Home Blog Page 185

Značaj i potencijal biomase u razvoju nacionalne cirkularne ekonomije

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: ljubaznošću Jelene Bunčić

Nakon održane pete međunarodne konferencije SEE Energy u organizaciji Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO, razgovarali smo sa Jelenom Bunčić, menadžerkom i koordinatorkom projekta, o potencijalima iskorišnjenja biomase.

„Poljoprivreda, kao delatnost, ima veoma veliki negativan uticaj na životnu sredinu upravo zbog kruženja zagađujućih materija kroz ceo proizvodni sistem – od zemljišta, izvorišta, kroz lanac ishrane, sve do čoveka, te je u ciklusu proizvodnje vrlo bitno uspostaviti sistem i kontrolu korišćenja svih inputa, kao i poštovanje principa cirkularne ekonomije. Model intenzivne poljoprivredne proizvodnje se mora transformisati u cirkularni model proizvodnje”, kaže Jelena.

Potencijal biogasa i biomase, koji prema zvaničnim podacima predstavlja najznačajniji potencijal obnovljivih izvora energije (OIE) u Srbiji, iznosi 67 odsto i gotovo je neiskorišćen. Ovi podaci govore o velikom raspoloživom potencijalu, posebno kad je reč o poljoprivrednoj biomasi.

Srbija je peta u Evropi po proizvodnji toplotne energije po megavat času, odmah iza Finske, Litvanije, Danske i Austrije. Budući da danas snabdevanje gasom kao čistom energijom predstavlja izazov, sve se intenzivnije razmišlja o OIE, pa tako i o upotrebi biomase za grejanje. Kako bi ostvarili cilj karbonske neutralnosti do 2050. godine, neophodno je da se smanji uticaj energetike na životnu sredinu, samim tim i na zdravlje građana, da se što više oslonimo na održivi zeleni rast i na održive zelene izvore. Biomasa je upravo jedan od izvora OIE čiji je potencijal ogroman, posebno u Vojvodini, a nedovoljno iskorišćen i nedovoljno predstavljen javnosti tako da su njene koristi i mogućnosti za mnoge potpuna nepoznanica.

U FOKUSU:

Potrebna veća iskoristivost biomase

Između 63 i 84 odsto potencijala OIE u našoj zemlji potiče od biomase, a njeno učešće u proizvodnji toplotne energije u 2019. godini bilo je tek 1,79 odsto. U planu je da se ova brojka, shodno situaciji u svetu i kod nas, promeni, odnosno poveća.

Na nedavno održanoj petoj međunarodnoj konferenciji SEE ENERGY, u organizaciji Nacionalne asocijacije za biomasu SERBIO, mogla su se čuti mišljenja da naša zemlja može da proizvede više električne energije iz organskog otpada nego što danas proizvede iz uglja i to po približno istoj ceni. „Posetioci konferencije su saznali o istraživanjima kojima je utvrđeno da na svakom hektaru, od ukupno 2,5  miliona u Srbiji, ostane oko četiri tone žetvenih ostatak je ukupno 10 miliona tona. Upravo u tim žetvenim ostacima leži vredan potencijal”, rekla nam je Jelena.

Biomasa se smatra najvažnijim obnovljivim izvorom energije, a osim u energetici, identifikovane su i njene inovativne primene u građevinarstvu. Međutim, usled nedovoljno razvijene industrijske proizvodnje, nedovoljno razvijenih politika za promociju cirkularne ekonomije te nedovoljne informisanosti javnosti o neophodnosti cirkularne ekonomije i izvorima finansiranja, može se reći da su potencijali eko-inovacija, uključujući i one temeljene na biomasi, daleko od njihovog punog iskorišćenja.

„Osim organizovanja konferencija i radionica planiranih za sledeću godinu, Nacionalna asocijacija za biomasu SERBIO će se dodatno uključiti u izradu OIE projekata, paralelno radeći na aktivnom predstavljanju potencijala zainteresovanim investitorima i traženju finansijskih izvora za ove projekte”, zaključuje naša sagovornica.

Priredila: Milica Marković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Holandski KLM povećava broj letova za Beograd

Foto: Top One
Foto: Top One

U svom letnjem redu letenja, koji počinje od 26. marta, holandska avio-kompanija KLM Royal Dutch Airlines leteće do 165 destinacija, pokrivajući 96 evropskih i 69 interkontinentalnih odredišta. Avio-linija Beograd-Amsterdam, uvedena 2021. godine, pokazala se kao izuzetno uspešna, pa će u letnjem redu letenja KLM imati 12 nedeljnih letova, što je za četiri više nego u zimskom periodu. Pet dana će putnicima iz Srbije biti na raspolaganju jutarnji let u 5:50, dok će let u 12:50 biti svakodnevan. KLM će, takođe, udvostručiti broj letova ka Aziji u odnosu na 2022. godinu i proširiti kapacitete svoje nove  Premium Comfort klase na interkontinentalnim linijama.

Usled popuštanja putnih restrikcija izazvanih pandemijom koronavirusa, KLM duplira broj letova ka Aziji u odnosu na 2022. godinu i počev od 26. marta leteće do 16 destinacija na ovom kontinentu. Putnici mogu računati na dnevne letovi za Peking i Šangaj, tri nedeljna leta za Hong Kong i dva za Tajpej. Što se tiče japanskih gradova, KLM ima dva leta nedeljno za Osaku i Tokio, a takođe nastavlja i avio-linije ka indonežanskim gradovima Denpasar i Džakarta, kao i ka Manili na Filipinima. Sa druge strane, dnevni letovi povezuju Amsterdam sa Delhijem i Mumbajem u Indiji, a pet nedeljnih sa gradom Bangalor. Od bliskoistočnih destinacija, KLM će imati svakodnevne letove za Dubai, Tel Aviv i Kuvajt.

Pročitajte još:

KLM pruža usluge do 18 severnoameričkih destinacija uključujući Njujork, Atlantu, Ostin, Vašington, Las Vegas, San Francisko i Los Anđeles. Ovog leta KLM povećava broj letova za Toronto i nastavlja sa letovima za kanadske gradove Edmonton, Montreal i Vankuver.*

Avio-kompanija povećava frekvencije i do karipskih destinacija, pa će Aruba i Boner imati dnevne letove iz Amsterdama, dok će u jeku sezone Kurasao biti pokriven sa deset nedeljnih letova.  U letnjem redu letenja nalaze se i Paramaribo, Port od Spejn i Sent Marten.

U letnjem redu letenja KLM-a nalazi se i deset latinoameričkih destinacija, kao što su Sao Paolo, Buenos Ajres, Panama Siti i San Hoze, kao i deset afričkih destinacija, među kojima su i Zanzibar, Dar es Salam, Najrobi, Kejptaun i Johanesburg.

Što se tiče evropskih destinacija, KLM uvodi dnevni let do Rena, regionalne prestonice Bretanje i nastavlja sa letom za Nant, uvedenim prošle zime, podižući kapacitet rute na tri dnevna leta.

* KLM-ova nova Premium Comfort klasa dostupna je na letovima za Njujork, Los Anđeles, San Francisko, Ostin, Toronto, i Kalgari.

