Home Blog

Novi život starih lopatica: od igrališta do surf daske

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - AI generisano

Proizvodnja čiste energije više nije dovoljna da bi obnovljivi izvori ispunili kriterijume održivosti. Kako njihova primena raste i postaje deo svakodnevnog energetskog sistema, pitanja se pomeraju dalje: kako skladištiti energiju, kako je efikasno koristiti – i, možda najvažnije – šta se dešava sa tehnologijom kada završi svoj radni vek?

O vetroturbinama, njihovim sastavnim delovima i potencijalu da budu održivo iskorišćene i nakon završetka rada, pisala sam već više puta. Zato ću se sada samo kratko osvrnuti: istraživanja pokazuju da gotovo 90 odsto ukupne mase jedne vetroturbine može da se reciklira korišćenjem postojećih metoda upravljanja otpadom. Ali lopatice vetroturbina ostaju pravi izazov – složeni kompozitni materijali iz kojih su izrađene teško se razdvajaju i recikliraju. Ipak, takav podatak ne sme da ostane izgovor – ako zaista želimo da obnovljivi izvori budu održivi, moramo da pronađemo rešenja.

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

WindEurope je na svojoj platformi Circularity Hub predstavio nekoliko konkretnih i inspirativnih primera kako lopatice vetroturbina mogu da dobiju novu vrednost kroz četiri osnovne metode: ponovnu upotrebu, promenu namene, reciklažu i oporavak. Te metode uključuju sve – od popravki i prodaje polovnih komponenti, preko kreativnog prenamenskog korišćenja u infrastrukturi ili proizvodima, do prerade u nove materijale ili korišćenja energije i resursa iz lopatica tamo gde reciklaža još nije moguća.

Prvi primer koji ću podeliti u ovom blogu dolazi iz Holandije, gde kompanija Blade–Made od celih lopatica vetroturbina stvara modularni zid za smanjenje buke. Osim toga, ista kompanija prerađuje lopatice u izdržljiva igrališta i urbani nameštaj – delovi lopatica postaju penjalice, klackalice i klupe, zadržavajući prepoznatljiv oblik i estetiku lopatica. Sada deca mogu da se igraju na njima, a da i ne znaju da su nekada bile deo vetroturbina.

U Španiji, kompanija ACCIONA Energía u saradnji sa modnom markom El Ganso koristi reciklirani materijal iz lopatica za proizvodnju patika, dok je u Australiji proizvela prve dasku za surfovanje na svetu koja je napravljena od lopatica vetroturbina. Prvih 10 prototipova izrađeno je ručno na Zlatnoj obali.

Kada je reč o reciklaži, u Španiji postoji specijalizovana fabrika EnergyLoop za reciklažu lopatica, koja prerađuje kompozitne materijale koji zatim postaju sirovine za građevinarstvo, auto-industriju, avijaciju i slične sektore.

Metod oporavka (recovery) predstavlja najmanje poželjan način zbrinjavanja lopatica i primenjuje se kada reciklaža nije moguća, na primer zbog složenosti materijala ili tehničkih ograničenja. U ovom procesu lopatice se usitnjavaju, a zatim koriste kao energent ili sirovina u industrijskim procesima, u kontrolisanim i zatvorenim uslovima. Na taj način se sprečava odlaganje na deponiju, ali materijal više ne može da zadrži svoju originalnu strukturnu vrednost.

Jedan od primera dolazi iz Finske, iz kompanije Kuusakoski Recycling, koja od istrošenih lopatica pravi sirovinu za proizvodnju cementa. Lopatice se usitnjavaju pomoću naprednih tehnoloških procesa koji ne ugrožavaju ljude niti životnu sredinu, a zatim se koriste u cementnim pećima. Prema nedavnom izveštaju WindEurope, na ovaj način značajno se smanjuje emisija CO₂ u proizvodnji cementa i upravljanju otpadom. Svaka tona obrađenog kompozitnog otpada štedi do jedne tone CO₂ u poređenju sa tradicionalnim metodama spaljivanja.

Recovery je praktično rešenje kada druge metode nisu izvodljive, ali budućnost cirkularne vetroenergije ipak zahteva reciklažu i ponovnu upotrebu komponenti.

Katarina Vuinac

SAD omogućile ograničene poslove sa Lukoilovim pumpama van Rusije do aprila 2026.

Foto-ilustracija: Unsplash (egor myznik)

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država odobrilo je privremenu dozvolu koja omogućava nastavak određenih transakcija sa Lukoilovim maloprodajnim stanicama van Rusije, uprkos sveobuhvatnim sankcijama uvedenim ovoj kompaniji tokom jeseni i njihove najave prodaje imovine. Reč je o jednoj vrsti licence, kojom je omogućeno obavljanje operacija neophodnih za svakodnevni rad, održavanje ili eventualno zatvaranje pumpi koje posluju u Evropi, Aziji i SAD-u, a dozvola važi do 29. aprila 2026. godine, kako su preneli svetski mediji.

Čini se da je reč o pokušaju da se ublaže negativne posledice sankcija po tržišta u trećim zemljama, gde je Lukoil prisutan preko mreže od nekoliko hiljada benzinskih stanica, s obzirom da posluje na nekoliko kontinenata i u desetinama država, gde je aktivan u segmentima istraživanja, proizvodnje, prerade i distribucije nafte i gasa.

Pročitajte još:

Naglo gašenje tih postrojenja moglo bi da dovede do poremećaja u snabdevanju gorivom, rasta cena i logističkih problema za lokalne distributere, pa je administracija odlučila da omogući prelazni period stabilizacije.

Važno je naglasiti da iako licenca omogućava nastavak nekih od osnovnih operacija, ona ne znači ukidanje sankcija. Svi značajniji ugovori, transferi imovine i moguća prodaja Lukoilovih međunarodnih poslova i dalje zahtevaju posebno odobrenje OFAC-a, zapravo omogućava da se postojeća imovina održava, pripremi za prodaju i da tržišta ostanu stabilna, bez rasterećenja matične kompanije u Rusiji.

Energetski portal

Potencijal biometana u Srbiji: do 2028. može potpuno zameniti prirodni gas kao gorivo

biometana
Foto-ilustracija: Pixabay (JanNijman)

Primena biometana doprinosi smanjenju zavisnosti od uvoza fosilnih energenata i povećanju energetske sigurnosti i stabilnosti, a Srbija ima potencijal za brz razvoj ovog sektora. Ovo potvrđuje istraživanje koje je Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) sproveo u partnerstvu sa Ministarstvom rudarstva i energetike i Ministarstvom zaštite životne sredine Srbije.

Prema rečima Jovane Joksimović, pomoćnice ministarke rudarstva i energetike za međunarodnu saradnju, evropske integracije i upravljanje projektima, Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan (INEKP) do 2030. godine, sa vizijom do 2050, kada je reč o biometanu, predviđa mogućnost postepenog uvođenja biometana u sisteme daljinskog grejanja, a potencijal ovog obnovljivog izvora prepoznat je i u okviru dekarbonizacije transporta.

Kako je dodala, korišćenje biometana dodatno će se podstaći razvojem regulatornog okvira, ali i realizacijom demonstracionih projekata. To će doprineti značajnom smanjenju proizvodnih troškova i poboljšanju tehničke izvodljivosti u pogledu transporta postojećim sistemom prirodnog gasa.

