Home Blog Page 1525

Aplikacija „Plavo zelena mapa Srbije“

Foto-ilustracija: Unsplash (Srecko Skrobic)

 

Centar za unapređenje životne sredine krajem aprila na festivalu Supernatural predstavio je prvi put aplikaciju „Plavo zelena mapa Srbije“, nakon čega je usledilo predstavljanje u Beogradu i Novom Sadu.

Android aplikacija pruža uvid korisnicima u različite lokacije kao što su zaštićena područja, parkovi u urbanim sredinama, Telenor internet parkovi. Osim toga, korisnici imaju mogućnost da pogledaju zanimljivosti vezane za određena mesta, ugostiteljsku ponudu, ali i uputstva kako stići do željenog odredišta.

Na dopunjenoj aplikaciji „EcoVirtour“ svi zainteresovani mogu da pogledaju informacije o 15 nacionalnih parkova, specijalnih rezervata i aprkova prirode koji obuhvataju Đerdap, Taru, Kopaonik, Deliblatsku peščaru, Obedsku baru, Bagremar, Goliju, Frušku goru, Gornje podunavlje, Staru planinu, Koviljsko-petrovaradinski rit.

Programski direktor Centra za unapređenje životne sredine gospodin Vladan Šćekić izjavio je da aplikacija promoviše zaštitu životne sredine i eko turizam.

Program Plavo zelena mapa Srbije realizuje se uz pomoć Telenor Fondacije, Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda, i podršku Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Turističke organizacije Beograda.

Aplikacija je dostupna na srpskom i engleskom jeziku, a može se preuzeti besplatno putem interneta sa Google Play Store.

Energetski portal

Povećana energetska efikasnost u Fabrici sintetičkih kaučuka u Elemiru

LOGO_hippetrohemija

Preduzeće „HIP Petrohemija“ saopštilo je prošle nedelje da je u Fabrici sintetičkih kaučuka u Elemiru završen projekat „Rekonstrukcija unutrašnjeg razvoda gasa i ugradnja novih gorionika na parnim kotlovima“.

Izvršni direktor funkcije proizvodnje i tehničke podrške HIP Petrohemije gospodin Miša Bulajić izjavio je da je vrednost investicije iznosila oko 750 hiljada evra. On je istakao da su procesni gasovi iskorišćeni kao energent za proizvodnju vodene pare čime je smanjena potrošnja prirodnog gasa. Takođe su ugrađeni savremeni ekološki gorionici čime se postiže efikasnije kontrolisanje zagađujućih materija u vazduh i održavanje njihove koncentracije u skladu sa standardima kvaliteta životne sredine.

Očekuje se da realizacija ovih aktivnosti poboljša poslovanje Fabrike za proizvodnju sintetičkih kaučuka u Elemiru.

Sandra Jovićević

foto: hip-petrohemija.com

Zakon o upravljanju otpadom doprinosi uređenju ove oblasti u Republici Srpskoj

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske gospođa Srebrenka Golić izjavila je za „Srnu“ da su visok troškovi, neracionalna organizacija, nizak kvalitet usluga i nedostatak odgovarajuće infrastrukture doprineli lošem stanju upravljanja otpadom u Republici Srpskoj.

Ona je istakla da Republika Srpska ima u planu zajedničko deponovanje otpada putem međuopštinskih preduzeća, ali i na sanitarnim deponijima regionalnog tipa. Dodala je da bi finansiranje sistema upravljanja otpadom trebalo da bude planirano iz sredstava ekonomskih taksi za otpad budžeta lokalne uprave, sredstava građana i budžeta Republike Srpske.

Prema njenim rečima, pre donošenja Zakona o upravljanju otpadom, odnosno pre više od godinu dana, ova oblast bila je potpuno neuređena, a dodala je i da se sada otpad može koristiti za proizvodnju energije, ponovnu upotrebu proizvoda ili za reciklažu.

Sandra Jovićević

 

Odobrena sredstva za projekte u slivu Dunava

Foto-ilustracija: Unsplash (alex-meta)

Evropska komisija je 20. avgusta 2015. usvojila nov program za projekte u Podunavlju. Usvojen Program transnacionalne saradnje u Podunavlju obuhvata period od 2014. do 2020. godine.

