Home Blog Page 1561

Oko 250 hiljada tona građevinskog otpada odlaže se na divlje deponije u Beogradu

Foto-Ilustracija: Pixabay (hhach)

 

U Privrednoj komori Beograda 7. aprila 2015. godine održan je skup „Upravljanje građevinskim otpadom – analiza trenutnog stanja, budući planovi i obaveze“.

Direktor Direkcije za upravljanje otpadom grada Beograda gospodin Filip Abramović izjavio je da na teritoriji Beograda godišnje nastane oko 500 hiljada tona građevinskog otpada, od čega se polovina odlaže na divljim deponijama.

Prema njegovim rečima, zbog toga će u okviru projekta deponije u Vinči biti izgrađeno postrojenje za reciklažu građevinskog otpada, sistem za tretman organskog otpada i proizvodnju energije iz otpada, posebne linije za otpad koji može da se reciklira, građevinski otpad, demontažu kabastog otpada i kompostiranje zelenog otpada.

Kako je gospodin Abramović istakao, u toku je rad na uvođenju kontejnera za odvojeno sakupljanje otpada za domaćinstva, ali i na formiranju mreže reciklažnih dvorišta. On je dodao i da je grad Beograd 2011. godine doneo lokalni plan za moderno upravljanje otpadom koji je počeo da se sprovodi 2014. godine.

Sandra Jovićević

Sajam građevinarstva sledeće nedelje u Beogradu

Foto-ilustracija: Unsplash (Haneen Krimly)

 

Od 15. do 19. aprila 2015. godine na Beogradskom sajmu biće održan 41. Međunarodni sajam građevinarstva (UFI) – South East Europe Belgrade Building Expo (SEEBBE).

U okviru sajma građevinarstva biće predstavljeni uređaji za klimatizaciju i grejanje, osvetljenje, elektro i energetski uređaji, građevinske konstrukcije, kompjuterski softveri u građevinarstvu, stručne publikacije, nacionalne izložbe…

Ovaj sajam potekao je iz Sajma tehnike, a prvi put je održan odvojeno od Sajma tehnike 1976. godine. Od 1996. godine održava se samostalno, a postao je jedan od najznačajnijih specijalizovanih sajmova u ovom delu Evrope.

Prošle godine Sajam građevinarstva okupio je preko 500 domaćih i stranih izlagača, a posetilo ga je preko 40 hiljada ljudi.

Sandra Jovićević

Gradnja TE „Kostolac 3“ počeće krajem 2015. ili početkom 2016. godine

Foto-ilustracija: Pixabay (yecao2018)

 

U Republici Srbiji ove godine neće se realizovati novi energetski projekti koji su bili planirani zbog poplava koje je prošle godine pretrpeo energetski sektor. Prema pisanju „Večernjih novosti“, jedina investicija koja će se sa sigurnošću realizovati jeste projekat termoelektrane „Kostolac 3“.

Direktor TE „Kostolac“ gospodin Goran Horvat u izjavi za ovaj list rekao je da će se krajem 2015. godine ili početkom 2016. godine početi sa izgradnjom trećeg bloka TE „Kostolac“, kao i sa proširenjem površinskog kopa „Drmno“ na 12 miliona tona uglja. On je podsetio da je kredit u vrednosti od 608 miliona dolara uzet od kineskih partnera, dok je vrednost celog projekta 715,6 miliona dolara.

Profesor elektroenergetike gospodin Nikola Rajaković za „Večernje novosti“ je izjavio da je hidropotencijal Srbije veliki, ali nedovoljno iskorišćen. On je istakao i da je solarna energija postala konkurentna energiji dobijenoj iz termoelektrana u pojedinim zemljama Evropske unije.

Sandra Jovićević

U martu u Nemačkoj proizvedeno 10,3 milijarde kWh električne energije iz OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (matthiasboeckel)

 

Nemački institut IWR (Internationales Wirtschaftsforum Regenerative Energien) objavio je podatke koji pokazuju da je ova država u martu 2015. godine proizvela 10,3 milijarde kWh električne energije iz energije sunca i vetra.

Navedeno je da je u martu prošle godine proizvodnja električne energije iz postrojenja koja koriste energiju sunca i vetra bila 7,9 milijardi kWh električne energije, dok je u februaru ove godine iznosila 9,5 milijardi kWh električne energije.

Inače, Nemačka poseduje postrojenja na energiju vetra i solarnu energiju čija je snaga oko 74 hiljade MW.

Sandra Jovićević

Ugovor za petu fazu centralnog kolektora između Kule i Vrbasa

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Bandura)

 

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine potpisali su 6. aprila 2015. godine Ugovor o završetku izgradnje glavnog kolektora Kula-Vrbas.