Jakup Beriš, stalni predstavnik UNDP-a u Srbiji, istakao je značaj biometana kao domaćeg, lokalno proizvedenog, održivog i pouzdanog energetika. Ovaj energent može da doprinese ne samo energetskoj nezavisnosti Srbije, već i smanjenju otpada i emisija štetnih gasova.

biometana
Foto-ilustracija: Pixabay

U partnerstvu sa nadležnim nacionalnim institucijama i međunarodnim partnerima, UNDP podržava stvaranje uslova za uspostavljanje novih, kao i za prelazak već postojećih biogasnih postrojenja na proizvodnju biometana.

U Srbiji, biometan može da se proizvodi iz više vrsta široko dostupnih sirovina poput stajnjaka, klaničnog i žetvenog otpada, zatim organskog otpada iz domaćinstava i prehrambene industrije, kao i mulja koji nastaje kao nusproizvod procesa prečišćavanja otpadnih voda.

Pročitajte još:

Potencijal biometana kroz procente

Podaci istraživanja UNDP-a pokazuju da bi biometan do 2030. godine mogao da zameni oko šest odsto ukupne potrošnje prirodnog gasa u Srbiji, a do 2050. i više od 12 odsto. Kada je reč o industriji i domaćinstvima, mogao bi da pokrije skoro 16 odsto potrošnje prirodnog gasa do 2030. godine i više od 25 odsto do 2050.

U saobraćaju, biometan ima potencijal da do 2028. godine u potpunosti zameni prirodni gas kao gorivo, sa 100 odsto mogućnosti supstitucije do 2030. godine.

Ono što se posebno ističe jeste da biometan može da zameni prirodni gas u Srbiji bez potrebe za ikakvom izmenom postojeće gasne infrastrukture.

– Ukupne investicije potrebne za razvoj sektora biometana procenjuju se na do 550 miliona evra do 2030. godine. Sa tim ulaganjem, godišnji prihod od proizvedenog biometana bi već tada mogao da premaši 250 miliona evra. To bi stvorilo mogućnosti za dodatne prihode u sektoru poljoprivrede, za ozelenjavanje industrijske proizvodnje i doprinelo otvaranju novih radnih mesta vezanih za sektor energetike na lokalnom nivou – navodi UNDP.

Energetski portal

U susret prvoj godišnjoj konferenciji Western Balkans ESG Foundation

Lideri, vizionari i stručnjaci iz regiona okupiće se 8. decembra na prvoj godišnjoj konferenciji ESG Zaokret: Od regulative do kulture koja će se održati u Metropol Palace hotelu u Beogradu kako bi zajedno ispisali novo poglavlje održivosti na Zapadnom Balkanu. Ovaj događaj organizuje Western Balkans ESG Foundation, prva neprofitna organizacija u regionu osnovana s ciljem da podrži održivu tranziciju ekonomija zemalja Zapadnog Balkana, integracijom ESG principa u svakodnevno poslovanje, javne politike i lokalne zajednice. 

Konferenciju će svojim uvodnim obraćanjem otvoriti Milena Laković, ko-osnivač i direktorka Western Balkans ESG Foundation.

-Održivost je prestala da bude izbor, postala je poslovni standard. Svedočimo trenutku kad ESG prelazi iz domena reputacije u domen odgovornosti. Danas pitanje nije više da li, već kako se prilagoditi i iskoristiti ovu tranziciju. Događaji poput ovog našeg su mesto gde se razmena znanja pretvara u stvarne promene. Upravo zato organizujemo našu prvu godišnju konferenciju „ESG Zaokret: Od regulative do kulture“ gde ćemo okupiti zainteresovane strane iz oblasti javnih politika, biznisa i zajednice kako bismo razgovarali o integraciji ESG principa i direktnom uticaju na inkluziju, investicije i održivost.

Uvodno obraćanje daće dr Milica Delević, Generalni sekretar EBRD i članica Savetodavnog odbora Fondacije, čija poruka osvetljava važnost povezivanja lokalnih inicijativa sa međunarodnim standardima i investitorima.

Prva konferencija Western Balkans ESG Foundation u Beogradu predstavlja važan trenutak za region i priliku u ključnom trenutku da povežemo lokalne inicijative sa međunarodnim standardima i investitorima. ESG principi su ključni za privlačenje kapitala, jačanje poverenja i kreiranje tržišta koje poštuje sve aspekte odgovornog i održivog poslovanja. Zajedničkim delovanjem svih akteragradimo temelje za ekonomije koje ne mere uspeh samo finansijskim pokazateljima, već i uticajem na društvo i okolinu. Verujem da održivost nije samo obaveza, već strateška prednost koja obezbeđuje dugoročnu stabilnost i inkluzivni rast.

PROGRAM I UČESNICI KONFERENCIJE 

Tokom konferencije će se održati sedam panela, koji predvodi Ekskluzivni Fireside chat: Od reči do dela, kada će se okupiti regionalni poslovni lideri da razgovaraju o izazovima i viziji za odgovorniji i održiviji poslovni ambijent. Zajedno sa Vojislavom Lazarevićem, koosnivačem Fondacije govoriće: Gergely Pókos (Izvršni direktor Direkcije za Zeleni program, OTP Bank), prof. Dragan Lončar (Ekonomski fakultet, Peterhof Consulting), Darko Vuković (potpredsednik Elixir Group za finansije) i Nemanja Laković (Izvršni direktor, Rudnik uglja ad Pljevlja).

Na prvom panelu „Banke i ESG – Izazovi i mogućnosti“, koji vodi Balázs Balogh (CRO, OTP banka Srbija), učestvovaće predsednici Izvršnih odbora banaka: Predrag Mihajlović (OTP banka Srbija), Igor Anić (ProCredit banka), Nikola Vuletić (UniCredit Bank Serbia) i Vlastimir Vuković (NLB Komercijalna banka).

Naredni panel „Međusektorski dijalog – Hype ili održiva realnost?“ pružiće odgovor na pitanje da li je ESG prolazni trend ili strateški pokretač transformacije. Kosta Andrić (Izvršni direktor, ICT Hub) vodiće razgovor sa: Jelenom Drakulić Petrović (CEO, Ringier Serbia, Montenegro, Bosnia), Vladanom Balaban (Predsednik, M&I Systems Group), Majom Grubor (CRO, AikBank) i Dejanom Backović (CFO, Kappa Star Group).

Treći panel „Navigacija kroz ESG pejzaž – Pravni okvir i korporativni uticaj“ koji moderira Lena Petrović (Advokatska kancelarija MJB) razmatraće najnovije EU regulative i njihov uticaj na regionalne lance snabdevanja. Panelisti su: Jovana Joksimović (pomoćnik Ministra za međunarodnu saradnju i evropske integracije Ministarstva rudarstva i energetike), dr Anđelka Mihajlov (Savetodavni odbor Fondacije), Milena Popović Martinelli (Regional Policy Lead CSEE, EBRD), Vladimir Hrle (advokat, Vođa IFC savetodavnog projekta ESG u Srbiji) i Vladimir Jovanović (savetnik, Zelena ekonomija, GIZ).

