Home Blog Page 180

EU: Predlozi za smanjenje supstanci koje oštećuju ozonski omotač

Foto-Ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto-ilustracija: Pixabay

Države članice dogovorile su mandat predsedništva kako bi započeo pregovore sa Evropskim parlamentom o dva predloga propisa, koji imaju za cilj postepeno smanjivanje supstanci (čestica) koje izazivaju emisiju gasova staklene bašte i oštećuju ozonski omotač, navodi se na sajtu Evropskog saveta i Saveta Evropske unije.

Uticaj koje fluorisani gasovi imaju na globalno zagrevanje je i do nekoliko stotina hiljada puta veći od CO2. Čestice koje oštećuju ozon dovode do formirana rupe u ozonskom omotaču, koji predstavlja zaštitu od UV zraka.

Iako je postojeće zakonodavstvo EU već značajno ograničilo upotrebu ovih gasova, predlozi o kojima se raspravlja dodatno će smanjiti njihove emisije u atmosferu.

Ovakve supstance i dalje su dozvoljene u laboratorijama i hemijskoj proizvodnji, a regenerisane supstance se mogu koristiti u specijalizovanoj opremi za zaštitu od požara, kao što je u avionima.

Pročitajte još:

Fluorisani gasovi nalaze se u brojnim proizvodima koji se koriste u svakodnevnom životu, kao što su frižideri, klima uređaji i lekovi. Takođe se koriste u toplotnim pumpama i rasklopnim uređajima u elektroenergetskim sistemima.

Predlog revidirane uredbe posebno uključuje izričit zahtev da se određene vrste pena koje sadrže ove supstance, povrate iz građevinskog otpada i otpada od rušenja, kako bi se unišile ili ponovo koristile.

Cilj je i da se modernizuje sistem licenciranja kako bi se uskladio sa postojećim trgovinskim pravilima u oblasti životne sredine, koji omogućavaju automatsku carinsku kontrolu po pošiljci, uz zaustavljanje nelegalne trgovine.

Pregovarački mandat koji su dogovorile države članice pridržava se principa predloga uz unošenje nekoliko izmena od strane Saveta, kao što je ona da se odlože neke zabrane koje su uglavnom u vezi sa toplotnim pumpama, kako bi se predlog usaglasio sa ciljevima postavljenim u okviru REPoverEU. Savet je, primera radi uključio i zabranu upotrebe veoma snažnog gasa staklene bašte sumpor heksafluorida, koji se koristi u električnim razvodnim uređajima, uz istovremeno dodavanje niza zaštitnih mera kako bi se izbeglo da ove zabrane ugroze funkcionisanje električnih mreža.

Savet i Parlament sada treba da uđu u pregovore kako bi postigli dogovor o konačnom obliku propisa. Sporazum će tada morati da formalno usvoje obe institucije, pre nego što bude objavljen u Službenom listu EU i stupi na snagu.

Energetski portal

Crtu dozvoljenog zagađenja vazduha za ovu godinu, već smo preskočili

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)
Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Hendry)

Po Zakonu o zaštiti vazduha toleriše se 35 dana u godini sa prekoračenjem srednjih dnevnih graničnih koncentracija zagađujućih PM čestica. To je već za prva tri meseca u ovoj godini prekoračeno na 16 državnih automatskih mernih stanica u Srbiji.

Na vrhu liste po broju dana sa prekomernim zagađenjem su Valjevo, Leštane, Novi Pazar, Užice, Borča, Mladenovac, Kosjerić, Zemun… Građani Valjeva su za 90 dana u ovoj godini čak 62 dana disali zagađen vazduh.

U zdravstvenim ustanovama primećuju povećan broj oboljenja u zimskom periodu kada su u vazduhu povećane koncentracije zagađujućih materija.

„Naravno da su na prvom udaru deca. Zbog toga treba obratiti pažnju na pojavu tih nekih bolesti prvenstveno dolazi do povećanja respiratornih bolesti kod dece a i nekih drugih“, istakla je dr Slađana Stanković, Zavod za zdravstvenu zaštitu Valjevo.

Pročitajte još:

„Ključ definitivno i najbolji način da smanjimo ako ne i totalno rešimo problem aerozagađenja je svakako gas“, istakao je. Lazar Gojković, gradonačelnik Valjeva.

Valjevo je prošle godine imalo 144 dana sa prekomernim zagađenjem, a Novi Pazar 141, a ove godine već 50.

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

„Suspendovane čestice koje su razlog ovom zagađenju sa sobom nose i druge zagađujuće uzročnike, viruse, bakterije i doprinose pogoršanju nekih osnovnih bolesti kod hroničnih plućnih bolesnika i kardiovaskularnih, malignih itd“,rekla je dr Selma Bihorac, Zavod za zdravstvenu zaštitu Novi Pazar.

„Narod nije informisan jer u tim najzagađenijim danima imamo situacije da ovde viđamo sportiste koji se rekreiraju na otvorenom, decu…“, rekao je  Emir Murselović, grupa građana „Za zdrav Novi Pazar“.

Godišnji izveštaji Agencije za zaštitu životne sredine pokazuju da je vazduh jako zagađen u svim velikim gradovima.

„Ako posmatramo samo milionske gradove u Evropi, Beograd je zaista na prvom mestu po zagađenju.

Do određene mere možete subvencijama, podstrekom građanima za poboljšanje načina grejanja obezbeđivanja daljinskog grejanja, da ljude na neki način privolite da smanje te emisije. Mora da se ono što postoji zapisano u zakonskoj regulativi počne da se sankcioniše i da se primenjuje“, istakao je Dejan Lekić, Nacionalna ekološka asocijacija.

U EU su emisije glavnog zagađivača PM2,5 pale za trećinu u poslednjih 15 godina. I u Srbiji ćemo imati čistiji vazduh ako se ostvare mere predviđene Programom zaštite vazduha do 2030. godine, koji je donet krajem prošle godine.

A predviđeno je da se uz primenu čistijih tehnologija mora smanjiti emisija zagađujućih supstanci iz energetskog sektora, industrije, ložišta, saobraćaja.

Izvor: RTS

Fabrika Pionir: Smanjene emisije štetnih gasova u proizvodnji za 50 odsto

Foto: Pionir
Foto-ilustracija: Pixabay (ArtisticOperations)

Svedoci smo da je glavni problem današnjice ekološko zagađenje, što utiče na zdravlje svih nas. Shodno tome, potreba je da učinimo koliko možemo da zaštitimo i unapredimo kvalitet životne sredine.

