Home Blog Page 2

Projekat „Zasadi drvo” premašio 1.200.000 posađenih sadnica u Srbiji

Foto: Milovan Ilić

U okviru projekta „Zasadi drvo”, koji je pokrenula kompanija WMG (Wireless Media Group), realizovana je velika akcija sadnje u Banatskom Brestovcu, tokom koje je posađeno 2.000 sadnica hrasta lužnjaka, čime je ukupan broj posađenih sadnica tokom sedam ciklusa premašio 1.200.000 širom Srbije.

Foto: Milovan Ilić

Tokom sedmog ciklusa projekta „Zasadi drvo” ostvareni su znatni rezultati na terenu – prikupljeno je 337 kilograma semena, posađeno je više od 200.000 sadnica, ozelenjeno je više od 150 hektara zemljišta, dok su akcije sadnje realizovane na blizu 50 lokacija širom Srbije. Ovi rezultati predstavljaju važan doprinos povećanju zelenog fonda Srbije i potvrđuju snagu zajedničkog delovanja u očuvanju prirodnih resursa.

Akcija sadnje u Banatskom Brestovcu okupila je zaposlene kompanije WMG, partnere projekta, stručnjake iz oblasti šumarstva, volontere i brojne učesnike koji su zajedničkim radom doprineli realizaciji jedne od najvećih inicijativa za pošumljavanje u zemlji. U okviru događaja organizovana je i kreativna radionica veza, na kojoj su učesnici izrađivali motive inspirisane šumom, drvećem, cvećem i prolećem, simbolično povezujući kreativnost sa idejom sadnje i očuvanja prirode.

– Ovom sadnjom dostigli smo važan rezultat – ukupno milion i 200 hiljada posađenih sadnica širom Srbije. Iza tog broja stoji zajednički rad partnera, institucija, stručnjaka, volontera i brojnih građana koji godinama podržavaju projekat „Zasadi drvo”. Verujemo da društvena odgovornost treba da ostavi vidljiv trag u prirodi i zajednici. Zato je ovaj projekat razvijan kao dugoročna inicijativa koja povezuje kompanije, institucije i građane oko zajedničkog cilja – da Srbija bude zelenija, zdravija i bogatija za nove šume. Svaka posađena sadnica znači više hlada, čistiji vazduh i dugoročnu korist za generacije koje dolaze. Upravo zato je ozelenjavanje jedan od najkonkretnijih načina da zajedno brinemo o budućnosti. Projekat nastavljamo, sadimo dalje, iz godine u godinu i pozivamo sve da se priključe našoj inicijativi ili sličnim inicijativama – izjavila je Ana Aleksić, članica uprave WMG i predsednica Upravnog odbora WMG fondacije.

Pročitajte još:

Projekat „Zasadi drvo” pokrenut je 2019. godine, a tokom godina prerastao je u jedan od najvećih nacionalnih ekoloških projekata koji okuplja kompanije, institucije, stručnjake i građane oko zajedničke ideje očuvanja prirode i odgovornijeg odnosa prema životnoj sredini. Tokom sedam ciklusa projekta realizovane su akcije sadnje na više od 500 lokacija širom Srbije, uz učešće hiljada volontera i partnera, čime je ova inicijativa postala jedan od najznačajnijih projekata pošumljavanja u zemlji. U narednom periodu planirane su i brojne aktivnosti, uključujući radionice za decu, realizaciju prve Miyawaki mikrošume u Srbiji u selu Aleksandrovo, kao i uređenje dvorišta škole za decu s posebnim potrebama „Sveti Sava” na Umki i formiranje senzorne bašte.

Projekat „Zasadi drvo” pokrenula je kompanija WMG (Wireless Media Group), uz podršku WMG fondacije, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprave za šume, Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, DP „Srbijašume d.o.o.”, JP „Vojvodinašume”, Pokreta gorana Srbije, Privredne komore Srbije, Botaničke bašte „Jevremovac”, Biološkog fakulteta, Šumarskog fakulteta u Beogradu, Šumarske škole Kraljevo, Zavoda za zaštitu prirode, Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, Instituta za šumarstvo i JKP „Zelenilo Beograd”, a u ovom ciklusu pridružile su se i kompanija JYSK i Nemačko-srpska privredna komora.

Izvor: WMG

Rijeka dobija modernizovanu rafineriju: INA privela kraju svoju najveću investiciju

INA
Foto-ilustracija: Unsplash (josip-ivankovic)

INA je završila projekat modernizacije Rafinerije nafte Rijeka, vredan gotovo 700 miliona evra, koji kompanija navodi kao najveću pojedinačnu investiciju u svojoj istoriji. Prema saopštenju, modernizovana rafinerija moći će da preradi do četiri miliona tona sirove nafte godišnje, uključujući i teže vrste, uz veći prinos dizela i drugih proizvoda veće vrednosti.

U kompaniji navode da bi novi pogon trebalo da omogući oko 30 odsto veću proizvodnju dizela i srodnih visokovrednih derivata iz iste količine sirove nafte. Istovremeno, u toku su završne inspekcije i testiranja postrojenja pre punog rada.

Od strane hrvatskog ministra privrede projekat je ocenjen kao jedan od najvažnijih energetskih infrastrukturnih ulaganja u zemlji u poslednjoj deceniji, uz poruku da projekat doprinosi stabilnosti tržišta naftnih derivata i dugoročnoj sigurnosti snabdevanja. Iz MOL Group, većinskog vlasnika INA-e, saopšteno je da modernizovana riječka rafinerija jača energetsku infrastrukturu Hrvatske i šireg regiona.

Energetski portal

„Čisto iz ljubavi”: poziv organizacijama civilnog društva na besplatne ekološke radionice

Foto: Lidl Srbija

U okviru svog tradicionalnog projekta „Čisto iz ljubavi”, kompanija Lidl Srbija, u saradnji sa kompanijom Ekostar Pak, otvara prijave za besplatne edukativne radionice namenjene organizacijama civilnog društva. Osim sticanja znanja o zaštiti životne sredine, učesnici dobijaju priliku da konkurišu za finansijsku podršku od maksimalno 1.500 evra za sprovođenje sopstvenih akcija čišćenja.