Državni sekretar Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine gospođa Stana Božović izjavila je da se ugovor odnosi na završetak izgradnje poslednje faze kolektora, što će omogućiti priključenje stanovništva opštine Kula na glavni kolektor. Ona je istakla da je ugovor o izgradnji pete i poslednje faze glavnog kolektora Kula-Vrbas potpisan još 2010. godine, ali da su radovi obustavljeni već sledeće godine.

Prema njenim rečima, vrednost potpisanog ugovora iznosi oko 21 milion dinara, ali ukupna sredstva za petu fazu koje je obezbedilo resorno ministarstvo iznose 106 miliona dinara.

Podsetimo, krajem prošle godine izgrađen je magistralni kolektor između Kule i Vrbasa. Ovo postrojenje bi trebalo da prikuplja sve sanitarne i industrijske vode kao i otpadne vode iz domaćinstava koji su priključeni na mrežu kanalizacije, a zatim da ih prerađene ispušta u Veliki bački kanal. Vrednost projekta iznosi oko 15 miliona evra, a finansira ga Evropska unija.

Sandra Jovićević

Konkurs za izradu studije „Degradacioni procesi u akumulacijama i toku Drine i bilansiranja zagađenja“

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

JP „Elektroprivreda Srbije“ objavilo je konkursnu dokumentaciju za javnu nabavku usluga izrade Studije „Degradacioni procesi u akumulacijama i toku Drine i bilansiranju zagađenja“.

Kako je navedeno u dokumentaciji, cilj izrade ove studije je da se koristeći iskustva praćenja promena na Dunavu, vezano za uticaj akumulacije HE „Đerdap 1“ i HE „Đerdap 2“, započne uspostavljanje sličnog sistema monitoringa i modelisanja promena hidroloških, psamoloških, morfoloških, fizičkih i hemijskih karakteristika Drine, vezano za uticaj akumulacija HE „Bajina Bašta“ i HE Zvornik“, sa posebnim akcentom na kvalitet vode i sedimenta.

Osim obaveznih uslova, ponuđač mora da poseduje i neophodan finansijski, poslovni, kadrovski i tehnički kapacitet. Ponuda mora biti sastavljena na srpskom jeziku, a krajnji rok za njeno podnošenje je 5. maj 2015. godine.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Počelo ozelenjavanje deponije u Šapcu na Dudari

Foto-ilustracija: Unsplash (Collab Media)

 

Na šabačkoj deponiji na Dudari započeta je sadnja biljke Mischantus gigantheus koja bi trebalo da oporavi ovo zemljište.

Gradonačelnik Šapca gospodin Nebojša Zelenović izjavio je da se ova deponija uređuje na najbolji mogući način kako bi se omogućilo da Šabac izađe na reku.

Podsetimo, krajem oktobra 2014. godine istaknuto je da će 2015. godine biti izvršeno otplinjavanje deponije na Dudari koja je privremeno otvorena devedesetih godina prošlog veka. Takođe je navedeno, da je prostor deponije zasut sa 16620 kubika zemlje, kao i da je opština Šabac konkurisala za IPA fondove Evropske unije sa projektom sanacije deponije.

Sandra Jovićević

izvor: ekapija.com

EPS započeo trgovinu električnom energijom u Evropskoj uniji

EPS Elektroprivreda Srbije

EPS

Ćerka firme JP „Elektroprivreda Srbije“ u Sloveniji „EPS trgovanje“ od 1. aprila 2015. godine započela je prodaju električne energije na mađarskoj berzi HUPX. Iz EPS-a je saopšteno da je ova kompanija prvi put nakon 24 godine direktno na berzi prodala električnu energiju. Cena električne energije iznosila je 43,66 evra po MWh.

EPS je naveo i da je osnivanjem kompanije „EPS trgovanje“ u Sloveniji omogućena trgovina električnom energijom u Evropskoj uniji čime će biti olakšana i trgovina električnom energijom u regionu.

Inače, JP „Elektroprivreda Srbije“ održalo je prošle nedelje prezentaciju u PD „TE-KO Kostolac“. U okviru prezentacije generalni direktor kompanije gospodin Aleksandar Obradović istakao je da reorganizacija kompanije u jako integrisano preduzeće sa ustanovljenom odgovornošću po vertikali omogućava profitabilno i efektivno poslovanje, a tako i opstanak na tržištu. Istaknuto je i da će se sve proizvodne kompanije pripojiti EPS-u do 1. jula 2015. godine, kao i da će promena u Akcionarsko društvo biti izvršena do 1. jula 2016. godine.