Postoje mnogobrojni izvori obnovljive energije, što znači da ne treba imati izgovor da ne damo svoj doprinos očuvanju prirode. Kompanije koje imaju proizvodnju mogu doprineti modernizacijom proizvodnih sistema u skladu sa ekološkim standardima.

U Srbiji je primer ovakvog ulaganja kompanija Pionir, koja je u aktuelni projekat smanjenja emisije štetnog gasa investirala značajna novčana sredstva, te isti redukovala za 50 odsto, u fabrici konditorskih proizvoda u Subotici. Snabdevanje postrojenja se vrši iz obnovljivih izvora energije, koji potiču od geotermalnih voda.

’’Ovo je samo prvi korak u cilju održivog poslovanja, a u narednoj fazi nas očekuje velika investicija u solarnu energiju’’, rekli su iz Pionira.

Nadamo se da će ovaj primer slediti druge kompanije, i nastojati da prilagode svoju proizvodnju trendovima ekološke održivosti. Uvereni smo da je ovo značajni korak ka poboljšanju zaštite i kvaliteta životne sredine u našoj zemlji.

Izvor: Pionir

SRPSKO-FRANCUSKI FORUM ZA INOVACIJE

Foto: Ambasada Francuske
Foto: Ambasada Francuske

Drugi srpsko-francuski Forum za inovacije u organizaciji Ambasade Francuske u Srbiji i Fondacije Tempus okupio je tokom nedelje u hotelu Radisson Collection, Old Mill više od 200 učesnika, među kojima su bili dekani i prodekani fakulteta u Srbiji, direktori istraživačkih instituta i javnih organizacija, preduzetnici i istraživači.

Osmišljen da okupi istraživače i poslovne aktere kako bi se podstakao razvoj inovativnih rešenja i proizvoda koji mogu da stvore prilike za zapošljavanje mladih talenata iz Srbije, Forum se 2023. fokusirao na novim rešenjima koja se nude u sektoru obnovljive energije i biotehnologije. Međunarodno priznati francuski naučnici iz Nacionalnog centra za naučna istraživanja CNRS iz Francuske izneli su svoje vizije inovacija, dok su njihove sa Instituta Mihajlo Pupin i Instituta Vinča predstavili vodeće projekte francusko-srpske saradnje u oblasti istraživanja. Događaj je moderirala Jelisaveta Lazarević, prodekanica FEFA i članica upravnog odbora AFA – All for all, udruženja koje radi na integraciji žena u sfere digitalnih karijera.

Ambasador Pjer Košar je na otvaranju događaja istakao značaj jačanja evropske i bilateralne naučne saradnje i partnerskih programa koje Francuska koristi da podrži ovu saradnju, uključujući program Partnertsva Iber Kirijen (Hubert Curien) – Pavle Savić i „IT makeS(ci)ENSE„ program koji podstiče stručni boravak naučnika iz Srbije u Francuskoj. On je istakao i ovogodišnju novinu, projekat „Misija Francuska“ koji će omogućiti da četiri srpska startapa bolje upoznaju  Francusku i nove partnere za saradnju, kao i francuske aktere u oblastima kojima se bave.

Pročitajte još:

Foto: Ambasada Francuske

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija, profesorka Jelena Begović, izrazila je svoje zadovoljstvo prilikom otvaranja Foruma što je ministarstvo partner ove manifestacije koja stvara čvrste veze između srpskih i francuskih naučnika i univerziteta. Ona je podsetila na značaj programa „PHC – Pavle Savić“. Naglasila je značaj ohrabrivanja naučnika da razvijaju duh preduzetništva uz pomoć različitih programa obuke. Inovacija i preduzetništvo su pojmovi u srcu održivog razvoja i održivog ekosistema za svet sutrašnjice. Govorila je o projektu Bio4Campus, gde je ideja da se okupe ekosistemi, javni i privatni akteri vezani za nauku oko biotehnologije u cilju stvaranja srpskog inovacionog centra.

Srpsku nacionalnu agenciju koja se bavi programom Erazmus+, Fondaciju Tempus, predstavljala je na forumu njena izvršna direktorka Marija Filipović-Ožegović, koja je napomenula je da je potrebno proći kroz više pokušaja pre nego se postigne uspeh i da je cilj da „nastavimo da rastemo zajedno i opremimo istraživače alatima koji im omogućavaju da razvijaju, razmenjuju i stvaraju veze kako bi imali rezultate u narednim godinama.“

Foto: Ambasada Francuske

Na Forumu su dodeljene nagrade za „Innovation Forum Hackathon“, u kome su se takmičili studenti sa različitih srpskih univerziteta. Pobedili su studenti Univerziteta u Kragujevcu s projektom koji predlaže rešenja kojim se zadovoljavaju energetske potrebe do 2030. godine.

Borina Andrieu, generalni direktor „Wilmotte et associes“, svetski poznate arhitektonske kompanije, pohvalila je kvalitet srpskog i francuskog naučnog i preduzetničkog ekosistema i predstavila projekat i dizajn „Station F“ u Parizu, koja je postala najveći startap inkubator na svetu.

Tri panela, koje je moderirala Jelisaveta Lazarević (AFA, FEFA), okupila su vodeće srpske i francuske stručnjake koji, u različitim domenima, doprinose naučnoj saradnji i prenošenju inovacija na tržište.

U prvom panelu „Innovation is a mindset“, čiji je cilj bio da podstakne preduzetništvo među istraživačima kroz valorizaciju njihovih istraživanja, Lik Žulia, naučni direktor Reno (Renault) grupe podržao je stav da inovacije moraju da odgovore na potrebe stvarnosti i ljudi u svakodnevnom životu. Frank Dumenil, potpredsednik Univerziteta u Lilu za valorizaciju istraživanja predstavio je strategije valorizacije i podsetio da naučnici moraju da prihvate osnove preduzetništva kako bi naučna saznanja pretvorili u stvarnost kroz avanturu startapa koji ideje pretvaraju u realnost. Loran Larže, direktor FEMTO inženjeringa na Univerzitetu Franš Konte, podsetio je da monetizaciju posebno naučni akteri moraju da uzmu u obzir kako bi identifikovali relevantne tržišne kategorije. Govornici su takođe odgovarali na pitanja koja je generisao ChatGPT o veštačkoj inteligenciji i njenoj regulaciji, o budućnosti globalnih tehnologija, o valorizaciji znanja oko startapa u zdravstvu i o perspektivama otkupa naučnih startapova.