Polaznici će imati priliku da nauče kako da u svojoj okolini prepoznaju adekvatne lokacije za čišćenje, efikasno vode timove, komuniciraju svoje inicijative i pravilno upravljaju otpadom.

Termini i lokacije radionica:

  • Novi Sad: 28. mart (10.00 – 14.00h)
  • Niš: 18. april (10.00 – 14.00h)
  • Beograd: 25. april (10.00 – 14.00h)

Radionice će biti održane uživo, a tačne lokacije po navedenim mestima biće naknadno javljene prijavljenim organizacijama. Dodatno, 28. aprila, u periodu od 17.00 do 20.00h, biće omogućen i jedan online termin za sve one koji nisu u mogućnosti da prisustvuju radionici na pomenutim lokacijama.

Za prisustvo na radionici potrebno je poslati naziv organizacije ili udruženja građana, ime i prezime jednog ili dva predstavnika organizacije/udruženja koji će prisustvovati radionici, kao i željeni termin radionice na email adresu: odgovornost@lidl.rs. Rok za prijavu za učešće na radionicama je 20. mart 2026. godine.

Pročitajte još:

Nakon završenih radionica, organizacije će moći da se prijave za finansijsku podršku kompanije Lidl za sprovođenje sopstvenih akcija uklanjanja otpada iz prirode. Izabranim udruženjima biće dodeljena sredstva u iznosu do 1.500 evra (u dinarskoj protivvrednosti) za akcije koje će se sprovoditi od jula do septembra 2026. godine.

Kroz projekat Čisto iz ljubavi, cilj nam je da upoznamo  ljude koji vole svoju zajednicu i pružimo im resurse da je učine boljim mestom za život. Do sada smo, kroz punih šest godina ovog projekta, zajedno sa skoro 5.000 volontera, uklonili više od 160 tona otpada. Ekološka odgovornost je jedan od stubova našeg poslovanja i na ovaj način dodatno želimo da unapredimo svest javnosti o značaju zaštite prirode i njenih resursa – poručuje Marija Kojčić ispred sektora Corporate Affairs  kompanije Lidl Srbija.

Pored radionica za organizacije civilnog društva, ove godine biće organizovane i kreativne, edukativne radionice za decu u odabranim školama u Novom Sadu, Nišu i Beogradu, koje će sprovoditi Ekostar Pak i udruženje MoleKul.

Više informacija o projektu „Čisto iz ljubavi” pronađite  na web adresi: https://kompanija.lidl.rs/odrzivost-u-lidlu/inicijative-i-projekti/cisto-iz-ljubavi.

Izvor: Represent

Dugotrajno skladištenje energije raste, ali bez svežeg kapitala

Foto-ilustracija: Unsplash (chris-liverani)

Tržište dugotrajnog skladištenja energije u 2025. godini zabeležilo je snažan rast. Prema izveštaju istraživačke grupe Wood Mackenzie, širom sveta instalirano je više od 15 GWh ovakvih sistema, što je 49 odsto više nego godinu ranije. Znači da interesovanje za tehnologije koje mogu da čuvaju energiju duže od klasičnih baterija raste, posebno kako elektroenergetski sistemi sve više zavise od sunca i vetra, raste.

Najveći deo novih kapaciteta odnosi se na skladištenje energije pomoću komprimovanog vazduha, termalnih sistema i vanadijumskih protočnih baterija. U tom rastu apsolutno dominira Kina, koja drži čak 93 odsto ukupno instaliranih kapaciteta u svetu. Takva pozicija rezultat je snažne državne podrške i jasne politike razvoja ovog sektora.

Ipak, iza rasta instalacija krije se mnogo složenija slika. Iako je tokom 2025. pušteno u rad više sistema nego ranije, to ne znači da je sektor finansijski stabilan. Naprotiv, novca za dalji razvoj ima sve manje. Ukupno finansiranje dugotrajnog skladištenja energije prošle godine palo je 30 odsto, dok su ulaganja rizičnog kapitala potonula čak 72 odsto. To znači da sektor trenutno još raste zahvaljujući ranije pokrenutim projektima, ali da je sve veći problem kako obezbediti novac za naredni talas razvoja.

Pročitajte još:

Konkurencija litijum-jonskih baterija, koje su i dalje jeftinije i komercijalno mnogo prisutnije, i dalje je prisutna. Zbog toga dugotrajno skladištenje i dalje zauzima mali deo ukupnog tržišta — samo šest odsto svih novih sistema za skladištenje energije u 2025. godini. Drugim rečima, ove tehnologije imaju važnu ulogu, ali još nisu uspele da se probiju u meri u kojoj se to očekivalo.

Suština problema je u tome što su sistemi za dugotrajno skladištenje potrebni energetskoj tranziciji, ali još nemaju dovoljno povoljne tržišne uslove da bi se brže širili. Kako raste proizvodnja struje iz solarnih i vetroelektrana, raste i potreba za skladištima koja mogu da čuvaju energiju ne samo dva ili četiri sata, već mnogo duže — kako bi sistem ostao stabilan kada nema sunca ili vetra.

Zato analitičari ocenjuju da sektor ima veliki potencijal, ali da bez jače podrške, sigurnijih izvora prihoda i novih investicija teško može da pređe iz faze razvoja u širu komercijalnu primenu.

Energetski portal

Skoro 59 miliona evra za modernizaciju slovenačke elektroenergetske mreže

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

U Sloveniji je pokrenuto šest projekata modernizacije prenosne i distributivne elektroenergetske mreže ukupne vrednosti gotovo 174 miliona evra, od čega će skoro 59 miliona evra biti obezbeđeno iz Modernizacijskog fonda Evropske unije. Cilj ulaganja je povećanje kapaciteta mreže, jačanje sigurnosti snabdevanja električnom energijom i brže uključivanje obnovljivih izvora energije.

Kako je saopštilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energiju, projekti će biti realizovani u kompanijama Elektro Ljubljana, Elektro Gorenjska, ELES, Elektro Celje, Elektro Maribor i Elektro Primorska.

Foto-ilustracija: Unsplash (Sherise Van Dyk )

Među najvećim projektima je modernizacija gradskih elektroenergetskih mreža koju provodi Elektro Ljubljana, a koja uključuje proširenje transformatorskih kapaciteta, kabliranje mreže i digitalizaciju ključnih energetskih objekata. Vrednost projekta je oko 53,2 miliona evra, dok će iz Modernizacijskog fonda biti obezbeđeno gotovo 19,6 miliona evra.