U okviru konferencije biće održan i „Fireside Chat: Odgovornost šampiona“ powered by Talks&Folks, u kom će Filip Filipović, višestruki MVP i olimpijski, svetski i evropski šampion, razgovarati sa Milenom Laković, direktorkom Fondacije.

Takođe, razmatraće se aktuelna tema „Kako se (ne) pripremamo za zelenu tranziciju na tržištu rada?“ u panel diskusiji koju će voditi Dušan Basalo (Talks&Folks, ko-osnivač Fondacije) sa Vojislavom Vučićevićem (konsultant za inovacije, ICT Hub), Miom Popić (direktorka Sinergija centra, psihoterapeutkinja i biznis psihološkinja), Jelisavetom Lazarević (Docentkinja i prodekanka FEFA, Chief Content officer Bloomberg Adria) i Danijelom Isailović (Menadžerka OIE SRBIJA).

Nakog toga, panel „Izgradnja poverenja – Uloga ESG-a u korporativnoj transformaciji“ osvetliće kako ESG principi oblikuju poslovanje i reputaciju kompanija izvan finansijskog sektora. Diskusiju će moderirarti Dragan Bosiljkić (partner i direktor ESFA), a učestvuju Uroš Milosavljević (Partner, KPMG), Neda Lazendić (Direktorka, WV International), Sandra Živković (direktorka Odeljenja za ESG, Banca Intesa) i Sandra Vučurović (Direktrka, Marsh Srbija).

Za sam kraj konferencije najavljujemo diskusiju na aktuelnu temu “Energetska tranzicija u Srbiji i u Crnoj Gori: Izazovi, realnost i budućnost”, gde će uz Kseniju Karić (Direktorka za biznis i strategiju, Pulsec) razgovarati David Žarković (pomoćnik Generalnog direktora za poslove upravljanja elektroenergetskog portfelja, Elektropivrede Srbija ad – EPS) i Bojan Đordan (vd Generalni direktor EPCG).

Pridružite se konferenciji gde se znanje, iskustvo i vizija spajaju u stvarne promene za održivu budućnost Zapadnog Balkana. Za više informacija i prijavu posetite link ka sajtu konferencije, dodatne informacije možete dobiti putem mail-a office@wbesgfoundation.org.

Evropska industrija baterija traži hitan dogovor o pravilima za ugljenični otisak

Foto-ilustracija: Unsplash (Science in HD)

Evropske kompanije i organizacije koje posluju duž lanca vrednosti baterija uputile su otvoreno pismo izvršnom potpredsedniku Evropske komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stefanu Sežurneu i komesarki za životnu sredinu, otpornost vodnih resursa i konkurentnu cirkularnu ekonomiju Džesiki Rosval, u kojem pozivaju na hitan dogovor o pravilima EU za izračunavanje ugljeničnog otiska baterija.

U pismu se upozorava da trenutni zastoj u donošenju metodologije u okviru Uredbe EU o baterijama ozbiljno ugrožava razvoj evropske industrije baterija i stvara neizvesnost za investitore. Kako navode potpisnici, industrija se nalazi u „prelomnom trenutku” u kojem su potrebne jasne i stabilne politike kako bi Evropa zadržala konkurentnost duž čitavog lanca snabdevanja baterijama.

Predstavnici industrije ističu da dobro postavljena pravila o ugljeničnom otisku mogu postati ključna poluga za jačanje konkurentnosti evropske proizvodnje, imajući u vidu da je prosečna elektroenergetska mreža EU najmanje 20 odsto „čistija” od kineske. Međutim, zbog kašnjenja u usvajanju metodologije, brojne investicije su već zaustavljene, a konačne investicione odluke odložene.

Pročitajte još:

Kao kompromisno i pravedno rešenje, potpisnici predlažu da se ugljenični otisak obračunava na osnovu prosečne vrednosti emisija CO₂ po kilovat-satu na nivou cele Evropske unije, umesto na osnovu nacionalnih proseka ili tržišnih mehanizama poput ugovora o kupovini energije (PPA). Prema njihovom stavu, nacionalni proseci narušavaju jedinstveno tržište, dok PPA aranžmani mogu dovesti do „greenwashinga” i samosabotiranja lokalne proizvodnje.

– Glavni cilj određivanja ugljeničnog otiska treba da bude iskorišćavanje sve čistije elektroenergetske mreže EU kako bi se ojačala konkurentnost evropske industrije baterija u celini – navodi se u pismu.

Na kraju, kompanije i organizacije pozivaju države članice i Evropsku komisiju da što pre postignu „pravedan i ambiciozan kompromis” koji će zaštititi i podstaći razvoj evropskog sektora baterija, kao jednog od stubova šire industrijske strategije EU za čiste tehnologije. Potpisnici su izrazili spremnost da sa predstavnicima Komisije dodatno razgovaraju o predloženim rešenjima.

Milena Maglovski

Klimatski otporniji gradovi kroz održivu arhitekturu i zelenu infrastrukturu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dimitrije Milenkovic)

Klimatske promene imaju sve snažniji uticaj na oblikovanje života u gradovima – od toplotnih talasa i poplava, do pritiska na infrastrukturu i javno zdravlje. Pitanje kako učiniti urbane sredine otpornijim postaje jedno od ključnih u savremenom planiranju i razvoju. Koliko su urbana područja u Srbiji ranjiva na klimatske promene i kakvu ulogu u prilagođavanju ovim izazovima imaju održiva arhitektura i zelena infrastruktura, bila je tema našeg razgovora sa Anom Šabanović, istraživačem-saradnikom i doktorandom na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu.

Koje klimatske promene najviše pogađaju urbana područja u Srbiji i kakve posledice ostavljaju na svakodnevni život u gradu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Maksim Samuilionak)

– Najznačajnije posledice izmenjenih klimatskih uslova koje pogađaju urbana područja u Srbiji identifikovane su kao porast srednjih temperatura i učestalost i intenzitet toplotnih talasa, promene režima padavina sa većom učestalošću ekstremnih pljuskova i sezonskih suša, kao i povećan rizik od poplava i ekstrema u hidrologiji, što direktno utiče na vodne resurse, urbanu infrastrukturu i javno zdravlje. Urbana područja su posebno ranjiva na efekat urbanog toplotnog ostrva i intenzivne padavine u kratkom roku, što dovodi do oštećenja saobraćajne i komunalne mreže i povećava pojavu toplotno povezanih zdravstvenih problema, ali i smanjuje svakodnevni komfor građana. To rezultira češćim poremećajima, poput saobraćajnih zagušenja, većim zdravstvenim opterećenjem i ekonomskim gubicima. Procene ranjivosti za Beograd ukazuju da gustina naseljenosti, koncentracija kritične infrastrukture, neadekvatni odvodni sistemi i nedostatak zelenih površina dodatno povećavaju rizike kojima je stanovništvo izloženo, naročito osetljive grupe, poput starijih i hroničnih bolesnika. Ovi izazovi ukazuju na potrebu za sistemskim merama adaptacije, koje obuhvataju otporniju infrastrukturu, održivo upravljanje resursima i širenje plavo-zelenih površina.