Sandra Jovićević

foto: eps.rs

Italijanske kompanije iz oblasti tretmana otpadnih voda i specijalnih otpada žele da ulažu u Srbiju

Foto-ilustracija: Unsplash (kerem-karaarslan)

 

Privredna komora Srbije u saradnji sa ambasadom Srbije u Rimu 21. aprila 2015. godine organizuje posetu italijanskih kompanija koje su zainteresovane za ulaganje u Srbiju iz oblasti tretmana otpadnih voda, specijalnih otpada i zaštite.

Jedna kompanija bavi se prečišćavanjem gradskih otpadnih i industrijskih voda, a druga zaštitom životne sredine u oblasti celog ciklusa tretmana specijalnih otpada. Očekuje se stvaranje kontakata između ovih kompanija i lokalnih samouprava, komunalnih preduzeća i srpskih kompanija koje se bave ovom oblašću.

Svi zainteresovani za učešće mogu se prijaviti do 14. aprila 2015. godina.

Sandra Jovićević

Potpisan protokol o izgradnji dva postrojenja na biomasu u Somboru

Foto-ilustracija: Unsplash (Nipun Jagtap)

 

U Somboru je u petak 3. aprila 2015. godine potpisan protokol o proizvodnji energije iz biomase. Protokol su potpisali gradonačelnik Sombora gospodin Saša Todorović, vlasnik kompanije „Energotex SK“ gospodin Jozef Balko, kao i vlasnici poljoprivrednih gazdinstava.

Gospodin Todorović je izjavio da će grad osmisliti nekoliko podsticajnih mera za poljoprivredne proizvođače koji bi trebalo da biomasu koju proizvode na svom zemljištu predaju stranim partnerima. Oni će je zatim iskoristiti za proizvodnju električne energije.

Gospodin Balko je istakao da je bilo potrebno oko dve godine za ostvarivanje saradnje. Prema njegovim rečima, kompanija „Energotex SK“ će uložiti oko 12 miliona evra u dva postrojenja za proizvodnju biomase od kojih će svako biti snage oko 1,5MW. On je dodao da se očekuje da godišnja proizvodnja električne energije bude oko 12 hiljada MWh.

Sandra Jovićević

Projekat sanacije jalovišta i izgradnje kolektora otpadnih voda u RTB „Bor“ otkazan

Foto-ilustracija: Pixabay (Jouregio )

Šef kancelarije Svetske banke u Srbiji gospodin Toni Verheijen u intervjuu za „Večernje novosti“ rekao je da je projekat sanacije jalovišta i izgradnje kolektora otpadnih voda u RTB „Bor“ otkazan. Prema njegovim rečima, Ministarstvo finansija Republike Srbije zatražilo je od Svetske banke da se projekat zatvori zbog toga što nakon osam godina od njegovog odobravanja ništa nije urađeno na realizaciji.

Gospodin Verheijen je dodao i da je dobio obaveštenje kako će projekat sanacije jalovišta i izgradnje kolektora otpadnih voda u RTB „Bor“ ipak biti realizovan, ali da će sredstva za njegovu realizaciju obezbediti Ministarstvo rudarstva i energetike.

Prema pisanju dnevnog lista „Večernje novosti“, projekat izgradnje novog kolektora je završen i revidiran, a na međunarodnom tenderu za njegovu realizaiju bila je izabrana rumunska kompanija „Gavela“. Vrednost ovog projekta je oko 24,3 miliona dolara.

Sandra Jovićević

Kompanija „Facebook“ planira da izvede probni let internet drona na solarni pogon ovog leta

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

 

Kompanija „Facebook“ je tokom marta izvela probni let bespilotne letelice na solarni pogon iznad Velike Britanije. Ova letelica je preteča internet drona „Akila” čiji je probni let planiran za leto. „Akila” ima raspon krila nešto širi od Boingovog 737 modela, ali teži manje od prosečnog putničkog automobila. Solarni paneli uz pomoć kojih će „Akila” moći da se održava u vazduhu na visinama od oko 18 km mesecima u kontinuitetu, ugrađeni su u krila letelice. Sličnih dimenzija je i letelica sa ljudskom posadom Solar Impulse 2 koja je od 9. marta ove godine na svom putu oko sveta.

U intervjuu za „The Wall Street Journal”, potpredsednik Sektora za inženjering Džej Parik (Jay Parikh), je izjavio da su solarna tehnologija i tehnologija za skladištenje energije, koje su potrebne da bi se napajala letelica, tek razvijene, kao ni da hardver koji je bio dostupan prošle godine u trenutku kada je projekat najavljen, “nije bio dovoljno dobar” za ono što Fejsbuk želi da postigne ovim projektom.