Elektro Gorenjska planira modernizaciju ključne elektrodistributivne infrastrukture, uključujući transformatorske stanice Trata i Brnik, čime će se povećati kapacitet mreže i unaprediti energetska efikasnost. Vrednost projekta je gotovo 32,9 miliona evra, uz oko 15 miliona evra sufinansiranja.

Kompanija ELES realizovaće projekat kabliranja dalekovoda 2 × 110 kV na relaciji Dravograd – Velenje, čime će se povećati prenosni kapacitet i pouzdanost snabdevanja električnom energijom u Koruškoj regiji. Vrednost projekta iznosi gotovo 12,9 miliona evra, uz skoro 5,7 miliona evra sufinansiranja.

U okviru projekta kompanije Elektro Celje planirana je modernizacija visokonaponskih i srednjenaponskih postrojenja, kao i zamena transformatora u više razdelno-transformatorskih stanica, što bi trebalo smanjiti gubitke električne energije i povećati pouzdanost distributivne mreže. Projekat je vredan oko 11 miliona evra, uz više od 5,5 miliona evra sufinansiranja.

Pročitajte još:

Dodatno, Elektro Maribor planira izgradnju novog dvosistemskog dalekovoda 2 × 110 kV između Murske Sobote i Lendave, čime će se povećati kapacitet i sigurnost snabdevanja električnom energijom u regiji Pomurje. Vrednost investicije je oko 32,3 miliona evra, a iz fonda će biti obezbeđeno više od 11 miliona evra.

Kompanija Elektro Primorska planira rekonstrukciju 20 kV postrojenja u RTP Vrtojba, čime će se povećati fleksibilnost distributivne mreže i omogućiti priključenje novih potrošača i proizvodnih kapaciteta. Vrednost projekta je oko 3,6 miliona evra, uz gotovo 1,7 miliona evra sufinansiranja.

Dalja ulaganja u pametne elektroenergetske mreže

U ministarstvu već pripremaju i novi javni poziv za sufinansiranje ulaganja u pametne elektroenergetske mreže za period 2026–2030, za koji će biti obezeđeno gotovo 69 miliona evra iz sredstava evropske kohezijske politike.

Poziv će biti usmeren na jačanje elektroenergetske mreže radi priključenja obnovljivih izvora energije, elektrifikacije grejanja i razvoja e-mobilnosti. Objava javnog poziva planirana je u aprilu 2026. godine, dok se potpisivanje ugovora za odabrane projekte očekuje do kraja 2026. godine.

Energetski portal

Energetski plan Srbije: 1.500 MW novih kapaciteta, gasne elektrane i početak nuklearnog programa

Foto-ilustracija: Unsplash (Nikola Johnny Mirkovic)

Energetski sektor Srbije nalazi se pred velikim promenama, a prema rečima ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović, naša zemlja bi prema projekcijama mogla da dobije oko 1.500 megavata novih kapaciteta električne energije u državnom vlasništvu do 2030. godine – oko 20 odsto trenutnih kapaciteta. 

Govoreći za RTS, ministarka je rekla da se do 2035. godine očekuju značajna ulaganja u proizvodnju električne energije, infrastrukturu za gas i naftu, ali i početak razvoja nuklearnog programa. Plan uključuje izgradnju novih gasnih elektrana, ali i snažniji razvoj obnovljivih izvora energije, dok poseban projekat predstavlja gasna elektrana u Nišu koja bi trebalo da bude realizovana u saradnji sa azerbejdžanskom kompanijom.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva, u planu je dodatno ulaganje i u solarne elektrane i vetroparkove, a značajnu ulogu u tome imaće Elektroprivreda Srbije. Kako je podsetila, najveći deo solarnih i vetroelektrana koje su dobile podršku na aukcijama potpisao je dugoročne ugovore o prodaji električne energije sa Elektroprivredom Srbije.

– Više od 90 odsto tih elektrana ima ugovore sa EPS-om po ceni koja je niža od tržišne – objasnila je ministarka.

Kao jedan od najvažnijih projekata u narednom periodu, istakla je izgradnju Reverzibilne hidroelektrane Bistrica, koja bi trebalo da omogući veći udeo obnovljive energije u elektroenergetskom sistemu.

Prema njenim rečima, Bistrica je najkompleksniji projekat koji se razvija i koji zahteva veliki broj procedura i dozvola koje je potrebno pribaviti.

Građevinska dozvola za glavni objekat očekuje se do kraja godine, rekla je ministarka, dodajući da u realizaciji projekta značajnu ulogu ima i Japanska agencija za međunarodnu saradnju, koja već duže vreme procenjuje projekat. Početak radova mogao bi da usledi već 2027. godine, ukoliko finansiranje bude odobreno. 

Pročitajte još:

Ministarka se osvrnula i na kritike upućene poslovanju Elektroprivrede Srbije, istakavši da je neophodno povećati proizvodnju električne energije u državnim kapacitetima, jer je sopstvena proizvodnja najisplativija. Podsetila je da je EPS u poslednjih godinu i po dana povećao kapacitete za 426 megavata.

Dodala je i da je prošlu godinu dodatno otežala izuzetno loša hidrologija – najsušnija u poslednje 31 godine – zbog čega su hidroelektrane proizvele znatno manje električne energije, gotovo 30 odsto manje nego 2023. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (nick-sorockin)

Srbija se, međutim, suočava i sa obavezama prema Evropskoj uniji kada je reč o smanjenju emisija ugljen-dioksida, rekla je ministarka objašnjavajući da postoji problem takozvanog karbon taksa – poreza na emisije ugljen-dioksida. Najveći emiter je upravo Elektroprivreda Srbije zbog oslanjanja na termoelektrane na ugalj, a bazna energija može da se zameni kroz gasne ili nuklearne elektrane.

Nadovezujući se na ove izazove, ministarka je navela da Srbija razmatra i razvoj nuklearnog programa, uz očekivanje da bi izgradnja prve nuklearne elektrane mogla da počne do 2035. godine. U pripremi projekta država sarađuje sa francuskom kompanijom EDF, jednom od najvećih elektroenergetskih kompanija u Evropi, koja može da pruži stručnu podršku i iskustvo.