U FOKUSU:

Kada govorimo o održivoj arhitekturi i urbanizmu, koliko su ta rešenja danas prisutna kod nas i na šta bi najveći gradovi trebalo da se fokusiraju u narednim godinama kako bi bili otporniji na klimatske promene?

– U vodećoj literaturi i globalnim dokumentima kao jedno od najefikasnijih rešenja za adaptaciju ističe se zelena infrastruktura. U nacionalnim i lokalnim javnim politikama i urbanističkim planovima prepoznata su održiva i prirodi bliska rešenja, ali su ona uglavnom formulisana na nivou preporuka, a ne obavezujućih pravila. Tako se, na primer, u Planu generalne regulacije sistema zelenih površina Beograda pojavljuje ekološki indeks, uz preporuke za uvođenje zelenih krovova, zidova ili drvoreda duž saobraćajnica. Da bi gradovi postali otporniji, važno je da ova rešenja ne ostanu samo preporuke. Njihova šira primena može biti podstaknuta stimulativnim merama, ali ključ leži u sistemskim pristupima – da ekološki indeks postane obavezujući urbanistički parametar i da se elementi zelene infrastrukture ugrade u pravilnike za izgradnju, rekonstrukciju i održavanje javne infrastrukture i kompleksa javnih službi.

Zelena infrastruktura – parkovi, zeleni krovovi, drvoredi, fasade – sve se više povezuje sa kvalitetom života. Koja od ovih rešenja smatrate posebno značajnim za najveće gradove u Srbiji i da li su ona realno primenljiva u našim uslovima?

– Najvažnija karakteristika zelene infrastrukture jeste to što ona funkcioniše kao mreža čiji su elementi povezani i čine jedinstven sistem, pa je ključno obezbediti njen prostorni kontinuitet. Kada se posmatra značaj pojedinačnih elemenata, parkovske i dvorišne površine izdvajaju se kao posebno vredne, jer visoko zelenilo u direktnom kontaktu sa tlom ima najveći kapacitet za zadržavanje voda tokom intenzivnih padavina, a istovremeno obezbeđuje prijatniji ambijent prilikom ekstremnih vrućina. Na taj način značajno se ublažava efekat urbanog toplotnog ostrva i unapređuju mikroklimatski uslovi. Veliku ulogu imaju i povezujući – linijski elementi, poput drvoreda duž saobraćajnica. Istraživanja pokazuju da ulice sa drvoredima u Beogradu mogu biti i do šest stepeni hladnije u odnosu na ulice bez njih, što je presudno tokom letnjih toplotnih talasa. Važnu ulogu imaju i elementi zelene infrastrukture na samim objektima, poput zelenih krovova i fasada. Oni doprinose energetskoj efikasnosti objekta i smanjenju zagrevanja objekta, čime utiču na mikroklimu neposrednog okruženja. Istovremeno, ovakva rešenja smanjuju pritisak na kanalizacionu mrežu jer omogućavaju zadržavanje i sporije otpuštanje vode. Svi navedeni elementi pojedinačno imaju značaj i svoju ulogu, ali njihova najveća vrednost ogleda se u međusobnom povezivanju i integraciji u jedinstven, funkcionalan sistem zelene infrastrukture.

Intervju vodila: Katarina Vuinac

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Pregled novog Zakona o upravljanju otpadom u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Alfonso Navarro)

Srbija je dobila novi Zakon o upravljanju otpadom, koji prema rečima Sare Pavkov, ministarke zaštite životne sredine, kao sistemski zakon ima za cilj da obezbedi uslove za značajno smanjenje nastajanja otpada, zaštitu životne sredine i unapređenje kvaliteta života svih građana.

Kako je istakla, zakonom će biti otklonjene dosadašnje protivrečnosti i dvosmislenosti. Ministarka je dodala da je prvi put omogućeno postojanje snažnih mera prevencije otpada, posebno otpada od hrane, a uspostavlja se i obavezno planiranje upravljanja otpadom kod svih proizvođača otpada.

– Svako ko generiše otpad moraće unapred da planira, evidentira i kontroliše način njegovog zbrinjavanja – rekla je ministarka.

Pročitajte još:

Zakon je usklađen sa evropskim standardima, uključujući i EU direktivu koja ograničava upotrebu štetnih ftalata u elektronskoj i električnoj opremi.

Ono što je istakla kao posebno važno jeste da će se u praksi postići veća kontrola zahvaljujući uvođenju dokumenta o kretanju otpada za neopasan otpad i digitalizaciji dokumenta o kretanju otpada. Na ovaj način smanjiće se zloupotrebe i administrativno opterećenje, uz uvođenje veće transparentnosti.

Zakon uvodi i mogućnost uvoza neopasnog otpada za energetske svrhe, čime se smanjuje zavisnost od fosilnih goriva, jača konkurentnost domaće privrede i ispunjava zahtev CBAM mehanizma, što znači manje zagađenje, stabilnije cene energije i više mogućnosti za domaće kompanije, objašnjava ministarka.

Energetski portal

Skoro 30 miliona evra zajma za unapređenje energetske efikasnosti javnih zgrada u Brašovu

Foto-ilustracija: Unsplash (Ionela Mat )

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobrila je zajam od gotovo 29,9 miliona evra gradu Brašovu u Rumuniji, čime se pokreće novi ciklus ulaganja u energetsku obnovu javnih objekata i formalizuje ulazak grada u program EBRD Green Cities.

Rekonstrukcija će obuhvatiti do 20 javnih zgrada – od škola do objekata lokalne administracije. Planirani radovi uključuju unapređenje termoizolacije i konstrukcije, ugradnju toplotnih pumpi, kao i modernizaciju tehničkih sistema zgrada, sa ciljem povećanja energetske efikasnosti i smanjenja potrošnje resursa, s obzirom na to da zgrade zauzimaju najveći udeo u potrošnji energije na nivou Evropske unije i generišu više od trećine emisija, navodi se na sajtu EBRDa.

Pročitajte još:

Brašov će ovim projektom postati sedmi rumunski grad koji se priključio Green Cities programu. Sa oko 400.000 stanovnika, Brašov spada među najveće rumunske gradove i aktivno gradi imidž „zelene prestonice“ zemlje.

Pre nego što se Brašov pridruži kao sedmi rumunski grad, šest ih je već zvanično postalo deo tog programa, prema dostuonim informacijama: Bukurešt, Krajova, Jaši, Alba Julija, Temišvar i Medijaš

Ovi gradovi rade na svojim planovima održivog razvoja (Green City Action Plan) i sprovode projekte u oblastima kao što su energetska efikasnost, mobilnost, smanjenje zagađenja i upravljanje otpadom.

Energetski portal

BMW postavlja novi klimatski cilj: veliko smanjenje emisija do 2035.

Foto: BMW Group

BMW Grupa je definisala novu prekretnicu za 2035. godinu u smanjenju emisija CO₂ na putu ka neto nultoj emisiji. Kompanija planira smanjiti svoje emisije CO₂ za najmanje 60 miliona metričkih tona u odnosu na nivoe iz 2019. godine, što predstavlja dodatno smanjenje od oko 20 miliona tona u odnosu na postojeći cilj za 2030.

Do sada je cilj bio smanjiti najmanje 40 miliona metričkih tona CO₂ u celom životnom ciklusu do 2030. godine u poređenju s 2019. Nova prekretnica za 2035. je logičan sledeći korak ka naprednoj dekarbonizaciji.