Fokus Programa obuhvata jačanje inovacija i preduzetništva, očuvanje kulturnih i prirodnih dobara Podunavlja, razvoj održivih i sigurnih transportnih sistema kao i podršku implementaciji Dunavske strategije Evropske unije.

Za Upravni organ Dunavskog transnacionalnog programa imenovana je kancelarija za Nacionalno ekonomsko planiranje u Budimpešti.

Evropska unija će iz Evropskog fonda za regionalni razvoj uložiti više od 202 miliona evra dok će se iz IPA fonda obezbediti 19,8 miliona evra za države koje nisu članice. Usvojeni program odnosi se na devet država članica evropske zajednice u slivu Dunava kao i na tri koje nisu (BiH, Srbija i Crna Gora).

Prvi poziv za predloge biće raspisan na jesen 2015. odnosno od 23. do 24. septembra u Budimpešti.

Strategiju za podsticanje razvoja Podunavlja predložila je Evropska komisija 8. decembra 2010. godine, a države članice usvojile su strategiju 13. aprila 2011. godine.

S.Jovanović

Povećati iskorišćenje otpadne biomase

Foto-ilustracija: Freepik (Racool_studio)

 

Ministarstvo rudarstva i energetike raspisalo je javni poziv za dodelu bespovratnih finansijskih sredstava za izgradnju postrojenja za biomasu koji traje do 15. oktobra 2015. godine, a finansira ga Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) i Globalni fond za životnu sredinu.

Menadžer za energetiku UNDP-a u Republici Srbiji gospođa Maja Majetić izjavila je za RTS da je ovaj projekat deo četvorogodišnjeg projekta većeg iskorišćenja biomase u Srbiji koji je vredan 3,2 miliona evra. Prema njenim rečima, Republika Srbija ima ogromne potencijale za iskorišćenje biomase pa je udeo biomase u ukupnom potencijalu obnovljive energije čak 61 odsto, dok se iskorišćava samo oko 10,5 odsto. Kako je istakla, uglavnom se koristi kao ogrevno drvo, a projekat ima za cilj da podigne procenat iskorišćenja otpadne biomase.

Gospođa Majetić je istakla da će uz pomoć ovog projekta biti finansirano osam postrojenja na biomasu, a da je u planu da sledeće godine bude raspisan javni poziv za još 12 ovakvih postrojenja. Dodala je i da će prednost pri odabiru projekata imati oni projekti koji će energiju iz biomase koristiti za neki tehnološki proces.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

Raspisan tender za projekat deponije „Vinča“

Foto-ilustracija: Pixabay (vkingxl)

 

Grad Beograd raspisao je u petak 21. avgusta 2015. godine Poziv za podnošenje prijava za priznavanje kvalifikacija u projektu JPP grada Beograda za pružanje usluga tretmana i odlaganja komunalnog otpada.

Kako je navedeno u pozivu, projekat javno-privatnog partnerstva obuhvata projektovanje, finansiranje, izgradnju, upravljanje i održavanje postrojenja za tretman i odlaganje na godišnjem nivou približno 480 hiljada tona komunalnog i oko 100 hiljada tona građevinskog otpada od rušenja, uz proizvodnju električne i/ili toplotne energije, kao i zatvaranje i rehabilitaciju postojeće deponije. Svi zainteresovani moraju dostaviti prijave poštanskim putem do 15. oktobra 2015. godine.

Menadžer grada Beograda gospodin Goran Vesić u intervjuu za „Pink“ izjavio je da vrednost projekta može biti i do 300 miliona evra. Prema njegovim rečima, osim odlaganja otpada podrazumevaće i njegovu preradu, kao i proizvodnju električne energije iz otpada što će doprinet otvaranju nekoliko stotina novih radnih mesta.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

Dodela slobodnog kapaciteta za solarne elektrane 9. septembra 2015. godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Adriano)

 

Ministarstvo rudarstva i energetike Republike Srbije objavilo je 13. avgusta 2015. godine obaveštenje o sprovođenju novog postupka raspodele slobodnog kapaciteta utvrđenog na osnovu Pravilnika o utvrđivanju slobodnog kapaciteta uvećanog za vrednost instalisane snage elektrana za koje je prestao privremeni status povlašćenog proizvođača električne energije od 6. marta 2015. godine.