Izvor: Top One

Javni poziv gradovima i opštinama za podršku u upravljanju biootpadom

Foto-ilustracija: Pixabay (Couleur)
Foto-ilustracija: Pixabay (Ben_Kerckx)

Kako bi doprineo efikasnom upravljanju otpadom u Srbiji, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), u saradnji sa Institucijom za mobilizaciju sredstava koju finansira Ministarstvo finansija Republike Slovačke i Nemačkom razvojnom bankom (KfW), poziva jedinice lokalne samouprave (JLS) da se prijave na konkurs za upravljanje biootpadom kao obnovljivim izvorom energije.

Tehnologija kojom se biorazgradivi otpad (npr. organski otpad iz domaćinstava, poljoprivrede, parkova i bašti) pretvara u biogas jedno je od ekološki najprihvatljivijih rešenja za njegovu preradu.

Za najmanje tri lokalne samouprave izabrane putem ovog poziva, UNDP će izraditi Studiju kako bi se utvrdio potencijal biootpada raspoloživog na njihovoj teritoriji i dale preporuke za investicije u preradu biootpada radi proizvodnje biogasa i komposta.

Pročitajte još:

Ova inicijativa ima za cilj da podstakne sprovođenje Zelene agende u Srbiji, budući da će proizvodnja komposta i biogasa iz biootpada doprineti smanjenju organskog otpada i emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao i kreiranju novih radnih mesta, posebno u ruralnim područjima.

Zainteresovane JLS više detalja o pozivu mogu da pronađu na internet stranici: : https://zelena-agenda.euzatebe.rs/rs/konkursi.

Prijave su otvorene do 25. maja 2023. godine. u 17:00 časova, a prijavni formular se može preuzeti na linku: https://bit.ly/3lBdiqx.

Ovaj poziv je objavljen u okviru projekta ,,Potencijal proizvodnje biogasa iz biootpada u urbanim i prigradskim regionima“, koji uz podršku Republike Slovačke i Nemačke razvojne banke (KfW), sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj.

Izvor: UNDP

POSLOVNI FORUM „ŠPANIJA I ZAPADNI BALKAN“ – „POSLOVNE MOGUĆNOSTI U ENERGETSKOM SEKTORU U SRBIJI

Foto: OIE Srbija
Foto: OIE Srbija

U okviru drugog dana Poslovnog foruma Španija – Zapadni Balkan, održanog u hotelu Hyatt Regency Belgrade 20-21. marta, održan je panel posvećen trenutnom stanju i perspektivama poslovanja u energetskom sektoru Republike Srbije, sa akcentom na obnovljive izvore energije. Govornici na panelu bili su gđa Jovana Joksimović, pomoćnik ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije, pri Ministarstvu rudarstva i energetike, g. Rade Mrdak, savetnik u Ministarstvu rudarstva i energetike, g. Nikola Obradović, korporativni direktor za međunarodne i regulatorne poslove Elektromreže Srbije, g. Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora za strategiju Elektroprivrede Srbije, g. Gligo Vuković, projekt menadžer pri Delegaciji EU u Srbiji, dok je panel diskusiju moderirala gđa Danijela Isailović, menadžerka Udruženja Obnovljivi izvori energije Srbije (OIE Srbija).

Predstavnici Ministarstva energetike i rudarstva predstavili su trenutne aktivnosti Ministarstva usmerene ka formulisanju prioriteta i ciljeva u narednom periodu. Istaknuta je izrada strateških dokumenata koja bi trebalo da odrede delovanje nadležnih institucija i preduzeća u narednom periodu kao i izmena pravnog okvira u oblasti obnovljivih izvora energije koja bi trebalo da omogući da se odblokira zastoj koji je nastao u implementaciji planiranih projekata i razvoju novih. Takođe je najavljeno da bi prva aukcija za 400 MW energije vetra mogla biti održana u narednih nekoliko meseci, dok će visinu cene odrediti Vlada. „Elektromreža Srbije“ biće zadužena za utvrđivanje kapaciteta za priključivanje na mrežu ali po metodi obračuna/kalkulacije koju će odobriti nezavisno nadležno telo (Agencija za energetiku Republike Srbije). 

Pročitajte još:

„Elektromreža Srbije“ predstavila je realizovane deonice Transbalkanskog koridora (dalekovod ka Rumuniji i Kragujevac – Kraljevo) kao i one koje bi trebalo da se realizuju u narednom periodu (ka granici ka Rumuniji) i time osiguraju kako stabilnost snabdevanja domaćeg tržišta, tako i mogućnost priključivanja većeg broja investitora iz oblasti obnovljivih izvora energije. EPS je potvrdio svoje opredeljenje ka smanjenju emisija CO2 koje nastaju iz termičke proizvodnje (sagorevanjem uglja), postepenim smanjenjem upotrebe niskokaloričnog lignita i povećanjem proizvodnje iz čistijih izvora energije, uz istovremeno vođenje računa i o socio-ekonomskim interesima Republike Srbije. U tom cilju, Republika Srbija razmišlja i radi na razvoju projekata hidroelektrana „Bistrica“, „Đerdap 3“, Vlasinske i Ibarske elektrane. Delegacija Evopske unije je izrazila svoju podršku razvoju ovih projekata, kao i budućih projekata solarnih elektrana „Morava“ i „Kostolac A“, kao i podršku od 165 miliona evra čiji će veći deo biti usmeren na smanjenje pritiska na male potrošače usred povećanja cena električne energije. Kao važan aspekt podrške istaknuti su i projekti u oblasti gasne konekcije, sa Bugarskom i u perspektivi sa Severnom Makedonijom.

Nakon izuzeno korisnih izlaganja, prisutne španske kompanije istakle su svoje interesovanje za ulaganje u obnovljive izvore energije u Republici Srbiji, u nadi da će ono rasti u svetlu novih izmena pravnog okvira. U međuvremenu, neki od projekata u segmentu obnovljivih izvora energije koji španske kompanije razvijaju u Republici Srbiji su u poodmakloj fazi i čekaju još samo dozvolu za priključenje na mrežu.

Izvor: OIE Srbija

Energetika danas i kako da sutra bude bolja

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Reaubourg)
Foto: ljubaznošću Nikole Rajakovića

Stanje naše energetike danas je svakako zabrinjavajuće i sa tendencijom ka dodatnim neizvesnostima. I dok smo nekako i navikli na uvoznu zavisnost od nafte i gasa, takva ista zavisnost kad je u pitanju uvoz električne energije pada nam mnogo teže. Postavlja se logično pitanje: kako smo postali uvoznici i u sektoru elektroenergetike?

Odgovor na ovo pitanje sadrži mnogo razloga. Nismo gradili nove proizvodne kapacitete duže od tri decenije (praktično od puštanja u rad Kostolca B2 od 350 MW i hidroelektrane Pirot od 80 MW krajem osamdesetih godina prošlog veka), nismo dovoljno dobro pripremili rudarske kapacitete, pa smo i sa kvalitetom i sa količinama uglja u teškoćama, a zastareli termoenergetski kapaciteti jednostavno više ne mogu da imaju onako dobre performanse na koje smo u prošlosti navikli. Kad se ovome doda izrazito loše upravljanje elektroprivredom u poslednjih nekoliko godina, ne čudi što smo stigli do neto uvoznika.