Foto: Ambasada Francuske

U drugom panelu „From the lab to the market” koji je za cilj imao promovisanje postojećih francusko-srpskih istraživačkih projekata i primera partnerstava sa privatnim i javnim sektorom, Jasmina Grbović Novaković, rukovodilac Centra izvrsnosti za vodonik i obnovljivu energiju Instituta za nuklearne nauke Vinča podelila je svoje iskustvo saradnje sa NEEL institutom u Grenoblu na kapacitetima za skladištenje vodoničnih gorivnih ćelija za održivu mobilnost. Vensan Bone, vanredni profesor robotike u laboratoriji LAAS-CNRS svedočio je o koristi od programa Iber Kirijen (PHC) na primeru srpskih doktoranada koji su uspeli da osnuju startap. Marko Batić, direktor za međunarodnu saradnju Instituta Mihajlo Pupin govorio je o tome kako su partnerstva uspela da stvore stvarne komplementarnosti sa svojim brojnim partnerstvima, među kojima je više od 30 sa Francuskom.

U završnom panelu „Next steps” predstavljeni su finansijski i metodološki alati koji mogu da podstaknu francusko-srpsku saradnju, uključujući revolucionarne izglede koje nude kvantno računarstvo i evropski fondovi. Koviljka Stanković, profesorka na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, detaljno je opisala potencijal nuklearne energije i njene primene u proizvodnji dekarbonizovane energije u Srbiji. Ona je podsetila na različite ciljeve koje je Srbija definisala i akte koje je potpisala nakon Pariske konferencije o klimi 2015. godine, a svoje izlaganje je završila naglašavanjem značaja akademskog partnerstva sa Francuskom. Žan-Batist Boasu, konsultant Instituta za otvorenu diplomatiju i Cepton Strategies, ​​objasnio je potencijal tehnologije kvantnog računarstva kao sledeće prekretnice u inovacijama. I na kraju, Solen Ševalije iz francuskog Ministarstva za istraživanje i nauku objasnila je višestruke mogućnosti i projekte koji se mogu finansirati kroz program „Widening“ Horizon Europe za podršku naučnoj saradnji Srbije i Francuske.

Popodne je bilo posvećeno pokretanju projekta „Misija Francuska“ sa timovima iz naučno-tehnoloških parkova iz Beograda, Novog Sada, Niša i Čačka. Učestvovalo je 11 startap kompanija, a njih četiri su dobile priliku da sledećeg juna upoznaju francuske partnere : Atfield Technologies, Cooperation Manager, IdeaBuddy i Tapni.

Izvor: Ambasada Francuske

Podrška poslovnih asocijacija u izradi regulatornog okvira u oblasti OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O regulatornom okviru za razvoj sektora OIE i učešću privrede u procesu energetske tranzicije razgovarali su Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike, predstavnici Američke privredne komore (AmCham) u Srbiji, NALED-a, Saveta stranih investitora i Privredne komore Srbije.

Đedović je tom prilikom objasnila da je cilj izmena Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije da obezbedimo uslove za integraciju novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz OIE, a da istovremeno imamo siguran rad elektroenergetskog sistema, što znači i sigurnost snabdevanja, navodi se u saopštenju.

“Predložena rešenja trebalo bi da reše problem velikog broja zahteva koji izaziva zabrinutost operatora sistema zbog fleksibilnosti, a da privreda istovremeno dobije predvidljiv i stimulativan zakonski okvir za ulaganje u zelenu energiju”, navela je ona.

Pročitajte još:

Predstavnici poslovnih asocijacija istakli su spremnost da osnaže dijalog i ponude kvalitetna rešenja u izradi regulatornog okvira u oblasti OIE, uz korišćenje iskustava drugih zemalja.

Takođe, oni su istakli značaj koji za kompanije ima ulaganje u sopstvene kapacitete iz OIE zbog usklađenosti sa propisima EU i ostvarivanja korporativnih standarda i ambicija za smanjenje ugljeničnog otiska.

Energetski portal

Bezbednost hrane je strateško pitanje

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (congerdesign)

U Privrednoj komori Srbije (PKS) održana je prva debata u okviru projekta Grow up – snaga zemlje, posvećena poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Govoreći o izazovima i šansama za srpsku poljoprivredu, Marko Čadež, predsednik PKS, ukazuje živimo u vremenu kada je bezbednost hrane strateško pitanje od nacionalnog značaja, kao i da je suštinki važan fer odnos i dijalog privrede i države.

„Ono što je nama od izuzetnog značaja jeste da imamo konstruktivan i otvoren dijalog između privrede i države. Pitanje bezbednosti hrane je nacionalno pitanje. Dve stvari su nam važne, a to su aktuelni problemi, ali i da vidimo kako da podstaknemo razvojne šanse koje do sada nismo mogli da podržimo. Jedno je naravno tehnologija. To je veliko pitanje, što zbog globalnog ekonomsko strateškog aspekta, što zbog zbog položaja na kom se nalazimo“, istakao je Čadež.

Kao zemlja, po njegovim rečima, moramo da jačamo prerađivačku industriju i da je razvijamo. „U proteklim godinama, imali smo veliki broj inicijativa koje ste vi, (privreda) poslali Ministarstvu poljoprivrede. U nekim godinama je bilo prihvaćeno polovina, nekad trećina“, podseća Čadež.

Pročitajte još:

Ministarka poljoprivrede Jelena Tanasković  zahvalna je PKS na organizaciji skupa i ideji da se u formi debate i dijaloga priča o poljoprivredi, kako bi pokazali na pravi kako je Srbija krenula velikim iskorakom napred.

Kako je objasnila, projekat Grow up – snaga zemlje će predstaviti poljoprivredu i sve ono što smo pokrenuli, što je jako bitno.

„Mali poljoprivrednici će imati benefite tako što će administrativni poslovi ubuduće biti brži, operativniji i transparentniji. Moći će da dobiju sredstva koja su opredeljena budžetom za ovu godinu u ovoj godini’’, objasnila je ministarka govoreći o novom sistemu eAgrar.