U Pravilniku koji je stupio na snagu 14. marta 2015. godine navedeno je da slobodni kapacitet iznosi 50,5kW za solarne elektrane na objektu do 30kW. Osim toga, istaknuto je da se slobodni kapacitet raspodeljuje prema vremenskom redosledu podnošenja zahteva za sticanje privremenog statusa povlašćenog proizvođača, odnosno povlašćenog proizvođača.

Iako je bilo predviđeno da se slobodni kapacitet raspodeli sredinom marta 2015. godine to nije učinjeno zbog toga što nije bilo moguće odrediti vremenski redosled podnošenja zahteva, tako da će kapacitet biti raspodeljen 9. septembra 2015. godine. Svi zainteresovani mogu podneti zahtev na jednom šalteru pisarnice u ulici Kralja Milana 36 u Beogradu od 7:30 do 15:30 časova 9. septembra 2015. godine.

Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da će pravilo o podnošenju zahteva na jednom šalteru važiti i za ubuduće raspodele slobodnog kapaciteta za solarne i vetroelektrane.

Sandra Jovićević

Potrebno kompletirati kanalizacionu mrežu da bi se pustio u rad kolektora Kula – Vrbas

Foto-ilustracija: Pixabay (Jouregio )

 

Iako je centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda Kula – Vrbas trebalo da bude pušteno u rad još 2012. godine, to još uvek nije učinjeno.

Pokrajinski sekretar za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine gospodin Slobodan Puzović izjavio je da je do sada šest naseljenih mesta u opštini Vrbas trebalo da imaju kanalizacionu mrežu i budu priključena na centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. On je dodao da problem predstavlja i usporena dinamika radova na liniji za prečišćavanju mulja, tako da linija vode i linija mulja ne funkcionišu u skladu sa projektom. Prema njegovim rečima, da bi kolektor bio pušten u rad neophodno je kompletirati kanalizacionu mrežu, odnosno priključiti korisnike na potisni kolektor, kao i kompletirati liniju vode i liniju mulja.

Podsetimo, početkom juna ove godine završena je izgradnja V faze kolektora Kula – Vrbas. Magistralni kolektor između Kule i Vrbasa završen je krajem prošle godine, a njegova vrednost iznosi oko 15 miliona evra. Ovo postrojenje bi trebalo da prikuplja sve sanitarne i industrijske vode kao i otpadne vode iz domaćinstava koji su priključeni na mrežu kanalizacije, a zatim da ih prerađene ispušta u Veliki bački kanal.

Sandra Jovićević

Izvesna izgradnja jedne linije „Turskog toka“

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

 

Predsednik Udruženja za gas Srbije gospodin Vojislav Vuletić izjavio je u intervjuu za Tanjug da smatra da će međudržavni sporazum između Rusije i Turske biti potpisan samo za prvu liniju gasovoda „Turski tok“.

Prema njegovim rečima, kapacitet te linije mogao bi biti oko 15 milijardi kubnih metara gasa godišnje, ali to će biti dovoljno samo za snabdevanje Turske, ne i evropskih zemalja. On je dodao da preostale linije „Turskog toka“ neće biti realizovane, kao ni izgradnja produžetka gasovoda „Turski tok“ jer zemlje Jugoistočne Evrope nemaju sredstava za izgradnju gasovoda. Kako je naveo, zbog toga će zemlje regiona i Srbija gas dobijati preko „Severnog toka“, zbog čega će on biti još skuplji.

Gospodin Vuletić je podsetio da je u junu 2015. godine dogovorena izgradnja gasovoda „Severni tok 2“ što će doprineti dupliranju isporuka gasa između Rusije i Nemačke koje sada iznose 55 milijardi kubnih metara gasa godišnje.

Podsetimo, ministar energetike i prirodnih resursa Turske gospodin Taner Yildiz nedavno je saopštio da je Turska poslala Rusiji nacrt sporazuma za gasovod „Turski tok“, a prema pisanju svetskih medija nacrt sporazuma odnosi se samo na prvu liniju ovog gasovoda.

Sandra Jovićević

Hrvatska kompanija „Dalekovod“ modernizuje ukrajinsku transformatorsku stanicu

Foto-ilustracija: Pixabay (Thomas)

 

Predstavnici hrvatske kompanije „Dalekovod“ i ukrajinske kompanije „Ukrenergo“ potpisali su u Kijevu 20. avgusta 2015. godine ugovor o nadogradnji i modernizaciji transformatorske stanice Kyivska na projektu izgradnje 750kV dalekovoda Rivne – Kijev, Lot 3.