U postizanju ovih ciljeva ključna je upotreba obnovljivih izvora energije, povećano korištenje sekundarnih sirovina, poboljšanje efikasnosti u fazi korištenja, kao i inovacije u proizvodima i procesima.

Iz BMW najavljuju da će sve veći deo voznog parka činiti električna vozila, kao i da uvode inovacije u proizvodima i procesima, uključujući šestu generaciju baterijske tehnologije (Gen6).

— Globalna potražnja kupaca za električnim vozilima sama po sebi neće biti dovoljna za postizanje ciljeva smanjenja CO₂ postavljenih za 2030. i 2035. Zato se sveobuhvatni pristup smanjenju CO₂ odnosi na celi životni ciklus vozila, bez obzira na vrstu pogona — saopšteno je iz BMW.

Pročitajte još:

Kompanija od 2020. svu električnu energiju iz eksternih izvora za sve fabrike širom sveta nabavlja isključivo iz obnovljivih izvora. Kontinuirano rade i na zameni fosilnih goriva, pa je nova fabrika u Mađarskoj prva  BMW-ova fabrika koja u redovnom radu proizvodi vozila bez upotrebe fosilnih goriva poput nafte i gasa.

Kako bi smanjila emisije CO₂ tokom korištenja vozila, BMW Grupa provodi dodatne mere efikasnosti kroz program BMW EfficientDynamics i ubrzanu elektrifikaciju svoje flote. Efikasnost se poboljšava u svim podsistemima vozila – od pogona i aerodinamike do guma – bez obzira na vrstu pogona. Primer toga je novi BMW iX3, koji troši do 20 odsto manje energije u odnosu na prethodni model.

Ostvarenje novih klimatskih ciljeva zavisi i od spoljnjih faktora, poput proizvodnje čelika s manjim emisijama, širenja infrastrukture za punjenje, napretka cirkularne ekonomije i razvoja tehnologije baterijskih ćelija. Zato BMW Grupa ulaže u strateške inicijative, uključujući jačanje vlastitih kapaciteta u centrima za baterijske ćelije i projekte cirkularne ekonomije.

Energetski portal

Usvojena su tri nova zakona koja uređuju sektor nafte i gasa

Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - OpenAI

Narodna skupština usvojila je tri nova zakona koji uređuju sektor nafte i gasa, a koji će – kako se navodi, doprineti većoj sigurnosti, kvalitetu i pouzdanosti snabdevanja domaćeg tržišta, kao i usaglašavanju sa propisima Evropske unije. Reč je o Zakonu o nafti, Zakonu o gasu i Zakonu o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa.

Prema rečima Dubravke Đedović Handanović, ministarke rudarstva i energetike, sektor nafte ima ključnu ulogu u energetskoj bezbednosti Srbije.

– Bez obzira na to sa kakvim se izazovima suočavamo usled globalnih kriza i geopolitičkih tenzija, naš zadatak je da obezbedimo dovoljno energenata za domaće tržište i stvorimo uslove za efikasnije funkcionisanje energetskog sistema – istakla je ministarka. Dodala je da će novi zakoni jasnije definisati uloge i obaveze svih aktera u sektoru, kako bi svako, radeći svoj deo posla, doprineo očuvanju energetske sigurnosti u koordinaciji sa Vladom i Ministarstvom.

Pročitajte još:

Zakon o nafti objedinio je u jedinstven zakon sve odredbe koje su dosad bile uređene kroz nekoliko zakona i niz podzakonskih akata. Zakon definiše i nivo operativnih rezervi naftnih derivata i drugih energenata koje su dužni da obezbede proizvođači i trgovci derivatima, proizvođači toplotne i električne energije, kao i proizvođači toplotne energije iz prirodnog gasa.

Kada je reč o donošenju posebnog Zakona o gasu, posebna pažnja posvećena je obezbeđivanju sigurnosti snabdevanja, uključujući i mere koje se preduzimaju u slučaju poremećaja u radu transportnog ili distributivnog sistema ili poremećaja na tržištu. Pored toga, uređuje i postupak sertifikacije operatora skladišta prirodnog gasa kod Agencije za energetiku, čime je nacrt u potpunosti usaglašen sa regulativom EU u delu skladištenja prirodnog gasa. Usvajanje zakona doprineće i usklađivanju domaćeg zakonodavstva sa regulatornim okvirom EU, kao i saradnji zemalja u regionu u slučaju krize u snabdevanju.

Donošenjem Zakona o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa, odredbe vezane za oblast obaveznih rezervi, koje su trenutno uređene kroz više zakona i podzakonskih akata, takođe će biti prenete u jedinstven zakon koji će jasno urediti prava i obaveze svih učesnika u formiranju i održavanju obaveznih rezervi.

Energetski portal

OTP banka podržava konkurentnost i održivi rast MSP sektora uz SME Go Green kreditnu liniju EBRD-a i EU od 10 miliona evra

Foto: OTP Banka

Proces zelene tranzicije uveliko traje u svim privrednim granama, a sve više vidimo da je prisutan i u sektoru malih i srednjih preduzeća koji su okosnica svake ekonomije. Međutim, taj put nije jednostavan, iziskuje brojne resurse i zahteva strateški pristup. Postavlja se pitanje koje korake je potrebno preduzeti uz sigurnost da ste na pravom putu? Tu nastupa OTP banka Srbija kao prirodan partner koja ne nudi samo finansiranje, već i podršku na svakom koraku, jer kao najveći kreditor u Srbiji ima direktan uvid u potrebe privatnog sektora, razume izazove sa kojima se suočavaju kompanije i pronalazi rešenja od obostranog interesa.

Foto: OTP Banka

U okviru dugogodišnje saradnje sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), OTP banka kroz EBRD SME GoGreen program pruža podršku malim i srednjim preduzećima koja upravo teže strategiji održivosti, podizanju energetske efikasnosti i jačanju svoje konkurentnosti u zemlji i Evropskoj uniji. Naime, ova kreditna linija je deo programa Evropske unije za podršku maloj i srednjoj privredi, pri čemu EU obezbeđuje bespovratna sredstva i tehničku podršku kako bi MSP olakšala zelenu i održivu tranziciju.

EBRD SME GoGreen program podrazumeva fond od 10 miliona evra, usmeren na projekte MSP-a koji doprinose bržem i efikasnijem usvajanju zelenih tehnologija, zaštiti životne sredine i održivom razvoju. Apliciranjem za finansiranje iz ove kreditne linije kod OTP banke otvarate nove mogućnosti za razvoj svog poslovanja uz mogućnost povraćaja dela investicije kroz programe podrške i subvencije čime ulaganja u zelene tehnologije postaju još isplativija.

Uz finansijsku podršku, EBRD, EU i OTP banka obezbeđuju i stručne savete u vidu konsultantske podrške partnera koji imaju znanje i iskustvo da pomognu u odabiru najefikasnijih rešenja za vaš projekat koji će dugoročno doneti najviše koristi. Tako ulaganje u energetski efikasnu opremu ili tehnologiju postaje korak ka stvaranju stabilnog, održivog i otpornog poslovnog modela.