Poljoprivrednici će svojim registrom upravljati sami, i u svakom trenutku će imati uvid u svoje stanje, rekla je Tanasković. Dodala da će morati da se isprave sve nepravilnosti, kako bi, kaže ona, ubuduće imali tačnu bazu.

„Na taj način ćemo teritorijalno pogađati šta kom regionu u Srbiji nedostaje“, rekla je Tanasković.

Direktor instituta za informacione tehnologije biosistema Biosens Vladimir Crnojević kaže da je njihova misija da podrže transformaciju, te da je to „nešto što je potpuno izvesno da će se dogoditi u Srbiji“. Crnojević je takođe dodao da Srbija mora da iskoristi kapacitete informacionih tehnologija kako bi unapredila svoje sisteme i išla u korak sa svetom.

Skup u PKS okupio je skoro 200 učesnika – eksperata, predstavnika kompanija, institucija, poslovnih asocijacija. U okviru projekta Grow up – snaga zemlje, biće održano još pet regionalnih debata širom Srbije – o stočarstvu, ratarstvu, voćarstvu, povrtarstvu i organskoj proizvodnji.

Izvor: PKS

U obalnim vodama do 100 puta više mikroplastike nego pre šest godina

Foto: Facebook (screenshot)
Foto-ilustracija: Pixabay (giogio55)

Mikroplastika se nalazi svuda oko nas, u zemljištu, vodi, pa čak i ljudskom organizmu. I često ostanemo zapanjeni kada čujemo gde je sve pronađena, a izgleda da će je biti sve više i više. 

Prema najnovijim istraživanjima mikroplastike sve više ima rekama. Zahvaljući članovima tri veslačka tima koji su prikupljali uzorke vode tokom učešća na trci dugoj 2.000 milja, naučnici su došli do saznanja da je zagađenje mikroplastikom u britanskim obalnim vodama 100 puta veće nego pre šest godina.

Naučnici koji su proučavali uzorkovanu vodu otkrili su da je nivo mikroplastike u vodi do 100 puta veća od nivoa koju su pokazali podaci koje je prikupio Centar za životnu sredinu, ribarstvo i nauku o akvakulturi (Cefas) 2017. godine.

Pročitajte još:

Zagađenje voda jedan je od najvećih izazova naše generacije. Oprema korišćena za prikupljanje podataka omogućila nam je da uhvatimo mnogo manje čestice – tako da smo dobili tačniju sliku o tome gde je i koliko je mikroplastike. Vremenom će značajno poboljšati naše razumevanje izazovnog problema mikroplastike u našoj vodi”, objasnila je dr Fej Koučer.

U mikroplastiku spada svaki komad plastike manji od pet milimetara kao što su vlakna od odeće, perlice, plastične granule i komadići polomljene plastike. Za mikroplastiku se govori da su to sitne „mrlje“ koje se kreću u vodenim površinama i značajno mogu da naštete vodenom ekosistemu, jer ih je teško pratiti, a samim tim i ukloniti.

Energetski portal

Utvrđene dalje aktivnosti na poboljšanju kvaliteta vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay (Foto-Rabe)
Foto: Vlada Republike Srbije

Na Radnoj grupi za sistemsko rešavanje pitanja zaštite vazduha, kojoj se predsedavala premijerka Ana Brnabić, analizirani su koraci koje su uradili operativni timovi od prošlog sastanka.

Problem zagađenosti vazduha podeljen je na četiri osnovna segmenta: individualna ložišta, saobraćaj, energetska efikasnost i izvori zagađenja vazduha iz poljoprivrede.

Na sastanku su utvrđeni dalji koraci koji se odnose na pošumljavanje poljoprivrednog zemljišta lošijeg kvaliteta u 10 jedinica lokalne samouprave, kao što su Beograd, Niš, Kragujevac i druge, koje spadaju u najzagađenije kada je reč o PM česticama.

Predsednica Vlade naglasila je da je neophodno ustanoviti šta će biti dodatni efekti većeg pošumljavanja i istakla da već sada postoje konkretni rezultati, ali da je namera da se mnogo više uradi u budućnosti.

Pročitajte još:

Članovi Radne grupe usaglasili su se da se u naredna 24 meseca izvrši gašenje kotlarnica u javnim institucijama koje trenutno koriste ugalj, mazut i lož-ulje za grejanje, a za koje postoje tehničke mogućnosti priključenja na sistem daljinskog grejanja ili na gasovod.

Prema rečima premijerke, javnosti će uskoro biti predstavljen čitav Akcioni plan koji prati Program zaštite vazduha u Srbiji za period od 2022. do 2030. godine, kako bi uvideli konkretne projekte koji se sprovode.

Takođe, članovi Radne grupe konstatovali su da je za domaćinstva jedno od rešenja subvencionisan prelazak na ekološke načine grejanja, a kada je reč o smanjenju zagađenja koje nastaje iz saobraćaja tokom ove godine biće postavljeno 10 novih elektropunjača na auto-putevima.

Na sastanku je istaknuto da će se intenzivno raditi na tome da se svim građanima finansijski olakša prelazak na ekološki prihvatljive energente koji ne zagađuju vazduh.

Energetski portal

Danas počinje prijavljivanje za davanja po hektaru

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

Javni poziv za davanja po hektaru u iznosu od 9.000 dinara danas je raspisan, a poljoprivredni proizvođači će svoje zahteve moći da podnose do 31. maja.

Neće biti čekanja zatvaranja javnog poziva, već će poljoprivrednicima sredstva biti isplaćivana odmah po obradi zahteva, kako bi što pre došli do novca koji im je potreban za setvu, navodi se na sajtu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Subvencija po hektaru iznose 6.000 dinara plus 3.000 dinara regres za gorivo.

Kako bi što veći opseg poljoprivrednika mogao da dobije ovu vrstu podsticaja, ove godine je pomeren datum preseka stanja registrovanih gazdinstava i produžen sve do kraja trajanja Javnog poziva.

Pročitajte još:

Ranije je bilo propisano da za ovu vrstu subvencija mogu konkurisati poljoprivredna gazdinstva koja su bila registrovana do septembra prethodne godine.

