imaju električne punjače. Uvedena je obaveza da sve benzinske pumpe na auto-putevima i brzim saobraćajnicama moraju da imaju jedan punjač za električna vozila na četiri mesta za punjenje.

“Pored toga, na srpskim auto-putevima u toku je postavljanje 16 elektropunjača a još sedam će biti postavljeno na novootvorenim deonicama. Tako ćemo imati 23 nova elektropunjača na postojećih osam. Prošle nedelje je završen tender u JP “Putevi Srbije” za izbor partnera za postavljanje najmanje 80, a najviše 320 elektropunjača na 16 postojećih odmorišta. Biće to prave zelene oaze sa solarnim panelima na kojima će vozači eletričnih automobila moći ne samo da napune bateriju svog vozila već i da odmore i naprave pauzu u vožnji”, naveo je Vesić.

Istakao je i da je bilo “mnogo protivnika ovih promena posebno u našem preduzećima, ali moraće da se prilagode vremenu koje dolazi.”
 
Izvor: eKapija

Litijum ponovo uzburkao strasti u Gornjem Jadru – ko će popustiti

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Pixabay

Posle gotovo dve decenije razvoja, projekat “Jadar” za Srbiju tehnički i pravno više ne postoji. Ipak, na mestu gde su otkrivene zalihe litijuma dovoljne za proizvodnju milion električnih automobila godišnje, u Gornjem Jadru, i dalje se polemiše – za i protiv rudnika.

,,Mi smatramo da je budućnost sveta voda, vazduh, hrana, ko to bude imao biće bogat. Glavni problemi oko rudaranja litijuma u dolini Jadra jesu mnoge nepoznanice”, kaže Zlatko Kokanović iz Udruženja “Ne damo Jadar”.

Milan Žikić, savetnik za lokalne komunikacije Projekta “Jadar”, navodi da su nekoliko puta ponovili i javno se izjasnili da projekat može bezbedno i održivo da se ostvari u Srbiji.

,,Imamo sva projektna rešenja kojima možemo da dokažemo”, rekao je Žikić.

Za potrebe rudnika koji je trebalo da zauzima 387 hektara, kompanija je već otkupila 51 domaćinstvo od 52. Doborovoljno je preseljeno više od stotinu pedeset ljudi.

,,Prodali smo 51 ar zemlje, više ne mogu da radim i zato smo odlučili da odemo”, kaže Dobrina Filipović iz Brezjaka.

Zvonko Kokanović iz Nedeljica ističe da njegovo imanje nije na prodaju, jer od njega živi i izdržava porodicu.

Pročitajte još:

Moguće posledice po životnu sredinu

Podzemna eksploatacija litijuma ne znači da bi meštani morali da prestanu da se bave poljoprivredom, tvrde u “Rio Tintu”. Kakav bi bio kvalitet tih proizvoda i posledice po životnu sredinu – to je ono što brine mnoge stanovnike Gornjeg Jadra.

Foto-ilustracija: Pixabay

,,Smatram da rudnik bi mnogo doprineo ovom kraju. Ako se otvori rudnik on se ne može otvoriti kaubojski, on se mora otvoriti uz poštovanje nekih normi”, kaže Dragan Tomić iz Brezjaka.

Sa druge strane, njegov zemljak Nebojša Petković, ukazuje da bi to značilo devastaciju kompletnog prostora i uništavanje kulturnog nasleđa.

,,Kao lokalna samouprava podržavamo projekat koji višestruko može da doprinese razvoju ne samo Loznice, već i Zapadne Srbije, ali ćemo kao i Vlada Srbije insistirati na primeni svih neophodnih zakonskih normi”, kaže gradski menadžer Dejan Stalović.

“Rio Sava” ne odustaje od investicije

U “Rio Savi” kažu da poštuju zakone Srbije, ali od investicije vredne 2,5 milijardi evra ne odustaju.

,,Ono što smo mi do sada uspeli da zaključimo jeste da svi negativni uticaji ili svi potencijalni uticaji uopšte na životnu sredinu ili zdravlje ljudi mogu biti ili neutralisani ili umanjeni”, kaže Milan Žikić, savetnik za loklane komunikacije projekta “Jadar”.

U projekat “Jadar” do sada je uloženo skoro 500 miliona dolara. I u drugim evropskim zemljama se istražuje litijum, ali gotovo svuda ti projekti nailaze na otpor.

Trenutno se litijum eksploatiše samo u jednom starom rudniku u Portugaliji, a Nemačka se priprema za njegovo odvajanje iz termalnih voda.

Izvor: RTS

Ekonomski rast bez emisija – BDP i CO2 u suprotnim korelacijama u novoj eri

Foto-ilustracija: Unsplash (stephen-dawson)
Foto-ilustracija: Unsplash (m)

Fosilna goriva, višedecenijski pokretač globalne ekonomije, igraju centralnu ulogu u oblikovanju savremenog sveta. Kako su korišćena za proizvodnju električne energije, i samim tim za industriju, trgovinu, saobraćaj i domaćinstva, ova goriva su postala neophodna za svakodnevni život. Njihovo sagorevanje omogućilo je napredak u oblastima kao što su proizvodnja i transport, čime se direktno doprinelo rastu i razvoju nacionalnih ekonomija.