Ministarka je dodala da su planirana i značajna ulaganja u gasnu infrastrukturu, uključujući izgradnju oko hiljadu kilometara novih gasovoda i proširenje gasifikacije u delovima istočne i zapadne Srbije, između ostalog u Paraćinu, Negotinu i na Zlatiboru.

Kako je podsetila, radi se i na proširenju skladišta gasa Banatski dvor, a najveći deo radova očekuje se da će biti završen u narednih godinu dana.  Kapacitet skladišta trebalo bi da bude povećan na oko 750 miliona kubnih metara gasa, a u planu je izgradnja i novog skladišta gasa Tilva.

Pored gasa, važan projekat predstavlja i novi naftovod između Srbije i Mađarske. Ovaj projekat treba da smanji zavisnost od jednog pravca snabdevanja naftom. Radovi bi mogli da počnu već krajem leta ili početkom jeseni ove godine.

Na kraju razgovora ministarka je govorila i o izazovima u vezi sa kompanijom Naftna industrija Srbije. Prema njenim rečima, pregovori uključuju više međunarodnih aktera, među kojima su i kompanije poput MOL Group i ADNOK.

Energetski portal

Rezerve goriva dovoljne za dva meseca u Crnoj Gori – od ponoći i više cene

Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Crnogorski premijer Milojko Spajić saopštio je nedavno na svom nalogu na mreži X, da Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata koje, zajedno sa komercijalnim zalihama pojedinih privrednih subjekata, obezbeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva meseca. Tu objavu preneo je i RTCG, navodeći da je premijer poručio da su rezerve rezultat reformi sprovedenih tokom prethodne godine.

U jednom od ranijih zvaničnih saopštenja Vlade Crne Gore, iz jula 2025. godine, navedeno je da je za period od 1. jula 2025. do 30. juna 2026. utvrđena obaveza formiranja rezervi naftnih derivata u količini od ukupno 112.340 tona, što je ekvivalent 90 dana neto uvoza. To predstavlja institucionalni okvir za aktuelne tvrdnje o sigurnosti snabdevanja i pokazuje da je tokom 2025. godine formalno definisan obim obaveznih rezervi.

Od ponoći 10. marta u Crnoj Gori su na snazi više cene goriva, pa je evrodizel skuplji za 16 centi i sada košta 1,50 evra po litru, dok je benzin poskupeo za sedam centi, pa će nova cena biti 1,47 evra po litru.

Energetski portal

Evropska komisija pokreće inicijative za jačanje infrastrukture za vetroelektrane na moru

Foto-ilustracija: Unsplash (Mads Eneqvist)

Uspeh aukcija u Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i Samit Severnog mora u Hamburg, doneli su novi zamah evropskom sektoru energije vetra na moru (offshore). Tom prilikom zemlje Severnog mora obavezale su se da će obezbediti dvostrane ugovore za razliku u ceni (CfD) za 10 GW energije vetra na moru godišnje u periodu od 2031. do 2040. godine, kao i da će ukloniti regulatorne prepreke za ugovore o otkupu električne energije (PPA). Istovremeno, evropska industrija vetra najavila je mobilizaciju jednog biliona evra ekonomske aktivnosti u Evropi, otvaranje 91.000 novih radnih mesta i ulaganje od 9,5 milijardi evra u lanac vrednosti, uključujući proizvodnju, lučku infrastrukturu i specijalizovana plovila.

Ipak, pitanje jačanja kapaciteta luka i specijalizovanih plovila ostaje prioritetno kako bi se ostvareni pomaci mogli da se održe i u narednim godinama. Njihov značaj ogleda se u tome što predstavljaju ključnu kariku evropskog lanca snabdevanja za energiju vetra na moru. 

Zbog toga je Evropska komisija predstavila dve nove inicijative – EU Ports Strategy i EU Maritime Industrial Strategy – usmerene na razvoj i modernizaciju lučke i pomorske infrastrukture.

Prema podacima organizacije WindEurope, kapacitet evropskih luka već zaostaje za potražnjom, pa je pored 4,7 milijardi evra već uloženih u prethodnim godinama potrebno dodatnih 2,1 milijardu evra investicija.

Pročitajte još:

EU Ports Strategy prepoznaje potrebu za novim ulaganjima i poziva države članice da modernizaciju lučke infrastrukture usklade sa razvojem projekata energije vetra na moru. Strategija predviđa brže izdavanje dozvola za proširenje luka, dok bi lučka elektroenergetska infrastruktura trebalo da dobije status projekta od preovlađujućeg javnog interesa. Istovremeno, države članice se pozivaju da ubrzaju priključenje na mrežu i unaprede elektrifikaciju luka, iako se naglašava da bez dodatnih finansijskih sredstava ovi koraci neće biti dovoljni.

EU Maritime Industrial Strategy usmerena je na jačanje i zaštitu evropske brodograđevinske industrije kroz obezbeđivanje ravnopravnih uslova konkurencije sa brodogradilištima van Evrope. EU planira da prati politike drugih zemalja kako bi prepoznala moguće nepoštene trgovinske prakse, dok se kroz koordinisane javne narudžbine i brže dozvole za modernizaciju brodogradilišta nastoji obezbediti stabilna potražnja. Organizacija WindEurope podržava ove mere, ali upozorava da su potrebna i dodatna finansijska sredstva.

Strategija takođe podstiče razvoj plovila za offshore vetroparkove, sa fokusom na segmente visoke vrednosti u kojima Evropa već ima snažan industrijski potencijal, poput brodova za podršku offshore operacijama i plovila za polaganje podmorskih kablova. U tom cilju biće formirana i Alijansa za industrijski pomorski lanac vrednosti koja će identifikovati nove poslovne prilike za evropsku pomorsku industriju.

Ujedno, poslednji događaji ponovo su pokazali ranjivost evropskog energetskog sistema na geopolitičke šokove. Cene prirodnog gasa u Evropi porasle su za više od 40 odsto nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku 28. februara, dostigavši najviši nivo od 2023. godine, što dodatno utiče na konkurentnost evropske industrije.

U tom kontekstu, energija vetra na moru smatra se jednom od ključnih opcija za smanjenje zavisnosti Evrope od skupog i nestabilnog uvoza fosilnih goriva, zaključuje WindEurope.