Zašto je ovaj program važan za srpsku privredu?

U Srbiji, mala i srednja preduzeća obezbeđuju dve trećine radnih mesta u zemlji, a svaka promena koja pomaže njima direktno utiče i na razvoj čitave ekonomije. Mnoga od ovih preduzeća se u praksi suočavaju sa istim izazovima: kako modernizovati opremu, unaprediti proizvodne procese ili uvesti zelene tehnologije, a da to finansijski ne bude opterećenje. Upravo tu podršku donosi program SME GoGreen, koji je na osnovu ugovora između EBRD-a i OTP banke Srbija usmeren na investicije u modernizaciju tehnologije, povećanje energetske efikasnosti i jačanje konkurentnosti domaćih firmi, klijenata OTP banke.

Kako funkcioniše SME GoGreen program?

OTP banka kroz kreditnu liniju u okviru EBRD SME GoGreen raspolaže sa 10 miliona evra koje klijenti banke mogu iskoristiti za različite vrste investicija uključujući obnovljive izvore energije, novu industrijsku opremu, novu poljoprivrednu mehanizaciju, nove tehnologije, bezbednost radnika i proizvoda, ali i digitalna rešenja koja povećavaju preciznost, sigurnost i produktivnost. Od ukupnog iznosa kreditne linije, za žene koje su većinski vlasnici i/ ili direktorke u firmama predviđeno je 25 odsto sredstava iz ove linije, čime se strateški podržavaju žene u biznisu.

Proces apliciranja je dizajniran tako da bude efikasan, brz i transparentan za klijenta, a sličan je onom za standardne kreditne proizvode OTP banke uz dodatno sagledavanje da li je plasman podoban za finansiranje iz EBRD sredstava. Ova procena se sprovodi u saradnji sa EBRD konsultantima koji utvrđuju da li projekat ispunjava kriterijume „zelenog ulaganja“ u skladu sa EBRD standardima.

Važno je znati

U okviru SME GoGreen-a, firme koje uspešno realizuju investicione projekte ostvaruju pravo na povraćaj sredstava koje finansira EU. Konkretno, do 10 odsto vrednosti kredita ako je ulaganje u zelene tehnologije i energetsku efikasnost ili do 15 odsto za projekte koji se odnose na obnovljive izvore energije i agro-biznis.

OTP banka je strateški opredeljena da bude lider zelene tranzicije u Srbiji kroz konkretne inicijative, održive proizvode i aktivno sprovođenje ESG principa u svim segmentima poslovanja. Upravo ovaj pristup prepoznat je i na međunarodnom nivou: renomirani magazin Euromoney proglasio je ove godine OTP banku za Najbolju ESG banku u Srbiji.

Jer, zelena tranzicija predstavlja uslov dugoročnog rasta, a svaki korak u tom pravcu, donosi korist pojedinačnom biznisu i zajednici u celini.

OTP Banka

Rafinerija Pančevo zaustavlja proizvodnju zbog sankcija NIS-u, snabdevanje tržišta za sada stabilno

Foto: NIS

Rafinerija nafte u Pančevu od 2.12. ušla je u postupak potpunog zaustavljanja proizvodnje, pošto je kompanija NIS ostala bez dovoljne količine sirove nafte za preradu, objavljeno je u zvaničnom saopštenju. Do prekida u isporukama došlo je usled američkih sankcija koje su deo ograničenja uvedenih prema kompaniji od strane Ministarstva finansija SAD.

Proces gašenja postrojenja sprovodi se po procedurama koje se primenjuju tokom planiranih remonta, uz kontrolisano smanjivanje kapaciteta i pridržavanje ekoloških i bezbednosnih propisa.

Iz NIS-a poručuju da rafinerijska oprema ostaje u režimu pripravnosti kako bi bila spremna za ponovni start čim se obezbedi nova količina sirove nafte.

Iako je prerada obustavljena, kompanija tvrdi da domaće tržište neće osetiti poremećaje u snabdevanju, jer su ranije formirane zalihe dovoljne da pokriju tekuće potrebe.

Ipak, iako zaliha ima, korišćenje istih kratkoročno je rešenje, jer je uvek znak povećanog rizika. Rezerve nisu predviđene za održavanje normalnog režima, već za premošćavanje kratkih prekida u snabdevanju, tako da ako obustava prerade potraje, zalihe se prirodno troše brže nego što se obnavljaju, što povećava mogućnost nestašica, rasta cena ili hitnog uvoza goriva pod nepovoljnijim uslovima. Snabdevanje iz zaliha takođe znači da tržište ostaje potpuno zavisno od njihove veličine i tempa potrošnje, u takvim situacijama dovoljan je jedan logistički poremećaj da se stabilnost tržišta naruši.

Energetski portal

Požarevac raspisao javni poziv za subvencije za energetsku sanaciju domaćinstava u 2025. godini

Foto-ilustracija: Unsplash (Erik Mclean)

Grad Požarevac raspisao je javni poziv za sufinansiranje mera energetske efikasnosti na porodičnim kućama i stanovima za 2025. godinu, u okviru petogodišnjeg projekta Ministarstva rudarstva i energetike i Svetske banke „Čista energija i energetska efikasnost za građane“. Subvencije se realizuju kroz dodelu bespovratnih sredstava domaćinstvima na teritoriji lokalnih samouprava i gradskih opština sa kojima je Ministarstvo zaključilo ugovor o sufinansiranju Programa energetske sanacije, a javne pozive raspisuju jedinice lokalne samouprave.

Program se u Požarevcu uspešno sprovodi već četiri godine, a novina u ovogodišnjem pozivu jeste to što su po prvi put posebno obuhvaćeni korisnici iz socijalno ranjivih kategorija, za koje su obezbeđena dodatna, povoljnija bespovratna sredstva za sprovođenje mera energetske efikasnosti. U kategoriji ostalih građana Grad Požarevac i Ministarstvo rudarstva i energetike izdvojili su ukupno 16.400.000 dinara bespovratnih sredstava, navodi se na sajtu Grada Požarevca.

Pravo učešća na javnom pozivu imaju građani koji ispunjavaju uslove da je objekat za koji konkurišu legalan, da je podnosilac prijave vlasnik objekta ili korisnik objekta sa prijavljenim boravkom na toj adresi uz pisanu saglasnost vlasnika, kao i da u tom objektu stanuje tokom cele godine. Na javni poziv ne mogu da se prijave stambene zajednice, niti se sredstva odobravaju za energetsku sanaciju poslovnog ili bilo kog drugog nestambenog prostora. Takođe, sredstva se neće odobravati za zamenu postojećih grejača prostora (kotao i peć) na biomasu novim kotlovima ili pećima na biomasu (pelet, briket, sečka).

Javnim pozivom obuhvaćene su sledeće mere energetske sanacije: zamena postojeće spoljne stolarije, postavljanje termičke izolacije spoljašnjih zidova, termička izolacija ispod krovnog pokrivača, zamena postojećih grejača – kotlova ili peći na gas ili biomasu, ugradnja toplotnih pumpi, zamena ili ugradnja nove cevne mreže grejnih tela i pratećeg pribora, kao i ugradnja solarnih kolektora i solarnih panela.