Poljoprivredni proizvođači za subvencije mogu se prijaviti preko eAgrara.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 7. aprila 2023. godine do 14. aprila 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 186,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 180,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal

Robne rezerve otkupiće do 50.000 tona merkantilne pšenice

Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije usvojila je Zaključak kojim je data saglasnost da Republička direkcija za robne rezerve otkupi do 50.000 tona merkantilne pšenice, rod 2022. godine, po ceni od 28 dinara po kilogramu, plus PDV.

Merkantilna pšenica, koja će biti otkupljena od fizičkih lica – nosilaca registrovanih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava u količini do 100 tona po poljoprivrednom gazdinstvu, treba da je domaćeg porekla, zrela, zdrava, bez bilo kakvih naznaka plesni, stranih mirisa i ukusa i pogodna za ljudsku ishranu. Takođe, neophodno je da bude nezaražena pšeničnim bolestima i štetočinama.

Vlada je usvojila Uredbu o utvrđivanju plana upravljanja vodama na teritoriji Republike Srbije do 2027. godine, kojom se utvrđuje program mera koje je potrebno sprovesti do te godine radi dostizanja postavljenih ciljeva životne sredine definisanih za sva vodna tela površinskih i podzemnih voda. Izrada Plana je i deo procesa primene Okvirne direktive o vodama Evropske unije.

Upravljanje vodama u Srbiji odvija se kroz izradu i sprovođenje ključnih planskih dokumenata – planova kojima se uređuje zaštita od štetnog dejstva voda, kao i planova kojima se uređuje zaštita voda, odnosno plana zaštite voda od zagađivanja i programa monitoringa.

Pročitajte još:

Na sednici je usvojena Uredba o proglašenju specijalnog rezervata prirode „Uvac”, čime se obezbeđuje očuvanje atraktivnih, spektakularnih morfoloških osobenosti ovog područja.

Prisustvo jedne od najređih vrsta lešinara kod nas, Beloglavog supa, ovom području daje posebnost, dok visoke litice Uvca nastanjuju strogo zaštićene biljne vrste – orhideje: vrećasti kaćun, kaćun i medeni kaćunak, kao i niz drugih biljaka, riba, ptica, sisara…

Donošenjem Uredbe ostvaruje se niz pozitivnih efekata u domenu ciljeva utvrđenih Prostornim planom Republike Srbije, strateškim dokumentima u oblasti zaštite prirode, životne sredine i održivog razvoja i međunarodnim ugovorima i programima, a pre svega povećanje površine zaštićenih područja i zaštita biodiverziteta i geodiverziteta, posebno ekološki značajnih područja.

Energetski portal

Sneg i mraz u prethodnom periodu nisu drastično oštetili voće, povrće i ratarske kulture

Foto-ilustracija: Pixabay (Luster2739)
Zima u ravnici-Marina Stančević

Veliku glavobolju početkom proleća poljoprivrednicima zna da zada mraz. Zbog toga su mnogi strahovali kako će sneg i niske temperature u aprilu uticati na njihovu proizvodnju. Prema rečima stručnjaka, vreme koje smo imali protekla dva dana nije uslovilo ozbiljnija oštećenja na voću, povrću i ratarskim kulturama.

U fabrici na otvorenom rizik od gubitka prinosa je prisutan čitave godine. Ipak, najveća strepnja voćara u proleće je pojava niskih temperatura, zbog kojid dolazi do izmrzavanja voćaka i cvetova.

„Od 2012. godine, kada smo imali temperatrue od -29, -30 stepeni pokazuje se da zapravo najveće štete u voćnjacima nastaju od poznih prolećnih mrazeva. Ove godine je u januaru i februaru bilo dosta toplo za to doba godine i pupoljci su počeli jače da se razvijaju“, kaže Zoran Keserović, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Niske temperature, objašnjava, obično dolaze u trećoj dekadi marta i prvoj dekadi aprila, što se dogodilo i sada.

„Imali smo mraz u noći između 28. i 29. marta i tada se desilo nešto što se nije dešavalo u poslednjih 30-ak godina. Obično su voćne vrste koje imaju osetljivije pupoljke kao što su breskva, kajsija, trešnja izmrzavale u ravnici. Ove godine se desilo obrnuto, da su u ravnici ostale i breskve i kajsije, eventualno negde u okolini Beograda gde su voćnjaci u depresiji. Ali smo imali potez Fruške gore koji se vodio kao otporan, oko Male Remete, Jarka, Iriga gde su na nadmorskoj visini od 250-300 metara imali značajno izmrzavanje kajsije. Po našoj analizi i preko 95 posto“, navodi naš sagovornik.

Pročitajte još:

„Ovde je došlo do izmrzavanja mađarske sorte trešnje, ali je oblačinska višnja ostala. Objašnjenje za to je da ovo nije bio radiacioni, već agresivni mraz. Tamo gde je vetar naneo niske temperature došlo je do oštećenja. Imali smo oštećenje delimočno u okolini Čačka. Tu je izmrzavanje bilo oko 45-50 posto. Sa ovim mrazem koji je bio u sredu i četvrtak ujutru smo dobro prošli, jer se temperature nisu značajno spustile da bi mogle da ugroze osetljive voćne vrste“, ističe Keserović.

Negativne posledice trenutnih niskih tempratura mogle bi da budu slabo oprašivanje i oplodnja.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Nema leta pčela, a proizvođači nemaju naviku da unose bumbare u plantaže. Bumbari lete na nižim temperaturama. Ali, s obzirom da je proteklog vikenda bilo lepo vreme možda je to bilo dovoljno da završi oprašivanje i oplodnja. Ponekad je za ovaj proces potrebno samo nekoliko sati“, objašnjava naš sagovornik.

U pojedinim voćnjacima je, kaže, bilo delimičnog izmrzavanja jabuke, ali se to neće odraziti mnogo na ukupan prinos.

„Ono što je moja procena je da će i pored šteta koje su pretrpeli određene voćne vrste, ako u narednom periodu, a ne vidim da može da dođe do pojave veoma niskih temperatura u periodu precvetavanja, ovo biti jedna od rodnijih godina u Srbiji posle 2013. i 2018“, kaže Keserović.

U narednom periodu voćari treba da obrate pažnju na eventualnu pojavu bakterioza, koje su posledica strestnih situacija, a nagle promete temperature to jesu.

Niske temperature i proizvodnja povrća

Niske temperature i sneg nisu naneli značajnije štete u proizvodnji povrća na otvorenom polju.