Mark Cukerberg je ovim povodom na svom profilu na društvenoj mreži, završnog dana konferencije „F8” u organizaciji kompanije Fejsbuk, objavio post u kojem podseća da je ovaj probni let deo šire inicijative „Internet.org” kojom uz pomoć laserske tehnologije Fejsbuk želi da obezbedi pristup internetu ljudima koji žive u udaljenim oblastima planete u kojima ne postoji internet infrastruktura.

Usvojene konvencije o održivom razvoju Karpata

Foto: Wikipedia (Dingoa)

 

Skupština Republike Srbije u martu 2015. godine usvojila je Protokol o zaštiti i održivom upravljanju šumama uz Okvirnu konvenciju o zaštiti i održivom razvoju Karpata i Protokol o održivom turizmu uz Okvirnu konvenciju o zaštiti i održivom razvoju Karpata.

Ovim protokolima predviđeno je jačanje saradnje država članica na razvoju održivog turizma u Karpatima, ali i održivo upravljanje šumama i planiranje prostora u cilju očuvanja postojećih površina pod šumama kao ključnog sastavnog dela karpatskog predela, navedno je na sajtu Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Inače, 2003. godine osam zemalja, među kojima i Srbija, potpisalo je Okvirnu konvenciju o zaštiti i održivom razvoju Karpata, dok je 2007. godine Republika Srbija ratifikovala ovu konvenciju.

Sandra Jovićević

Građani koji recikliraju dobijaju 20 odsto popusta na obaveze prema „Gradskoj čistoći“

otpad novosti.rs

Gradonačelnik Beograda gospodin Siniša Mali izjavio je da je u Beogradu u 2015. godini planirana izgradnja oko 30 reciklažnih ostrva, ali i nabavka oko 1500 novih kontejnera i 30000 kanti za domaćinstva.

Prema njegovim rečima, svi građani koji budu učestvovali u reciklaži imaće popust od 20 odsto na obaveze prema „Gradskoj čistoći“, što je jedan od načina za motivisanje građana za brigu o zaštiti životne sredine.

On je istakao i da su sistemska rešenja grada Beograda kada je reč o otpadu sanacija deponije u Vinči, izgradnja reciklažnih postrojenja i izgradnja postrojenja za proizvodnju energije iz otpada.

Sandra Jovićević

foto: novosti.rs

Novi Pazar dobio reciklažni centar

reciklaza loznica.rs

U opštini Novi Pazar u Blaževu pušten je u rad Reciklažni centar koji je izgrađen u okviru projekta „Unapređenje ljudske sigurnosti“.

Reciklažni centar u Novom Pazaru omogućiće adekvatno upravljanje otpadom i unapređenje ekoloških uslova u zajednici, a istovremeno će doprineti otvaranju novih radnih mesta, navedeno je na sajtu opštine Novi Pazar. U ovom centru će za početak biti zaposleno oko desetak ljudi, dok se sledeće godine očekuje zapošljavanje još toliko.

Program „Unapređenje ljudske sigurnosti“ počeo je sa realizacijom pre dve godine, a u okviru njega realizovani su projekti iz oblasti zdravstva, školstva, ekologije itd. Vrednost programa je skoro tri miliona evra.

Sandra Jovićević

foto: loznica.rs

Kredit EBRD za rekonstrukciju kompleksa „Makiš“

_potpisivanje makis beorad.rs

Na sednici grada Beograda koja je održana 2. aprila 2015. godine usvojena je odluka o uzimanju kredita kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za rekonstrukciju fabrike za preradu pitke vode „Makiš“.

Ugovor je potpisan između direktora JKP „Vodovod i kanalizacija“ gospodina Svetozara Veselinovića i zamenika direktora departmenta za komunalnu infrastrukturu i zaštitu životne sredine Evropske banke za obnovu i razvoj gospođe Lin O’Grejdi. Kredit iznosi 13 miliona evra, a sredstva će biti upotrebljena za rekonstrukciju kompleksa za preradu vode „Makiš“ i rekonstrukciju cevovoda na desnoj obali Save.

Gospodin Veselinović je istakao da će ova rekonstrukcija omogućiti da „Beogradski vodovod“ poveća proizvodnju vode sa 8 na 10 kubnih metara u sekundi čime će se obezbediti nesmetano snabdevanje vodom svih perifernih beogradskih opština.

Gospođa Lin O’Grejdi izjavila je da će realizacijom ovog projekta Beograd svoje usluge snabdevanja vodom podići na evropski nivo.

Inače, sredstva u iznosu od 8,5 miliona evra iz zajma Evropske banke za obnovu i razvoj biće iskorišćena za unapređenje vodovodnog sistema, dok će preostalim sredstvima biti izvršena rekonstrukcija fabrike vode „Makiš 1“.

Sandra Jovićević

foto: beograd.rs