Rok prijave

Prijave se mogu podnositi počev od 22. decembra 2025. godine, na pisarnici Gradske uprave Grada Požarevca ili preporučenom poštom. Krajnji rok za prijem prijava socijalno ranjivih kategorija građana je 45 dana od početka roka za prijavu, dok je rok za prijem prijava ostalih građana do utroška sredstava, a najkasnije 45 dana od početka roka za prijavu.

Pročitajte još:

Način prijave

Prijave se dostavljaju u zatvorenoj koverti, sa jasno naznačenom kategorijom i punom adresom pošiljaoca na poleđini, uz napomenu „NE OTVARATI“.Uz prijavu je potrebno dostaviti prijavni obrazac, koji se može preuzeti na sajtu grada Požarevca ili u pisarnici Gradske uprave, kao i predračun radova jednog od ponuđenih dobavljača sa sajta grada za radove koje domaćinstvo želi da sprovede. Deo obavezne dokumentacije je i račun za električnu energiju iz prethodnog perioda, kojim se dokazuje da potrošnja nije bila manja od 80 kilovat-sati mesečno, i to za svaki mesec u proteklih godinu dana, a ne samo za jedan mesec. Potrebno je priložiti i očitanu ličnu kartu, kao i kopiju dokaza o vlasništvu i legalnosti objekta. Kompletna dokumentacija se dostavlja u zatvorenoj koverti, uz odgovarajuću oznaku kategorije: za socijalno ranjive kategorije sa naznakom „Prijava za javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji grada Požarevca za 2025. godinu – kategorija socijalno ranjivih građana, NE OTVARATI“, odnosno za ostale građane sa naznakom „Prijava za javni poziv za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova na teritoriji grada Požarevca za 2025. godinu – ostali građani, NE OTVARATI“.

Socijalno ugroženim domaćinstvima biće na raspolaganju dodatna bespovratna sredstva namenjena upravo ovoj kategoriji stanovništva, a mogu konkurisati za jednu pojedinačnu meru energetske sanacije. Pravo da učestvuju u programu imaju domaćinstva koja imaju status ugroženog kupca energije, kao i ona u kojima član domaćinstva ostvaruje pravo na novčanu socijalnu pomoć, prima najnižu penziju, ima status invalida rada 2. ili 3. kategorije ili u kojima živi dete sa invaliditetom. Ministarstvo rudarstva i energetike za ovu kategoriju učestvuje sa do 90 odsto vrednosti investicije, dok preostalih 10 odsto obezbeđuje korisnik. Maksimalan iznos bespovratnih sredstava za zamenu prozora i vrata na porodičnim kućama za socijalno ranjive kategorije iznosi 306.000 dinara, za kotlove na pelet 262.000 dinara, dok za stolariju u stanovima maksimalni iznos iznosi 270.000 dinara.

Maksimalna sredstva

Za svaku meru energetske sanacije propisana su ograničena maksimalna sredstva podsticaja, a krajnji korisnik je dužan da obezbedi razliku do pune vrednosti investicije. Kada je reč o subvencijama za ostale građane, oni mogu konkurisati za najviše dve pojedinačne mere od ponuđenih. Moguće su različite kombinacije, na primer zamena prozora i vrata uz ugradnju kotla na pelet ili na gas. Maksimalni iznos subvencije za prozore i vrata iznosi 170.000 dinara, za kotao na gas 95.000 dinara, za kotao na pelet 140.000 dinara. Za fasadu je ove godine predviđen maksimalan iznos subvencije od 320.000 dinara, dok je prethodne godine iznosio 300.000 dinara. Povećan je i iznos subvencije za ugradnju solarnih panela, sa prošlogodišnjih 420.000 na 440.000 dinara.

Pored prijave za pojedinačne mere, građanima su na raspolaganju i paketi mera sa većim udelom bespovratnih sredstava – osnovni, standardni i napredni paket. Osnovni paket podrazumeva kombinaciju dve ili tri mere iz grupe zamene prozora i vrata, postavljanja fasadne termičke izolacije i izolacije krova, pri čemu bespovratna sredstva mogu iznositi do 55 odsto ukupne vrednosti investicije. Standardni paket obuhvata navedene mere u kombinaciji sa ugradnjom grejnih uređaja, poput kotla na pelet ili toplotne pumpe, uz učešće grada i Ministarstva do 60 odsto vrednosti investicije. Napredni paket predviđa da se ovim merama pridoda i ugradnja solarnih kolektora za grejanje vode ili solarnih panela za proizvodnju električne energije, čime se udeo bespovratnih sredstava povećava do 65 odsto. Konkursna dokumentacija za sve pakete dostupna je na sajtu Grada Požarevca i u pisarnici Gradske uprave.

Posebno je važno istaći ovogodišnju pogodnost za građane koji po pozivu iz 2024. godine nisu ostvarili pravo na subvenciju zbog utroška sredstava, a podneli su uredne i potpune prijave – oni sada imaju prednost u postupku, ukoliko podnesu prijavu počev od 22. decembra 2025. godine.

Za socijalno ugrožene građane uvedeno je dodatno pravilo – svi koji se budu prijavili i ispunjavaju uslove javnog poziva dobiće bespovratna sredstva, bez obzira na ukupni iznos sredstava opredeljenih za subvencije u toj jedinici lokalne samouprave ili gradskoj opštini.

Sve detalje možete pogledati OVDE.

Energetski portal

Belgija trajno ugasila reaktor Doel 2 nakon 50 godina rada

Foto-ilustracija: Unsplash (Jairu Ollennu)

Nuklearna elektrana Doel u Flandriji ušla je u novu fazu nakon trajnog isključenja svog drugog bloka, koji je posle pola veka rada završio proizvodnju električne energije. Gašenje reaktora Doel 2 sprovedeno je u skladu sa belgijskom politikom postepenog napuštanja nuklearne energije, kojom su već zatvorena četiri reaktora do sada. Operaciju su nadgledali stručnjaci Federalne agencije za nuklearnu kontrolu (FANC). Reaktor pod pritiskom (PWR) snage 445 MWe sada prelazi u fazu dekontaminacije i priprema za demontažu. Gorivo će biti istovareno iz reaktora i odloženo u bazen za hlađenje, pre nego što bude transportovano u privremeno skladište.

Politika postepenog ukidanja nuklearne energije

Belgijski savez­ni zakon je od 2003. godine predvideo je postepeno gašenje svih sedam nuklearnih reaktora u zemlji. Prema toj politici, Doel 1 i Doel 2 prvobitno je trebalo da budu isključeni 2015. godine, na svoju 40. godišnjicu. Međutim, zakon je izmenjen 2013. i 2015. godine, što je omogućilo produženje rada za dodatnih deset godina, navodi World Nuclear News.

Doel 1 je isključen iz upotrebe u februaru ove godine, Doel 3 zatvoren je u septembru 2022, Tihange 2 krajem januara 2023, a Tihange 1 isključen je 30. septembra ove godine.

Pročitajte još:

Prema prvobitnoj odluci, i poslednja dva belgijska reaktora – Doel 4 i Tihange 3 – trebalo je da budu zatvorena tokom prošle godine. Međutim, nakon početka sukoba u Ukrajini i pogoršanja energetske sigurnosti, belgijska vlada i kompanija Electrabel započeli su pregovore o produženju rada ova dva bloka.