„Na otvorenom se uglavnom nalaze povrtarske vrste koje imaju male biološke zahteve za uslove uspevanja i jako dobro podnose niske temperature kao što su crni luk iz arpadžika, beli luk iz čenova, spanać… Još nisu nikle posejane korenaste povrtarske vrste“, kaže Žarko Ilin, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu.

Štete, dodaje, mogu nastati u narednih nekoliko dana, ukoliko dođe do novih mrazeva.

Foto-ilustracija: Pixabay (deranho)

„Od 30 godina, što je referentni period Svetske meteorološke organizacije, 18 godina je sa mrazom u prvoj dekadi aprila. Ove godine se temperature kreću od -1 do -9 stepeni. Te temperature mogu naneti štetu u proizvodnji rasada u raziličitim oblicima i tipovima zatićenih prostora, pogotovo u objektima bez dodatnog zagrevanja. U objektima sa dodatnim zagrevanjem će se trošiti znatno veća količina energije i to će svakako povećati troškove proizvodnje rasada, a što će uticati i na konačnu cenu gotovog proizvoda koji će biti plasiran na tržištu“, objašnjava naš sagovornik.

Regioni ispod 200 metara nadmorske visine su kritičniji za pojavu niskih temperatura i mrazeva u ovom periodu.

„To su mesta gde je, pre svega, u proizvodnji rasada neophodno obezbediti dodatnu zaštitu neposrednim pokrivanjem biljaka tekstilom u objektima bez dodatnog zagrevanja ili povećanjem zagrevanja u objektima gde ono postoji. Da ne bi došlo do oštećenja malih, nežnih biljčica u fazi kotiledonih listića za proizvodnju na otvorenom ili već pripremljenog rasada paradajza, paprike, lubenice, krastavca, dinje za proizvodnju u zaštićenom prostoru koji je sada u fazi pet, šest dobro razvijenih listova i korena i čvrstog stabla. Kod takvog rasada temperature u objektu ne bi smele da padnu ispod 12 stapeni“, kaže Ilin.

Kod objekata tunelskog tipa kod kojih nije dobro urađena statika može doći do urušavanja usled težine snega.

„Ipak, treba znati da te količine snega moraju biti znatno iznad 50 centimetara. Ove godine, po mojim informacijama, se na svu sreću to nije desilo. Urušavanje objekata nanosi veliku štetu proizvođačima. Samo u ceni to je do 15 do 25 evra po metru kvadratnom samo za noseću konstrukciju i foliju. Kada se to javi potrebno je dodatno zagrevanje unutra kako bi se sneg topio i skliznuo sa plastične folije, skidanje snega sa plastične folije, a ponekad je potrebno i seći foliju i to je trošak od jednog evra po metru kvadratnom, što nije malo“, objašnjava naš sagovornik.

„Sneg je obično prosečne mase po kubnom centimetru od 1,5 do dva grama. Ovaj je bio znatno veće mase, jer je bio izuzetno vlažan i težak, pa je u jednom kubnom centimetrju bilo i preko 2,5 grama. Postojao je rizik da dođe do rušenja niskog zaštićenog prostora, ali, ponavljam, po mojim saznanjima to se na svu sreću nije dogodilo“, kaže Ilin.

Ceo tekst pročitajte ovde.

Izvor: RTS

Pridružite se stručnjacima u Opatiji od 10. do 12. 05. i saznajte zašto je gas temelj za rešavanje energetske trileme

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Promo

38. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plin tradicionalno će se održati od 10. do 12. 05. 2023. u Kongresnom centru Grand Hotela Adriatic u Opatiji, u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP), članice Međunarodne plinske unije (IGU) i Centra za plin Hrvatske. Trodnevna međunarodna konferencija i izložba posvećena prirodnom gasu, tečnom prirodnom gasu (UPP-u) i rešenjima sa niskim sadržajem ugljenika, jedna je od najvećih u jugoistočnoj Evropi.

Učestvovanje na skupu pružiće vam priliku da se sastanete s vodećim liderima iz gasnog sektora i UPP-a iz Republike Hrvatske i više od 20 zemalja. Tokom prethodnih 37 izdanja MEĐUNARODNI SUSRETI STRUČNJAKA ZA PLIN omogućili su poslovno povezivanje više od 17.000 stručnjaka iz sektora, iz više od 30 zemalja i tokom decenije stvarali su nova partnerstva i nove poslove uz prijatno druženje u Opatiji. Skup će okupiti 500 priznatih stručnjaka za gas i energetiku iz više od 20 zemalja, a svoje učešće potvrdilo je 50-ak uglednih predavača i 30-ak izlagača. 

Zanimljiv program konferencije obuhvata 10 aktualnih tematskih celina, nekoliko interaktivnih panel-diskusija i postersku sekciju o najaktealnijim temama iz područja gasne ekonomije i energetike.

Prvi deo konferencije obradiće strateške teme poput ključne uloge prirodnog gasai UPP-a pri suočavanju s međusobno povezanim izazovima: sigurnosti snabdevanja, energetskom tranzicijom i pristupačnom energijom.

Andrea Stegher, budući predsednik Međunarodne plinske unije (IGU), u mandatu od 2025. do 2028. te trenutni dopredsednik IGU-a (od 2021. do 2025.) održaće pozvano predavanje o prirodnom gasu kao energetskom temelju za rešavanje energetske trileme. Stegher smatra da su nužna nova ulaganja i šira diverzifikacija, a ne samo etiketiranje gasa kao tranzicionog goriva s ograničenim vekom trajanja. Budući predsednik IGU-a navodi potrebu ulaganja u nove izvore gasa, uključujuči i nove „zelene“ i gasove sa niskim sadržajem ugljenika, primenu tehnologije hvatanja, korišćenja i skladištenja ugljenika (CCUS) te izgradnju novih infrastrukturnih projekata koji bi osigurali potporu energetskoj tranziciji.

Pročitajte još:

Filimon Antonopoulos, direktor kompanije Tallon Commodities iz Londona prezentovaće strategije pomoću kojih kompanije, koje su izložene visokim cenama energije, mogu upotrebom energetskih finansijskih derivata ponovno da preuzmu kontrolu nad svojim troškovima i proračunima te da se zaštite u razdobljima ekstremne volatilnosti cena i iracionalnih tržišta.