Međutim, ovaj model rasta ima svoju cenu – neizbežan porast emisija štetnih gasova, što je postalo odlika moderne ekonomske istorije. Goriva su uticala na kvalitet vazduha, vode, i klimu, zbog čega se diskurs promenio, i otišao na stranu klimatske neutralnosti i zelene energije.

Međutim, došlo je do značajnog slabljenja veze između ekonomskog rasta i emisija CO2. U razvijenim ekonomijama poput Sjedinjenih Država i država Evropske unije, cifre govore u prilog ovoj tezi. Američki BDP se udvostručio od 1990. godine uz smanjenje emisija CO2 na nivo iz iste godine, dok je EU ekonomija porasla za 66 odsto uz smanjenje emisija za 30 odsto u odnosu na 1990. godinu. Slične trendove beleže i druge napredne ekonomije, poput Novog Zelanda, Australije, Koreje i Japana, govore istraživanja Međunarodne agencije za energiju (IEA).

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Ekonomije u razvoju takođe pokazuju ovu tendenciju. Kineska ekonomija je doživela ogroman rast, čak se beleži četrnaest puta veći rast od 1990. godine, dok su njene emisije CO2 porasle za pet puta. U Indiji, rast BDP-a je znatno premašio rast emisija CO2. Ove ekonomije, zajedno sa naprednim, čine preko 80 odsto globalnog BDP-a i skoro 70 odsto svetske potražnje za energijom.

Međutim, određene zemlje i regioni i dalje beleže paralelni rast BDP-a i emisija CO2. Pre svega, to su jugoistočna Azija, gde rast potražnje za električnom energijom nije pratio razvoj hidroenergije, i Bliski istok, gde su fosilna goriva jeftinija i dostupna. 

Razlozi za slabljenje ove veze leži u obnovljivim izvorima energije, i inevesticijama u iste.  Drugo, elektrifikacija na globalnom nivou raste, kao i udeo čiste proizvodnje električne energije. Broj električnih vozila se, na primer, povećao pet puta između 2023. i 2030. godine. Pored toga, tu je i smanjenje potrošnje u mnogim sektorima kada je u pitanju energija. Prave se efikasniji uređaji, koji manje troše, od kućanskih aparata do industrije. 

Energetski portal

Evropska solarna industrija pred izazovom – predložene hitne mere zaštite proizvođača EU

Foto-ilustracija: Freepik (pvproductions)
Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)

Evropska solarna industrija mogla bi da se suoči sa velikim gubicima, ukoliko kreatori politika u narednom periodu ne budu preduzeli hitne mere zaštite proizvođača solarnih fotonaponskih modula u Evropskoj uniji, navodi se na sajtu Evropskog saveta za solarnu proizvodnju (ESMC).

U januaru ove godine, ESMC je uputio apel Evropskoj komisiji u vezi sa hitnim merama, navodeći da je potrebno da se usvoje u naredna dva meseca. Ovakve mere zahtevaju kako aktivnu političku, tako i finansijsku podršku.

Ključni problem predstavlja velika ponuda subvencionisanih solarnih fotonponskih modula koji su uvezeni iz Kine. U ovom trenutku postoji zaliha od 140 do 170 miliona fotonaponskih modula u evropskim lukama i skladištima. Kako se navodi, strategija kineske industrije dovela je do kolapsa cena modula i evropskim proizvođačima ostavila velike zalihe proizvoda koji nisu prodati.

Kako je rekao direktor politike ESMC Žigimantas Vaičiunas, ovo je ključni trenutak u kojem će Evropska komisija i države članice odlučiti da li ostaju posvećene strateškom stavu da Evropska unija ne bi trebalo da u potpunosti zavisi od uvoza. Bez hitnih mera, prema njegovim rečima, tokom naredna dva meseca Evropska unija suočiće se sa gubitkom većim od 50 odsto kapaciteta proizvodnje savremenih fotonaponskih modula.

Pročitajte još:

Takođe, objašnjava se da se ovaj rizik ne odnosi samo da evropske proizvođače solarnih fotonaponskih modula, već i šire, na industrijske ciljeve Evropske unije do 2030. godine.