U energetici je pravovremena akcija izuzetno značajna. Tako bi danas zakasnela izgradnja Kolubare B (originalno planirana osamdesetih godina prošlog veka kao 2×350 MW sa stepenom korisnosti od 35 odsto) predstavljala gotovo potpun promašaj jer se sve promenilo (tehnologije, odnos prema zaštiti životne sredine i drugo). Pravovremeno je bilo početkom ovog veka izgraditi novi blok TENT B3 snage oko 700 MW i stepena korisnosti od preko 42 odsto. Takva propuštena šansa se ne vraća.

Danas, željno čekanim blokom Kostolac B3, čiji je stepen korisnosti od 35 odsto i koji bi trebalo da bude na mreži sledeće godine, samo korigujemo loše i zakasnele odluke u termoenergetici. Naime, i taj blok je trebalo da se gradi sa boljim performansama i u znatno kraćem roku.

U FOKUSU:

Štednja i restrikcije

Kratkoročno gledano, stoji otvoreno pitanje hoćemo li u Srbiji i regionu imati restrikcije u isporuci električne energije ove i sledećih zima. Odgovor glasi da je verovatnoća takvog scenarija izrazito mala, ali ne i nemoguća. Naime, ekstremna hladnoća u kontinuitetu od nekoliko sedmica zajedno sa lošom hidrologijom mogu taj scenario da učine verovatnijim. Zato se i na kratkoročnom i na srednjoročnom planu mora ubrzati izgradnja proizvodnih kapaciteta, mora se konstantno poboljšavati energetska efikasnost i mora se raditi na štednji energije. Proizvodnju je potrebno povećavati sa oba kraja: i preko izgradnje velikih elektrana (centralizovani način proizvodnje) i preko decentralizovanih malih proizvodnih jedinica bližih potrošnji (solarni paneli, elektrane na biomasu, biogas). Naime, savremena energetika polazi od aksioma da se samo korišćenjem hibridnih rešenja, koja uključuju i skladištenje energije, može naći optimum energetskog miksa. Ovaj drugi distribuirani vid proizvodnje energije daje šansu svim građanima, firmama i lokalnim samoupravama da daju svoj doprinos energetskoj tranziciji i da pomognu demokratizaciju sektora u smislu slabljenja monopolskog položaja elektroprivreda.

Put do potpuno dekarbonizovanog sistema

Dugoročno gledano, za energetiku Srbije trajektorija kretanja se prilično jasno vidi. Iskoristiti preostali lignit na optimalan način, paralelno intenzivno uvoditi u pogon nove velike proizvodne kapacitete u solarnim i vetroelektranama uz istovremeno rešavanje zadatka balansiranja varijabilne proizvodnje. To se može postići kroz izgradnju skladišta energije kao što su reverzibilne hidroelektrane i skladišta toplote, zatim kroz izgradnju velikih baterijskih postrojenja, uvođenje tehnologija vodonika, razvoj tehnologija odziva potrošnje i drugog. Takođe, potrebno je intenzivno forsirati decentralizovanu proizvodnju, elektrificirati sektor transporta i sektor grejanja, odnosno hlađenja (toplotne pumpe) i eventualno razmišljati o nuklearnoj opciji. U vezi sa izgradnjom nuklearnih elektrana treba ukazati na njihovu izuzetnu eksploatacionu prednost kao baznih elektrana, ali i na visoka investiciona ulaganja i potpunu zavisnost od isporučioca tehnologije i goriva.

Dakle, zarad naše energetske nezavisnosti potrebno je energetsku slagalicu rešiti dominantno sa domaćim resursima (sunce, vetar, voda, biomasa, geotermalna energija), a ako ta varijanta ne da rezultata onda se okrenuti i nuklearnim tehnologijama. U ovom momentu se čini da naša energetska nezavisnost, sigurnost isporuke i održivost rešenja mogu biti ostvareni sa našim primarnim izvorima.

Autor: Prof. dr Nikola Rajaković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE.

Sat za našu planetu! Večeras ljudi širom sveta gase svetla

Foto-ilustracija: Pixabay (mrbobdobolina)
Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)

Još 2007. godine, Svetsi fond za prirodu (WWF) pokrenuo je akciju Sat za našu planetu, sa idejom da se svake poslednje subote u martu svet ujedini kako bi na jedan sat učinio nešto dobro za našu prirodu i životnu sredinu.

U subotu 25. marta, svaki pojedinac poziva se da na sat vremena u periodu od 20.30 do 21.30, po lokalnom vremenu, ugasi sveta u svom domu.

U akciji učestvuje preko 180 zemalja, a mnoge od njih svetla gase na različitim građevinskim objektima, kao što je Ajfelov toranj, i drugim javnim mestima.

Pročitajte još:

Postoji veb stranica pod nazivom ,,Earth hour’’, na kojoj svi zainteresovani mogu da se dodatno informišu o ovom danu i satu. Osim što danas svi treba da se priključe akciji gašenja svetla, ljudi se pozivaju da jedan sat u toku dana odvoje čineći u njemu još nešto dobro za planetu. Tako je na ovoj stranici otvorena mogućnost simbolične prijave na jednu od ponuđenih opcija, kojom svako bira šta će to učiniti još dobro.

U ovom trenutku prijavljeno je preko 380.000 ljudi iz celog sveta. Svako od njih opredelio se za jednu od sledećih opcija: ponovo povezivanje sa našom planetom kroz boravak u prirodi, obnavljanje naše planete kroz preduzimanje konkretnih akcija, informisanje o našoj planeti, inspirisanje drugih da se brinu za našu planetu ili pronalaženje drugih načina da se uniči nešto dobro.

Svi zainteresovani svoju prijavu mogu da podnesu ovde.

Katarina Vuinac

„STIHL“ za nove generacije

Foto: Stihl
Foto: Stihl

Kompanija „STIHL“, vodeći svetski proizvođač motornih testera, kao i uređaja za poljoprivredu, šumarstvo, hortikulturu i građevinsku industriju predstavila je na Sajmu automobila u Beogradu najnovije proizvode iz baterijskog segmenta, među kojima su i oni namenjeni novoj generaciji poput iMOW® robotske kosačice.

„Svedoci smo svakodnevnih promena, želje i potrebe ljudi da što više vremena provode u prirodi i nađu pravi balans između privatnog i poslovnog života. Zato mi konstantno osluškujemo potrebe korisnika na tržištu i naših 400 vrhunskih inženjera svakodnevno radi kako bi naši uređaji bili jednostavni za korišćenje, efikasni i bezbedni. Pored našeg dobro poznatrog benzinskog asortimana, sa ponosom predstavljamo i asortiman baterijskih uređaja za uređenje dvorišta i bašta. Zahvaljujući stalnim inovacijama i razvijanju proizvoda u skladu sa potrebama korisnika, kompanija uspešno održava poziciju globalnog lidera. Poslednjih nekoliko godina i na našem tržištu dostupna je tehnologija poslednje generacije – širok asortiman baterijskih testera, trimera, makaza za živu ogradu, duvača za lišće –  za što komforniji rad bez izduvnih gasova i bez buke. Posebno bih izdvojila iMOW®  robotsku kosačicu koja je izložena ovde na Sajmu automobila i predstavlja pametnu tehnologiju za održavanje travnjaka“ izjavila je ovom prilikom direktorka STIHL za tržišta Srbije i Crne Gore Dijana Peškir.