Foto: Promo

Mr. sc. Marijan Krpan, predsednik Uprave Agencije za ugljovodonike održaće stručno izlaganje na temu izgleda za istraživanje prirodnog gasa i međunarodnu saradnju u jugoistočnoj Evropi i mediteranskom bazenu (Izrael, Cipar, Egipat i Grčka). Stručnjaci iz kompanija INA-Industrija nafte d.d. i MOL Group prezentovaće rad o upravljanju istraživanjima gasa kroz organski rast (INA naftna industrija). Biće potvrđena i uloga gasova iz obnovljivih izvora i gasova sa niskim sadržajem ugljenika kao ključnih dodataka obnovljivim izvorima energije, kao i važna uloga opsežne gasne infrastrukture pri uspostavljanju dekarbonizovanog i pouzdanog energetskog sistema. 

Laslo Farkaš Višontai iz kompanije Podzemno skladište gasa predstaviće projekat izgradnje novog podzemnog skladišta gasa u Republici Hrvatskoj  – PSP Grubišno polje. Ozbirom da je za prevazilaženje izazova nove tržišne dinamike i energetske tranzicije potrebna i diverzifikacija obrazovanja, vezanog uz energiju, na ovogodišnjem skupu biće govora i o budućnosti ljudskih potencijala u gasnom sektoru. Studenti sa nekoliko fakulteta iz Republike Hrvatske prestaviće samostalne radove na zadate teme konferencije.

Važan deo skupa biće prezentacije više stručnih radova o izazovima i prilikama u procesu dekarbonizacije budućeg lanca vrednosti gasa i UPP-a te o primeni pametnih tehnologija, inovacijama i digitalnoj transformaciji u gasnom sektoru. Biće prikazani i razvojni potencijali terminala za tečni prirodni gas (UPP), njihova buduća uloga u evropskoj gasnoj infrastrukturi i tehnologije tečnog prirodnog gasa. Stručnjaci iz kompanije LNG Hrvatska prikazaće sve razmatrane mogućnosti povećanja maksimalnog kapaciteta Terminala te dati detaljni prikaz odabranog rešenja, nabavkom i ugradnjom dodatnog modula za gasifikaciju. Julie Cejkova iz kompanije Chart Ferox prikazaće tehničku i komercijalnu izvodljivost tehnologije Small-scale LNG i objasniti kako se koncept kriogenog lanca vrednosti može primeniti i na vodik.

Na konferenciji će biti govora i o doprinosu prirodnog gasa i gasova iz obnovljivih izvora u postizanju održivog transportnog sistema. Brojni domaći i inostrani stručnjaci izložiće radove o problematici transporta, distribucije, skladištenja i potrošnje prirodnog gasa s obzirom na obezbeđivanje efikasnog, pouzdanog i niskougljeničnog gasnog sistema. Nekoliko zanimljvih radova prikazaće pravne instrumente kontrole rizika u vreme globalne energetske krize i predstojeće zakonodavno uređenje vodonika u hrvatskom zakonodavstvu kao i komparativna rešenja iz drugih država članica. Biće govora i o zaštiti krajnjih potrošača u gasnim distributivnim sistemima te uticaju kalorijske vrednosti.

Foto: Promo

Brojni izlagači iz zemlje i inostranstva predstaviće napredna tehnička rešenja za gasnu ekonomiju i energetiku na izložbi gasne opreme i tehnologije, koja će se održati usporedo s konferencijom. Sponzorstvo skupa pruža idealnu platformu za pozicioniranje vaše kompanije kao lidera u industriji te osigurava najveću vidljivost brenda pre skupa, tokom održavanja skupa i nakon održanog skupa pred ključnim igračima u vrednosnom lancu gasa, UPP-a i rešenja sa niskim sadržajem ugljenika. Ciljane tematske celine i priznati govornici odlike su skupa što spaja nauku, obrazovanje, struku i poslovne subjekte koji aktivno sudeluju u gasnoj ekonomiji. Mobilna aplikacija, dostupna pre otvaranja skupa, i društvenog događanja u Opatiji osiguraće dovoljno vremena za umrežavanje i ostvarivanje novih poslovnih prilika.

OSIGURAJTE SVOJE MESTO U OPATIJI NA VREME! Više informacija saznajte na sedećim stranicama:  Preliminarni program konferencije, link za prijavu učesnika i rezervaciju izložbenih jedinica.

Izvor: Centar za plin Hrvatske

Evropa je u nove vetroparkove u 2022. uložila samo 17 mlrd evra

Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)
Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Evropa je u nove vetroparkove u 2022. uložila samo 17 milijardi evra, što je najniža cifra od 2009. godine – ukazuje izveštaj organizacije WindEurope „Finansiranje i investicioni trendovi: Evropska industrija vetra u 2022.“ objavljen u martu. Primera radi, 2021. godine investirano je 41 milijardi evra.

“Ovi podaci su moćno upozorenje za vlade i donosioce odluka. Ukoliko brzo ne povratimo poverenje investitora, nećemo biti u stanju da dostignemo evropske energetske i klimatske ciljeve”, upozorava WindEurope.

Pomenutom sumom finansirana je izgradnja 12,2 GW novih vetroparkova, a skoro svi su na kopnu (onshore). Najviše je investirala Nemačka (2,3 mlrd evra), zatim Finska (2,1 mlrd evra) dok je na trećem mestu Poljska sa rekordnih 1,9 mlrd evra investicija.

Ipak, sveukupno, to je značajno manje od 31 GW godišnje koliko je potrebno instalirati između 2023. i 2030. godine da bi se ostvarili ciljevi od 40-45 odsto obnovljive energije u EU.

“Ruska invazija nad Ukrajinom jako je pogodila evropsku ekonomiju baš kad je počela da se oporavlja od kovida. Visoke cene sirovina, prekidi u lancima snabdevanja i inflacija doprineli su povećanim troškovima i riziku za investitore”, objašnjava WindEurope.

Ni vlade se nisu snašle u novonastalim okolnostima. Prema izveštaju, mere su donete u dobroj veri i imale su cilj da zaštite potrošače od visokih troškova energije.

