Home Blog Page 201

Kada bi pčele nestale, ovi roboti mogli bi da nastave oprašivanje biljaka

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Sve veći broj pčela nestaje, što predstavlja veliki izazov za globalni biodiverzitet i ima značajan uticaj na čovečanstvo jer donosi brojne probleme u proizvodnji hrane. Ipak, na Finskom Univerzitetu Tampere, istraživači su napravili prvog pasivno letećeg robota opremljenog veštačkim mišićima, pa se postavlja pitanje da li bi mogao da se iskoristiti za oprašivanje?

Već neko vreme inženjeri uspevaju da prave male robote koji mogu da hodaju, plivaju, skaču, ali niko donedavno nije uspeo da ih “natera” da lete. Međutim, istraživači sa Tampere Univerziteta osmislili su novi dizajn pod nazivom “FAIRI” koji je sklopljen od materijala koji reaguju na svetlost, pa tako ovaj robot leti uz vetar i kontroliše ga svetlost.

Pročitajte još:

Istraživači navode da je ovo veštačko seme opremljeno mekim pokretačem. Pokretač je napravljen od tečnog kristalnog elastomera koji reaguje na svetlost, koji dalje navodi na akciju otvaranja ili zatvaranja čekinja nakon podsticaja od strane vidljive svetlosti.

Ovaj robot usled svoje lagane strukture, kako se navodi u studiji, može daleko da putuje pomoću vetra, a ujedno može da se napaja i kontroliše pomoću izvora svetlosti.

Foto-ilustracija: Pixabay

Istraživači napominju da će se u daljem periodu fokusirati na poboljšanje osetljivosti materijala kako bi omogućili rad uređaja na sunčevoj svetlosti. Pored toga, oni će povećati strukturu tako da može da nosi mikroelektronske uređaje kao što su GPS i senzori, kao i biohemijska jedinjenja.

Prema rečima autora ove studije, eksperimenti pokazuju da robot koji su razvili predstavlja važan korak prema realističnim aplikacijama pogodnim za veštačko oprašivanje.

U budućnosti, milioni veštačkih semena maslačka koji nose polen mogli bi da se slobodno rasprše prirodnim vetrovima, a zatim ih usmeriti svetlom prema određenim predelima sa drvećem kojima je potrebno oprašivanje.

Nalažost, i dalje postoje pitanja na koja ovi istraživači moraju da nađu odgovore – poput toga kako kontrolisati mesto sletanja robota a da to bude precizno.

Energetski portal

Raspisani javni konkursi za dodelu sredstava u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay (Nowaja)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je dva javna konkursa.

Prvi javni konkurs raspisuje se za dodelu sredstva za sufinansiranje realizacije projekata smanjenja zagađenja vazduha u Srbiji iz individualnih izvora u 2023. godini.

Ukupna raspoloživa sredstva za realizaciju ovog javnog konkursa obezbeđena su u iznosu od 170 miliona dinara. Sredstva su namenjena jedinicama lokalne samouprave za sufinansiranje nabavke i zamene kotlova na ekološki prihvatljiviji energent za domaćinstva. Iz ovoga su isključena domaćinstva koja već imaju mogućnost priključenja na daljinsko grejanje.

Pročitajte još:

Drugi javni konkurs raspisuje se za dodelu sredstava za sufinansiranje realizacije projekata nabavke, zamene, rekonstrukcije i sanacije kotlarnica za grejanje u 2023. godini.

Ukupna raspoloživa sredstva za realizaciju ovog javnog konkursa obezbeđena su u iznosu od 220 miliona dinara i namenjena su jedinicama lokalne samouprave.

Sredstva koja se dodeljuju za oba konkursa, utvrđuju se u iznosu od najviše 80 odsto opravdanih troškova, dok preostali iznos od najmanje 20 odsto troškova snosi korisnik sredstava.

Rok za podnošenje zahteva za oba konkursa je zaključno sa 27. februarom 2023. godine.

Energetski portal

KAD SPASIMO HRANU, MOŽEMO DA SPASIMO I ČOVEKA

Foto: Bambi
Foto: Bambi

Prema podacima za 2020. godinu, Evropska unija je u prvoj godini pandemije COVID-19 generisala blizu 57 miliona tona otpada od hrane, odnosno oko 127 kg po stanovniku. Otpad od hrane iz domaćinstva dvostruko je veći od otpada koji nastaje iz sektora u kojima postoje strategije za smanjenje otpada od hrane poput sektora primarne proizvodnje i prerade hrane, maloprodaje hrane, distribucije i slično. Eurostat navodi da samo domaćinstva u EU stvaraju 55 odsto otpada od hrane, što čini 70 kg po stanovniku, dok preostalih 45 odsto čini otpad koji je nastao najviše u lancu snabdevanja hranom.

Kad je reč o Srbiji, u procenama Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu navodi se da dnevno bacamo dva miliona kilograma hrane. Sa druge strane, prema poslednjim podacima, 446.000 ljudi ne može da zadovolji osnovne životne potrebe. Kako bi se dodatno podstaklo smanjenje količine hrane koja se baca, a povećale količine hrane koja se donira, osim unapređenja poreskog tretmana donacija hrane, potrebno je podsticati i međusektorsku saradnju. Sa tim ciljem je Koalicija za dobročinstvo pokrenula kampanju „Spasimo hranu, spasimo humanostuoči Nacionalnog dana davanja 2021. godine, a uz podršku USAID-a. Ovu dobročiniteljsku koaliciju čine Fondacija Ana i Vlade Divac, Trag fondacija, Smart Kolektiv, Catalyst Balkans, Srpski filantropski forum, Forum za odgovorno poslovanje i Privredna komora Srbije. Značaj kampanje prepoznali su brojni građani i više od 50 organizacija, kompanija i medija.