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

U odnosu na navedeno, Evropskog saveta za solarnu proizvodnju traži da se u naredna dva meseca usvoje sledeće hitne mere. Prva jeste da se na nivou Evropske unije uspostavi centar za otkup akumulirane zalihe EU solarnih fotonaponskih modula. Drugo podrazumeva da se odmah izmeni Privremeni okvir za krizu i tranziciju (eng Temporary Crisis and Transition Framework), kako bi se omogućilo finansiranje projekata sa solarnim fotonaponskim modulima proizvedenim u EU ili operativnim troškovima proizvođača solarnih fotonaponskih modula u EU. Kao treće se navodi ubrzanje primene elemenata podrške proizvođačima solarnih fotovoltaičkih modula u EU, kako je predviđeno zakonodavnim inicijativama Zakona o industriji bez neto emisija (eng Net-Zero Industry Act ) i Uredbe o prinudnom radu (eng Forced Labour regulation) od jula 2024, stvaranjem pojednostavljenog i efikasnog sistema za aukcije otpornosti tokom privremenog perioda.

Ove predložene mere trebalo bi implementirati kao paket za privremeni period, kako se objašnjava, zbog stabilizovanja situacije ovih proizvođača u Evropskoj uniji, ali i kako bi se sprečili dalje efekti prelivanja na druge povezane sektore. Aktiviranje ovih mera trebalo da olakša prelazni period od naredne dve do tri godine, dok na snagu ne budu stupile prethodno navedene dve zakonodavne inicijative.

Prisećanja radi, kako smo ranije pisali, u sličnoj situaciji nalazi se i evropska industrija vetra EU usled intenzivne konkurencije kineskih proizvođača.

Energetski portal

I ove grejne sezone ostvareni značajni popusti smanjenjem potrošnje električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Unsplash (Recha Oktaviani)

Građani su i ove grejne sezone ostvarili značajne popuste smanjenjem potrošnje električne energije. U decembru je pravo na popust ostvarilo 1,6 miliona domaćinstava, dok je petina domaćinstava ostvarila najveći popust od 40 odsto, navodi se u saopštenju Ministarstva rudarstva i energetike.

Prema rečima ministarke Dubravke Đedović Handanović, to je veoma važno za energetski sistem, finansije građana, a ujedno ukazuje na to da postoji prostora za promenu navika. I u ovoj godini će se nastaviti sa pružanjem podrške najugroženijim građanima, rekla je ministarka dodajući da je reč o olakšicama na računima za električnu energiju, gas ili grejanje koje idu i do 50 odsto.

Ministarka je objasnila da je izmenama i dopunama Uredbe o energetski ugroženom kupcu u trećem kvartalu prošle godine, omogućeno da veći broj građana može da smanji svoje račune.

,,Do sada je više od 160.000 građana ostvarilo popuste za električnu energiju, gas ili grejanje koji idu i do 50 odsto, među kojima su najpre korisnici novčane socijalne pomoći ali i penzioneri sa minimalnih primanjima. Očekujem da će taj broj biti veći i pozivam sve građane da se prijave i raspitaju u svojim opštinama. Nastavili smo da radimo na tome da sa nadležnim institucijama, poput Republičkog fonda penzijsko i invalidsko osiguranje, omogućimo sticanje prava na smanjenje računa po službenoj dužnosti, tako da će građani bez odlazaka na šaltere moći da ostvare popuste’’, rekla je ministarka Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Ona je podsetila da su zbog industrijskog razvoja zemlje planirane najveće investicije u energetsku infrastrukturu do sada.

„Bez sigurnog snabdevanja energijom i energentima nema industrijalizacije Srbije, novih bolnica, naučnih parkova i radnih mesta. Mi smo to prepoznali i već u narednim mesecima završavamo određene projekte kao što je termoelektrana Kostolac kapaciteta 350 MW koja će biti prvo proizvodno postrojenje EPS-a posle više od tri decenije. Takođe, u završnoj fazi je postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova u termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu koje je veoma značajno zbog zaštite životne sredine i kvaliteta vazduha. Počeli su radovi na platformama za vetropark Kostolac koji će biti prvo postrojenje EPS-a iz obnovljivih izvora energije i taj vetropark imaćemo na mreži u prvoj polovini naredne godine’’, rekla je ministarka.

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Prema njenim rečima, diversifikacija izvora snabdevanja naftom i gasom veoma je važna za energetsku sigurnost.

„Kao što smo prošle godine pustili u probni rad gasni interkonektor sa Bugarskom kojim omogućavamo snabdevanje gasom iz Azerbejdžana, tako je neophodno da završimo izgradnju naftovoda sa Mađarskom koji će biti izgrađen pre specijalizovane izložbe EXPO 2027’’, navodi ministarka.

Podsetila je da Srbija ima izuzetan hidroenergetski potencijal koji je potrebno iskoristiti zbog obezbeđivanja novih kapaciteta iz OIE i sigurnijeg snabdevanja električnom energijom.

„Moramo da izgradimo nove reverzibilne hidroelektrane Bistricu i Đerdap 3 zbog integrisanja više kapaciteta iz OIE, balansiranja i skladištenja energije. Ove hidroelektrane mogu da čuvaju energiju više dana ili nedelja, što je mnogo važno kada nam nije dostupna energija iz sunca ili vetra“, objasnila je ministarka.

Energetski portal