Pročitajte još:

“Ali, mnoge od ovih mera su potkopale prihode, a sve su bile nekoordinisane i vodile su različitim intervencijama na tržištu što je uzrokovalo nesigurnost i naškodilo poverenju investitora. I uslovi za finansiranje su postali teži. Kamatne stope su porasle jer centralne banke pokušavaju da kontrolišu inflaciju, a povećani rizik za projekte, koji uključuje odlaganje i neuspeh, uticali su na zajmodavce da povećaju premije rizika”, navodi se u izveštaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)

Autori navode da su logistički troškovi porasli do 50 odsto u poslednje dve godine. Aukcijske cene će morati da rastu da bi se pokrili povećani troškovi sirovina i finansiranja.

Ali, razloga za optimizam ima. Postoji potražnja za obnovljivim investicijama, smatra WindEurope, a dobri projekti će nastaviti da imaju pristup kapitalu. Donosioci odluka su uvideli koristi obnovljivih izvora energije u obezbeđenju energetske nezavisnosti.

“Moguće je izaći na kraj i sa povećanim finansijskim rizicima, i višim troškovima projekta, ali ključ je u regulatornom riziku koji vodi do nesigurnosti, tako da Vlade moraju da povrate poverenje investitora putem regulatorne stabilnosti”, zaključak je izveštaja.

U Jugoistočnoj Evropi uloženo 1,1 milijardi evra u 860 MW

Izveštaj pokriva 27 zemalja EU, kao i Srbiju, BiH, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Tursku, Norvešku, Veliku Britaniju, Farska ostrva, Kosovo.

U Jugoistočnoj Evropi investirano je 1,1 milijardi evra kojima je finansirano 860 MW novih projekata, što je sedam odsto svih novih vetroparkova u Evropi. Novi kapaciteti su ravnomernije raspoređeni u ovom delu Evrope nego ranijih godina – tri projekta u Rumuniji imaju ukupno 250 MW, Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju po 220 MW novih kapaciteta, dok Grčka ima 170 MW.

“Nacionalne energetske politike i nejasno regulatorno okruženje umanjili su investicije u više od pola zemalja članica EU, uključujući mnoge u regiji Jugoistočne Evrope”, navodi se u izveštaju.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

Čipko pokret – zagrljajem protiv seče drveća

Foto-ilustracija: Freepik (jcomp)
Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Danas kada želimo da se usprotivimo seči drveća, uđemo na društvene mreže, otvorimo link na kojem se nalazi nekakva anketa, popunimo je i tu se uglavnom na naš doprinos stavlja tačka. Govorimo kako je ovo doba u kojem ekološka svest počinje da se budi, i to među stanovnicima gradskih područja, a zapravu tu svest ograničili smo na nekoliko internet klikova. Jednu od najboljih lekcija, kako bi trebalo da branimo našu prirodu, ostavili su nam hrabri ljudi iz ruralnih područja još davnih sedamdesetih godina prošlog veka.

Reč chipko na hindi jeziku nosi vrlo jednostavno, ali snažno snačenje – zagrliti se. Nenasilni ekološki pokret nastao početkom sedamdesetih u Indiji, a koji je za cilj imao zaštitu drveća i šuma čiju je seču podržavala vlada, simbolično je poneo naziv Čipko pokret. Naime seljani, a posebno žene koje su zaštitni znak pokreta, drveće su štitili svojim zagrljajem, praveći živi zid i ometajući drvoseče. Prvobitno, pokret je nastao u himalajskom regionu Utarakand, a zatim se proširio na indijske Himalaje.

Procene su da je u period od 1972. do 1979. godine u Čipko pokretu učestvovalo više od 150 sela, kroz 12 velikih protesta i brojne manje sukobe. Najveći uspeh ovih protesta bila je iznuđena odluka indijske premijerke da se na 15 godina zabrani komercijalna seča šuma na Himalajima Utarakand.

Prema nekim podacima, pokret se nastavio godinama kasnije postajući na kraju pokret ,,Spasimo Himalaje’’. Sedamdesetih godina uvedena je zabrana seče i u Himačal Pradešu, međutim nakon što je 2004. godine zabrana ukinuta protesti Čipko pokreta nastavljeni su, ali bez uspeha koji je postojao na početku njegovog nastajanja.

Mnogo je poruka koje bih mogla da iznesem govoreći o ovim hrabrim ljudima, sa ženama na čelu. Najvažnija ipak poručuje da prirodu možemo da spasimo jedino udruženi, iskrenom voljom i hrabrošću da napustimo našu komfor zonu u kojoj se krijemo.

Zbog čega je pokret nastao?

Nakon završetka sukoba između Kine i Indije 1963. godine, indijska država Utar Pradeš počela je da se razvija, naročito u ruralnim područjima. Mnoge tadašnje kompanije koje su se bavile sečom drveća počele su da dolaze, tražeći dozvolu za pristup velikim površinama koje su bile pod šumama. Vlada je seljanima zabranila pristup šumama od kojih su oni veoma zavisili, a korišćenje drveća u ovakve svrhe zamenile su komercijalni poduhvati koji su izazvali velike ekološke probleme – erozije, poplave, gubitak vodnih resursa i druge.

Katarina Vuinac

Naučni brod Tara otkriva tajne evropskih obalskih ekosistema

Foto-ilustracija: Pixabay

Brod-laboratorija Tara isplovio je na otvoreno more, na novu ekspediciju. Tokom ove misije pokušaće da otkrije tajne evropskih obalskih ekosistema.

Naučni brod Tara zaplovio je iz Lorijana, grada na zapadu Francuske, na putovanje duž evropskih obala do jula 2024. kako bi učestvovao u misiji namenjenoj merenju uticaja zagađenja i klimatskih promena na evropske obale.

Predviđeno je da ova misija uključuje kombinovanje širokog spektra istraživanja, u rasponu od genomike do ekologije i biologije mora. Mediji prenose da će naučnici istraživati interakciju između kopna i mora, prikupljanjem uzoraka iz plitkih voda i tla u svojim mobilnim laboratorijama.

Pročitajte još:

Glavni cilj ove misije jesta da svi bolje razumemo kako zdravlje ljudi i planete utiču promene životne sredine, klimatske promene, upotrebu pesticida i gubitak staništa.

Predviđeno je da naučni brod pređe 25.520 kilometara, tokom ovog jednogodišnjeg putovanja obići će obale Atlantika, Lamanša, Severnog mora, Baltičkog mora i Mediterana.

Energetski portal