Ugovor sa nacionalnom energetskom kompanijom potpisao je predsednik Uprave hrvatske kompanije „Dalekovod“ gospodin Paško Vela, a njegova vrednost iznosi 43 miliona evra.

Podsetimo, nedavno je kompanija „Dalekovod“ potpisala ugovor sa finskom kompanijom „Fingrid“ o izgradnji 400 + 100kV dalekovoda Lietto-Forsa na jugu Finske. Dužina ovog dalekovoda biće 67 kilometara, a njegova vrednost 20 miliona evra.

Sandra Jovićević

„E reciklaža“ podnela zahtev za skladištenje električnog i elektronskog otpada u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Unsplash (Hafidh Satyanto)

 

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine 18. avgusta 2015. godine objavio je obaveštenje o prijemu zahteva za izdavanje dozvole za skladištenje elektronskog i električnog otpada operatera „E reciklaža“ iz Novog Sada.

Kako je saopšteno, operater „E reciklaža“ podneo je 6. avgusta 2015. godine Zahtev za izdavanje dozvole za skladištenje elektronskog i električnog otpada na lokaciji u Novom Sadu, a svi zainteresovani mogu dostaviti sugestije i primedbe do 17. septembra 2015. godine.

Uvid u podnetu dokumentaciju može se izvršiti u prostorijama Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine.

Sandra Jovićević

Podsticaji za promociju poljoprivrede

Foto-ilustracija: Unsplash (Darla Hueske)

 

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije 19. avgusta 2015. godine donelo je Pravilnik o korišćenju podsticaja za sprovođenje naučnoistraživačkih, razvojnih i inovativnih projekata kroz mere i akcije podrške promotivnim aktivnostima u poljoprivredi.

Prijavu za korišćenje podsticaja mogu podneti nosioci komercijalnih porodičnih poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici i naučnoistraživačke ustanove u cilju organizacije naučno-stručnih skupova, seminara, radionica, tribina, predavanja, organizacije privrednih manifestacija, sajmova i izložbi, uključujući i izložbe kulturne baštine, zatim za učešće i izlaganje proizvoda na privrednim manifestacijama, sajmovima i izložbama.

Kako je navedeno na sajtu Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, Pravilnik je raspisan u cilju dostizanja tržišnog razvoja i jačanja tržišne pozicije poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, unapređenja konkurentnosti subjekata u proizvodnji hrane, kao i povećanja svesti potrošača o kvalitetu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda.

Sandra Jovićević

Uklanjanje istorijskog opasnog otpada iz preduzeća u restruktuiranju

otpad snezana bogosavljevic eko.minpolj.gov.rs

Ministar poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije gospođa Snežana Bogosavljević Bošković posetila je 20. avgusta 2015. godine preduzeće Prva iskra Barič.

Ona je ovom prilikom izjavila da je u toku završetak radova na uklanjanju 818 tona opasnog istorijskog otpada, a što bi trebalo da bude završeno do početka septembra 2015. godine, odnosno 3 nedelje pre roka. Kako je istakla, u toku su završni radovi na izmeštanju otpada i iz preduzeća EKO – gas MGS Šabac, a potpisani su i ugovori za izmeštanje i trajno zbrinjavanje opasnog otpada iz 10 preduzeća u restruktuiranju i stečaju.

Prema njenim rečima, otpad će biti izmešten i iz preduzeća Viskoza Loznica, Koncern Petar Drapšin Mladenovac, HI Župa Kruševac, IMT Beograd, Zorka obojeni metali Šabac, Zorka centar za istraživanje Šabac, Utva aviokompanija Pančevo, Minel transformatori Ripanj, PD Livnica Topola, IMT fabrika motokultivatora i motora Knjaževac. Rok za završetak ovih radova iznosi 120 dana od datuma potpisivanja ugovora, a njihova vrednost je oko 230 miliona dinara.

Gospođa Bogosavljević Bošković dodala je da će se slični projekti zbrinjavanja otpada nastaviti i u sledećoj godini.

