Evropska banka za obnovu i razvoj održaće u svom sedištu u Londonu prvi Investicioni forum sedam zemalja Zapadnog Balkana i Hrvatske 24. februara 2014. godine.
Cilj foruma je da se Zapadni Balkan predstavi kao povoljna destinacija za ulaganje, a neke od glavnih tačaka o kojima će se govoriti su regionalna integracija pomoću koridora, gasovoda, kao i proširenje proizvodnog sektora, izjavili su predstavnici ove banke.
Na forumu će učestvovati premijeri Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, UNMIK Kosova, Hrvatske, Crne Gore i BJR Makedonije.
Inače, Evropska banka za obnovu i razvoj ima za cilj da unapredi saradnju u ovom regionu, a 2013. godine je u zemlje Zapadnog Balkana i Hrvatsku uložila više od 1,2 milijarde evra kroz preko 80 projekata.
S.J.











Vlada Makedonije objavila je javni poziv za izgradnju 80 malih hidroelektrana na nekoliko lokacija u Makedoniji. Od ovih 80 malih hidroelektrana, njih 48 će biti grupisane u 16 paketa, a svaki paket će sadržati po nekoliko hidroelektrana (između dve i pet), dok će ostale 32 hidroelektrane biti ponuđene pojedinačno. Vlada Makedonije odlučila se za ovakve pakete posle razgovora sa investitorima, kako bi investiranje u MHE učinila atraktivnijim za domaće i strane investitore.






„Obnovljivi izvori energije i male hidroelektrane u našoj javnosti su predstavljeni na neadekvatan način, odnosno tako da su mnogi u tome videli nesvakidašnju šansu za veliki biznis, neki su videli šansu da deo prirodnih resursa nemilosrdno prigrabe za sebe, neki su dobili ideju da svoje teško tržišno privređivanje pretoče u stabilno i lagodno. Razni imaoci novca su videli šansu da svoj imetak pretvore u stabilan, dugoročan i kontinualan i nadasve gospodstven, izvor dobre zarade. Nije mali broj i onih koji nemaju ništa od svega toga, pa čak ni minimalna znanja o malim hidroelektranama, a poželeli su da naprave malu elektranu na temeljima davno srušene „dedine vodenice“, i tako reše svoje egzistencijalno pitanje. Veliki je broj i onih koji su se napokon setili da postoje neka nepristupačna, krševita i neplodna imanja koja se mogu prevesti na njih ostavinskim postupcima za naknadno pronađenu imovinu, te se tako odjednom ukazala prilika da reše svoje egzistencijalne probleme zauvek, ustupanjem imanja za gradnju malih hidroelektrana.“ – navodi Milekić uz uverenje iz takvih nerealnih očekivanja rezultira nesnalaženje institucija, zbunjenost i rezigniranost pravih investitora i naročito otežana prohodnost kvalitetnih projekata.