U FOKUSU:

Kampanja je vrlo uspešno nastavljena i tokom ove godine i do sada je zahvaljujući sinergiji organizacija civilnog društva, kompanija, građana i medija tokom oba ciklusa prikupljeno 112.047 kg hrane za najugroženije građane širom zemlje.

Foto: Bambi

„U godini kada slavimo 55 godina poslovanja, kroz kampanju „Spasimo hranu, spasimo humanost” pomogli smo socijalno najugroženijim građanima kroz donacije Bankama hrane u Beogradu,  Vojvodini  i Nišu. Pored donacije naših proizvoda, ustupili smo i medijski prostor sa ciljem dodatne podrške kampanji i što delotvornijeg podizanja svesti građana o problemu prekomerne količine bačene hrane”, izjavio je Ivan Jovanović, menadžer korporativnih komunikacija kompanije Bambi, dodavši da ga posebno raduje što su kao deo Coca-Cola Hellenic grupe ovom projektu zajedno pristupili i iskazali solidarnost kada je reč o količini donirane hrane i pića. Kompanija Bambi je u ukupnoj doniranoj količini tokom dva ciklusa kampanje „Spasimo hranu, spasimo humanost”, učestvovala sa čak 10 odsto ukupno donirane hrane.

Kampanja „Spasimo hranu, spasimo humanost” je kroz niz aktivnosti poput kampanja crowdfunding, doniranja hrane od strane proizvođača, donatorskih kutija u najvećim trgovinskim lancima, ukidanja bankarskih provizija na donacije za kupovinu namirnica za ugrožene, uspela da pokaže značaj zajedničkog i sinergetskog delovanja. Ovo je usmerilo pažnju javnosti na neophodnost rešavanja oba problema: nedovoljno donacija hrane i potreba za sprečavanjem bacanja hrane. Mediji su se u promovisanju plemenite kampanje pokazali kao nezaobilazni saveznici od čijeg razumevanja i podrške u velikoj meri zavisi brzina i intenzitet kojom će poruka i ideja racionalnog korišćenja hrane stići do svakog stanovnika naše zemlje.

Svi znamo za izreku da je vreme novac, ali nismo dovoljno svesni vrednosti hrane koju bacamo, a koja se, dok je bezbedna, može usmeriti na najugroženije stanovništvo. Zato je važno da se stalno podsećamo da hranu ne smemo bacati, da treba da pomažemo jedni drugima i da je svako bacanje hrane zapravo bacanje resursa i novca. Osim toga, ne treba zaboraviti ni činjenicu da se hrana koja je pred istekom roka spaljuje što prouzrokuje dodatnu emisiju ugljen-dioksida i negativno utiče na životnu sredinu. Posmatrajući iz tog ugla, racionalno ophođenje prema hrani govori i o održivom i odgovornom odnosu prema prirodi. Zato pozivamo da nam se pridružite u misiji za povećanje donacija hrane i protiv bacanja hrane u Srbiji na www.spasimohranu.rs.

Priredila: Milica Radičević

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE.

Istočna Srbija dobija prvi vetropark “Krivača”

Photo-illustration: Pixabay (makunin)
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

„Krivača” je prvi vetropark koji će biti izgrađen u istočnoj Srbiji, na teritoriji opštine Golubac. Prostiraće se na 56 km² sa kapacitetom od 105,6 MW.

Vetroturbine koje će biti instalirane isporučiće nemačka Nordex grupa, jedan od najvećih svetskih proizvođača, čiji je ovo prvi projekat u Srbiji.

Čak 22 vetroturbine godišnje će proizvoditi 310 GWh zelene električne energije. Prema procenama to će biti dovoljno za snabdevanje oko 75.000 domaćinstava i smanjenje emisije ugljen-dioksida za oko 115.000 tona godišnje.

Ovo je ujedno prvi projekat obnovljive energije u zemlji koji uključuje komercijalni ugovor o kupovini električne energije (PPA), a zaključen je sa švajcarskim proizvođačem i trgovcem energijom AXPO.

Pročitajte još:

Vetropark “Krivača” biće priključen na 110 kV elektroenergetsku mrežu, u izgradnji su dva dalekovoda 110 kV, a u planu je i izgradnja objekta 33/110 kV transformacije VE “Krivača”, te proširenje postojećih 110/35 kV trafostanica Veliko Gradište i Neresnica.

Izgradnja VE “Krivača” je počela krajem prošle godine, a očekuje se da vetropark bude potpuno operativan krajem 2023. godine.

Energetski portal

Izabrano pobedničko idejno rešenje na konkursu za Studentski grad u Beogradu

Foto: Promo
Foto: Promo

Na izložbi u Palati Srbija predstavljeno je pobedničko idejno rešenje na javnom međunarodnom arhitektonsko-urbanističkom konkursu „Studentski grad – Beograd“.

Imajući u vidu potrebu za povećanjem smeštajnih kapaciteta studentskih domova u okviru univerzitetskih centara, Ministarstvo prosvete je, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), raspisalo konkurs za uređenje kompleksa, izgradnju novih i rekonstrukciju postojećih objekata u kompleksu Studentski grad na Novom Beogradu, navodi se u saopštenju.

Konkurs je sprovelo Udruženje arhitekata Srbije.

Na konkurs je stigla 21 prijava, a žiri, kojim je predsedavala arhitekta dr Grozdana Šišović, jednoglasno je odlučio da prvu nagradu (u iznosu od 28.000 dolara) dodeli Studiju Nous Architecture iz Turske. Iz ukupnog nagradnog fonda konkursa od 56.000 dolara, osim prve nagrade, dva rešenja su nagrađena iznosima od po 7.000 dolara, a pet sa po 2.800 dolara.