Energetski portal

Vlada Srbije donela odluku o zabrani izvoza nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

Vlada Srbije donela je na vanrednoj sednici odluku o privremenoj zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora, saopštila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

Kako je navela, zabrana se odnosi na izvoz dizela, benzina i sirove nafte svim vidovima transporta i važi do 19. marta, nakon čega će biti donete dalje odluke. Prema njenim rečima, cilj ove mere je zaštita domaćeg tržišta od mogućih nestašica i rasta cena, usled globalnih poremećaja na svetskom tržištu.

Đedović Handanović je istakla i da građani u Srbiji naftne derivate plaćaju po cenama nižim od njihovih berzanskih vrednosti, dodajući da država preduzima mere kako bi zaštitila i stanovništvo i privredu.

Energetski portal

KEY 2026 završio uz rekordno interesovanje: više od 1.000 izlagača i rast broja posetilaca

Foto: KEY 2026

U izložbenom centru Rimini Expo Centre završen je ovogodišnji sajam KEY – The Energy Transition Expo, jedan od najvažnijih evropskih događaja posvećenih energetskoj tranziciji. Manifestacija koju organizuje Italian Exhibition Group okupila je stručnjake, kompanije, investitore i institucije iz celog sveta, potvrđujući sve značajniju ulogu sajma kao globalne platforme za razvoj održive energetike.

Ovogodišnje izdanje zabeležilo je rast ukupnog broja posetilaca od 10 odsto, dok je broj međunarodnih učesnika povećan za devet odsto, uz snažno prisustvo investitora. Na 125.000 kvadratnih metara izložbenog prostora u 24 hale predstavljeno je više od 1.000 izlagačkih brendova, među kojima je 320 međunarodnih kompanija.

Događaju je prisustvovalo 530 bayers-a i delegacije iz 59 zemalja, uz podršku Italijanske agencije za spoljnu trgovinu (ITA) i Ministarstva spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije, dok je akreditovano 412 novinara iz celog sveta. Delegacija Privredne komore Srbije brojala je preko 60 članova među kojima su bili istaknuti predstavnici privrede i institucija.

Sajam je 4. marta otvorio italijanski ministar zaštite životne sredine i energetske bezbednosti Gilberto Pichetto Fratin. Tokom tri dana trajanja događaja predstavljena su najnovija industrijska i tehnološka rešenja iz Evrope i drugih delova sveta, a poseban fokus stavljen je na jačanje međunarodne saradnje, naročito sa afričkim kontinentom kroz novi prostor Africa Investment HUB.

Foto: KEY 2026

Program sajma obuhvatio je 160 stručnih konferencija, na kojima su razmatrane ključne teme energetske tranzicije – od energetske efikasnosti i dekarbonizacije, preko razvoja sistema za skladištenje energije, do primene veštačke inteligencije u upravljanju elektroenergetskim mrežama, prognoziranju proizvodnje iz obnovljivih izvora i optimizaciji energetskih tokova u realnom vremenu.

Poseban naglasak stavljen je na povezivanje tehnoloških inovacija i finansija, uz dijalog između inženjera, tehnoloških kompanija, investitora i institucija, sa ciljem da projekti u oblasti obnovljivih izvora energije postanu finansijski održivi i spremni za realizaciju. Predstavnici industrije i udruženja istakli su potrebu za većom fleksibilnošću elektroenergetskih mreža i jasnijim regulatornim okvirom koji bi podstakao investicije i konkurentnost u sektoru.

Velika pažnja posvećena je i novim modelima finansiranja energetskih projekata, uključujući zelene obveznice, finansijske instrumente za održive projekte i participativne modele koji uključuju građane, kompanije i lokalne zajednice.

Pročitajte još:

Inovacije i razvoj novih veština bili su u fokusu prostora Innovation District, gde su predstavljene 32 inovativne startap kompanije i mala i srednja preduzeća, dok je inicijativa Green Jobs & Skills omogućila povezivanje poslodavaca i stručnjaka u sektoru održivosti.

U okviru sajma dodeljena je i nagrada Lorenzo Cagnoni Innovation Award, koja je pripala sedam startapova i sedam izlagača za najinovativnije projekte u različitim produktnim kategorijama.

Paralelno sa sajmom KEY održan je i DPE – International Electricity Expo, specijalizovani događaj posvećen proizvodnji, prenosu i distribuciji električne energije, kao i bezbednosti i automatizaciji elektroenergetskog sistema. Organizovan je u saradnji sa asocijacijom Distributed Generation Association – Motors, Components, Generating Sets, članicom ANIMA Confindustria, kao i sa Federazione ANIE, koja okuplja kompanije iz elektroenergetskog i elektronskog sektora u okviru sistema Confindustria.

Uoči početka sajma, u kongresnom centru Palacongressi di Rimini održan je i B2B događaj KEY CHOICE – Unlock the future of PPAs, posvećen ugovorima o kupovini električne energije (PPA), koji je organizovan u saradnji sa kompanijom Elemens.

Naredno izdanje sajma KEY – The Energy Transition Expo zakazano je za 10 – 12. mart 2027. godine, ponovo u Rimini Expo Centru.

Energetski portal

Nova oznaka „100% iz Srbije” na proizvodima domaćeg porekla

Foto-ilustracija: Freepik (gpointstudio)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede pripremilo je izmene i dopune Pravilnika o deklarisanju, označavanju i reklamiranju hrane, kojima se uvodi nova grafička oznaka „100% iz Srbije” za proizvode čiji su sastojci poreklom iz Srbije, uz izuzetak soli, aditiva i enzima.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede

Oznaka će biti dobrovoljna, a proizvođači koji je koriste odgovorni su za tačnost deklarisanja u skladu sa Zakonom o bezbednosti hrane. Ona se može primenjivati i na proizvode koji sadrže do dva odsto sastojaka koji se ne mogu obezbediti iz domaće proizvodnje, pod uslovom da ne utiču na sastav i nutritivnu vrednost proizvoda.

Izmenama pravilnika ukida se dosadašnja grafička oznaka za meso poreklom iz Srbije i uvodi jedinstvena oznaka „100% iz Srbije” koja će se odnositi na sve proizvode. Istovremeno, za sveže, rashlađeno i zamrznuto meso koje nije poreklom iz Srbije uvodi se obaveza jasnog označavanja zemlje porekla, uz znatno veću veličinu slova nego do sada.