Sandra Jovićević

foto: eko.minpolj.gov.rs

Google Sunroof projekat

Foto-ilustracija: Unsplash (Ant Rozetsky)

 

Kompanija „Google“ pokrenula je aplikaciju pilot projekta „Solarni krov“ (Project Sunroof) uz pomoć kojeg pomaže vlasnicima objekata da iskoriste solarni potencijal svojih krovova.

Inženjeri ove kompanije kreirali su program koji na jednostavan način omogućava analizu krovne površine i daje odgovor na pitanje o isplativosti instaliranja solarnih panela. Pored informacija o potrebnom broju panela i količini sunčeve energije koju kuća može da dobije, daje odgovor i na pitanje koliko novca godišnje može da se uštedi.

Na svom blogu, glavni inženjer projekta Karl Elkin (Carl Elkin) objašnjava korišćenje aplikacije za projekat „Solarni krov“. Prvi korak za pokretanje programa je unos adrese u Google Maps. Nakon lociranja objekta program analizira potrebne parametre, količinu sunčeve energije na godišnjem nivou, orijentaciju krova, senke od okolnih objekata i drveća, klimatske karakteristike za određenu oblast. Unošenjem iznosa tipičnog mesečnog računa za struju, program daje i podatak o uštedi na godišnjem nivou koja se ostvaruje upotrebom solarnih panela.

Mapiranje i neophodni proračun za sada je moguć za objekte u Bostonu, na području San Francisco Bay i u Fresnu.

Tokom narednih meseci Google planira da unapredi aplikaciju i omogući pristup korisnicima drugih oblasti.

Energetski portal

Izgradnja novih energetskih kapaciteta u Crnoj Gori pod znakom pitanja

Foto-ilustracija: Unsplash (tahamie-farooqui)

 

Stručnjaci iz Evropske unije izradili su Stratešku procenu uticaja na životnu sredinu za Nacrt nacionalne strategije o klimatskim promenama do 2030. godine gde je, između ostalog, navedeno da je plan izgradnje hidroelektrane na Morači kontroverzan, da bi prvi blok TE „Pljevlja“ trebalo ugasiti, a stav o izgradnji drugog uskladiti sa politikom Evropske unije.

Kada je reč o izgradnji hidroelektrane na Morači navedeno je da strategija razvoja energetike ne uzima u obzir potencijalne uticaje klimatskih promena na dostupnost vode u budućnosti, a koji bi mogli ugroziti kapacitete proizvodnje električne energije. Istaknuti su i rizici od potencijalnih zemljotresa i klizišta, kao i da Crnoj Gori nedostaje sveobuhvatna strategija za upravljanje vodenim resursima.

U Strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu za Nacrt nacionalne strategije o klimatskim promenama do 2030. godine analizirane su i mogućnosti vezane za proizvodnju solarne energije, energije iz vetra, energije iz biomase i energije iz otpada, kao i mogućnosti održivog prevoza i proizvodnje bio-etanola.

Nacrt nacionalne strategije o klimatskim promenama do 2030. godine i Strateška procena uticaja na životnu sredinu za nacrt nacionalne strategije o klimatskim promenama nalaze se na javnom uvidu do 28. avgusta 2015. godine, do kada svi zainteresovani mogu podneti svoje sugestije i primedbe na ove dokumente.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

Sandra Jovićević

Odobren sporazum o eksploataciji gasa iz nalazišta „Leviathan“

Foto-ilustracija: Pixabay (piviso)

 

Vlada Izraela odobrila je sporazum o eksploataciji prirodnog gasa iz nalazišta „Leviathan“ na Mediteranu koji je potpisan između Izraela i konzorcijuma kompanija „Delek“ i „Noble Energy“.

Sporazum o eksploataciji gasa potpisan je prošle nedelje, a njime je predviđeno da kompanija „Delek“ u narednim godinama postepeno proda svoje vlasništvo nad nalazištima, dok će kompanija „Noble Energy“ vlasnički udeo smanjiti sa 36 odsto na 25 odsto. Osim toga, predviđeno je da u izgradnju gasovoda bude uloženo oko 1,5 milijardi dolara u naredne dve godine, a gas bi trebalo da bude isporučivan Egiptu, Izraelu i Jordanu.

U planu je da eksploatacija gasa počne 2017. ili 2018. godine.

Sandra Jovićević