Na osnovu izabranog pobedničkog rešenja, kao naredni korak, sledi izrada urbanističko-tehničke i projektne dokumentacije, nakon čega će Ministarstvo objaviti tender za izvođenje radova.

Ministar prosvete Branko Ružić izjavio je da su radovi na novom objektu u Studentskom gradu deo Projekta „Studentsko stanovanje“, u okviru kog će biti završen i studentski dom u Nišu.

Pročitajte još:

“Cilj Ministarstva je da obezbedi dodatne kapacitete, stvori dobre i ekonomski prihvatljive uslove za smeštaj studenata i na taj način da dodatni podstrek našim mladima da ostvare svoje ambicije, jer je smeštaj tokom studija i dalje je jedno od najvažnijih pitanja koje studenti koji studiraju van mesta stanovanja i njihovi roditelji rešavaju. Izgradnjom ovog doma u Studentskom gradu obezbedićemo još 1.000 dodatnih mesta za smeštaj studenata u Beogradu koji je naš najveći univerzitetski centar”, rekao je ministar i dodao da bi radovi trebalo da počnu nakon izrade urbanističkog projekta i druge projektno-tehničke dokumentacije, u drugoj polovini 2024. godine.

Prema njegovim rečima, procenjena vrednost radova i opremanja je oko 26,5 miliona evra, a sredstva su obezbeđena iz budžeta Republike Srbije i kredita Razvojne banke Saveta Evrope (CEB), koja godinama podržava unapređivanje učeničkog i studentskog standarda u Srbiji.

“Mi u CEB-u smo izuzetno ponosni što u partnerstvu sa Ministarstvom prosvete Srbije pomažemo u finansiranju vodećeg projekta koji će obrazovanje učiniti dostupnim ekonomski ugroženim studentima kroz pristupačniji i poboljšani smeštaj”, rekla je Nadežda Gročkova Leruste, menadžerka CEB-a za Srbiju.

Poseban cilj konkursa bila je promocija principa cirkularne ekonomije i održive zelene gradnje, sa niskom potrošnjom energije, i njihova primena pri izgradnji objekata.

“Povećanjem broja visokoškolovanih mladih ljudi doprinosimo razvoju ekonomije koja se zasniva na znanju, što ima pozitivan uticaj na privredu i društvo, kao i na budući razvoj zemlje”, rekao je Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji.

Energetski portal

Niš je dve godine bez Plana kvaliteta vazduha – dokument izrađen, ali Ministarstvo nije dalo saglasnost

Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)
Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

Plan kvaliteta vazduha je dokument koji Niš po zakonu mora da ima, ali iako ga je Institut za javno zdravlje još krajem 2020. godine sastavio – do danas on zvanično nije usvojen, jer Ministarstvo za zaštitu životne sredine za to nije dalo saglasnost. Nisu odgovorili u čemu je problem, a to ne zna ni predsenik niške Komisije za zaštitu životne sredine Miodrag Stanković, koji pretpostavlja da nije bio usklađen sa Budžetom i da zato borba za zdraviji vazduh u institucijama praktično stoji u mestu već dve godine.

Novinari Južnih vesti su još početkom decembra prošle godine pitali nadležne šta je sa Planom kvaliteta vazduha, na koji se godinama čekalo, a koji je tek krajem 2020. i zvanično objavljen. Institut za javno zdravlje je jedini odgovorio – da za to nisu nadležni, a Ministarstvo za zaštitu životne sredine nije pojasnilo zbog čega na njihov Plan nisu dali saglasnost.

Miodrag Stanković je kao predsednik skupštinske Komisije za zaštitu životne sredine takođe saznao da Niš već dve godine nema Plan kvaliteta vazduha, iako takav dokument jeste sastavljen i kaže da je to bila jedna od tema njihove četvrte sednice.

Saznanja koja smo dobili iz Instituta za javno zdravlje, odnosno Centra za higijenu i humanu ekologiju – merenje kvaliteta vazduha koje je sprovedeno još 2018. godine pokazalo je treći stepen zagađenja vazduha u našem gradu i s obzirom da se radilo o visokom stepenu zagađenja bilo je potrebno izraditi Plan merenja i praćenja kvaliteta vazduha još tada. Plan kvaliteta vazduha za anglomeraciju Niš je urađen 2020. godine od strane Instituta, ali on do danas nije dobio saglasnost Ministarstva za zaštitu životne sredine – potvrđuje i Stanković.

Pročitajte još:

Zašto Ministarstvo nije dalo saglasnost ni Komisiji nije objašnjeno, ali jeste da je dokument vraćen lokalnoj samoupravi, da je bilo potrebno da se doradi, ali ne i šta konkretno.

„Ono što su takođe tada rekli iz Instituta je da je neophodna međusobna saradnja Grada Niša, Uprave za imovinu i održivi razvoj, KLER-a i Centra za higijenu i humanu ekologiju, kako bi se napravio dobar i kvalitetan Plan, kao i da je potrebno da Grad raspolaže verifikovanim podacima o kvalitetu vazduha za svih pet gradskih opština, što danas nije slučaj’’, ističe Stanković.

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)

Stanković pretpostavlja da su razlozi za to što ovaj dokument nije zvanično usvojen to što nije bio usklađen sa Budžetom grada. Zato Niš praktično dve godine stoji u mestu i osim nekih internih projekata za smanjenje zagađenja vazduha, ne postoji institucionalna borba.

Ukazuje i na to što Niš više nema ni gradskog većnika koji bi se bavio zagađenjem vazduha, ali ni posebnu Gradsku upravu zaduženu samo za rešavanje tog problema.