Zvezda ovogodišnjeg Sajma automobila – robotska kosačica iMOW® je idealna za košenje travnjaka svih veličina, sve do 3.000 m2. Čak i ako je vaš travnjak neuobičajenog oblika, to se može uzeti u obzir i pronaći optimalno rešenje za njegovo uređenje. Zahvaljujući individualnom planu košenja, robotska kosačica iMOW® kosi prema rasporedu koji vi zadajete. Za savršen travnjak, posle svakog košenja ostavlja travu kao malč, automatski đubri zemljište i zadržava optimalnu vlagu. Inteligentni sistem upravljanja određuje i vreme punjenja baterije u skladu sa karakteristikama površine koju kosi. Provedite svoje vreme radeći na drugim baštenskim projektima koji su vam važni a travnjak prepustite ekspertu – robotskoj kosačici iMOW®!

Foto: Stihl

Kvalitet, inovativna snaga i održivost, idu ruku pod ruku i predstavljaju tradiciju u kući STIHL – skoro već 100 godina. STIHL proizvodi uređaje koji se nasleđuju generacijama. Inovativnom tehnologijom i tehnološkim liderstvom sa svakim novim razvojem, korisniku donosimo primetno poboljšanje kada su u pitanju učinak i jednostavnost primene.

Pored težnje da korisnicima ponudi najkvalitetnije uređaje i olakša im svakodnevni rad bilo da se profesionalno bave poljoprivredom i šumarstvom ili baštovanstvom iz hobija, STIHL podjednako vodi brigu i o zajednici u kojoj posluje. Tradiciju ozelenjavanja gradskih površina, kompanija je nastavila i ove godine, pa je u saradnji sa JKP „Zelenilo Beograd“ zasadila 97 novih sadnica smrče u Parku Ušće koje simbolizuju 97 godina od osnivanja kompanije.

O kompaniji STIHL

Kompanija STIHL od svog osnivanja koristi revolucionarnu tehnologiju i inovativne ideje. U istoriji od 97 godina poslovanja, vrhunska tehnologija i kvalitet su postali sinonim za brend STIHL. Naši proizvodi pomažu ljudima u radu sa prirodom i u prirodi – to je dovelo brend na prvo mesto proizvođača motornih testera u svetu. Prodajnu mrežu STIHL grupe čini 42 ogranka, 120 uvoznika i više od 55 000 ovlašćenih prodajnih i servisnih mesta u preko 160 zemalja.

Izvor: Stihl

Srbija napreduje na putu ka ekonomiji sa nultom emisijom ugljen-dioksida

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Izrada Integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Republike Srbije, ujedno je izrada ključnog dokumenta kojim će biti određeni dinamika i koraci u procesu energetske tranzicije Srbije.

O pomenutom planu, kao i o reformama u energetskom sektoru i unapređenju zakonodavnog okvira u oblasti energetike, razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkovski.

Ministarka je tom prilikom potvrdila značaj izrade ovog plana i rekla da će se njime uskladiti ciljevi u oblasti obnovljivih izvora energije (OIE), povećanja energetske efikasnosti i smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Ona je navela da je cilj da se kroz javnu raspravu i konsultacije sa Energetskom zajednicom dobije što kvalitetniji dokument, dodavši da se očekuje da uskoro budu usvojene i izmene i dopune Zakona o korišćenju OEI, koje će stvoriti uslove za sprovođenje aukcija za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima, ismene će omogućiti da se povećavaju kapaciteti iz OIE, a da se istovremeno obezbedi pouzdan rad elektroenergetskog sistema, što je ključno za održivost energetske tranzicije.

Na sastanku je bilo reči i o planiranim aktivnostima koje se odnose na prenošenje evropskih direktiva u domaće zakonodavstvo, daljim koracima u reformisanju energetskih preduzeća i primeni propisa u vezi sa funkcionisanjem tržišta prirodnog gasa i električne energije.

Lorkovski je rekao da Srbija napreduje na putu ka ekonomiji sa nultom emisijom ugljen-dioksida, pri čemu je izrazio zadovoljstvo zbog toga što su izrađene izmene i dopune Zakona o korišćenju OIE koje otvaraju put za prve aukcije i podstiču korišćenje obnovljivih izvora energije.

,,Sekretarijat pozdravlja i skoru finalizaciju nacrta integrisanog nacionalnog plana za energetiku i klimu i otvoren je za pružanje pomoći Srbiji u osmišljavanju i primeni tog plana’’, istakao je direktor Sekretarijata.

Energetski portal

Zrenjanin: “Pametno recikliraj” – Električni trotinet za najvrednijeg reciklera u martu

Foto: Grad Zrenjanin
Foto: Grad Zrenjanin

Do kraja marta, svi građani Zrenjanina koji proizvode kompanija Coca-Cola, Carlsberg, Imlek, Rauch, Nektar, Red Bull i Knjaz Miloš, obeležene nalepnicom ,,RECIKLIRAJ’’, nakon upotrebe odlože u pametne uređaje za reciklažu, moći će da osvoje električni trotinet. Proizvodi i reciklažne mašine mogu se naći u Roda i Idea prodavnicama, a nagradu ovog meseca dodeljuje kompanija Coca-Cola HBC.

Označena ambalaža odlaže se u pametne uređaje za reciklažu i dobijene kodove građani unose u Solagro aplikaciju, u kojoj su prethodno otvorili nalog. Pobednik je kupac koji tog meseca reciklira najviše i prikupi najviše bodova. U trci za nagradu mogu da učestvuju samo bodovi prikupljeni od prvog do poslednjeg dana u aktuelnom mesecu, kako bi svi građani imali jednake šanse za pobedu, navodi se na sajtu Grad Zrenjanin.

Ovo je drugi krug nagradnog konkursa „Pametno recikliraj“ koji je počeo u februaru i biće organizovani svakog meseca do jula.

Pročitajte još:

Osim za učešće u trci za mesečne nagrade, u aplikaciji mogu da se prikupljaju i bodovi koji mogu da se zamene za vaučere od 10 odsto do 20 odsto popusta na artikl po izboru u Roda i Idea prodavnicama. Popusti se ostvaruju na prodajnim kasama, gde kasiri skeniranjem koda u aplikaciji automatski primenjuju nižu cenu na odabrani artikal. Vaučer može da se iskoristi u roku od sedam dana od trenutka kada se aktivira, a bodovima koji se prikupe ne može da istekne rok i mogu da se zamene za vaučer u bilo kom trenutku.