Sporazum je postignut u decembru, kojim se omogućava njihov rad do 2035. godine, uz uravnoteženu raspodelu rizika između države i operatera.

U maju ove godine belgijski parlament velikom većinom glasova ukinuo je ključne odredbe zakona iz 2003. godine kojima je bilo predviđeno potpuno napuštanje nuklearne energije i zabrana izgradnje novih nuklearnih kapaciteta.

Regulator FANC apelovao je da se tokom aktuelnog zakonodavnog mandata donese jasna odluka o eventualnom produženju rada reaktora Doel 4 i Tihange 3 nakon 2035. godine, kako bi se bezbednosne analize i pripreme mogle započeti na vreme.

Energetski portal

Prvi bilateralni ekosistem za primenu EPR modela u sektoru pneumatika u Srbiji

Foto-illustracija: Unsplash (Benjamin Brunner)

U okviru konferencije Future-Proof Industry: inovacije, partnerstva i održivi rast, koja je održana u Privrednoj komori Srbije (PKS), predstavnici Udruženja italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbije, italijanske kompanije Innovando i PKS-a, razmenili su Memorandum o razumevanju. Ovime je označen početak formiranja prvog bilateralnog ekosistema za primenu EPR modela (Extended Producer Responsibility) u sektoru pneumatika u Srbiji.

EPR ili proširena odgovornost proizvođača, jeste evropski model upravljanja otpadom, koji od proizvođača traži odgovornost za njihove proizvode tokom celog životnog ciklusa. To uključuje sakupljanje, reciklažu i odlaganje otpada kada proizvod nije u upotrebi. EPR ima za cilj da podrži razvoj dizajna održivijih proizvoda.

Foto: EP

Kako je istaknuto na konferenciji, konkurentnost domaće privrede zavisiće od brzine kojom će se efikasno uskladiti sa evropskim ESG standardima i zelenim propisima. Zbog toga je pokretanje srpsko-italijanskog EPR ekosistema važan korak prema modernijem, odgovornijem i globalno konkurentnom industrijskom razvoju.

Mihailo Vesović, zamenik predsednika Privredne komore Srbije, govoreći o važnosti ubrzanog prilagođavanja domaće industrije evropskim standardima, istakao je da su emisije u pojedinim sektorima više u odnosu na proseke EU. Tom prilikom je podsetio i na uvođenje evropskom CBAM mehanizma, koji dodatno motiviše brže usklađivanje.

Kompanija Innovando podržava proizvođače pneumatika i širi industrijski sektor kroz unapređenje servisa za sakupljanje otpada, razvoj digitalnih i AI sistema za praćenje i merenje CO₂ emisija tokom čitavog procesa i drugih tehnologija. 

– Mogu vam dati primer sa proizvođačima pneumatika, konkretno sa kompanijom Michelin. Sa njima smo razvili jedan sistem (bilo je još partnera na projektu) za praćenje pneumatika na kraju životnog veka, koji smo ove godine predstavili u Bolonji. Osim što pratite digitalnu dokumentaciju, vi ih fizički pratite i RFID tagovima i QR kodovima. To je više eksperimentalna studija, na kojoj je insistirao Michelin jer je želeo da vidi kako bi to u budućnosti moglo da izgleda. Zašto je to važno? Zato što materijale koje sakupite, odnosno pneumatike, možete da reciklirate. Ako izvršite separaciju materijala, oni će se kasnije lakše reciklirati – rekla je Cveta Majtanović, direktorka za održivi razvoj kompanija Innovando i Rubber Conversion.

– Kao Innovando, pre desetak godina smo investirali u kompaniju Rubber Conversion, odnosno mi smo je pokrenuli. To je patentirana tehnologija za devulkanizaciju gume. Ideja je bila da zatvorimo krug, da omogućimo proizvođačima pneumatika da taj materijal ponovo iskoriste na cirkularan način, da se ne spaljuje već da se vraća u proces – dodala je Majtanović.

Romano Rosi, predsednik Konfindustrije Srbija, rekao je da je tokom poslednje tri godine Konfindustrija realizovala intenzivan program radionica i konferencija posvećenih ESG temama, ulažući vreme, stručno znanje i značajne resurse.

 – To je bio zahtevan izazov, jer je kulturološka promena koja se očekuje od kompanija duboka i ne dešava se odmah. Ipak, naš kontinuitet i posvećenost zasnovani su na uverenju da održivost, inovacije i društvena odgovornost nisu samo regulatorna obaveza, već ključni pokretači dugoročne konkurentnosti – rekao je Rosi.

Ova konferencija predstavlja treće godišnje izdanje zajedničke ESG inicijative koju organizuju Udruženje italijanskih industrijalaca – Konfindustrija Srbije i Privredna komora Srbije. Njena svrha je da pruži uvid u ključne trendove koji oblikuju savremeni industrijski razvoj, kao i da razmotri izazove i mogućnosti u oblasti inovacija, tehnološkog napretka i ESG praksi. Ovi procesi sve snažnije utiču na globalne lance snabdevanja i dugoročni rast kompanija.

Energetski portal

Čačak dobija „Moravski lisnik” – novu zelenu oazu i savremeni gradski park

Foto: JP „Gradac” Čačak

Čačak će uskoro dobiti novi park površine 56,18 hektara – savremenu zelenu oazu i rekreativni centar koji će povezati prirodu, sport, kulturu i društveni život grada. Urbanistički projekat za gradski park Moravski lisnik izradilo je Javno preduzeće Gradac Čačak, a park će se nalaziti na desnoj obali Zapadne Morave, između Sportskog centra Mladost i izvorišta vodosnabdevanja u Beljini.

Kako je navedeno na sajtu JP Gradac, koncept parka predstavlja spoj multifunkcionalnog, inkluzivnog i ekološki održivog javnog prostora koji objedinjuje rekreaciju, odmor, edukaciju i očuvanje prirodnog ambijenta u blizini gradskog jezgra.

Idejno rešenje zasnovano je na organskoj formi stilizovanog lista – simbola života i obnove – oko kojeg se razvijaju glavna parkovska avenija, rečne promenade, brojne pešačke i biciklističke staze, kao i tematske celine raspoređene po celom prostoru.

Sadržaji su planirani tako da odgovore na potrebe različitih korisnika: dece, mladih, porodica, starijih sugrađana, osoba sa posebnim potrebama, rekreativaca i ljubitelja prirode. Ovakva struktura podržava principe inkluzivnosti, održivosti i savremenog pejzažnog dizajna.

Novi koncept obuhvata:

  • zone za odmor, rekreaciju i dečju igru,
  • šumske i pejzažne celine, jezero i vodene ambijente,
  • prostore za kulturne sadržaje, izložbe i edukaciju,
  • pristupačne zone za osobe sa posebnim potrebama,
  • delove namenjene starijim sugrađanima,
  • vidikovce, viseće staze, uređene rečne obale i druge sadržaje.

Park Moravski lisnik zamišljen je kao jedinstveni spoj urbanog života i prirodnog okruženja, sa ciljem da podigne kvalitet života građana, unapredi turistički potencijal i doprinese održivom razvoju Čačka.

Energetski portal