Novina je i obaveza da se na deklaraciji mleka i mlečnih proizvoda navede naziv i adresa proizvođača ili prerađivača registrovanog u Srbiji, kako bi se potrošačima obezbedila veća transparentnost o poreklu proizvoda.

Pravilnik će biti objavljen 6. marta u „Službenom glasniku”, dok primena novih pravila za deklaracije mleka i označavanje porekla mesa počinje 1. jula. Hrana deklarisana pre početka primene može ostati u prometu do isteka roka trajanja, a najkasnije do 30. juna. Nova oznaka „100% iz Srbije” može se koristiti već osmog dana od objavljivanja pravilnika.

Kako navode iz Ministarstva, hrana koja je upakovana u ambalažu i deklarisana pre početka primene ovog pravilnika, a ne ispunjava nove propisane uslove, može ostati u prometu do isteka roka trajanja, a najkasnije do 30. juna ove godine.

Primena novih pravila koja se odnose na izmene deklaracija za mleko i proizvode od mleka, kao i na jasnije označavanje zemlje porekla na mesu i proizvodima od mesa koji nisu iz Srbije, počinje 1. jula, kako bi se proizvođačima ostavilo dovoljno vremena za usklađivanje deklaracija.

Nova oznaka „100% iz Srbije” može se koristiti već osmog dana od objavljivanja pravilnika.

Energetski portal

Barel nafte na evropskim berzama premašio 110 dolara

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Zbog rata na Bliskom istoku, barel nafte tipa “brent” na evropskim berzama premašuje 110 dolara, a na azijskim berzama i 120 dolara.

Zbog rata sa Iranom nova, rekordna cena nafte u svetu a pad cena akcija na berzama.

Cene nafte porasle su na međunarodnim tržištima i premašile 110 dolara po barelu, dok je na azijskom tržištu cena prešla 120 dolara, zbog ratnih sukoba na Bliskom istoku.

Američki predsednik Donald Trump rekao je da je poskupljenje nafte izazvano ratom u Iranu, mala cena koju treba platiti za bezbednost i mir u svetu, dok je francuski predsednik Makron, pozvao Iran na diplomatsko rešenje i otvaranje Ormuskog moreuza.

Izvor: RTS

ENTSOG: Ubrizgavanje obnovljivih gasova u evropske mreže dostiglo 43,2 TWh

Foto-ilustracija: Unsplash (helio-dilolwa)

Evropska mreža operatera prenosnih sistema za gas (ENTSOG), objavila je izveštaj o godišnjem ubrizgavanju obnovljivih gasova u gasne mreže Evropske unije za period od 1. oktobra 2023. do 30. septembra 2025. godine. Značaj praćenja ovih podataka ogleda se u tome da proces ubrizgavanja omogućava da se obnovljivi gas koristi kroz postojeću gasnu infrastrukturu.

Izveštaj je pokazao da je ubrizgavanje obnovljivih gasova, što uključuje i biometan i obnovljivi vodonik, tokom poslednje dve gasne godine poraslo sa 38,1 TWh na 43,2 TWh, što predstavlja godišnji rast od 12 odsto.

Kako je istaknuto, povećanju je doprinelo puštanje u rad novih postrojenja, a 94 odsto ukupnog ubrizgavanja dolazi iz Francuske, Nemačke, Danske, Italije i Holandije.

Pročitajte još:

Generalni direktor ENTSOG-a, Pjotr Kuš (Piotr Kuś), istakao je da se obnovljivi i niskougljenični gasovi mogu relativno lako ubrizgavati u mreže prirodnog gasa, što omogućava transport održivih energenata kroz postojeću infrastrukturu.

Kako je dodao, razvoj tržišta biometana može da bude podstaknut bez značajnih dodatnih ulaganja u infrastrukturu, što je važno za ostvarivanje cilja Evropske unije da do 2030. godine dostigne proizvodnju od 35 milijardi kubnih metara biometana.

Energetski portal

Kako digitalizacija menja upravljanje mineralnim resursima u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay/milan975

Potražnja za mineralnim sirovinama koje pokreću energetsku tranziciju raste, a sa njom i potreba za preciznijim, efikasnijim i odgovornijim upravljanjem resursima. U tom procesu digitalizacija postaje ključni alat – ne samo za modernizaciju rudarske industrije već i za stvaranje sigurnijeg, transparentnijeg i održivijeg sistema. O tome šta digitalna rešenja donose Srbiji, koji su već vidljivi rezultati i kako će izgledati rudarstvo u narednim godinama, razgovarali smo sa dr Ivanom Jankovićem, pomoćnikom ministra rudarstva i energetike za geologiju i rudarstvo.

Digitalizacija se često navodi kao jedan od ključnih stubova energetske tranzicije. Kakvu konkretno ulogu pametna digitalna rešenja mogu imati u unapređenju sektora rudarstva u Srbiji, posebno u upravljanju mineralnim resursima značajnim za energetsku tranziciju?

Foto: Ljubaznošću Ivana Jankovića

— Digitalizacija se posmatra kao jedan od ključnih stubova energetske tranzicije jer omogućava donošenje odluka zasnovanih na pouzdanim podacima, efikasnije upravljanje resursima i veću kontrolu nad složenim sistemima. U uslovima povećane tražnje za mineralnim sirovinama koje su neophodne pre svega za  energetsku tranziciju, upravo digitalna rešenja stvaraju osnovu da se ti resursi koriste racionalno, odgovorno i održivo.

U sektoru rudarstva, pametna digitalna rešenja omogućavaju preciznije upravljanje podacima o geološkim istraživanjima, resursima i  rezervama, bolje planiranje eksploatacije i kontinuirano praćenje realizacije odobrenih aktivnosti. To znači kvalitetnije planiranje, manje operativnih rizika i veću efikasnost po jedinici proizvedene sirovine, što je od posebnog značaja za mineralne resurse važne za energetsku tranziciju.

Istovremeno, digitalizacija doprinosi većoj transparentnosti i jačanju nadzora nad eksploatacijom, kao i boljem praćenju uticaja na životnu sredinu i primene mera zaštite. Kombinacija pouzdanih podataka, efikasnog upravljanja i povećane odgovornosti čini da rudarstvo u Srbiji može da bude stabilan i pouzdan oslonac energetske tranzicije, uz poštovanje principa održivog razvoja.