Nagradni konkurs organizuje se u okviru projekta „Pametno recikliraj“, koji kroz program develoPPP nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ) zajednički sprovode GIZ, Ball Packaging, Sekopak, Solagro Smart Recycling, Mercator-S, Reverse Logistics Group, a u saradnji sa NALED-om i programom „Svaka limenka se računa“. Projekat su podržale kompanije Coca-Cola HBC, Carlsberg, Tetra Pak, Red Bull i Knjaz Miloš i obezbedile nagradni fond za mesečne nagrade. Samo su proizvodi ovih kompanija obeleženi nalepnicom „RECIKLIRAJ“.

Lokaciju prodavnica u kojima se nalaze proizvodi i reciklažne mašine pogledajte ovde.

Energetski portal

Sajamsko vikend auto-moto uživanje

Foto: Beogradski sajam
Foto-ilustracija: Pixabay (Mikes-Photography)

Međunarodni salon automobila i Međunarodni sajam motocikala, kvadova, skutera i opreme „Motopassion“ i pre otvaranja su, pratećim programima, privukli veliki broj posetilaca. Nije ni čudo jer se radi o jednom od 12 najvećih ovogodišnjih automobilskih sajmova u svetu.

Оvogodišnji Salon automobila okupio je 250 izlagača, koji predstavljaju 33 automobilska i sedam brendova lakih privrednih vozila sa više od 40 premijera. Na izuzetno ekspanzivnom Sajmu motocikala 60 izlagača predstavlja više od 40 brendova motocikala, kvadova i skutera i veliki broj brendova moto-opreme.

Izložbene postavke raspoređene su tako da su Hali 3 premijum brendovi, kao što su Mercedes, Maybach, BMW, Mini, Maserati, Audi, Porsche. Svi ostali automobilski brendovi su u centralnoj Hali 1 – Volkswagen, Nissan, Chery, Škoda, Subaru, Geely, Volvo, Kia, Mazda, Renault, Dacia, Hyundai, Ford, MG, Citroen, Fiat, Alfa Romeo, JeepSuzuki, Peugeot, Opel, Toyota, Honda, Seat i Cupra. Motocikli i oprema su u Hali 4, laka privredna vozila u Hali 3A, a prateća automobilska oprema u halama 2 i 1A.

Pročitajte još:

U iščekivanju vikenda, kada је broj zainteresovanih da vide šta sajmovi nude po pravilu znatno veći nego inače, pored izložbenog programa pažnju privlači i zanimljiv prateći program.

Već je tradicija da Nacionalna vozačka akademija NAVAK, u atrijumu između hala 2 i 3, svakodnevno između 10 i 17 časova edukuju vozače o bezbednim tehnikama vožnje, a njihove demonstracije i pokazne vežbe neretko posmatračima i samim učesnicima oduzimaju dah.

Čitav sajamski petak, 24. marta, od 10 do 20 časova, predviđen je da bude i „family day“, dan namenjen porodičnim posetama. Tokom „porodičnog dana“ cela porodica, koja uključuje decu do 16 godina, plaća ukupno 1.000 dinara.

Petak, i to u Hali 1, od 17 časova, završava još jednim od više tradicionalnih događanja koja prate sajmove automobila i motocikala. To je „izbor za miss“ ove jedinstvene sajamske manifestacije, a u konkurenciji su sve devojke koje sve vreme dok traju sajmovi svojim stavom, lepotom, stilom i harizmom dodatno ukrašavaju skupocene modele automobila i motocikala.      

Oni koji uživaju u automobilima starijeg datuma rođenja, među kojima se nađu i stariji od sto godina, treba da sačekaju subotu, 25. marta, kada će od 10 do 13 časova, ispred Upravne zgrade Beogradskog sajma, biti održana međunarodna smotra i parada oldtajmera „Memorijal princa Tomislava Karađorđevića“.

Radno vreme Salona automobila i sajma „Motopassion“ je od 10 do 20 časova.

Cena pojedinačne ulaznice 450 dinara, grupne 350, za organizovane posete studenata i đaka 250 dinara. Cena porodične karte tokom „porodičnog dana“ je 1000 dinara.

Cena parkinga u krugu Sajma 150 din/h, maksimalno 750 dinara po danu.

Izvor: Beogradski sajam

Objavljene nove cene goriva

Foto-ilustracija: Pixabay (IADE-Michoko)
Foto: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 17. marta 2023. godine do 24. marta 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 188,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 176,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Energetski portal

Saradnja Srbije i Izraela u energetskoj tranziciji i OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji Izraela i Srbije u energetskoj tranziciji, ali i o projektima u oblasti obnovljivih izvora energije, razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović i ambasador Izraela Jahel Vilan.

Izraelske kompanije su, prema rečima ministarke, zahvaljujući projektima vetroelektrana u Vojvodini već prepoznate u Srbiji kao značajni investitori u oblasti obnovljivih izvora energije. Dodala je da veruje da time nisu iscrpljene mogućnosti da sarađujemo i razmenjujemo iskustva u procesu zelene energetske tranzicije.

,,Predložene izmene Zakona o korišćenju OIE su trenutno u skupštinskoj proceduri i ukoliko se usvoje, Srbija će biti spremna za sprovođenje aukcija za dodelu tržišnih premija za proizvodnju električne energije iz OIE, na način koji omogućava ravnotežu između interesa države i građana, a to je pre svega sigurnost snabdevanja po najnižoj ceni, i predvidljivosti koju traže investitori u pogledu troškova i podsticaja. Verujem da će to biti podsticaj i za izraelske kompanije da sagledaju mogućnosti za ulaganje u Srbiju, pre svega u oblasti zelene energije„, rekla je ministarka Đedović.

Pročitajte još:

Srbija na jesen završava izgradnju gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, koja će omogućiti povezivanje Srbije sa izvorima gasa koji dolaze do Grčke, uključujući gas iz Azerbejdžana i Kaspijskog regiona i LNG terminala u Grčkoj, a u perspektivi i sa drugim snabdevačima, među kojima je Izrael, navodi se na sajtu Ministarstva.

Ambasador Vilan zahvalio je ministarki na prijemu.

„Da mogu da odaberem samo jednu temu za razgovor to bi bili obnovljivi izvori energije. Kovačica i Pupin su uspešni projekti proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i dobar primer za ostale izraelske investitore kako mogu da posluju u Srbiji“, naveo je Vilan.

Sagovornici su zaključili da je potencijal za bilateralnu saradnju u energetici izuzetan, kao i da su resorna ministarstva dve države u prethodnom periodu potpisala Memorandum o razumevanju u oblasti zelene energije.

Energetski portal

Sutra će biti organizovana prolećna sadnja u Vrtu Dragoljuba Bakića

Foto: Udruženje ,,Bela Čaplja''
Foto: Udruženje ,,Bela Čaplja“

Pre nekoliko dana obežen je Međunarodni dan šuma, a u tom duhu u Beogradu će se i završiti ova nedelja. U subotu 25. marta na području Bare Reve, na kojem se trenutno nalazi deponija, postaviće se temelji Beogradskom dunavskom parku.

Udruženje ,,Bela Čaplja’’, jedan od ogranizatora događaja, poziva sve građane da im se u subotu pridruže na ovoj lokaciji. Naime, biće organizovana sadnja drveća u vrtu koji je simbolično poneo naziv pokojnog arhitekte Dragoljuba Bakića, za kojeg iz Udruženja kažu da je ostavio neizbrisiv trag u našoj prestonici.