„Na potezu je sada Grad, odnosno Gradsko veće, ali mi nemamo gradskog većnika koji se bavi konkretno ovom problematikom, treba neko u Veću da bude zadužen za tako nešto, a ranije smo imali i Sekretarijat za zaštitu životne sredine, sada ni to nemamo, već samo službu pri Gradskoj upravi koja radi neke poslove. Inicirano je da se povežu sve te institucije koje na neki način imaju neku ingerenciju kada je reč o kvalitetu vazduha i neko mora da preuzme obavezu, ja očekujem da to uradi Gradsko veće i da se to prilagodi budžetu, da se vidi šta konkretno može da se realizuje u 2023. godini, šta sledeće godine’’, ističe Stanković.

Zbog svega Stanković sumnja i da gradskoj vlasti zagađenje vazduha nije prioritet, iako je reč o problemu koji direktno utiče na zdravlje njihovih građana.

Da je usvojen na vreme lokalna samouprava bi imala dve godine da bar deo plana realizuje, a da li će sada nešto učiniti tim povodom – pitanja su upućena Gradskom veću preko Pres službe, a odgovore očekujemo.

Stanković kaže da će i Komisija kojom predsedava ponovo da uputi neke predloge.

„Ja sam inicirao kao predsednik Komisije da se predvide budžetska sredstva, da se uskladi sa nacrtom i da onda takav Plan ode do Ministarstva, ali evo do danas se ništa po tom pitanju nije desilo. Predložićemo i zvanično da Grad taj plan dostavi Institutu na doradu, da se taj Plan možda nađe i na nekoj javnoj raspravi i da nakon toga se uskladi, da se vidi koje su mogućnosti što se tiče budžeta za realizaciju i da onda takav plan ode prema Ministarstvu, da se usvoji i da se odmah krene u realizaciju’’, najavljuje Stanković.

Podsetimo, da je reč o važnom dokumentu, kojim osim što je obavezan po Zakonu o zaštiti vazduha, može da pomogne da se adekvatno upravlja kvalitetom vazduha, ranije je pojasnila i profesorka Amelija Đorđević, koja je tada istakla i da je rok od šest meseci koji je Institut imao za izradu kratak da bi se Plan kvaliteta vazduha ozbiljno uradio.

Profesorka je takođe nedavno upozorila da upravljanje kvalitetom vazduha u Srbiji ne postoji, kao i da je predlog za bolji monitoring u Nišu, koji je sa kolegama uradila još pre dve godine, ostao samo mrtvo slovo na papiru, jer su ga nadležni ignorisali.

Izvor: Južne vesti

Šta je regenerativna okeanska poljoprivreda i zašto je važna?

Foto-ilustracija: Pixabay (Wild0ne)
Foto-ilustracija: Pixabay (lpittman)

Verovatno je većina delimično upoznata sa pojmom regenerativne poljoprivrede. I kada govorimo o tome, ona se odnosi na poljoprivredu na kopnu. Ali, da li znamo šta je regenerativna okeanska poljoprivreda i zbog čega je važna?

Procenjuje se da će do 2050. godine na planeti živeti oko 10 milijardi ljudi, što će proizvesti dodatan pritisak na poljoprivrednu proizvodnju. Ovo ukazuje, ne samo na problem prehrane, već i na prekomerno iskorišćavanje resursa planete, kao i na dodatne emisije staklene bašte koje velikim delom proizilaze iz poljoprivredne proizvodnje.

Zbog čega okeani?

Okeani pokrivaju oko 70 odsto površine planete, a njihov biodiverzitet bogat je vrstama koje su važne za opstanak celog živog sveta, bilo da je reč o lancu ishrane, bilo da je reč o njihovoj sposobnosti proizvodnje velike količine kiseonika. Već se danas mnogi naučnici oslanjaju na okeansku poljoprivredu i u njoj vide rešenje za problem do kojeg ćemo, sve očiglednije, doći u budućnosti.

Njihova veličina jeste zadivljujuća, ali ne sme da nas zavara. Koliko god da je veliki i bogat, biodiverzitet okeana i te kako je ugrožen. Prekomerni lov, krivolov, usputni lov, sve ove vrste lova dovele su mnoga morska bića do ivice istrebljenja. Iako je ovde reč uglavnom o ribama i morskim sisarima, stanovnike okeana čine još neka važna bića, koja su takođe ugrožena i to ne samo istrebljenjem kroz njihovo direktno izvlačenje iz okeana, već nestaju usled zagađenja i klimatskih promena.

Kako bi se omogućio oporavak svih, sve češće, kada je reč o ljudskoj prehrani morskim resursima, prehrambene industrije okreću se morskim algama i školjkama.

Pročitajte još:

Ovde nastupa regenerativna okeanska poljoprivreda

Ovakva poljoprivreda, koja predstavlja uzgoj morskih algi, školjki i drugih morskih organizama, ima nekoliko ciljeva.

Foto-ilustracija: Pixabay (NoName_13)

Njihovim uzgajanjem omogućava se obnavljanje okeanskih ekosistema, ali i obalnih područja. Morski organizmi koji se uzgajaju na ovakav način koriste se kao hrana za životinje i ljude. Govoreći o morskim algama, one predstavljaju odličan dodatak ishrani stoke, smanjujući emisiju metana koja nastaje uzgojem ovih životinja. Takođe, mogu da se koriste u procesu proizvodnje bioplastike, biođubriva ili biogoriva.

Metoda njihovog uzgoja je jednostavna. Ova morska bića postavljaju se u specijalne korpe i mreže, a zatim se u zavisnosti od njihovog prirodnog staništa spuštaju na određenu dubinu.

Regenerativna okeanska poljoprivreda predstavlja polikulturu, što znači da se na jednom mestu uzgaja više određenih vrsta, čime se imitira prirodni ekosistem i omogućava bogatiji biodiverzitet.

Iako na našim prostorima ovakva ishrana nije uobičajena, morske školjke i alge bogate su hranljivim vrednostima, kao što su proteini, gvožđe, kalcijum, jod, karotin, zatim vitamini B12 i C i druge. Ne samo u ishrani, već i u prirodnoj medicini i farmaceutskoj industriji, alge su veoma korisne.

Katarina Vuinac

Srbija i Mađarska posvećene razvoju saradnje u oblasti energetike i robne razmene

Foto: Vlada Republike Srbije
Foto: Vlada Republike Srbije

O energetskoj bezbednosti u region i unapređenju saradnje Srbije i Mađarske u oblasti energetike, razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto.

Prema rečima ministarke Đedović, Srbija i Mađarska su u energetskoj krizi ojačale partnerske odnose, a  saradnja u ovoj oblasti je strateškog karaktera.

,,Tranzit prirodnog gasa ka Mađarskoj preko Srbije teče nesmetano i to će se i nastaviti, dok će skladištenje gasa u toj zemlji biti ključno da budemo spremni za grejnu sezonu’’, naglasila je ministarka.

Ministarka je ocenila da uspešna saradnja Srbije i Mađarske u snabdevanju prirodnim gasom treba da bude vodilja i za druge oblasti, dodavši da je na današnjem sastanku razgovarano o unapređenju saradnje u oblasti snabdevanja naftom, elektroenergetike i obnovljivih izvora energije.

,,Planiramo da diverzifikujemo pravce snabdevanja naftom i radimo na pripremi projekta naftovoda kojim bismo se povezali sa mrežom naftovoda u Mađarskoj’’, najavila je ministarka.

Pročitajte još:

Predviđen i je nastavak ulaganja u prenosnu mrežu, kako navodi ministarka, izgradnjom panonskog koridora, koji će odgovoriti na potrebu za povećanjem prekograničnog kapaciteta na granici između Srbije i Mađarske.

Ministar Sijarto napomenuo je da je za Mađarsku važan Južni gasni koridor i interkonekcija koja se gradi između Srbije i Bugarske, dodavši da su već počeli pregovori sa Azerbejdžanom o kupovini gasa, ali da su za snabdevanje potrebna ulaganja u izgradnju novih gasnih interkonektora i proširenje postojećih.

,,Radimo i na tome da se do 2028. godine udvostruči kapacitet prenosne mreže električne energije između dve zemlje, što je naročito važno jer se nadamo da će do 2030. godine proraditi PAKŠ 2 i PAKŠ 3 u okviru nuklearne elektrane u Mađarskoj’’, rekao je ministar Sijarto.

Sa ministrom Sijatrom sastao se i ministar trgovine Tomislav Momirović. Tom prilikom ministar Momirović istakao je da će na čelu srpskog dela Mešovitog komiteta za ekonomsku saradnju Srbije i Mađarske sa posebnom pažnjom raditi na tome da se robna razmena dve susedske zemlje u budućnosti dodatno uveća na četiri milijarde evra.

,,Po obimu ukupne robne razmene Mađarska je prošle godine bila naš peti trgovinski partner sa 3,65 milijardi evra, dok je ujedno bila naš čertvrti partner u izvozu koji je iznosio 1,5 milijardi evra. U poslednjih deset godina vrednost robne razmene između Mađarske i Srbije je značajno uvećana, a posebno naš izvoz, koji je pre svega vođen rastom izvoza komponenata automobilske industrije’’, rekao je ministar Momirović.

Energetski portal

Održivi letovi: NASA i Boing prave „zeleni avion“

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Čuvena svemirska agencija NASA udružila se sa kompanijom Boing kako bi razvili što zeleniju tehnologiju za komercijalne letove.

Oni će u narednih nekoliko godina zajedno raditi na projektu „Održivi letovi’’, sa ciljem da izgrade, testiraju i koriste avione koji će smanjiti emisiju štetnih gasova. Kako se navodi u zvaničnom saopštenju, NASA će u narednih sedam godina uložiti 425 miliona dolara, dok će kompanija Boing i njeni partneri doprineti ostatku finansiranja sporazuma, oko 725 miliona dolara.

Ukoliko ovaj projekat bude uspešan, iz NASE navode da bi ova tehnologija u avionima mogla da bude dostupna vrlo brzo, 2030-ih godina, dok bi prvi probni let mogao da se održi 2028. godine. Cilj je, kako se navodi, da tehnologija opslužuje oko 50 odsto komercijalnog tržišta za avione sa jednim prolazom na kratkim i srednjim relacijama.

Pročitajte još:

Ovaj koncept uključuje avion sa ekstra dugim, tankim krilima stabilizovanim dijagonalnim podupiračima. Sa ovakvim dizajnom aviona stvoriće se manje otpora, što zapravo znači smanjena potrošnja goriva, a prognoze su da bi mogao da smanji potrošnju goriva i emisije do 30 odsto.

U saopštenju se dalje navodi da bi ovaj koncept koristio i za neke naredne zelene projekte koji bi mogli da pomognu avioindustriji da ispuni cilj dostizanja neto nulte emisije ugljenika do 2050. godine. NASA će obezbediti i pristup svojim aeronautičkim objektima i stručan kadar.

Energetski portal

Vranje: Raspisan Javni poziv za sufinansiranje ugradnje solarnih panela

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Bill-Mead)

Gradsko veće grada Vranja raspisalo je Javni poziv za sufinansiranje ugradnje solarnih panela za proizvodnju električne energije za sopstvene potrebe na porodičnim kućama na teritoriji grada Vranja za 2023. godinu.

Ukupan iznos sredstava koja će biti dodeljena putem ovog Javnog poziva je 7.787.984,00 dinara, od čega je deo obezbedio grad Vranje, a deo Uprava za podsticanje i unapređenje energetske efikasnosti Republike Srbije.

Maksimalni iznos sredstava podsticaja koji se dodeljuje za meru koja se odnosi na nabavku i ugradnju solarnih panela, predstavlja manji iznos od 50 odsto od vrednosti ukupne investicije sa PDV om, a maksimalno 420.000 dinara sa PDV-om, ili iznosa koji se dobija množenjem snage u kW solarnih panela iz dostavljene profakture, sa  iznosom od 70.000 dinara sa PDV-om.

Pročitajte još:

Popunjeni, potpisani i odštampani prijavni obrazac i prateća dokumentacija dostavljaju se u zatvorenoj koverti sa naznakom:

„PRIJAVA ZA JAVNI POZIV ZA UČEŠĆE GRAĐANA U SPROVOĆENjU MERE ENERGETSKE SANACIJE PUTEM UGRADNjE SOLARNIH PANELA ZA PROIZVODNjU ELEKTRIČNE ENERGIJE – NE OTVARATI”, sa punom adresom pošiljaoca na poleđini koverte.

Prijava se predaje lično na šalteru br.1 Gradske uprave grada Vranja u uslužnom centru ili preporučeno poštom na adresu:

Javni poziv je otvoren zaključno sa danom 27. februar 2023. godine.

Energetski portal

Ledeni dani u Srbiji, proizvodnja struje premašuje potrošnju

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay

Energetska situacija u Srbiji je stabilna a već za vikend zabeležen je porast potrošnje struje dva posto, a gasa čak 10 odsto. Ministarka energetike kaže da svaka dva sata dobija izveštaje i da je broj onih koji su bez struje – ispod hiljadu. I toplane pojačavaju grejanje.

Ekipe elektrodistribucija brzo otklanjaju kvarove i u skladu sa vremenskim prilikama pojačavaju režim rada u delovima gde je potrebno. Iz EPS-a poručuju da proteklih dana proizvodnja struje premašuje potrošnju.

„Nema uvoza struje, nije ga bilo ni u prethodnom periodu i nadamo se da će tako ostati. Imamo više od 1,4 miliona tona uglja na deponijama što nam daje sigurnost da ako bi došlo do nekih nepredviđenih situacija možemo da nastavimo da proizvodimo električnu energiju„, rekla je Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike.

Manjem pritisku na elektroenergetski sistem doprinosi i dobro grejanje iz toplana.ž

„Gotovo da nema nikakvih problema, neki daljiski sistemi su prešli na 24-časovnu isporuku toplotne energije. Ali ono što je u ovom trenutku najvažnije da nemamo problem sa isporukom osnovnih energnata koji se koriste u proizvodnji toplotne energije“, kaže Dejan Stojanović, direktor „Udruženja toplana Srbije“.

Pročitajte još:

Nevreme stvara probleme i u regionu. Gotovo cela Republika Srpska danas je na nepun sat ostala u mraku. U tom delu prenosnog sistema Bosne i Hercegovine došlo je do delimičnog kolapsa koji je istovremeno pruzrokovao: nagli pad napona i ispad većine trafostnica i glavnih dalekovoda.

„To izazvalo paniku kod građana, ne radi se ni o kakvom terorističkom aktu, ni o kakvoj situaciji koja u budućnosti može češće da se događa, zbog povećanja potrošnje ili nečeg drugog. Ovo je jednostavno niz malo verovatnih događaja i lančane reakcije. Desilo se nešto što se izuzetno retko dešava“, kaže Cvjetko Žepinić, izvršni direktor za rad i održavanje u „Elektroprenosu BiH“.

Sa ledenim danima u čitavoj Evropi raste potrošnja i gasa i struje pa se apeluje na maksimalno štednju energije.

Izvor: RTS

Za petinu veća spoljnotrgovinska razmena agrara

Foto-ilusracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ukupna spoljnotrgovinska razmena agrara Srbije sa svetom u prošloj godini iznosila je 7,9 milijardi evra što predstavlja povećanje od 20,1 odsto u odnosu na 2021. godinu.

Srbija je izvezla robu u vrednosti od 4,8 milijardi evra što čini povećanje od 13,4 posto u odnosu na rezultate iz 2021. godine, sa učešćem u ukupnom robnom izvozu od 17,3 procenata. Kada je reč o uvozu robe, uvezli smo je u vrednosti od 3,1 milijardi evra, što je za 32 odsto više u odnosu  2021. godinu sa učešćem u ukupnom robnom uvozu od osam odsto, navodi se na sajtu Privredne komore Srbije

Suficit u spoljnotrgovinskoj razmeni poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za deset meseci 2022. godini, iznosio je 1,6 milijardi evra što je smanjenje od 10,8 odsto u odnosu na 2021. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 151,9 odsto i manja je od pokrivenosti u 2021. godini kada je iznosila 176,9 procenata.

Pročitajte još:

Prema strukturi izvoza agrara najzastupljeniji je izvoz voća i povrća sa 24,3 odsto, žitarica sa 20,4 odsto, duvana 9,7 odsto i pića 8,1 odsto. Najviše smo uvozili voće i povrće 19,4 odsto, kafu, kakao, čaj, začine i proizvode od njih 11,2 odsto, i duvan 9,2 posto.

Energetski portal

Uređaj koji prikuplja čestice nastale habanjem guma na vozilima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Robert Laursoo)

Tim mladih inženjera, istraživača i dizajnera osmislio je način kako da čestice koje nastaju usled habanja guma na automobilima, ne završe u životnoj sredini.

Stvaranje ideje započeli su na svojim univerzitetima u Londonu, u okviru master projekta, a 2020. godine osnovali su kompaniju The Tire Collective sa vizijom da smanje uticaj čoveka na prirodu.

Naime, reč je o uređaju koji se postavlja iza gume na vozilu i koji koristi elektrostatiku i protok vazduha kako bi privukao čestice.

Pročitajte još:

Prema podacima navedenim na sajtu kompanije, habanje guma je drugi najveći mikroplastični zagađivač u našim okeanima. Ove čestice povezane su i sa masovnim izumiranjem lososa na zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država.

Kako bi priča ostala do kraja zelena, prikupljene čestice ne završavaju na deponijama, već njihovom preradom mogu ponovo da se iskoriste. Sa tim ciljem ovaj tim mladih ljudi sarađuje sa mrežom reciklera i stručnjaka, kako bi se prikupljene čestice iskoristile što bolje.

Energetski portal

Kako crvi mogu da otkriju koliko je zagađen vazduh u stanu

Foto-ilustracija: Pixabay (jarmoluk)
Foto-ilustracija: Pixabay (jayartin)

Koliko smo zapravo sigurni da prostor u kojem živimo, jedemo, spavamo, nije zagađen? Nečistoće u vazduhu u zatvorenom prostoru mogu da ugroze naše zdravlje, a istraživači sa Finskog Univerziteta Turku razvili su novu metodu kako da izmere kvalitet vazduha u stanu, kući, koristeći fluorescentne sojeve nematoda tj.crva.

Kako navode stručnjaci, danas nažalost ne postoje prihvaćene metode koje bi pratile rizik povećanja zagađenja u zatvorenom prostoru što ih je podstaklo da razviju novu proceduru za detektovanje ovog važnog problema. Za to su koristili prednosti transgenih sojeva nematoda “Caenorhabditis elegans”.

Ovi sojevi proizvode zeleni fluorescentni protein (GFP) kada pomirišu ili na neki način okuse štetne nečistoće, a količina njihove fluorescencije može se potom izmeriti spektrometrijom. 

Istraživače navode da su se ovi crvi ranije koristili za praćenje bioloških efekata teških metala i drugih agenasa u životnoj sredini. Oni su tokom svog istraživanja crve izložili uzorcima gljivica koje su prikupili iz zgrada koje imaju problema sa vlagom i nakon nekog vremena primetili su značajno povećane količine fluorescencije.

Pročitajte još:

Ovi crvi zapravo reaguju i na druge nečistoće u vazduhu u zatvorenom prostoru, poput određenih sastojaka koji se koriste u proizvodima za čišćenje. Istraživači objašnjavaju da ovi crvi nažalost ne mogu da vam kažu koja to toksična jedinjena postoje u vazduhu, ali mogu da “pokažu” koliko je zagađenje.

Nekvalitetan vazduh u prostorijama u kojim živimo može loše da utiče na naše zdravlje, a naročito na najosetljivije grupe kao što su deca, starije osobe, trudnice, hronični bolesnici. Zato stručnjaci savetuju što ćešće provetravanje prostorija i održavanje optimalne temperature vazduha.

Energetski portal

EK potvrdila da su ispunjena merila za otvaranje Poglavlja 1

Foto-ilustracija: Unsplash (Waldemar Brandt)
Foto: Wikipedia (Matija)

Ministarstvo privrede Vlade Republike Srbije saopštilo je da je, nakon više od osam godina razgovora sa predstavnicima Evropske komisije i Delegacije Evropske unije u Srbiji, Evropska komisija obavestila Ministarstvo privrede da su ispunjena merila za otvaranje Poglavlja 1 – Slobodno kretanje robe.

Ministar privrede Rade Basta zahvalio je svim saradnicima iz Ministarstva privrede koji su učestvovali u pregovorima za otvaranje ovog poglavlja, ministarki za evropske integracije Tanji Miščević, kao i premijerki Ani Brnabić i svim članovima Vlade Srbije.

“Poglavlje 1 – Slobodno kretanje robe predstavlja najznačajnije i u zakonodavnom pogledu najzahtevnije poglavlje. Srbija najveću robnu razmenu ostvaruje sa državama EU i zbog toga je „zeleno svetlo” za otvaranje ovog poglavlja istorijski trenutak za naš narod i državu”, poručio je Basta i dodao da će biti deo pregovaračke grupe.

Ministarstvo privrede rukovodi radom pregovaračke grupe za slobodno kretanje robe i započeće proceduru radi usvajanja strateških dokumenata od strane Vlade Srbije koja su merila za otvaranje poglavlja: Strategije i Akcionog plana za harmonizovanu oblast, Akcionog plana za oblast motornih vozila i Akcionog plana za neharmonizovanu oblast.

Nakon usvajanja strateških dokumenata, Evropska komisija će pripremiti nacrt izveštaja o ispunjavanju merila za otvaranje poglavlja, koji će predstaviti Savetu EU, što će biti formalna potvrda od strane EU da su merila za otvaranje pregovora u ovom poglavlju ispunjena, piše u saopštenju.

Suštinu poglavlja o slobodnom kretanju robe čine tehnički propisi koji regulišu infrastrukturu kvaliteta (u koju spadaju standardizacija, akreditacija, metrologija, ocenjivanje usaglašenosti i tržišni nadzor).

Pročitajte još:

S druge strane, u okviru ovog poglavlja postoji i neharmonizovano područje koje predstavlja nacionalne propise država članica.

Završetkom pregovora u ovoj oblasti biće obezbeđena potpuna usklađenost domaćih propisa sa evropskim zakonodavstvom koje se odnosi na proizvode.

Postizanjem potpune usklađenosti domaćih propisa sa propisima EU obezbediće se poštovanje jedne od osnovnih sloboda jedinstvenog tržišta – slobodnog kretanja robe.

Ovaj princip znači da trgovina proizvodima iz jednog dela Evropske unije u bilo kojem drugom mora da se sprovodi bez ograničenja.

Shodno tome, srpski proizvodi će se kretati na evropskom tržištu bez prepreka.

Danom pristupanja EU, Srbija postaje deo unutrašnjeg tržišta EU, na kojem važe jednaka pravila za sve proizvode država članica.

Slobodno kretanje robe omogućiće da kvalitetni srpski proizvodi budu plasirani na evropsko tržište, a da istovremeno kvalitetni evropski proizvodi budu plasirani na srpsko tržište, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

MAŠINSKA PROIZVODNJA SAĆA OD PČELINJEG VOSKA

Foto-ilustracija: Unsplash (Boba Jagličić)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvim revolucionarnim otkrićem u pčelarstvu smatra se Langstrotov pronalazak košnice sa pokretnim ramovima (1851), u kojima se pčele podstiču i olakšava im se i ubrzava da grade svoje saće. Ubrzo su usledila još dva revolucionarna izuma: centrifuga za ceđenje meda (1865), izum Františeka Hruške, i izgravirana veštačka osnova za saće, izum nemačkog pčelara Johana Meringa (1857).

Mnogo godina kasnije, španska firma BREAT S. L. (breat.eu@gmail.com) objavljuje četvrto revolucionarno otkriće u svetu pčelarstva, mašinsku proizvodnju saća od čistog pčelinjeg voska. Firma BREAT je napravila mašinu koja proizvodi saće od prirodnog pčelinjeg voska, spremno za stavljanje u ram, koje zamenjuje saće koje grade pčele.

„Ovo je potpuno nova, revolucionarna tehnologija koju uvodimo u svet pčelarstva“, saopštili su iz firme BREAT.

Ukupne dimenzije ugrađene mašine su: dužina 16 m, širina 8 m, visina 2,2 m. Središnji deo mašine gde se proizvodi saće je dužine 11,7 m, širine 2,1 m i visine 2,2 m. Njen dizajn omogućava da se veoma lako transportuje i montira.

Kada je mašina izumljena, pitali smo proizvođača koja joj je cena. Odgovor glasi 500.000 evra.

Pročitajte još:

Kako mašina radi?

Proces proizvodnje ove automatizovane mašine je sledeći: prirodni pčelinji vosak se stavlja u rezervoar, gde se zagreva do tečnog stanja, filtrira se, a zatim ubrizgava u kontinuirani silikonski kalup; dalje, vosak se hladi dok putuje niz tunel; kada se ohladi, saće se vadi iz kalupa, zatim seče i slaže. Obrada voska je potpuno čista, bez upotrebe hemikalija ili aditiva.

Kako ugraditi saće u okvir?

Saće se lako može prikovati ekserima na stranice drvenog okvira. Takođe može biti metalna žica koja prati isti sistem kao kod satnih osnova.

Zašto smo izmislili ovu mašinu?

Trenutno se godinama priča o pitanjima kao što su povećanje prinosa meda, ograničavanje upotrebe pesticida i lekova i drugi značajni problemi sa kojima se industrija suočava.

Videli smo potrebu i aktuelizovanu mogućnost da svoju inženjersku ekspertizu primenimo na rešavanje ovog problema uz značajno smanjenje poteškoća sa kojima se suočavaju savremeni pčelari.

Kako je mašina konfigurisana?

Foto-ilustracija: Unsplash (Damien Tupnier)

Mašina se sastoji od tri dela, što omogućava najbolje prilagođavanje zahtevima korisnika. Delovi su:

  1. rezervoar za likvidaciju i filtriranje
  2. mašina za proizvodnju
  3. skladištenje na transportnoj traci.

Najvažniji element je centralni deo (proizvodna mašina) koji proizvodi saće. Druga dva su periferni elementi i mogu se prilagoditi potrebama kupca.

Koje su veličine gotovog proizvoda?

Saće napravljeno patentiranom mašinom može se koristiti u Dadantovim, Langstrotovim i Lajansovim ramovima. Pored toga, veličina saća se može prilagoditi od 300 mm visine ili manje, odnosno do one dužine koju zahteva korisnik.

Da li je mašina registrovana?

Mašina je patentirana i registrovana je putem Ugovora o saradnji u oblasti patenata.

Prednosti

Pčele su jedinstveni insekti. Opsednute pravljenjem savršenih, ujednačenih šestougaonih voštanih ćelija, podjednako su izbirljive u pogledu prostora koji im je potreban za kretanje unutar svojih domova. Inspirisana našom zabrinutošću za prirodu i kroz veliko iskustvo, firma BREAT posvećena je razvoju sveta pčelarstva. Izmislili smo rešenje za proizvodnju saća od prirodnog pčelinjeg voska koji ima savršenu geometriju koju stvaraju pčele.

Svrha našeg pronalaska je da se fokusiramo na obnavljanje saća bez ikakvog hemijskog proizvoda, što znači mnogo zdravije košnice. Jedna od naših glavnih briga je da očuvamo životnu sredinu kako bismo omogućili pčelama da proizvode med visokog kvaliteta.

Naš izazov je bio da izmislimo mašinu koja pravi saće kao pčele i u tome smo uspeli. Prednost upotrebe ovog saća je apsolutno neverovatna jer poboljšava produktivnost pčela. Sada pčele više ne moraju da luče vosak za izgradnju saća i troše više vremena i sredstava na proizvodnju meda. Pčelinje zajednice takođe imaju koristi od boljeg okruženja legla gde naše saće pruža idealne uslove za ciklus rasta pčela.

Izvor: SPOS