Na koji način digitalne tehnologije mogu doprineti povećanju energetske efikasnosti u industriji, poslovnom sektoru i rudarstvu, ali i u domaćinstvima? Gde trenutno vidite najveći neiskorišćen potencijal?

— Digitalne tehnologije omogućavaju da se energetska efikasnost zasniva na preciznom merenju i aktivnom upravljanju potrošnjom. U industriji, poslovnom sektoru i rudarstvu, to podrazumeva bolje praćenje energetskih tokova, optimizaciju radnih režima opreme i unapređenje načina održavanja, čime se smanjuju gubici i neplanirani zastoji. Posebno u rudarstvu, kao industrijski intenzivnoj delatnosti, digitalna rešenja omogućavaju bolju kontrolu potrošnje po jedinici proizvoda, efikasnije korišćenje opreme i unapređenje procesa pripreme mineralnih sirovina.

U fokusu:

Kada je reč o domaćinstvima, digitalizacija doprinosi većoj informisanosti i mogućnosti da se potrošnjaenergije bolje razume i racionalnije upravlja. Najveći neiskorišćen potencijal trenutno vidim u široj primeni ovih pristupa i njihovom povezivanju kroz različite nivoe potrošnje, od velikih industrijskih i rudarskih sistema do krajnjih korisnika, jer upravo integrisano upravljanje potrošnjom može doneti brze i merljive efekte u pogledu ušteda energije i smanjenja opterećenja sistema.

Koje su digitalne tehnologije i alati već primenjeni u sektoru rudarstva i energetike u Srbiji i kakvi su dosadašnji rezultati njihove primene?

Foto-ilustracija: Unsplash/Badibanga Roge

— U Srbiji se već u značajnoj meri primenjuju digitalna rešenja koja obuhvataju upravljanje podacima, nadzor procesa i podršku odlučivanju u sektorima rudarstva i energetike. U rudarstvu je fokus bio na unapređenju informacionih sistema koji omogućavaju sistematično vođenje podataka o geološkim resursima, istraživanjima i eksploataciji, kao i na prostornim analizama i planiranju aktivnosti, uključujući i digitalizaciju pojedinih faza eksploatacije mineralnih sirovina.

U energetici, digitalizacija obuhvata unapređenje sistema za upravljanje podacima u vezi sa proizvodnjom, prenosom, distribucijom i potrošnjom električne energije, kao i razvoj centara za nadzor distributivnih i prenosnih sistema i proizvodnje električne energije, što je doprinelo boljoj kontroli procesa, pouzdanijem planiranju i većoj operativnoj sigurnosti.

Kada je reč o sektoru rudarstva, poseban iskorak ostvaren je kroz razvoj integrisanih informacionih platformi u oblasti geologije i rudarstva, koje omogućavaju digitalno arhiviranje podataka, vođenje evidencija o istražnim i eksploatacionim poljima, praćenje rudarskog otpada, kao i elektronsko dostavljanje izveštaja i podataka od strane nosilaca odobrenja.

Paralelno s tim, u okviru Ministarstva rudarstva i energetike razvijen je Energetski portal kao jedinstvena digitalna platforma za elektronsko podnošenje zahteva, obradu predmeta i vođenje upravnih postupaka sa jedinstvenom bazom podataka i visokim nivoom bezbednosti. Primenom ovog sistema značajno će se ubrzati i pojednostaviti administrativna procedura, povećaće se transparentnost, kao i nivo zaštite i dostupnosti podataka, što će u celini doprineti efikasnijem upravljanju sektorom i prelasku na model odlučivanja zasnovan na pouzdanim, povezanim i lakodostupnim informacijama.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala DIGITALIZACIJA

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije traži stručnjake za analizu šume „Slavujev lug“

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije, objavilo je Javni poziv za pružanje usluga dendrometrijskog premera i stručne analize strukture meštovite šumske sastojine za Slavujev lug, šumu površine 2 hektara, koja se nalazi u Banatu u Opštini Plandište.

Prisećanja radi, ovu samoniklu šumu, staru oko 35 godina, kupilo je Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije uz pomoć donacija svojih članova i simpatizera sa ciljem njenog očuvanja i ptica koje je nastanjuju. 

Kako se navodi, osnovni cilj Javnog poziva nije samo utvrđivanje ekonomske vrednosti drvne mase, već sveobuhvatno razumevanje zdravstvenog stanja i vitalnosti šumskog ekosistema. Pažnja je usmerena na nekoliko segmenata:

  • Kvantitativna analiza: utvrđivanje zapremine dubećeg drveta po vrstama drveća i debljinskim razredima.
  • Kvalitativna procena: analiza tehničke vrednosti stabala, zdravstvenog stanja i vitalnosti.
  • Analiza mrtvog drveta: detaljan popis dubećeg i ležećeg mrtvog drveta (snags & logs), koji predstavljaju ključni supstrat za saproksilne organizme.
  • Strukturna analiza: definisanje horizontalnog rasporeda stabala i vertikalne spratovnosti sastojine.

Pored toga, imajući u vidu da je šuma kritično stanište za strogo zaštićene divlje vrste, a pre svega ptice, ponuđač je u obavezi da: 

  1. Identifikuje i mapira stabla sa dupljama.
  2. Kategorizuje mrtvo drvo prema stepenu dekompozicije.
  3. Utvrdi prisustvo biotopskih stabala koja se moraju izuzeti iz eventualne seče radi očuvanja niša za razmnožavanje divljih životinja.
  4. Pruži stručne savete o tome koliko procenata drvne mase treba ostaviti da istruli na tlu radi održavanja lanca ishrane.
  5. Pruži savete kako uraditi smenu drvnih vrsta iz sastojine koja uglavnom ima invazivne i strane vrste, ka sastojini visoke ekološke vrednosti koja je sačinjena od drvenastih vrsta autohtonih za predmetno podneblje.

Izvođač treba da primeni standardne dendrometrijske metode uz upotrebu savremenih instrumenata. Pod tim se obuhvata premer prečnika – upotreba elektronskih ili klasičnih šumarskih prečnica, zatim merenje visina – korišćenje ultrazvučnih ili laserskih visinomera za preciznu konstrukciju visinskih krivi i statički uzorak – definisanje mreže oglednih polja ili totalni premer (zavisno od površine).

Pročitajte još:

Zainteresovani treba da dostave:

  • Referentnu listu sličnih projekata (šumska inventura, ekološki monitoring).
  • Metodološki plan sa opisom načina prikupljanja podataka o vertikalnoj i horizontalnoj strukturi.
  • Rok izvršenja i cenu po hektaru (ili ukupnu cenu).

U Javnom pozivu se ističe preporuka izvođačima da koriste Lidar tehnologije (daljinska detekcija), ukoliko je moguća primena na ovoj relativno maloj površini. 

Na pitanje Zbog čega je ovo važno, iz Društva navode da u šumama gde žive detlići, mrtvo drvo nije otpad, već resurs. Vertikalna struktura (slojevitost) omogućava različitim vrstama ptica da pronađu svoje niše za ishranu i gnežđenje, dok horizontalna razuđenost obezbeđuje optimalnu svetlost za regeneraciju hrasta.

Prilikom premera, posebnu pažnju treba obratiti na stabla prečnika iznad 40 centimetara, jer ona nose najveći potencijal za formiranje duplji.

Rok za podnošenje prijava je 27. mart 2026. godine

Kontakt za dodatne informacije: info@pticesrbije.rs, 021/3044925

Energetski portal

Završen program Schneider Sustainability Impact 2021–2025: Schneider Electric najavljuje sledeću fazu ESG strategije

Foto: Schneider Electric

Schneider Electric, globalni tehnološki lider u oblasti energetike, objavio je nefinansijske rezultate za 2025. godinu, čime je i zvanično označio završen petogodišnji program Schneider Sustainability Impact (SSI) za 2021-2025. godinu. Tokom ovog perioda, kompanija  je ostvarila značajan napredak u oblastima životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja, podržavajući svoje klijente, partnere i zajednice u tranziciji ka održivijoj i inkluzivnijoj budućnosti.

Do kraja četvrtog kvartala 2025. godine, program SSI ostvario je ukupni rezultat od 8,86 poena od mogućih 10, što potvrđuje obim održive transformacije sprovedene u okviru grupacije i njenog lanca vrednosti u proteklih pet godina. Ovaj period pokazuje kako je Schneider Electric uspeo da dugoročne ambicije pretoči u merljive rezultate – i na globalnom i na lokalnom nivou – transformišući svoje poslovanje i aktivno uključujući čitav ekosistem.

– Program Schneider Sustainability Impact 2021–2025 je doneo mnogo promena – izjavio je Olivier Blum, CEO kompanije Schneider Electric. Održivost je sastavni deo našeg identiteta i nosilac našeg napretka već više od 20 godina. Kombinovanjem inovacija, partnerstava i odgovornosti, ostvarili smo konkretan napredak u ključnim parametrima održivosti u okviru poslovanja i celog našeg ekosistema. Ovi rezultati potvrđuju naš stav da je održivost snažan izvor performansi i pozitivnog uticaja. 

Schneider Electric igra ključnu ulogu u smanjenju ekološkog otiska svojih klijenata kroz napredne tehnologije i rešenja. Do kraja 2025. godine kompanija je omogućila da se uštedi i izbegne 862 miliona tona CO emisija, premašujući svoj ambiciozni cilj od 800 miliona tona. Kroz Zero Carbon Project, Schneider Electric je uspeo da pokrene svoj lanac snabdevanja da preduzme konkretne korake ka dekarbonizaciji. Angažovanjem 1.000 najvećih dobavljača postignuto je smanjenje od 56 odsto operativnih CO emisija u njihovom poslovanju.

Kompanija nastavlja da unapređuje fer i bezbedne uslove rada u svom lancu vrednosti. Do 2025. godine, 98 odsto strateških dobavljača ispunilo je zahteve programa Decent Work, čime se potvrđuje posvećenost ljudskim pravima, etičkim principima i dobrobiti zaposlenih.

Vođen misijom da obezbedi napredak za sve, Schneider Electric intenzivno doprinosi ravnopravnoj i inkluzivnoj energetskoj tranziciji. Kroz inicijativu Access to Energy pokrenutu 2009. godine, grupacija je omogućila pristup čistoj, pouzdanoj i pristupačnoj energiji za više od 61 milion ljudi širom sveta, značajno premašivši početni cilj od 50 miliona korisnika. Pored toga, kompanija je uložila u obuke mladih i od 2009. godine edukovala više od milion ljudi u oblasti upravljanja energijom, osnažujući lokalne zajednice i podržavajući globalnu energetsku tranziciju.

Od 2021. godine sprovedeno je preko 500 lokalnih inicijativa u oblasti održivosti u zemljama u kojima Schneider Electric posluje, što dodatno potvrđuje njen doprinos razvoju i pozitivnom uticaju na lokalne zajednice.

– Zatvaranje SSI programa za 2021–2025. godinu predstavlja važnu prekretnicu, ali ne i kraj puta – istakla je Esther Finidori, Chief Sustainability Officer Schneider Electrica. Sada je važno da zajednički izgrađene sposobnosti – sa našim zaposlenima, klijentima i dobavljačima – pretvorimo u konkretne rezultate i dugoročni uticaj. Kako se približavamo 2030. godini, naš pravac je jasan: koristićemo tehnologiju i inovacije da pokrenemo napredak, povezivaćemo ljude, učićemo, deliti iskustva i širiti pozitivne prakse, dok istovremeno nastavljamo da radimo pravu stvar. U Schneider Electricu smo uvereni da napredak energetske tehnologije može da omogući napredak za sve. 

Svoj sveobuhvatni pristup održivosti Schneider Electric potvrđuje i brojnim priznanjima vodećih organizacija u oblasti ESG-ja, među kojima su platinasta medalja platforme Ecovadis, pozicija na CDP Climate Change A listi, kao i prvo mesto u Social Benchmark i treće mesto u Gender Benchmark rangiranju World Benchmarking Alliance (WBA).

Za detaljan pregled svih pokazatelja i rezultata pogledajte Q4 2025 Schneider Sustainability Impact izveštaj, uključujući i tabelu sa najnovijim rezultatima:

Foto: Schneider Electric

Izvor: Schneider Electric