Deo sadnica biće doniran, a za ostale sadnice koje su nabavljene ’’na veresiju’’ biće postavljena kutija u koju će moći da se ubaci donacija.

Kako se navodi, na ovom području trenutno se nalazi građevinski otpad, a cilj je da se njegovom revitalizacijom ono pretvori u slobodnu zelenu zonu za građane.

Iz udružena upozoravaju da je teren loš, zbog otpada koji se nalazi na njemu, zbog čega bi iskopavanje rupa i sadnja mogli da budu otežani. Ipak sav alat biće obezbeđen, te uz volju i dobro raspoloženje ništa nije neizvodljivo.

Energetski portal

Smanjenje akcize na TNG podržalo bi energetsku bezbednost i zelenu tranziciju Srbije

Foto-ilustracija: Pexels
Foto: Pixabay

Od 2011. do 2021. godine akciza na tečni naftni gas trostruko je povećana, sa 17,98 na 45,17 dinara po kilogramu, što je dovelo do pada potrošnje TNG-a sa 400.000 tona u 2011. godini na svega 135.000 tona u 2022, upozorava Udruženje za TNG Srbije, uz ocenu da je takvom fiskalnom politikom pre desetak godina stvoren ambijent koji destimuliše upotrebu TNG-a kao ekološkog goriva.

Da se cena u Srbiji drastično razlikuje od globalnog proseka svedoče podaci portala za praćenje cena goriva GlobalPetrolPrices.com. U Srbiji je od 12. decembra 2022. do 20. marta 2023. prosečna cena TNG-a iznosila 104,97 dinara po litru, a kretala se u rasponu od minimalnih 100,9 do maksimalnih 107,9 dinara. Poređenja radi, prosečna cena TNG-a u svetu za ovaj period iznosi 82,65 dinara.

Udruženje za TNG Srbije napravilo je i presek stanja u avgustu 2022. godine, u jeku energetske krize. Za razliku od Bugarske, koja je do 2025. ukinula akcizu na TNG, Srbija je bila na vrhu regionalne liste prema visini akcize, sa 384,8 evra na 1.000 kilograma, što je gotovo 150 evra više od drugoplasirane Mađarske i 180 evra više od akcize u BiH, dok je taj namet u Hrvatskoj iznosio 13,32 evra.

To je razlog ogromnog pada potrošnje TNG-a, što je, kako ocenjuju u sektorskom udruženju, uz politiku slobodnog uvoza „dizelaša“ iz Evrope, situaciju na domaćem tržištu pretvorilo u nezavidnu.

Pročitajte još:

Prva promena koja je na vidiku, međutim, ne tiče se akcize već zabrane uvoza vozila sa Euro 3 i Euro 4 motorima od 1. januara 2024. godine, uz najavu da godinu dana kasnije neće biti moguće uvoziti polovnjake starije od 2014. godine, sa obrazloženjem da je cilj smanjenje zagađenja vazduha.

U Udruženju za TNG smatraju da mora da se promeni i politika akciznog oporezivanja TNG-a, i to u skladu sa evropskom politikom potrošnje ekološki prihvatljivih proizvoda, koliko i zbog neophodnosti energetske diversifikacije u uslovima energetske krize.

Foto-ilustracija: Pixabay (Matteo Baronti)

„TNG u određenom potrošačkom segmentu može zameniti prirodni gas, čije su cene obarale istorijske rekorde na vrhuncu energetske krize, i to za grejanje domaćinstava i privrednih objekata, kuvanje, pripremu sanitarne vode, kao i za rad pekara, sušara, proizvodnju keramike, preradu metala i druge delatnosti“, ističu iz Udruženja, ali i naglašavaju da bi to zahtevalo adekvatno smanjenje akcize na TNG.

Podsećaju i da, od svih dostupnih konvencionalnih izvora energije, TNG proizvodi najmanju emisiju zagađujućih materija i gasova sa efektom staklene bašte.

„To danas predstavlja globalni prioritet u cilju sprečavanja negativnih efekata klimatskih promena“, podsećaju iz Udruženja za TNG.

Ukazuju, takođe, i na važnost sprečavanja obezvređivanja minulih investicija u TNG infrastrukturu koje, prema njihovim proračunima, iznose najmanje 200 miliona evra.

„Danas u saobraćaju ima više od 205.000 vozila na kojima je izvršena konverzija benzinskih motora radi korišćenja TNG-a, a prosečna cena ugradnje uređaja je 350 evra, tako da su građani samo po ovom osnovu uložili oko 78 miliona evra. Za prodaju TNG-a osposobljeno je 1.140 maloprodajnih stanica širom Srbije sa prosečnom investicijom od 50.000 evra po stanici, što znači da je investirano oko 57 miliona evra. Kada se ovome dodaju proizvodni pogoni, skladišta, punionice boca, same boce, autocisterne, troškovi opremanja i licenciranja servisa za konverziju motora, procena je da će, ukoliko se akciza na TNG hitno ne smanji, investicije od najmanje 200 miliona evra biti potpuno obezvređene“, zaključuju u Udruženju za TNG Srbije.

Iako je, prema podacima bonitetne kuće CompanyWall, vidljivo da su vodeće kompanije sa licencom za veletrgovinu TNG-om 2021. godinu završile u plusu, najvećim i najprofitabilnijim među njima – a to su NIS, MOL Serbia i Knez Petrol – TNG nije osnovna delatnost.

Osim NIS-a, koji se bavi još i proizvodnjom i eksploatacijom nafte, prva tri mesta naše liste zauzimaju kompanije koje nisu specijalizovane za TNG već za maloprodaju i veleprodaju svih naftnih derivata, što znači da njihova profitabilnost ne odražava poslovne prilike u sektoru TNG-a.

Kada je reč o proizvodnji TNG-a u Srbiji, ona se, kako stoji u Energetskom bilansu Srbije za 2023. godinu, obavlja u Elemiru u Pogonu za pripremu i transport nafte i gasa NIS, i u Odžacima – i to u pogonima Standard gasa i Hipol a.d.

Na istoj lokaciji, ali drugim postrojenjima, proizvodnju obavlja i Energreen MTB d.o.o. Novi Sad.

Proizvodnju propan-butan smeše i autogasa, zasnovanu na namešavanju komponenata, obavlja kompanija Petrol LPG d.o.o. Beograd u pogonu u Smederevu, a kompanija VML d.o.o. Beograd u pogonu u Jakovu.

Izvor: Biznis.rs

Kako su ovce pomirile poljoprivredu i solarne elektrane?

Foto-ilustracija: Pixabay (herbert2512)
Foto-ilustracija: Pixabay (PublicDomainPictures)

Plodno zemljište, nažalost, sve više se prenamenjuje za potrebu izgradnje velikih objekata. Urbanizam zasigurno pred veliki izazov stavlja poljoprivrednu industriju, koja je već pod pritiskom usled povećanja populacije sanovništva i potrebe njegove prehrane, zagađenja zemljišta, klimatskih promena koje otežavaju opstanak useva i drugo.

Obnovljivi izvori energije jedan su od ključnih pokretača zelene tranzicije i borbe za zdravu planetu, čime se ostavlja utisak da oni ni na koji način ne doprinose degradaciji prirode. Međutim, negativni stavovi postoje. Mini hidroelektrane kritikuju se zbog njihove instalacije, uglavnom, na manjim planinskim rekama koje su već ugrožene, a čiji je značaj za lokalno stanovništvo i biodiverzitet velik. Vetroelektrane nepažnjom prilikom odabira lokacije za njihovo postavljanje, mogu da postanu pretnja za ptice.

Govoreći o solarnim elektranama, za njene najveće kritičare mogli bi da se odrede poljoprivrednici. Iako bi prenamenu poljoprivrednog zemljišta u tlo za izgradnju solarnih elektrana mogli da nazovemo najmanje zlo, ostaje činjenica da one često zahtevaju veće površine onih predela koja su veoma osunčana i pogodna za useve i ispašu životinja.

Ovce i solarne elektrane – win win

Pitanju, kako da već veliku pozitivnu ulogu solarnih elektrana učinimo potpunom, nazire se interesantan odgovor – ovce. Zahvaljujući ovim životinjama, iz prenamene poljoprivrednog zemljišta crpi se maksimalan učinak. Zelenilo koje se nalazi između solarnih panela, pruža ovcama ugodnu ispašu, stvarajući im hladovinu. Ono što ovce čine zauzvrat, jeste da održavaju zelenilo, onemogućavajući da poraste iznad visine solarnih panela i tako prekrije dotok sunčeve svetlosti. Kako bi priča bila još održivija, s obzirom na to da ove životinje na sasvim pirodan način održavaju visinu zelenila, korišćenje kosilica na gorivo ili struju, više nije potrebno.

Foto-ilustracija: Pixabay (ABeijeman)

Ako se pitate zašto baš ovce, odgovor je kažu – jednostavan. Solarni paneli uzdižu se na određenu visinu iznad površine zemlje, međutim nedovoljno visoku da ispod nje slobodno šetaju neke veće životinje poput krava ili konja, bez rizika da oštete panele ili se povrede. Onda postavimo pitanje sebi – a šta je sa kozama? Kažu da i tu postoji razlog. Ovce će jesti većinu zelenila, uključujući i korove, ali tu se njihova ishrana završava. Međutim, koze mogu da pokušaju da jedu i ono što nije njihova hrana, kao što su žice, zbog čega ovce predstavljaju najbolji izbor.

Ovako osmišljen koncept solarne elektrane i ispaše ovaca, zadovoljava interese kako poljoprivrede, tako i proizvodnje energije.

Iako postoje neki podaci koji upućuju na to da zemljište na kojem se nalaze solarne elektrane nije uspelo da proizvede istu količinu stočne hrane, kao slobodna plodna zemljišta, ne treba zaboraviti da koristi za poljoprivredu ipak nisu isključene, a da se zauzvrat dobija drugo veoma važno dobro – energija iz obnovljivih izvora.

Da nije sve negde u belom svetu, pokazuje činjenica da u Srbiji već postoji solarna elektrana koja je u svoj rad uključila i male pomoćnike – ovce. Reč je o ,,Solaris Energy’’ elektrani u opštini Kladovo, koja u ovom trenutku jeste i najveća solarna elektrana u domaćem vlasništvu u Srbiji.

Katarina Vuinac

Energetska efikasnost je najbolji način za uštedu energije

Foto: ABB
Foto: ABB

Sigurno se sećate kako smo pre nekoliko godina masovno LED sijalicama menjali one klasične sa užarenim vlaknom, koje su do tada decenijama osvetljavale, karakterističnim žućkastim svetlom, gotovo sva domaćinstva i poslovne prostore u našoj zemlji. U to vreme, možda nam se činilo da će ta ušteda biti značajna ili barem dovoljna i da smo uradili pravu stvar. Da nas je neko tada pitao o značenju pojma energetske efikasnosti, ponosno bismo naveli uštedu koju prave naše nove LED sijalice.

Međutim, usledile su promene na svetskom planu, potrebe za resursima postaju sve veće, a resursa sve manje, pa je i energija u međuvremenu postala skupa stekavši status nove strateške „robe”. Kad su tehnološke kompanije krenule u potragu za svim mogućim načinima za uštedu energije, shvatili smo da energetska efikasnost obuhvata daleko više od onoga što smo mogli da zamislimo. Iz jedne takve kompanije, već dugi niz godina nam stižu neverovatno inovativna rešenja. Reč je o dobro poznatoj kompaniji ABB, a čini se da su ovog puta otišli i korak dalje. O čemu je reč, razgovarali smo sa Milanom Jevremovićem, direktorom poslovanja Elektromotorni pogoni i upravljanje.

EP: ABB je pokrenuo kampanju za podizanje svesti o potrebi racionalne potrošnje energije. Koji razlozi su bili presudni za odluku o ovakvoj aktivnosti?

Milan Jevremović: Kampanju smo pokrenuli pre dve godine sa ciljem da okupimo kompanije, naučne i državne institucije ali i pojedince, koji su prepoznali potrebu za uvođenjem energetske efikasnosti. Hteli smo da promovišemo ovu ideju i da naglasimo potrebu koju svet ima za energijom i njenim efikasnim korišćenjem. Sa povećanjem populacije raste i potreba za energijom, ali nesrazmerno u odnosu na postojeće kapacitete proizvodnje. Čovečanstvo je suočeno sa ozbiljnim nedostatkom energije i moraće da preduzme sve neophodne aktivnosti kako bi se postojeći resursi što efikasnije koristili. Osim toga, sa napretkom automatizacije, digitalizacije i novom industrijom 4.0 dodatno se povećava potreba za energijom, a samim tim i potrošnja postojećih resursa. Sve to ima ogroman uticaj na životnu sredinu i povećanje emisije CO2. Kad je naša kompanija ABB inicirala ovu kampanju, namera je bila da ljude informišemo i edukujemo o neophodnosti zaštite životne sredine i smanjenja emisije CO2, što je u skladu sa svim vrednostima koje kompanija ABB inače promoviše.

U FOKUSU:

EP: Slične kampanje obično su u organizaciji državnih institucija, medija ili nevladinog sektora. Kako se ABB snašao u ovoj ulozi?

Milan Jevremović: Sasvim je logično da tehnološke kompanije poput ABB-a, kao i kompanije koje su naši partneri, uzmu učešće u kampanji, jer su najupućeniji kako na najbolji način iskoristiti nove tehnologije. Zatim, bitno je bilo da se uključe naučne institucije kako bi pomoću činjenica koje su zasnovane na naučnoj osnovi mogle da doprinesu boljem i efikasnijem iskorišćenju energije. Takođe, neophodno je bilo prisustvo i državnih institucija jer tu se nalaze donosioci odluka i oni moraju brže da reaguju, u smislu bržeg donošenja odluka i regulative koje bi doprinele boljem iskorišćenju i unapređenju energetske efikasnosti. Veliki gradovi i određene države već imaju definisane strategije kada je reč o uštedi energije i uticaju na životnu sredinu.

ABB je ovu kampanju pokrenuo pre izbijanja svetske energetske krize, koja je samo pokazala koliko je takva inicijativa bila neophodna. Ova kriza je i dodatno podigla svest ljudi o potrebi za bržim ulaganjem u energetsku efikasnost, boljem iskorišćenju energije iz postojećih resursa, a doprinela je i našoj kampanji u potrazi za odgovorima na izazove povećane potrebe za energijom. Kampanja bi trebalo da traje četiri godine.

Inače, energetska efikasnost predstavlja najjeftiniji i najdostupniji energetski resurs. Sve je više segmenata u kojima je moguće primeniti mere za uštedu energije, a mi potencijal vidimo u skoro svim oblastima – naravno u domaćinstvima i industriji, ali i u održivom transportu.

EP: Koje kompanije su podržale vašu kampanju i na koji način?

Milan Jevremović: ABB praktično oduvek vodi računa o energetskoj efikasnosti i to nije nova tema za nas. Mi već dugi niz godina imamo strategiju održivosti i zelenu agendu na kojoj se baziraju svi sistemi i usluge u kompaniji, ali kampanja je osmišljena kao pokret koji nema direktne veze sa ABB proizvodima.

Foto: ABB

Više od 300 kompanija širom sveta je podržalo ovaj pokret. Među njima su Microsoft, Sulzer, Alfa Laval, Wartsila, Iveco, Tata Steel, GEA i mnoga druga poznata imena. Broj partnera svakodnevno raste, a nedavno se pokretu priključila i kompanija Danfoss što mi je veoma drago jer pokazuje da, iako konkurenti u nekim oblastima poslovanja, zajedno osećamo da možemo napraviti veću razliku pomažući svetu da se kreće ka zelenoj i ekološki čistijoj budućnosti. Energy Efficiency Movement je potpuno posvećen podizanju svesti i ubrzavanju akcija potrebnih za povećanje globalne energetske efikasnosti i podstičemo sve kompanije i organizacije da se pridruže i naprave razliku.

U planu je i lokalna organizacija jednog šireg simpozijuma o energetskoj efikasnosti, koji je namenjen velikim proizvodnim kompanijama, a gde ćemo pozvati i relevantne naučne institucije, kako bismo i zajedno doprineli strategiji i razmatrali dalje planove. Jedan takav simpozijum na evropskom nivou nedavno je održan u Švajcarskoj za najviši nivo menadžmenta zainteresovanih kompanija i na njemu su doneti jako korisni zaključci i rodile se nove zanimljive ideje.

EP: Koje sve ABB tehnološke novitete biste pomenuli kao potencijalna rešenja za uštedu energije ili podizanje energetske efikasnosti?

Milan Jevremović: ABB ima u ponudi široku lepezu proizvoda i usluga koji na direktan ili indirektan način doprinose boljoj energetskoj efikasnosti naših klijenata. Ne moraju to uvek biti neka potpuno nova rešenja. Često su to proizvodi koji dugo postoje na tržištu, ali u koje je ABB uložio višedecenijsko iskustvo i unapredio ih na način da mogu bolje doprineti povećanju energetske efikasnosti kod naših klijenata. Kao dobar primer možemo navesti izvesne tehnološke iskorake u samim konstrukcijama elektromotora.

U Evropskoj uniji je 2021. stupila na snagu nova regulativa koja onemogućava prodaju i korišćenje energetski neefikasnih električnih motora. Ove godine će ta regulativa u EU doneti još strožija pravila po pitanju energetske efikasnosti uređaja. Srbiji niko neće nametati tu regulativu, jer nije članica EU, ali sa trenutnim cenama električne energije, veliki broj kompanija koje posluju u Srbiji prepoznaje potencijal za uštedu i odlučuje se za investiranje u energetski efikasnije pogone.

ABB radi na razvoju električnih motora koji nude najviši nivo energetske efikasnosti, daleko više klase i nego što trenutno zahteva zakonska regulativa u EU. Koriste se i tehnologije koje do skoro nisu bile u širokoj komercijalnoj upotrebi, poput sinhronih reluktantnih motora ili motora sa permanentnim magnetima.

Pomenuo bih i uslugu energetske procene koju možemo da ponudimo našim klijentima. To predstavlja analizu energetske efikasnosti njihovih pogona i može se uraditi na više nivoa. Najnovija opcija je tzv. Digitalna energetska procena koja pored same usluge uključuje i određene senzore koji pružaju veoma precizne informacije o svakom pogonu, a zaključci ukazuju gde su mogućnosti da se poboljša energetska efikasnost. Zahvaljujući tome, možemo još bolje i kvalitetnije da analiziramo elektromotorni pogon i predložimo najbolja rešenja našim klijentima, kako za delove njihovih pogona tako i za kompletne fabrike.

Pojam energetske efikasnosti je evoluirao, postao je sveobuhvatniji, pa tako danas govorimo o energetski efikasnim industrijskim pogonima, grejanju, hlađenju, osvetljenju i dr. i za svaki proces ABB može ponuditi najsavremenija rešenja.

Već duže vreme se puno govori o prelasku na električna vozila u drumskom saobraćaju i tu imamo da ponudimo dosta tehnoloških rešenja. A u poslednje dve godine najviše se radi na savremenim tehnologijama u održivom transportu i energetski efikasnim vozilima za potrebe industrije, pre svega u unapređenju građevinskih mašina i šlepera, ali i u železničkom saobraćaju. To je najnoviji iskorak koji smo napravili.

EP: Dugi niz godina poslujete u Srbiji. Koje velike projekte vezane za temu energetske efikasnosti biste posebno izdvojili?

Milan Jevremović: ABB godinama radi na razvoju savreme tehnologije a neka od tih dostignuća su primenjena i u Srbiji. Istakao bih projekat revitalizacije reverzibilne hidroelektrane Bajina Bašta, na kojem je ABB imao značajno učešće i koji je doprineo da cela elektrana radi još efikasnije, da ima veću pogonsku spremnost i da se bolje iskoristi postojeći hidro potencijal.

Ugradnjom ABB-ovog statičkog frekvetnog pretvarača, koji je pušten u rad prošle godine, RHE „Bajina Bašta” ostvariće značajne uštede električne energije, pre svega na osnovu povećane pogonske spremnosti agregata hidroelektrane. U situacijama kada je hidrološka situacija povoljna, EPS će moći mnogo efikasnije da iskoristi vodu raspoloživu u akumulaciji i prozvede dodate megavate zelene energije. Takođe pomenuo bih i projekat Praćenje i upravljenje kvalitetom uglja, za potrebe termoelektrana Nikola Tesla. Poznato je da se korišćenjem uglja sa konstantno zadatim kvalitetom postiže bolje sagorevanje u kotlu, veća efikasnost i manja emisija štetnih gasova. Ponosni smo što je ABB zajedno sa inženjerskim timom EPS-a uradio jedan ovakav, slobodno ću reći referentni projekat, jer ne postoji još puno sličnih u svetu. Posebno želim da istaknem izuzetno dobru saradnju koju imamo sa našim EPS-om na ovakvim i sličnim projektima.

Intervju vodila: Milica Radičević

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST